O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 847

Water Charity Rotary Regatta: u kornatskom akvatoriju jedrit će se za Centar Mir u Rudinama

0
regata
Foto: Ilustracija, Unsplash / Jonathan Smith

Dobar vjetar u leđa ovog vikenda očekuju sudionici Water Charity Rotary Regatte, koji će s pramcima brodova usmjerenim u pravcu humanitarne akcije jedriti kornatskim akvatorijem.

Od 23. do 25. travnja pet posada sudionika tradicionalne regate snage će se tijekom dva dana okušati u nekoliko natjecateljskih plovova, ali i u predahu, uz pridošle goste, sudjelovati u aukciji vina; piše Otvoreno more.

Iznos sakupljen tijekom aukcije darovat će se potrebitima, ovoga puta odluka je pala na štićenike kaštelanskog Centra Mir, stacioniranog u Rudinama. Organizatori regate, koja donosi i dašak optimizma u problemima opterećenu predstojeću sezonu, su IFYR Croatia i Rotary klub Kaštela.

– Iznad svega stoji naš matični Rotary district Hrvatska 1913, već prepoznat po svojim brojnim aktivnostima, organizaciji humanitarnih akcija. A u sklopu njega su suorganizatori regate, koji će trodnevnu manifestaciju provesti u skladu sa svim zdravstvenim i preventivnim preporukama stožera. Čeka nas nekoliko takmičarskih plovova na regatnoj ruti s bazom u Marini Kornati u Biogradu na Moru. Odatle starta prvi regatni dan s plovom oko Vrgade i otoka Sustipanca, s pristajanjem u Marini Betina. Drugog dana imamo rutu prema otoku Pašmanu i mjestu Tkon, gdje nakon okrjepe u mjestu idemo s četvrtim plovom Ljubavnim kanalom do Marine Kornati – veli nam Vladimir Bulić, član Rotary Kluba Kaštela i član organizacijskog odbora regate.

Drugog dana regate u Marini Betina će se održati humanitarna aukcija na kojoj će se prikupljati sredstva za kaštelanske štićenike.

Bulić navodi da članovi Rotary kluba Kaštela svake godine određeni iznos sredstava ili potrebne opreme kroz humanitarne djelatnosti doniraju štićenicima ove ustanove za potrebite.

Ovakvi plemeniti ciljevi već su tradicija rotarijanskog djelovanja i sastavni dio svih njihovih okupljanja i na višim razinama. Nalik upravo predstojećoj regati, koja je zbog problema s koronom limitirana u broju prijavljenih posada.

– S obzirom na okolnosti očekujemo pet posada, jer su nam neke doslovce spriječene doći na naš morski susret. Posebice tu mislim na ekipe iz okružja, iz Slovenije i Crne Gore, koje zbog složenih uvjeta putovanja nisu mogle doći u naš kraj. Zato imamo tek pet ekipa s regatjerima i ženama i muškarcima, koji će ovog vikenda na kornatskom području pokušati uloviti što bolji vjetar. Koroni, svim problemima usprkos, ipak nastojimo napraviti lijepo okupljanje, i svijetu poslati atraktivnu razglednicu. Jedan lijepi uvod u turističku sezonu, ali i direktan poziv za odmor u našoj zemlji – veli Bulić.

Ministar Butković na predstavljanju projekta izgradnje spojne ceste lučkog područja s državnom cestom D 403

0
Foto: Wikipedia

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izvijestilo je kako će ministar Oleg Butković danas, 23. travnja, u Rijeci sudjelovati na predstavljanju projekta izgradnje spojne ceste lučkog područja s državnom cestom D 403. Prezentaciji projekta nazočit će i gradonačelnik Grada Rijeke, Vojko Obersnel te ravnatelj Lučke uprave Rijeka, Denis Vukorepa.

Riječ je o projektu Lučke uprave Rijeka koji se realizira uz potporu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Izgradnjom spojne ceste osigurat će se kvalitetna cestovna povezanost lučkog terminala za generalne terete s državnom cestom D 403, dok se ulaz i izlaz teških kamiona u lučko područje Bazena Rijeka zahvaljujući ovome projektu više neće trebati odvijati preko Trga Žabica i ulice Riva u centru grada.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 32,225 milijuna kuna (s PDV-om), a rok za izvršenje radova iznosi 300 dana od datuma potpisa Ugovora s odabranim izvođačem radova.

SPH: Hitno odrediti prioritetne skupine radnika za cijepljenje

0
Sindikat pomoraca
Foto: SPH

U Savezu samostalnih sindikata (SSSH) jučer je održana konferencija za novinare na temu prioritetne liste cijepljenja koja, unatoč brojnim naklapanjima, još uvijek ne postoji. U ime Sindikata pomoraca Hrvatske na konferenciji je govorio koordinator ITF-a za Hrvatsku i voditelj ureda SPH u Dubrovniku Romano Perić; piše SPH.

„U Hrvatskoj imamo oko 22. 000 pomoraca, 18.000 ih radi u međunarodnoj plovidbi, a od toga oko 3. 500 ih radi u cruising industriji za koju će prema svemu sudeći, već ovo ljeto trebati imati potvrdu o cijepljenju. Prema najavama kroz dva do tri mjeseca cruising industrija bi se trebala ponovno pokrenuti, a naši pomorci neće moći dobiti zaposlenje ako nisu cijepljeni. Pomorci su jedini koji će ako im se ne omogući cijepljenje ostati bez posla čime se direktno ugrožava egzistencija njihovih obitelji. Stoga, tražimo da ih se žurno uvrsti na prioritetnu listu cijepljenja” – zaključio je Perić.

Podsjetimo, Sindikat pomoraca Hrvatske u više je navrata pisao nadležnim ministarstvima i tražio da se pomorcima omogući cijepljenje.

Na konferenciji za novinare sudjelovali su predsjednik SSSH Mladen Novosel, potpredsjednica SSSH i predsjednica Sindikata obrazovanja, medija i kulture (SOMK), predsjednica Sindikata trgovine (STH) Zlatica Štulić, predsjednik Sindikata prometa i veza Hrvatske (SPIVH) Stjepan Lisičak.

Kako pouzdano prepoznati lažni hotel s pet zvjezdica u 11 točaka

0
Hotel
Foto: Unsplash, Marten Bjork

Budući da će i ove godine prava turistička sezona početi vrlo kasno, mediji su puni oglasa za vikende na Jadranu po diskontnim cijenama. Često se oglašavaju i hoteli s pet zvjezdica, koji domaće predsezonske goste pokušavaju mobilizirati iznimno niskim cijenama za tu kategoriju; piše Plava Kamenica.

U Hrvatskoj, međutim, svašta može imati pet zvjezdica jer Ministarstvo turizma koje ih dodjeljuje često namjerno ignorira velike nedostatke u pojedinim navodno luksuznim hotelima, kako se ne bi zamjerilo lokalnim turističkim i političkim zajednicama ili velikim poslovnim strukturama.

Pogledajte 11 tipičnih pogrešaka po kojima ćete lako prepoznati hotel s lažnih pet zvjezdica. Ova pravila vrijede za klasično hotelijerstvo a ne za specifične žanrove poput lifestyle hotela ili malih obiteljskih butiknih hotela, koji u pojedinim segmentima funkcioniraju po drukčjim načelima.

1. Pitanje prtljage

U konvencionalnom hotelu s pet zvjezdica osoblje vam mora pomoći s prtljagom čim stignete ispred hotela. U idealnom servisu, osoblje preuzima vašu prtljagu i ne vidite je sve do sobe. U manje idealnom servisu, osoblje preuzima vašu prtljagu i nosi je do recepcije, pa zatim bellboy ide s vama do sobe. Osoblje se također brine oko vašeg auta. Uopće ne dolazi u obzir da gost luta hotelskom garažom tražeći parking. Gost parkira ispred hotela, a osoblje preuzima automobil.

2. Doček na recepciji

Podrazumijeva se da recepcioneri moraju biti brzi i ljubazni. U pojedinim hotelima ponudit će vas pićem i vlažnim ručnicima, no to nije obavezno. U krajnjoj liniji, bolje da vas ne ponude ničim nego da vam donesu trećerazredni prosecco, što samo kompromitira hotel. Važno je, međutim, da vas netko s recepcije odvede u sobu, da vam pokaže sobu i objasni kako što funkcionira. Bilo bi lijepo da vas u sobi čeka zdjela s voćem ili neke male slastice, no mnogi su hoteli od te vrste dočeka odustali uslijed velike krize 2008./2009. godine, a i pandemija je nametnula nove protokole. 

3. Klima i grijanje

Ljeti cijeli hotel mora biti klimatiziran. Nama se prije par godina u jednom lažnom five star hotelu u Umagu dogodilo da hodnik od recepcije do sobe, dug nekih stotinjak metara, nije bio klimatiziran a temperatura je prelazila tridesetak stupnjeva. Nadalje, u nekim se opatijskim hotelima s pet zvjezdica znalo događati da klima ne radi na višim katovima, što je u međuvremenu ispravljeno. Osim s klimom, hoteli često imaju problema i s grijanjem. U jednom šibenskom i jednom opatijskom hotelu zimi nismo mogli smanjiti temperaturu ispod 29 stupnjeva.

4. Čistoća

Vaša soba mora biti savršeno čista. Kupaonica mora blistati. Recepcija mora biti perfektno čista. Ispred hotela ne smije biti smeća ili još gorih stvari; znamo da ovo zvuči drastično, ali prije dvije smo godine u kolovozu, dakle, usred sezone, ispred mramornih stepenica jednog poznatog dubrovačkog hotela s pet zvjezdica naišli na skorene tragove povraćanja. Hotel smo zauvijek prekrižili.

5. Minibar

Minibarovi hotelima više ne donose novac. No, ako hotel s pet zvjezdica ima minibar, u njemu ne smiju biti kompromitantni proizvodi poput najjeftinijeg piva, jeftine čokolade ili pjenušca u bočicama od dva decilitra. Čim ugledate takvo što jasno je da hotel štedi na gostima, ili da F&B menadžer ne zna svoj posao.

6. Room Service

Posluživanje u sobu sve je važnije, što je osobito došlo do izražaja u epidemijskim uvjetima. Hoteli, međutim, često ograničavaju radno vrijeme room servicea do deset navečer, što de facto znači da ne možete naručiti večeru u sobu.

U velikim hotelima s pet zvjezdica room service mora raditi 0-24. To je pravilo. Neki hoteli, i to usred sezone, takvo pravilo eskiviraju lažnim room service jelovnicima. Primjerice, noćni jelovnik sadrži desetak jela. Vi lijepo nazovete recepiju ili posebni broj za room service i pokušate naručiti nešto što vam se sviđa s noćng menija. Netko dežuran u kuhinji, međutim, kaže da se ne može dobiti ništa osim pršuta, sira i kruha, i da on nije kriv što u sobama imamo netočan noćni meni. Ovo nam se dogodilo i u Umagu i u Opatiji i u Splitu.

7. Bar

Bar je važna institucija svakog dobrog hotela. Pravi hoteli s pet zvjezdcia ponosni su na svoje barove. U lažnim hotelima s pet zvjezdica, poput jednog popularnog u Rovinju, koktele pripremaju s najjeftinijim sastojcima iz supermarketa, a svježi sok od naranče napravljen je satima unaprijed pa je teško oksidirao. U ovom se slučaju radi o još jednom obliku potkradanja gostiju da bi excel tablice na kraju godine izgledale malo bolje.

8. Sobarice

Vjerojatno nema ničeg goreg od pokušaja sobarice da uđe u sobu u devet ujutro dok gosti još spavaju. Najgore je zapravo kad sobarica u devet ujutro pokuca, vi ne odgovarate jer spavate, pa ona s master ključem uđe u sobu. Ovakvi se incidenti redovito dešavaju u barem pola hrvatskih hotela s pet zvjezdica, jer menadžementi naših hotelskih kuća redovito podcjenjuju housekeeping.

9. Ručnici i hotelska kozmetika

Ručnici u pravim hotelima s pet zvjezdica moraju biti debeli i meki. Tanki, isprani ručnici pouzdan su i neugodan znak fejkanog luksuznog hotela. Hotelska kozmetika iznimno je važan segment višeg hotelijerstva. Ona mora biti posebno brendirana za hotel ili se mora raditi o vrhunskim međunarodnim kozmetičkim markama (naših gotovo da i nema osim dvije ili tri iznimke).

10. Jastuci

Jastuci moraju biti debeli i meki, i mora ih biti minimalno četiri u sobi za dvoje. Mnogi zaista dobri hoteli već godinama imaju poseban meni za jastuke. Pravi hotel s pet zvjezdica prirodno želi da se dobro naspavate. Lažni hotel s pet zvjezdica dočekat će vas s tankim, neudobnim jastucima.

11. Wi-fi i televizija

Wi-fi mora biti lako dostupan i besplatan (prije desetak godina to se nije podrazumijevalo). Televizija bi, osim šireg izbora uobičajenih digitalnih kanala, morala nuditi pristup streaming servisima.

Avance Gas naručuje još dva nova VLGC-a

0
Avance Gas
Foto: Splash247.com, Avance Gas

Norveška tvrtka Avance Gas povećala je svoje narudžbe novogradnji od DSME-a s četiri na šest 91.000 cbm VLGC-a.

Dodatni par bi trebao biti isporučen u drugoj polovici 2023. godine. Avance kaže da će brodovi biti pripremljeni i za amonijak kao gorivo.

Avance Gas, čiji je najveći dioničar John Fredriksen putem Hemen Holdingsa, trenutno ima flotu od trinaest VLGC-a.

Četvero mrtvih, devet još uvijek nestalo s filipinskog teretnog broda

0
nestali pomorci
Foto: Splash247.com, PCG

Četiri od 20 članova posade nasukanog teretnog broda LCT Cebu Great Ocean pronađeni su mrtvi duž obale Filipina, a devet članova posade se još uvijek vodi kao nestalo.

Filipinska obalna straža (PCG) spasila je u srijedu sedam osoba. Portal Splash izvještava kako se akcije traganja i spašavanja nastavljaju za preostalu posadu koja je napustila brod; kada se u ponedjeljak nasukao u vodama kod Surigao del Norte, usred supertajfuna Surigae.

LCT Cebu Great Ocean bio je usidren kod grada Jabonga; međutim, u ponedjeljak je zbog iznimno loših vremenskih uvjeta u brod počela ulaziti voda, prisiljavajući posadu napusti brod, izjavili su iz Obalne straže.

Nestala podmornica indonezijske mornarice s 53 člana posade

0
podmornica
Foto: FleetMon

Jučer, 21. travnja, izgubljeni su svi kontakti s indonezijskom podmornicom KRI NANGGALA (402) na kojoj se nalazilo 53 člana posade.

Podmornica je izvodila vježbe u Bali moru, oko 20 nm (prema podacima AIS-a) sjeverno od sjeverne obale otoka Bali, izvještava portal FleetMon. Pokrenuta je akcija traganja, poslani su brodovi i čamci mornarice i SAR.

Od 13:20h 21. travnja, SAR je u tijeku, no rezultati još uvijek nisu poznati.

Indonezijska KRI NANGGALA (402) podmornica klase Cakra, dužine 60 metara, izgrađena 1981. godine, može na moru biti do 50 dana, na dubini od 240 metara.

Iran najavio start koridora Perzijski zaljev – Crno more

0
Crno more
Foto: Ilustracija, Unsplash / Omer Serdar Oren

Nedavna kriza u prometovanju Sueskim kanalom zbog nasukavanja golemog kontejneraša, koja je svjetskim trgovcima prouzročila goleme financijske štete, kao i samom Egiptu koji naplaćuje promet Sueskim kanalom, iskazala je potrebe i za pronalaženjem alternativnih smjerova plasmana proizvoda s Istoka na Zapad i obratno; piše Geopolitika News.

Iran je bio jedna od zemalja koje su u tome vidjele svoju šansu, pa je Teheran vrlo brzo ponudio već od ranije znani projekt koridor Sjever-jug, uglavnom za plasman indijskih roba na europsko tržište. Taj bi se koridor protezao od najjužnije iranske velike luke Chabahar u koju investira Indija, željeznicom preko Irana, Kaspijskog mora i dalje na Rusiju do njenih zapadnih granica s EU.

Teheran je ponudio još jedan zanimljivi prometni koridor, za kojega je glasnogovornik iranskog  Ministarstva infrastrukture i urbanog razvoja Amin Tarafo kazao kako će u skoroj budućnosti biti pušten u rad (info: agencija Mehr). Radi se o koridoru Perzijski zaljev-Crno more.

Prema njegovim riječima, nakon što je Iran predložio ovu inicijativu 2016. godine i nakon četiri kruga stručnih razgovora u Teheranu, Sofiji, Tbilisiju i ponovno u Teheranu, održan je i peti krug konzultacija 19. travnja u Erevanu, u kojima su sudjelovala izaslanstva Irana, Armenije, Gruzije, Bugarske i Grčke.

“S obzirom na njegovu ekonomsku učinkovitost i sigurnost, pokretanje ovog koridora ubrzat će azijsku trgovinu s Europom…”, dodao je Tarafo.

Također je naglašeno da se i druge države mogu pridružiti sporazumu o koridoru Perzijski zaljev-Crno more ako suglasnost daju trenutačni sudionici projekta.

U Jadranskom moru otkrivena nova vrsta, nazvana u čast nedavno preminulog znanstvenika s Instituta za oceanografiju i ribarstvo

0
Foto: MARCELO KOVAČIĆ / OM

Splitski Institut za oceanografiju i ribarstvo objavio je na svojoj Facebook stranici da je u Jadranskom moru otkrivena nova riblja vrsta: 

“Čestitamo Dr. sc. Marcelu Kovačiću iz Prirodoslovnog muzeja u Rijeci i suradnicima koji su otkrili i opisali novu vrstu jadranskog glavoča. Radi se o vrsti iz roda Zebrus znanstvenog naziva Zebrus pallaoroi; prenosi Otvoreno more.

Ista je nazvana u čast nedavno preminulog djelatnika našeg Instituta, ihtiologa Dr. sc. Armina Pallaora.”

Rad se može pročitati OVDJE.

Sigrid: brod koji je 1977. potonuo na sidrištu u riječkoj luci

0
Foto: HRT

Danijel Frka, poznati istraživač podmorja, priča o katastrofi s “hepiendom”, ako se tako može nazvati potonuće broda pri čemu su posada i teret spašeni. Riječ je o malenom trgovačkom brodu “Sigrid” koji je potonuo 1977. ispred lukobrana u riječkoj luci, gdje je bio usidren; piše HRT.

Brod je prevozio vrijedne strojeve namijenjene tvornici u Srbiji, plovio je pod ciparskom zastavom, a osmeročlana posada bila je višenacionalna, na čelu s njemačkim kapetanom. Potonuo je u siječnju, za velikog juga, iako je kapetan, uvidjevši da je vrag odnio šalu, odlučio u more baciti i drugo sidro.

S obale im je pomagala Lučka kapetanija i pomorci su se spasili prešavši spasonosni put do kopna uz pomoć razapetog užeta, i to tako da su tijelom bili u moru; naravno, odmah su utopljeni i zbrinuti.

Budući da olupina leži na relativno maloj dubini od 25 metara, bilo je moguće spasiti i strojeve, a osim što su mu odrezani pramac i jarboli, Sigrid predstavlja zanimljivu i dostupnu ronilačku atrakciju, kažu očevici.

Ovdje poslušajte razgovor s Danijelom Frkom.