Od 25. lipnja 2021. će u Nacionalnom muzeju u Kopenhagenu u Danskoj biti izložen vikinški brod Roskilde 6. Treba kazati da je riječ o najvećem očuvanom brodu iz ere Vikinga, jer mu dužina doseže 37,4 m; piše Otvoreno more.
Pronađen je još 1997. godine u luci Rosklide i već je bio u brojnim svjetskim muzejima. Međutim, za izložbu u Kopenhagenu ovog ljeta se dodatno dotjeruje i restaurira. Pomorski arheolozi su utvrdili da je izgrađen davne 1025. godine.
U pripremi turističke sezone u kriljanskoj luci uvijek je interesantno, rade meštri, maranguni, brusi se, viče, galami, radi se servis na motorima, posade na brodovima rade od ranog jutra do večeri kad zabreca “Zdravo Marijo” na obližnjoj crkvi Svetog Nikole.
Svi puni optimizma i nade u dobar booking na svojim mini kruzerima da mogu zaploviti lipim Jadranom.
Ekipa portala Dalmacija Danas stigla je jučer u porat jer su im javili da danas (ponedjeljak) već kreće prvi brod “Moonlight”. 37,4 m dugačak brod koji pripada premium superior kategoriji krstarenja.
Na brodu kapetan Filip Rakuljić s vrijednim sinom Antom nema vremena za ćakulu, pituraju provu, ali kapetanova supruga Martina Rakuljić u salonu ljubazno ih je primila i uz čašicu Jaegermaistera ispričala lijepe vijesti iz njihove agencije “Katarina line“.
„Krećemo u navigaciju, ne znam jel nam to čast što smo prvi Kriljani, sritni smo, ali se i bojimo oće li to stvarno biti ili se otkazati u zadnji tren. Ajmo vjerovati da će bit sve ok!“ – kaže gospođa Rakuljić.
Gospođa Rakuljić kaže da su sve dezinficirali, napravili dezinsekciju broda, police osiguranja putnika, svjedožbe, škveri, itd. Posada je ista kao prošle godine.
Nadaju se da će na ovom prvom putovanju biti 34 putnika, znači pun brod, nacionalnost Austrijanci; svi su profesionalni biciklisti. Ukrcaj je na otoku Krku. 4 otoka 7 dana – Cres, Lošinj, Dugi otok, Rab.
Članak u cijelosti pročitajte ovdje.
Britanski vojni brodovi plovit će za Crno more uslijed rastuće napetosti u regiji, kazao je visoki mornarički časnik za The Times. Razarač tipa 45 naoružan protuzračnim naoružanjem i krstarica tipa 23 specijalizirana za borbu protiv podmornica, proći će idući mjesec kroz Bospor i ući u Crno more.
Glavni brod flote, nosač HMS Queen Elizabeth, pružat će podršku s RAF F-35B “nevidljivim” avionima i protupodmorničkim Merlin helikopterima; piše Geopolitika News. Još nije jasno hoće li i nosač proći kroz bosporski tjesnac kao razarač i krstarica ili će djelovati iz Mediterana.
Ujedinjeno Kraljevstvo šalje brodove kako bi “pokazala solidarnost prema Ukrajini i NATO saveznicima”. Ovakvom odlukom, UK opet pokazuje da je najbrža u pomoći SAD-u.
James Cook doplovio je do obale Australije na današnji dan, 19. travnja 1770. godine, što je bio prvi zabilježeni dolazak neke europske ekspedicije do istočne obale tog kontinenta. Do Australije je Cook došao iz smjera Novog Zelanda, kojeg je prethodno bio detaljno obišao i kartirao; piše Povijest.hr. Premda su još u 17. stoljeću pojedine europske ekspedicije plovile do obala Australije, Cookov je dolazak bio prekretan, jer je označio ujedno i uvod u britansku kolonizaciju tog kontinenta.
Ploveći iz smjera Novog Zelanda došao je Cookov brod Endeavour prvo do lokacije koja danas nosi naziv Point Hicks, a nalazi se oko 460 kilometara južno od Sydneyja. Cook je nastavio ploviti na sjever, a nakon nekoliko je dana ugledao i prve australske domaće stanovnike – Aboridžine. Nakon daljnje plovidbe došao je 29. travnja do zaljeva koji je nazvao Botany Bay, zbog velikog obilja biljnih vrsta koje su njegovi stručnjaci za prirodoslovlje i botaniku ondje pronašli. Botany Bay nalazi se danas na južnoj strani urbaniziranog područja australskog velegrada Sydneya.
Nakon teksta od prije nekoliko dana o ilegalnom betoniranju pomorskog dobra ispred vile Luke Modrića, u zadarskom naselju Kožino, koje je objavio portal Morski.hr; preko svojih odvjetnica portalu se obratio i sam Luka Modrić.
“Obraćamo Vam se u zastupanju naše stranke gospodina Luke Modrića iz Zagreba, iz razloga štoje dana 14. travnja 2021. na Vašem portalu pod naslovom “FOTO: EKSKLUZIVNO “Netko upravo betonira privatnu plažu ispred kuće Luke Modrića” – Inspekcije ne žele na teren!”
Zbog navedenog tražimo da, sukladno članku 56. i 57. Zakona o medijima, objavite odgovor na objavljenu informaciju, a kojim se bitno nadopunjuju navodi o činjenicama i podaci u objavljenoj informaciji, sljedećeg sadržaja;
„Luka Modrić izričito tvrdi da nije investitor te da nije u bilo kakvoj drugoj vezi sa betoniranjem plaže u naselju Kožin u blizini Zadra. Takoder, nije mu poznata informacija tko izvodi betoniranje plaže koja nije njegova privatna plaža već se samo nalazi u blizini njegove nekretnine.
Luka Modrić po punomoćnicama”, stoji u dopisu kojeg potpisuju odvjetnice dr.sc. Laura Valković i Ana-Marija Gospočić, piše Morski.hr.
Pelješki most sve više poprima konačni izgled. Trenutačno se postavljaju čelične konstrukcije između betonskih stupova koji će napokon povezati dva dijela hrvatske obale na prometno odsječenom krajnjem jugu zemlje; piše HRT. Most bi u cijelosti trebao biti završen početkom iduće godine, a pristupne ceste nekoliko mjeseci poslije.
Gradnja okomica na mostu je završena pa su sve snage kineskog izvođača radova usmjerene na smanjivanje razmaka između stupova.
– Aktivnosti podizanja segmenata, pozicioniranja se paralelno odvijaju na svim središnjim stupnim mjestima, znači nas svih šest središnjih stupnih mjesta, govori Ivica Granić, voditelj radova na montaži čelične rasponske konstrukcije Pelješkog mosta – CRBC.
– Dosad je ugrađeno 69 segmenata koji su stigli iz Kine ukupne dužine tisuću i 51 metar što je oko 44 posto dužine samog mosta, rekao je Jaroslav Šegedin, predstavnik Hrvatskih cesta na gradilištu Pelješkog mosta.
Podizanje rasponske konstrukcije mosta na najveći stup podsjeća na vaganje golemom klasičnom vagom. Dva dijela jednake težine na svoju se stalnu poziciju podignu za otprilike pola sata. Malo manje vremena trebalo je i nama kako bismo se popeli na visinu od 60 metara, i to najprije dizalom… a onda improviziranim stubama.
Video reportažu pogledajte ovdje.
Glavni problemi s kojima se uslijed pandemije koronavirusa suočavaju i bore predstavnici nautičkog čartera u Splitsko-dalmatinskoj županiji te načini kako ih riješiti i što poduzeti kako bi sezona bila što je moguće bolja, bili su glavna tema online sjednice Strukovne grupacije pružatelja usluga na plovilima – charter HGK – Županijske komore Split.
Iako rad čarter tvrtki nije službeno obustavljen, on je gotovo u potpunosti onemogućen zbog nemogućnosti dolaska gostiju, otkazanih letova te lockdowna na emitivnim tržištima; piše Otvoreno more.
Čarter tvrtke su, rečeno je na sastanku, trenutno u situaciji da im na naplatu dolaze potraživanja i krediti, rezervacije su većinom one prebačene od prošle godine, a s obzirom na neizvjesnu epidemiološku sliku upitno je koliko će se uspjeti realizirati te sve više bilježe otkaze.
Ovakva situacija ozbiljno ugrožava njihovo poslovanje i opstanak, ali i brojnih vanjskih kooperanata naslonjenih na ovu djelatnost.
– Kako bi održali likvidnost poslovanja i u konačnici radna mjesta, čarter tvrtkama je neophodna hitna i direktna pomoć. Na nacionalnom nivou radi se na produženju moratorija na kredite i na iznalaženju mogućnosti subvencija kamata, a regionalno čarter tvrtke traže bespovratna sredstva potpore za vezove kao najvećeg pojedinačnog troška kojeg nije moguće eliminirati – poručila je predsjednica Strukovne grupacije chartera Sara Douzzan Županović.
U traženju modela za bespovratne potpore, predstavnici Grupacije su dan ranije u ŽK Split održali sastanak s predstavnicima Splitsko-dalmatinske županije i banaka.
Čarter tvrtke, koje imaju vrlo visoke troškove hladnog pogona te bilježe gubitak od 54 posto noćenja na nacionalnom nivou i 63 posto na nivou Splitsko-dalmatinske županije, na naredne mjesece gledaju kao na presudne za svoj opstanak.
S obzirom da je u nautičkom čarteru Hrvatska svjetska velesila, s čim se volimo ponositi, a Splitsko-dalmatinska županija s najvećim brojem noćenja u nautičkom turizmu, riječ je o itekako bitnoj djelatnosti te se predstavnici Grupacije nadaju razumijevanju za njihove probleme i izravnoj pomoći, kažu u splitskoj Komori
Također žele naglasiti da je bitno razlučiti prihode od vezova u marinama koji pripadaju marinama od prihoda čarter tvrtki, jer se nerijetko pod rezultate nautike uzimaju u obzir samo rezultati marina, koje bilježe manji gubitak (od 11 posto na nacionalnom planu), čime teška pozicija čartera, koji imaju gubitak noćenja veći od 50 posto i visoke fiksne troškove, ostaje zanemarena.
Smatraju da je najvažnije da kao destinacija iziđemo iz crvene zone te je na svima nama da se pridržavamo mjera i napravimo sve da broj zaraženih dalje ne raste; piše Otvoreno more.
Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) proširila je svoj program praćenja bespilotnim letjelicama brodova u baltičkoj regiji, kao i potporu Obalnim stražama u Crnom moru. Koriste se posebno opremljenim dronovima koji mogu pružati usluge 24-satnog nadzora i praćenja kretanja brodova.
Prošlog ljeta, u suradnji s danskom pomorskom upravom i francuskim ministarstvom mora, EMSA je plasirala program kako bi se ispitale emisije brodova koji plove unutar područja za kontrolu emisije sumpora u Sjevernom moru (SECA) gdje se primjenjuju stroga pravila vezana uz zagađenje.
Brodovi koji plove ovim područjem moraju koristiti gorivo s koncentracijom sumpora koja nije veća od 0,1%, dok su na ostalim područjima ograničenja postavljena na 0,5%. Ovaj novi program, koji bi trebao trajati do kraja lipnja 2021. godine, proveden je na zahtjev Odjela za zaštitu okoliša litvanskog Ministarstva okoliša.
EMSA ga nudi svim zemljama članicama Europske Unije, a program je razvijen za pomoć u nadzoru emisija brodova i pomorskom nadzoru. Može se primjenjivati u svim morima koja okružuju Europsku uniju. EMSA pruža svoje usluge daljinsko pilotiranog zrakoplovnog sustava (RPAS) u suradnji s lokalnim vlastima kako bi se zaštitio morski okoliš i poboljšala pomorska sigurnost.
RPAS se koristi za mjerenje količine sumpora u gorivu, a senzori će mjeriti emisije ispušnih plinova brodova koji putuju glavnim brodskim putevima te kada su na sidrištu oko litvanske luke Klaipeda. Ovim sustavom upravlja EMSA, a služi kao pomoć u provedbi EU direktive vezane uz sumpor te za podršku lučkim inspektorima prilikom određivanja brodova koje trebaju prekontrolirati. Osim jedinice RPAS, litvanski Odjel za zaštitu okoliša izvještava da će također raditi u suradnji s drugim litvanskim vlastima uključujući mornaricu, MRCC i službe za kontrolu ribarstva kako bi se provodile i druge vrste pomorskog nadzora.
Letjelice koje se koriste u ovom projektu su Schiebel CAMCOPTER S100. Ovaj model drona opremljen je senzorima i kamerama koje obuhvaćaju optičke i infracrvene spektralne domete za bolju detekciju ispušnih plinova i provođenje pomorskog nadzora.
Sustav RPAS također će se koristiti za podršku brojnim vlastima na području Crnog mora. To uključuje Rumunjsku pomorsku upravu i Nacionalnu agenciju za ribarstvo i akvakulturu.
Prema EMSA-i, ova bespilotna letjelica biti će opremljena kamerom koja može obavljati i dnevne i noćne operacije. Također se može koristiti za kontrolu granica, praćenje pomorskog prometa, traganje i spašavanje te zaštitu okoliša. Predviđeno trajanje programa je šest mjeseci.
Iz EMSA-e najavljuju daljnje širenje primjene RPAS-a u 2021. i 2022. godini.
ICS je objavio šesto izdanje publikacije „Trgovina drogom i zlouporaba droga na brodu“; ovo je izdanje u potpunosti ažurirano kako bi pružilo smjernice o tome kako zaštititi brodove i posadu te smanjiti rizik od trgovine drogom na brodu. Također pruža savjete o tome kako odgovoriti na suočavanje s trgovinom droge i zlouporabom droga na moru. Također se piše i o različitim utjecajima i implikacijama pandemije Covid-19.
Komercijalni prijevoz je jedna od glavnih metoda prijevoza ilegalnih droga po cijelom svijetu.
ICS je u priopćenju napomenuo: „Gotovo 90% cjelokupnog kokaina, 45% kanabisa i 30% svih stimulansa u tipu amfetamina, zaplijenjenih u cijelom svijetu od siječnja 2017. do travnja 2020. godine, krijumčareno je morem; unatoč naporima i borbi brodarske industrije protiv toga. Bez obzira na to vode li te aktivnosti kriminalne ili terorističke organizacije, primijenjene metodologije su sofisticirane i dinamične. Uspješni odgovori brodarske industrije i luka moraju biti jednako sofisticirani te zahtijevaju sveobuhvatan i strateški pristup sigurnosti.”
Smjernice opisuju niz specifičnih mjera koje se mogu usvojiti.
Objavljivanje ovog revidiranog vodiča također je došlo u pravo vrijeme. Naime, poklapa se sa završnom fazom suđenja osam članova posade broda MSC Gayane. Proglašeni su krivima za krijumčarenje 20 tona kokaina iz Paname u luku Philadelphia u lipnju 2019. godine u jednoj od najvećih zapljena droge u povijesti SAD-a.
Fincantieri je Vikingu isporučio novi kruzer Viking Venus. Brod je isporučen u četvrtak u Anconi.
To je sedmi u nizu od 16 brodova za 930 gostiju koji se grade za krstarenja; piše Cruise Industry News.
Viking Star isporučen je 2015. godine, a brzo su slijedili Viking Sea, Sky, Sun Orion i Jupiter, a trebalo bi uslijediti još devet brodova, plus dva ekspedicijska broda za 378 gostiju iz VARD-a; koji je u vlasništvu Fincantierija.
