O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 852

Porinuta britanska kraljevska jahta Britannia (1953.)

0
Foto: Povijest.hr

Na današnji dan, 16. travnja 1953. godine, zaplovila je nova britanska kraljevska jahta imena Britannia. Porinuta je u ime vladajuće britanske kraljice Elizabete II., čije je postala službeno plovilo. Kako stvari trenutno stoje, to je bila posljednja britanska kraljevska jahta u upotrebi; piše Povijest.hr. Zanimljivo je da je sagrađena u Škotskoj, a ne Engleskoj.

Britannia je dugačka 126 metara, a mogla je primiti čak do 250 gostiju. K tome je primala 250 mornara i 21 časnika, pa je na brodu mogao istodobno biti čak 521 čovjek. Jahta je imala pogonski stroj od 12.000 konjskih snaga, što je omogućavalo brzinu do 39,8 km/h.

U slučaju da je došlo do nuklearnog rata, jahta je trebala poslužiti kao utočište za kraljicu. Naime, u tom bi se slučaju kraljicu ukrcalo na jahtu i otplovilo bi se u skrovite uvale na sjeverozapadnoj obali Škotske (ti tajni planovi tek su nedavno izašli na svjetlo javnosti).

Na prvom putovanju jahta je isplovila iz engleskog Portsmoutha i plovila je sve do otoka Malte, koji je u to doba bio još u britanskom vlasništvu. Na jahti Britannia tijekom godina bili su mnogi strani državnici, primjerice američki predsjednici Dwight D. Eisenhower, Gerald Ford, Ronald Reagan i Bill Clinton.

Na jahti Brittannia obavili su princ Charles i princeza Diana 1981. godine svoje krstarenje povodom medenog mjeseca. Zanimljiva je bila i uloga te jahte pri svečanom britanskom napuštanju Hong Konga u korist Kine. Naime, tada su princ Charles i dotadašnji britanski guverner Chris Patten (danas lord Patten) isplovili na jahti iz Hong Konga, simbolično napuštajući taj nekadašnji britanski posjed. Jahta Britannia umirovljena je 1997. godine i od tada britanska kraljevska obitelj više ne posjeduje službenu jahtu.

Dva MSC kruzera uplovljavat će ovog ljeta u Dubrovnik, prvi kreće iz Venecije 5. lipnja

0
Foto: Marine Traffic

MSC Cruises je objavio nove i ažurirane itinerere Mediteranom i Europom za nadolazeću ljetnu sezonu, nudeći gostima brojne mogućnosti za odmor. Tri broda na istočnom Mediteranu će posjećivati Italiju, Grčku, Hrvatsku i Crnu Goru; piše Dubrovački Vjesnik.

MSC Cruises će u nadolazećoj ljetnoj sezoni rasporediti tri broda u ovu popularnu regiju uz različite itinerere istočnim Mediteranom s ukrcajnim lukama: Trst, Venecija i Bari u Italiji te Atena u Grčkoj. Brodovi će posjećivati neke od najljepših grčkih otoka, Kotor u Crnoj Gori te Dubrovnik i Split u Hrvatskoj.

MSC Orchestra će zaploviti 5.06. uz mogućnost ukrcaja u Veneciji subotom, ili Bariju nedjeljom, a zatim će posjećivati grčke otoke Krf i Mykonos te Dubrovnik u Hrvatskoj.

MSC Splendida će započeti s plovidbom 12.06. s ukrcajem u Trstu subotom ili Bariju utorkom, a uplovljavat će u Dubrovnik (Hrvatska), Krf (Grčka) i Kotor (Crna Gora).

Zatvorska kazna za Crnogorca s MSC Gayane

0
Foto: The Maritime Executive

Prvi član posade broda MSC Gayane osuđen je u srijedu na zatvorsku kaznu zbog krijumčarenja kokaina 2019. godine. Ukupno se osam članova posade broda izjasnilo krivima i čekaju izricanje presude u jednoj od najvećih zapljena droge u povijesti SAD-a.

Četvrti časnik stroja, Vladimir Penda iz Crne Gore, za kojeg je obrana tvrdila da je „regrutiran za krijumčarenje“ dok je bio na brodu te da je sudjelovao iz straha za osobnu sigurnost, priznao je krivnju u lipnju 2020. godine.

Ovaj je tjedan na američkom okružnom sudu u Philadelphiji osuđen na pet godina i deset mjeseci zatvora, nakon čega slijede dvije godine uvjetne. S obzirom na količinu zaplijenjene droge, Penda se suočio s mogućom kaznom doživotnog zatvora, a tužitelji su preporučili 14 godina.

Dana 17. lipnja 2019., američki savezni, državni i lokalni policijski službenici ukrcali su se na MSC Gayane kada je stigao na terminal Packer u Philadelphiji. Nakon pretraživanja broda, zaplijenili su oko 20 tona kokaina vrijednog preko milijardu dolara. Ovo je bila jedna od najvećih zapljena u povijesti SAD-a.

Prema dostupnim podacima, dok je MSC Gayane bio u plovidbi – članovi posade, uključujući Pendu, pomogli su utovariti pakete kokaina na brod iz glisera koji su se tijekom noći približili brodu. Nakon skrivanja droge među teretom, članovi posade koristili su lažne pečate kako bi ponovno zapečatili kontejnere.

Uz Pendu, uhićeno je još sedam članova posade MSC Gayane koji su sudjelovali u švercu, a kasnije su se izjasnili krivima za posjedovanje s namjerom distribucije kokaina. Među osobama koje čekaju skoro izricanje kazne su prvi i drugi časnik.

MSC nije optužen za ovo krijumčarenje. Iz kompanije su izjavili da su tijekom dvije godine od incidenta na Gayaneu potrošili desetak milijuna dolara na jačanje svojih sustava protiv krijumčarenja, a do 2024. godine uložit će više od 100 milijuna dolara u sigurnosna poboljšanja.

Hapag-Lloyd potrošio 550 milijuna dolara na nove kontejnere

0
Foto: Splash247.com

Kompanija Hapag-Lloyd, sa sjedištem u Hamburgu, potrošila je oko 550 milijuna dolara na nove kontejnere, što je jedna od najvećih narudžbi u povijesti tvrtke.

Tvrtka je ove godine već zaprimila neki dio kontejnera, no većinu će kineski proizvođači isporučiti u mjesecima koji slijede, ali svakako prije kraja 2021. godine.

Uz to, Hapag-Lloyd je naručio 8.000 teu posebnih spremnika koji će se koristiti za preveliku i opasnu robu.

“Kontejnerski prijevoz trenutno bilježi neviđenu potražnju, što je dovelo do nestašice kontejnera u cijelom svijetu. Svojim nedavnim narudžbama kontejnera, Hapag-Lloyd doprinosi naporima na ublažavanju trenutne situacije i svojim će kupcima moći ponuditi puno bolju uslugu” – rekao je Rolf Habben Jansen, izvršni direktor tvrtke Hapag-Lloyd.

“Fortuni” ostalo dovršiti još 15 km plinovoda Sjeverni tok 2 u danskim vodama

0
Foto: Marine Traffic

Brod za polaganje plinovodnih cijevi Fortuna, u ruskom vlasništvu, dovršio je dvije trećine neizgrađene dionice linije B (jedna od dviju plinovodnih cijevi) Sjevernog toka 2 u danskim vodama. Operater projekta planira da će brod završiti radove u danskoj gospodarskoj zoni u svibnju, a u Njemačkoj u lipnju; piše Geopolitika News.

Nakon nastavka izgradnje Sjevernog toka 2 u danskim vodama, manji brod Fortuna položio je 34 kilometra od ukupno 49 km cijevi, što je vidljivo prema položaju broda na trasi plinovoda s koordinatama koje je objavio Danski pomorski ured.

Tijekom posljednja 24 sata, Fortuna je izgradila oko 900 metara plinovoda. Brod trenutačno gradi plinovod uz potporu pet opskrbnih brodova i uz brod za nadzor izgradnje.

Prema planu, do kraja svibnja Fortuna će završiti radove na danskoj dionici Sjevernog toka 2, a u lipnju će završiti izgradnju 13,9 kilometara linije B u njemačkim vodama.

U međuvremenu, veliki ruski brod cjevopolagač Akademik Cherskiy stigao je na početnu točku završetka linije A u danskom isključivom gospodarskom pojasu Baltičkoga mora. On treba položiti 68,5 kilometara u danskim i još 16,5 kilometara u njemačkim vodama. Njegove tehničke karakteristike, za razliku od Fortune koja dnevno polaže maksimum do 1100 metara plinovodnih cijevi (najviše ovisi o vremenskim uvjetima), omogućuju mu polaganje i do dvije tisuće metara cijevi dnevno, što je gotovo dvostruko više i brže.

Nasukavanje teretnog broda u Nizozemskoj

0
Foto: FleetMon

Teretni brod MVS Sownent nasukao se jučer oko 17:50h travnja blizu Baalhoeka u Nizozemskoj, dok je plovio nizvodno.

Brod je pretrpio ozbiljna oštećenja, trup je probijen, ima pukotine, ali čini se da ne postoji opasnost od pucanja.

Brod je odsukan i otegljen u Hansweert. Drugi detalji o nesreći nisu još poznati.

Nesreća na bulk carrieru, preminuo prvi časnik

0
Foto: FleetMon

Prvi časnik turskog bulk carriera DS Sofie Bulker preminuo je nakon što je pao u skladište. Do nesreće je došlo dok je nadzirao radove čišćenja skladišta, rekao je brodovlasnik Dramar Denizcilik.

Brod je bio na putu od Matadija (Kongo) do Brazila.

Tragična nesreća dogodila se 12. travnja, no novih detalja još nema.

Remorkeri – mali divovi koji pokreću pomorski promet

0
Foto: HRT video screenshot

Dobrih manevarskih sposobnosti, jakog stroja i potezne moći, remorkeri služe za vuču i tegljenje drugih plovila, ali uskaču i u svim kriznim situacijama i spašavanjima na moru.

– On ima svega 30 metara, ali 4500 konja i jako dobre manevarske sposobnosti. Nije nešto naročito brz, ali je jak. Kad brod ulazi u luku mi nastupamo. Bude škakljivih situacija i svaki manevar je drugačiji. Radi se i po noći, magli, jugu, buri, kaže zapovjednik na remorkeru Petar Milić za HRT.

Bez obzira na vremenske prilike oni su tu – spremni pomoći. Petar je zapovjednik već 10 godina i, kako kaže, pomorsku karijeru na remorkeru je započeo, a tu bi htio dočekati i mirovinu. Najmlađi je na brodu, ali odgovoran za sve. Deset ih je na brodu i svi su različiti, ali na kraju dana, kaže – najbitnije je da se nikome ništa loše ne dogodi.

– Trebali bi biti s nama i vidjeti kako je biti na 5 ili 10 metara od prove broda. To se ne može ovako dočarati. Može se dogoditi da nama otkažu makine. Ali ne gledamo na to, već ga ulovimo i idemo s njim, priča kormilar Davor Grbić. “Najvažnije je da je posada dobra, da je srce zdravo i mozak čist. Naime, mi za našu strojarnicu kažemo srce, a most nam je mozak”, priča upravitelj stroja Dejan Martinis.

Svaki je radni dan drugačiji. Iako smješteni na otoku Krku, pa bismo možda pomislili kako kući mogu kada god zažele, brodske kabine posadi su dom mjesec dana. Remorker na kojemu je plovila ekipa Mora u vlasništvu je tvrke Jadranski pomorski servis. Jedne od dviju tvrtki koje u Hrvatskoj obavljaju usluge tegljenja.

– Pokrivamo područje od Istre do Zadra. Većina tegljača, njih 6 je smještena u Rijeci, a 2 su u Omišlju. Po tegljaču su 4 člana posade, ali kada se ide na vanjsko tegljenje ili spašavanje onda se posada nadopunjava, objašnjava Damir Blažina.

Remorkeri su u prvom redu tu za dolaske i odlaske brodova u luci, a pored toga bave se i dokovanjem u Viktor Lencu, protupožarnim dežurstvima u rafineriji Ine u Bakru, porinućima u Uljaniku i 3. maju, a tu je sad i LNG koji je pokrenuo cijelu zajednicu i dovukao nove tehnologije u naš kraj.

A pokreću remorkeri cijeli pomorski promet, omogućavaju brodskim grdosijama da plove. Kolika je njihova uloga vidjelo se i nedavno kada je flota remorkera riješila dramu s nasukanim brodom u Sueskom kanalu; piše HRT.

Video reportažu pogledajte ovdje.

Betonira se privatna plaža ispred kuće Luke Modrića – Inspekcije ne žele na teren?

0
Luka Modrić
Foto: Čitatelj / Morski HR

Mehanizacija s betonom jučer je osvanula uz, kako kažu građani, vilu Luke Modrića u Kožinu, naselju pod ingerencijom Grada Zadra. Morski.hr je zaprimio fotografije koje pokazuju betoniranje na pomorskom dobru, a kako im građani javljaju – nema zakonom propisane table na kojoj moraju pisati svi podaci o radovima.

– Pitao sam jel’ imaju dozvolu, grubo su odgovorili “ne”, i jako su ubrzani. I imate na kraju Kožina, gradi se 5 zgrada bez table, ubrzana gradnja i rade u 3 smjene. Ovo je kuća Luke Modrića i još jedna do nje, a plaža je zajednička – govori građanin koji je želio ostati anoniman.

Iz betonare čije vozilo transportira i iskrcava beton na pomorsko dobro kažu da su oni samo prijevoznici, te da istovaruju na gradilište beton, a tko je investitor – navodno nemaju pojma.

Iz redakcije Morski.hr su uputili poziv inspektoru, odnosno Voditelju Odjela za inspekcijske poslove pri Lučkoj kapetaniji Zadar, Borisu Mediću, koji bi po prijavi trebao izići na teren i reagirati. No umjesto izlaska na teren, najprije ih je uputio na komunalno redarstvo Grada Zadra.  Budući da se iz komunalnog redarstva Grada Zadra nitko nije javio, gospodina Medića su zatražili informaciju o tome  tko treba napisati prekršaj za ovo.

Foto: Čitatelj / Morski HR

– Možemo mi, može komunalno redarstvo, a može građevinska inspekcija. Ali mi ne možemo narediti nikome da vrati sve u prvobitno stanje – kazao je inspektor iz Lučke kapetanije Zadar te dodao da, ako nije ugrožena sigurnost plovidbe neće biti prijave za devastaciju pomorskog dobra i da mu se sve vezano uz ovaj slučaj pošalje na mail.

U međuvremenu su se javili iz Komunalnog redarstva Grada Zadra, rekli da je ovo ipak u nadležnosti Lučke kapetanije, jer se radi o pomorskom dobru. Zatražili su i oni da im se pošalje mail, a službene izjave nisu željeli davati.

Ekipa sa Morski.hr je kontaktirala i Državni inspektorat, gdje su ih također uputili u činjenicu da je ovo u nadležnosti Lučke kapetanije.

– Svakako, izići ćemo i mi na teren, i to kao prioritetni zadatak – rekla je Ivona Župan iz Državnog inspektorata.

Otvorene ponude za stručni nadzor rekonstrukcije i obnove zadarske rive

0
Foto: Lučka uprava Zadar

U srijedu su otvorene ponude za usluge stručnog nadzora građe u sklopu projekta “Rekonstrukcija i izgradnja lučke infrastrukture Grad Zadar-Poluotok”, točnije u rekonstrukciji i obnovi zadarske rive koju provodi Lučka uprava Zadar; piše Zadarski.hr.

Na natječaj čija je procijenjena vrijednost iznosila 2.8 milijuna kuna bez PDV-a pristiglo je pet ponuda. 

Najniža ponuda je ona od zajednice ponuditelja Aniva – inženjering i Ureda ovlaštenog inženjera građevinarstva Draženka Bovana koja iznosi 508 tisuća kuna bez PDV-a. Druga njabolja ponuda je ona od Civil Engineering Consultancy, a oni su ponudili 968 tisuća kuna bez PDV-a. Institut IGH iz Zagreba je za ovaj posao ponudio 1,08 milijuna kuna bez PDV-a, dok je četvrta najbolja ponuda tvrtke Kozina projekt u iznosu od 1,36 milijuna kuna bez PDV-a.

Najskuplju ponudu dala je zajednica ponuditelja, tvrtka Investinženjering iz Zagreba i D&Z iz Zadra, a ona iznosi 1,8 milijuna kuna.

Nezadovoljni će se imati pravo žaliti u roku od deset dana od otvaranja ponuda. 

Podsjetimo kako je u tijeku i odabir tvrtke koja će izvodit građevinske radove na rivi.

Na natječaj Lučke uprave Zadar za izvođača građevinskih radova čija je procijenjena vrijednost bila 47,9 milijuna kuna (bez PDV-a) stigle su dvije ponude. Povoljnija ponuda je ona zajednice ponuditelja Kali gradnja i Briv Construction koja iznosi 43, 8 milijuna kuna bez PDV-a, odnosno 54,8 milijuna kuna s PDV-om. Druga ponuda je ona zajednice ponuditelja iz Slovenije tvrtke Adriaing sa sjedištem u Kopru i Bujama u iznosu od 47,7 milijuna kuna bez PDV-a, točnije 59,7 milijuna kuna s PDV-om.