O nama  |  Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 854

Linije za krstarenja koje kreću s plovidbom u Sjevernoj Americi i na Karibima

By
redakcija
-
0
Foto: Ilustracija, Pexels

Industrija krstarenja se oživljava u Sjevernoj Americi i na Karibima, s pregršt brodova koji su već u plovidbi ili bi uskoro trebali početi ploviti.

Cruise Industry News je objavio popis linija za krstarenja koje kreću s plovidbom u Sjevernoj Americi:

Royal Caribbean i Celebrity

Brod: Adventure of the Seas
Kapacitet: 3,100
Izgrađen: 2001
Prvo krstarenje: 12. lipnja 2021.
Matična luka: Nassau (Bahami)
Plan putovanja: CocoCay (s noćenjem), Cozumel i Freeport
Potrebno cijepljenje: Da

Brod: Vision of the Seas
Kapacitet: 2000
Izgrađen: 1998
Prvo krstarenje: 26. lipnja 2021.
Matična luka: Bermudi
Plan putovanja: CocoCay
Potrebno cijepljenje: Da

Foto: Marine Traffic, Vincent Sampic

Brod: Celebrity Millennium
Kapacitet: 2,038
Izgrađen: 2000
Prvo krstarenje: 5. lipnja 2021.
Matična luka: Philipsburg (St. Maarten)
Plan putovanja: Aruba, Curaçao i Barbados ili Tortola, St. Lucia i Barbados
Potrebno cijepljenje: Da

Royal Caribbean International bio je među prvim linijama za krstarenja koji su najavili ponovni početak plovidbe u Sjevernoj Americi. Tvrtka je odabrala Bahame i Bermude kao matične luke i nudit će dva različita krstarenja, počevši od lipnja.

Sestrinska linija Celebrity Cruises također ponovno započinje s radom u regiji, a Celebrity Millennium nudi karipski program od lipnja iz St. Maartena.

Crystal Cruises

Brod: Crystal Serenity
Kapacitet: 1,070
Izgrađen: 2003
Prvo krstarenje: 3. srpnja 2021.
Matična luka: Nassau i Bimini (Bahami)
Plan putovanja: Otok Harbor, Otok Great Exuma, Otok San Salvador i Long Island
Potrebno cijepljenje: Da

Crystal Cruises će isploviti iz Nassaua i Biminija s Crystal Serenity, nudeći sedmodnevno krstarenje pod nazivom Luxury Bahamas Escape.

Norwegian Cruise Line

Brod: Norwegian Joy
Kapacitet: 4,200
Izgrađen: 2017.
Prvo krstarenje: 7. kolovoza 2021.
Matična luka: Montego Bay (Jamajka)
Plan putovanja: Harvest Caye, Roatán, Cozumel i Ocho Rios
Potrebno cijepljenje: Da

Brod: Norwegian Gem
Kapacitet: 2,400
Izgrađen: 2007.
Prvo krstarenje: 15. kolovoza 2021.
Matična luka: La Romana (Dominikanska Republika)
Plan putovanja: Barbados, St. Lucia, St. Maarten i Antigua
Potrebno cijepljenje: Da

Viking Cruises

Brod: Viking Orion
Kapacitet: 930
Izgrađen: 2018.
Prvo krstarenje: Lipanj 2021.
Matična luka: Hamilton (Bermuda)
Plan putovanja: St. George’s (s noćenjem) i King’s Wharf
Potrebno cijepljenje: Da

American Cruise Lines

Brod: Independence
Kapacitet: 100
Izgrađeno: 2010.
Prvo krstarenje: Trenutno u plovidbi
Matična luka: Jacksonville / Amelia i Charleston (SAD)
Plan putovanja: Beaufort, otok Hilton Head, Savannah, Jekyll i St. Simons
Potrebno cijepljenje: Trenutno samo krstarenja do 30. travnja zahtijevaju cijepljenje gostiju. Za sva ovogodišnja krstarenja možda neće biti potrebna cjepiva.

Brod: American Jazz
Kapacitet: 190
Izgrađen: 2020
Prvo krstarenje: Trenutno u plovidbi
Matična luka: New Orleans i Memphis (SAD)
Plan putovanja: Mississippi
Potrebno cijepljenje: Ne

Foto: Marine Traffic, Nathaniel Allen

Brod: American Star
Kapacitet: 100
Izgrađen: 2007.
Prvo krstarenje: Trenutno u plovidbi (10. travnja 2021.)
Matična luka: Jacksonville / Amelia i Charleston (SAD)
Plan putovanja: Beaufort, Hilton Head, Savannah, Jekyll i St. Simons
Potrebno cijepljenje: Ne

Brod: Queen of the Mississippi
Kapacitet: 149
Izgrađen: 2015.
Prvo krstarenje: Trenutno u plovidbi (10. travnja 2021.)
Matična luka: New Orleans i Memphis (SAD)
Plan putovanja: Mississippi
Potrebno cijepljenje: Ne

Brod: America
Kapacitet: 185
Izgrađen: 2016.
Prvo krstarenje: 13. travnja 2021.
Matična luka: New Orleans
Plan puta: Mississippi
Potrebno cijepljenje: Ne

Brod: American Constitution
Kapacitet: 170
Izgrađen: 2018.
Prvo krstarenje: 17. travnja 2021.
Matična luka: Baltimore (SAD)
Plan putovanja: Washington D.C., Cambridge, Norfolk, Annapolis i dr.
Potrebno cijepljenje: Ne

Brod: American Pride
Kapacitet: 140
Izgrađen: 2012.
Prvo krstarenje: 30. travnja 2021.
Matična luka: Portland i Clarkson (SAD)
Plan putovanja: Rijeke Snake i Columbia
Potrebno cijepljenje: Ne

Lindblad Expeditions

Brod: National Geographic Quest
Kapacitet: 100
Izgrađen: 2017.
Prvo krstarenje: 5. lipnja 2021.
Matična luka: Juneau i Sitka (SAD)
Plan putovanja: Aljaska – Icy Straits, Glacier Bay, Frederick Sound, Petersburg i Tracy Arm
Potrebno cijepljenje: Da

Brod: National Geographic Venture
Kapacitet: 100
Izgrađen: 2018.
Prvo krstarenje: 6. lipnja 2021.
Matična luka: Juneau i Sitka (SAD)
Plan putovanja: Aljaska – Icy Straits, Glacier Bay, Frederick Sound, Petersburg i Tracy Arm
Potrebno cijepljenje: Da

Foto: Marine Traffic, Christian Lam

American Queen Steamboat Company

Brod: American Duchess
Kapacitet: 166
Izgrađen: 1995.
Prvo krstarenje: Trenutno u plovidbi
Matična luka: St. Louis, Cincinnati, Nashville i Louisville (SAD)
Plan putovanja: Mississippi
Potrebno cijepljenje: Zahtijevat će se od 1. srpnja

Brod: American Countess
Kapacitet: 245
Izgrađen: 2020.
Prvo krstarenje: Trenutno u plovidbi
Matična luka: New Orleans i Memphis
Plan putovanja: Mississippi
Potrebno cijepljenje: Zahtijevat će se od 1. srpnja

Brod: American Empress
Kapacitet: 223
Izgrađen: 2003.
Prvo krstarenje: Trenutno u plovidbi (11. travnja 2021.)
Matična luka: Portland i Spokane (SAD)
Plan putovanja: Rijeke Snake i Columbia
Potrebno cijepljenje: Zahtijevat će se od 1. srpnja

UnCruise Adventures

Brod: Safari Quest
Kapacitet: 22
Izgrađen: 1992.
Prvo krstarenje: 30. travnja 2021.
Matična luka: Seattle (SAD)
Plan putovanja: Otoci San Juan, Lopez i dr.
Potrebno cijepljenje: Da

Foto: Marine Traffic, Sarah Scoltock

Brod: The Legacy
Kapacitet: 88
Izgrađen: 1984.
Prvo krstarenje: 10. svibnja 2021
Matična luka: Seattle i Juneau (SAD)
Plan putovanja: Aljaska, Glacier Bay
Potrebno cijepljenje: Da

Brod: Wilderness Discoverer
Kapacitet: 76
Izgrađen: 1991.
Prvo krstarenje: 16. svibnja 2021.
Matična luka: Juneau (SAD)
Plan putovanja: Aljaska – Glacier Bay
Potrebno cijepljenje: Da

Brod: Wilderness Explorer
Kapacitet: 79
Izgrađen: 1976.
Prvo krstarenje: 18. svibnja 2021.
Matična luka: Seattle i Juneau (SAD)
Plan putovanja: Aljaska – Glacier Bay
Potrebno cijepljenje: Da

Brod: Safari Explorer
Kapacitet: 36
Izgrađen: 1998.
Prvo krstarenje: 29. svibnja 2021.
Matična luka: Sitka i Juneau (SAD)
Plan putovanja: Aljaska – Nacionalni park Glacier Bay, i još mnogo toga
Potrebno cijepljenje: Da

Alaskan Dream Cruises

Brod: Misty Fjord
Kapacitet: 10
Izgrađen: 1997.
Prvo krstarenje: Trenutno u plovidbi (10. travnja 2021.)
Matična luka: Sitka (SAD)
Plan putovanja: Jugoistočna Aljaska
Potrebno cijepljenje: Da

Foto: Marine Traffic, Timothy Kalweit

Brod: Admiralty Dream
Kapacitet: 58
Izgrađen: 1979.
Prvo krstarenje: 22. svibnja 2021.
Matična luka: Sitka i Juneau (SAD)
Plan putovanja: Jugoistočna Aljaska – Frederick Sound, Hobart Bay, Endicott Arm, Nacionalni park Glacier Bay i još mnogo toga
Potrebno cijepljenje: Da

Brod: Baranof Dream
Kapacitet: 49
Izgrađen: 1980.
Prvo krstarenje: 23. svibnja 2021.
Matična luka: Sitka i Ketchikan (SAD)
Plan putovanja: Aljaska – Wrangell, Nacionalni park Glacier Bay, Juneau, zaljev Thorne i dr.
Potrebno cijepljenje: Da

Brod: Alaskan Dream
Kapacitet: 40
Izgrađen: 1986.
Prvo krstarenje: 30. svibnja 2021.
Matična luka: Sitka i Juneau (SAD)
Plan putovanja: Jugoistočna Aljaska – Wilderness Bay, Petersburg, i dr.
Potrebno cijepljenje: Da

Povećava se broj oružanih pljački kod Singapurskog tjesnaca

By
redakcija
-
0
Foto: Splash247.com

Incidenti oružane pljačke brodova i dalje se događaju brodovima koji plove Singapurskim tjesnacem. Od 8. do 11. travnja zabilježena su tri incidenta u jednom od najprometnijih plovnih putova na svijetu. Ova tri incidenta dogodila su se vrlo blizu jedan drugome.

Svim se brodovima savjetuje pojačan oprez i usvajanje dodatnih mjera predostrožnosti.

Linije za krstarenja pomažu pri evakuaciji građana nakon erupcije na St. Vincentu

By
redakcija
-
0
Foto: The Maritime Executive

Kad je prošlog tjedna vulkanska erupcija zaprijetila lokalnom stanovništvu na karipskom otoku St. Vincent, tri linije za krstarenja poslale su brodove kako bi pomogle u hitnoj evakuaciji.

8. travnja, premijer St. Vincenta Ralph Gonsalves naredio je evakuaciju za sjeverni vrh otoka, gdje je rizik bio najveći. Oko 2000 ljudi je dobilo hitno utočište, prema vladi St. Vincenta.

Kruzeri Serenade of the Seas, Celebrity Reflection i Carnival Legend poslani su kako bi pomogli oko evakuacije. Serenade of the Seas vezao se u Kingstownu ujutro 9. travnja, krenuvši kasnije istog dana prema Castriesu, St. Lucia.

Erupcije su se nastavile u ponedjeljak, a prema UWI Seizmičkom istraživačkom centru, vulkanska aktivnost mogla bi trajati danima ili tjednima, na temelju obrazaca viđenih u prethodnim erupcijama.

Bibinjski ronioci s dna mora u Biogradu uklonili više od 20 kubika nagomilanog otpada

By
redakcija
-
0
Foto: Ivana Nobilo

Članovi ronilačkog kluba Sveti Roko iz Bibinja i zaposlenici Studenca izronili su ovog vikenda više od 20 kubika otpada s morskog dna prilikom čišćenja podmorja duž rive u Biogradu na Moru. Iz mora su, naime, izvukli kamionske i automobilske gume, ostatke ograda i stolova s terasa, metalne konstrukcije, akumulatore, dijelove motora, stare mreže i konope te mnogobrojne staklene i plastične boce, tanjure, plastične vrećice i razne vrste drugog sitnog otpada; piše Morski.hr.

Čišćenje kod Obale kralja Petra Krešimira IV. u Biogradu na Moru još je jedna akcija u sklopu društveno odgovornog projekta Korak bliže prirodi koji je Studenac pokrenuo 2020. kako bi sa svojim zaposlenicima pomogao u očuvanju prirode.

Foto: Ivana Nobilo

– Ponosna sam i sretna što su se mnogi moji kolege i ove godine prijavili za sudjelovanje u novoj akciji čišćenja jer prepoznaju vrijednost našeg zajedničkog projekta. Zbog epidemioloških mjera broj sudionika je ograničen, ali svi koji smo došli u Biograd na Moru maksimalno smo se potrudili učiniti još jedan korak bliže prirodi. Uklanjanje otpada iz morskih dubina, naravno, ne bi bilo moguće bez ronioca ronilačkog kluba Sveti Roko iz Bibinja, kojima iskreno zahvaljujem. Današnji sportski duh u natjecanju sudionika prilikom vađenja otpada i želja svih zaposlenika da nauče o zaštiti okoliša daju nadu da ćemo dugoročnim zalaganjem ipak uspjeti sačuvati Jadran od ozbiljnijih onečišćenja – poručila je Nina Mimica, direktorica marketinga tvrtke Studenac.

Foto: Ivana Nobilo

Naime, po završetku akcije prostor u blizini biogradske trajektne luke preplavila je golema količina izronjenog otpada koji je zatim zbrinulo gradsko komunalno poduzeće Bošana. Akciju je također podržala Županijska lučka uprava Zadar s obzirom da su ronioci i zaposlenici čistili podmorje kod luke u Biogradu na Moru.

Upravo sa željom da stanovnicima i posjetiteljima jadranske obale vrate iskonski plavi Jadran, vodstvo Studenca i njegovi zaposlenici odlučni su u nastavku provedbe projekta Korak bliže prirodi te mu se rado odazivaju. U tome su im velika podrška ronioci, bez kojih prikupljanje otpada iz mora ne bi bilo moguće.

– S radošću smo se odazvali ekoakciji koju je u Biogradu na Moru organizirao Studenac. Kao veliki zaljubljenici u more, moji kolege ronioci i ja trudimo se svima nama i budućim generacijama u nasljeđe ostaviti čist Jadran. Zbog toga, usto što sudjelujemo u akcijama čišćenja, napore ulažemo i u edukaciju i osvještavanje građana o važnosti brige za okoliš. Drago mi je što važnost te teme prepoznaje i Studenac te smo udružili snage kako bi naše more opet postalo istinski čisto – rekao je Đanino Iglić, predsjednik ronilačkog kluba Sveti Roko iz Bibinja.

Foto: Ivana Nobilo

– Sretan sam što je Studenac zajedno s roniocima ronilačkog kluba Sveti Roko pomogao očistiti našu Obalu kralja Petra Krešimira IV. i vratiti joj nekadašnji sjaj te je učiniti ljepšom za sve nas koji tu živimo i za one koji posjećuju naš grad. Briga o moru iznimno nam je važna i krajnje je vrijeme da se svi zajedno ujedinimo i budućim generacijama ostavimo zdraviji okoliš. Veliko mi je zadovoljstvo bilo podržati ovu akciju i hvalevrijedan projekt Studenca – rekao je Ivan Knez, gradonačelnik i predsjednik Turističke zajednice Biograda na Moru.

Očuvanje mora i morskog života jedan je od ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, a upravo to je bila misao vodilja Studenca prilikom osmišljavanja projekta „Korak bliže prirodi“.

Naime, Jadran vrlo često nazivaju „Veliki plavi kontejner“ jer su količina i zastupljenost plastičnog otpada na dnu Jadranskog mora, prema studiji objavljenoj u časopisu Marine Pollution Bulletin, među najvišima u Europi, nakon sjeveroistočnog dijela Sredozemlja i Keltskog mora. Dno Jadranskog mora prekriva čak 2,63 predmeta od plastike po hektaru, a ako se nastavi puniti otpadom kao danas, za 50 godina, ako ne i prije, postat će neupotrebljivo smetlište, poručuju znanstvenici.

Foto: Ivana Nobilo

Zato je društveno odgovorno poslovanje Studenca usmjereno na zajednicu u kojoj djeluju, a to je ponajprije priobalje, a ujedno je jedan od temelja strategije kompanije, u koji namjeravaju dugoročno i predano ulagati. Akcije čišćenja podmorja započeli su lani u suradnji sa splitskim roniocima iz Udruge podvodnih aktivnosti Rostrum, kada su s morskog dna kod najveće splitske plaže Žnjan izvukli čak pedesetak kubika otpada, odnosno više od 400 automobilskih i kamionskih guma, odbačeni gumenjak, mnogo plastike i stakla, dijelove brodskih penti te raznovrsni drugi otpad.

Također, Studenac je osmislio i jedinstvene ilustracije s ekoekipom Ornele, Helge, Kreše i Robija koji ekološkim savjetima šire znanje i pozitivne vrijednosti za ugodniji život uz Jadran i na cijelom planetu. Bojanka je dostupna svima za preuzimanje na mrežnoj stranici Studenca, a simpatične lokalne kopnene i morske životinje zelene, plave, smeđe i žute boje svojim bogatim iskustvom, pričama i savjetima educiraju o važnosti pravilnog razvrstavanja otpada.

U bazu ronilaca stigao humanitarni konvoj pomoći iz Njemačke za pomoć Banovini

By
redakcija
-
0
Foto: Agencija Promocija ronjenja

Veliki konvoj iz njemačke pokrajine Bayern s više od 70 tona  humanitarne pomoći stigao je jučer u bazu ronilaca u Petrinji za potresom pogođeno područje.

Članovi Ronilačkog kluba HRVI Nemo-Adriatic (Hrvatski ratni vojni invalidi) koji su ujedno i članovi volonteri specijalističke ronilačke postrojbe za spašavanje iz vode pri Uredu za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba uz podršku Zajednice udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata i Agencije Promocija ronjenja organizirali su bazu prikupljanja i distribucije humanitarne pomoći postavljanjem sabirnog centra u Petrinji, a akciji su se pridružili brojni ronilački klubovi i centri diljem i izvan Republike Hrvatske, vatrogasne postrojbe i jedinice za spašavanje iz Slovenije, Italije, Njemačke, Austrije te udruge proizašle iz Domovinskog rata u grupu Ronioci za Banovinu.

Iz Agencije Promocija ronjenja su izvijestili kako i nakon više od 100 dana na terenu, akcija prikupljanja humanitarne pomoći od strane ronilaca i dalje traje te se i dalje prikupljaju potrepštine i distribuiraju obiteljima kojima je pomoć potrebna.

Foto: Agencija Promocija ronjenja

„Do sada smo prikupili i distribuirali više od 650 tona hrane, odjeće, obuće, građevinskog materijala i ostalih potrepština, te smo zbrinuli brojne obitelji koje su ostale bez svojih domova. Na terenu surađujemo s brojnim relevantnim službama i udrugama, a Promocija ronjenja je zadužena za komunikaciju s donatorima i s ljudima koji su stradali. Veliku važnost za komunikaciju i prikupljanje donacija imale su društvene mreže putem kojih smo prikupili veliki broj donacija“ – rekla je Andreja Vedrina, direktorica Agencije Promocija ronjenja.

„Ovo je već drugi konvoj pomoći koju smo prikupili i dostavili za područje Banovine, a do sada smo dostavili više od 120 tona humanitarne pomoći s različitim potrepštinama. Danas smo uz pomoć donacija brojnih tvrtki dovezli više od 70 tona građevinskog materijala, a sutra vozimo više od 180 dječjih paketa za dječji vrtić „Bubamara“ u Glini. Želim se zahvaliti svih donatorima koji su sudjelovali u ovoj hvalevrijednoj akciji, a s nama su danas i predstavnici tvrtki BayWa, MAN Truck & Bus, BTK – Logistik i Zimmerei Wendlinger“ – rekao je Ante Šistov, organizator humanitarnog konvoja pomoći.

U organizaciji ronilaca i privatne inicijative gospodina Ante Šistova prikupljeno je više od 70 tona građevinskog materijala na području Njemačke (Bayern) za potresom pogođeno područje što uključuje cigle, OSB ploče, materijal za struju, sobna vrata, pločice i dr.

Foto: Agencija Promocija ronjenja

„Na terenu smo od trenutka katastrofalnog potresa, a trenutno zbrinjavamo 120 obitelji na području Petrinje i okolnim naseljima, a kako bi pomoć bila distribuirana na prava mjesta, surađujemo s predsjednicima mjesnih odbora; Donja Bačuga, Gornja Bačuga, Luščani, Hrastovica, Pecki, Gore, Jošavica te svakodnevno opskrbljujemo ljude koji su pogođeni potresom. Također, opskrbljujemo Češko selo – prognaničko naselje, Bolnicu Sisak, Bolnicu Petrinja i nekoliko staračkih domova.“, istaknuo je Rene Cipovec, predsjednik Ronilačkog kluba HRVI Nemo-Adriatic.

Podršku roniocima pružile su i brojne udruge proizašle iz Domovinskog rata te Zajednica udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata.

„Ovdje se nalazimo od prvog dana katastrofe, obzirom da smo vezani za ove prostore jer smo i sudjelovali u oslobađanju Banovine u vojno redarstvenoj akciji Oluja, a kao što kaže Sveta Majka Terezija: Nemojte čekati vođe nego učinite to jedan drugome, kao čovjek čovjeku“, rekao je Tom Kačinari, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata.

Četiri preživjele periske Tara, Sara, Mara i Pina zaštićene su kavezima

By
redakcija
-
0
Foto: Udruga Eko more Medulin

Ove periske su opstale u divljini unatoč pošasti koja je prošlih godina zahvatila cijeli Mediteran.

Iz Udruge Eko more Medulin su izvijestili kako su metalni kavezi postavljeni kako bi preživjele primjerke zaštitili od potencijalnih predatora, među kojima je na žalost i Homo sapiens. Otvori na njima su dovoljno mali da zaustave orade, hobotnice i kvrgave zvjezdače, a dovoljno veliki da omoguće strujanje mora s fitoplanktonom i zooplanktonom kojima se periske hrane filtrirajući vodu.

Foto: Udruga Eko more Medulin

Kako bi izbjegli postavljanje betonskih blokova, za pričvršćivanje kaveza korištena je ekološki prihvatljivija tehnika bušenja podloge podvodnom električnom bušilicom i postavljanja vijaka.

Foto: Udruga Eko more Medulin

Kao i dosadašnje aktivnosti Udruge Eko more Medulin, postavljanje zaštitnih kaveza je provedeno u koordinaciji i po nalogu nadležnih institucija (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja – Zavod za zaštitu okoliša i prirode, NP Brijuni, JU Natura Histrica …).

Foto: Udruga Eko more Medulin

Pred Tarom, Sarom, Marom i Pinom je kritičan period budući da dolazi ljeto, a endoparazit Haplosporidium pinnae postaje aktivan pri temperaturama mora iznad 13,5 °C. Periske su se lijepo oporavile tijekom zime te su narasle 10-15 mm što ulijeva tračak nade da će i ovo ljeto uspješno prebroditi.

U potrazi za drugim preživjelim periskama mogu pomoći svi koji imaju korisnu informaciju ili opažanje, što mogu dojaviti na neki od kontakata na FB stranici Udruge „Eko more Medulin“.

Potpisan Sporazum o financiranju uređenja komunalnog dijela Luke Račišće

By
redakcija
-
0
Foto: Arhiv DnŽ, Dubrovački Vjesnik

Župan Nikola Dobroslavić, zamjenik gradonačelnika Ivan Šale i ravnatelj Županijske lučke uprave Korčula Ante Tvrdeić potpisali su u ponedjeljak u Korčuli Sporazum o zajedničkom financiranju uređenja komunalnog dijela “Luke Račišće”. Vrijednost ovog projekta; kojim je planirano postavljanje pontonskog gata s kompletnim sidrenim sustavom za 74 plovila, komunalno opremanje te uklanjanje otpada iz podmorja luke; je oko dva milijuna kuna, a potpisivanju Sporazuma nazočio je i zamjenik župana Joško Cebalo; piše Dubrovački Vjesnik.

”Komunalne luke su u Dubrovačko – neretvanskoj županiji veliki infrastrukturni projekti što je program kojeg radi Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Mi smo maksimalno iskoristili financijska sredstva programa Ministarstva mora, prometa i infrastrukture kako za uređenje komunalnih luka tako i za izgradnju drugih projekata na području lučke infrastrukture. Projekti su vrijedni više od 700 milijuna kuna. Radi se od devet projekata lučke infrastrukture počevši od Nove luke Polačišće i na Pelješcu Luke Perna, imamo i zahvat na rekonstrukciji lukobrana Puntin, projekt lučkog terminala u Veloj Luci, izgradnju luke na otoku Lastovu u Ublima, proširenje rive u Trpnju i rekonstrukciju rive na otoku Koločep. Također smo potpisali financiranje za proširenje luke u Cavtatu”, izjavio je ovom prilikom župan Nikola Dobroslavić.

”Potpisivanjem ovog Sporazuma o zajedničkom financiranju uređenja komunalnog dijela Luke Račišće stekli su se uvjeti da Županijska lučka uprava Korčula može pokrenuti sve postupke javne nabave vezane za odabir izvođača radova i nadzor građenja. Sukladno tome ŽLU Korčula će u narednih mjesec dana pokrenuti sve postupke nakon čega će se potpisati ugovor s najboljim ponuditeljem. Planiramo da će se do kraja godine odraditi prva faza ovog projekta, zapravo projekt je zamišljen da se odradi u dvije faze. Prva faza u 2021. godini i druga faza u 2022. godini, zapravo do sljedećeg ljeta projekt će biti završen”, rekao je ravnatelj Županijske lučke uprave Korčula Ante Tvrdeić.

Zamjenik gradonačelnika Korčule Ivan Šale napomenuo je kako su prometna povezanost i komunalni vez osobito bitni ljudima na otoku.

”Veseli me što osim ove lučice postoji još projekata za komunalne lučice tako da će većina naših sugrađana imati jedan siguran i kvalitetan vez, naročito kada govorimo o ljudima koji od mora i za more žive”, rekao je zamjenik Šale.

Svi skupa su nakon potpisivanja obišli radove na projektu “Rekonstrukcija lukobrana Puntin – luka Korčula” i radove na rekonstrukciji lukobrana ACI marine u Korčuli.

Mještani Silbe i Oliba u očaju: Mreže nam devastiraju podmorje

By
redakcija
-
0
Foto: Ilustracija, Unsplash / Fabio Fistarol

Ljubitelji mora i ribolovnog svijeta, ali i lokalno stanovništvo koje živi uz more često se žali da je ribe puno manje nego prije. Mnogi za to krive veće ribarske brodove i neke ribolovne alate. Tako je i u našoj priči sa zadarskih otoka Silba i Olib, gdje su se mještani u očaju tražeći pomoć obratili HRT-u.

Mještani sjevernih otoka zadarskog arhipelaga poslali su poziv upomoć. U strahu su da brakovi oko njihovih otoka postaju jadranska pustinja. Proganja to male ribare i starosjedioce Oliba i Silbe više od desetljeća; piše HRT.

– Nalazimo se kod škojića Kurjak u Olibskom akvatoriju i na mjestu smo gdje se upotrebljava jedan od najgorih i najštetnijih alata u ribarenju, a to je mreža potegača zvana migavica, kazao je Ferdo Frantin.

Željko Cotov mali je ribar i umirovljenik koji na Olibu živi cijeli život. Frišku ribu njegova obitelj uspije pojesti jednom tjedno. Riblji fond uvelike se smanjio u odnosu na zlatno doba ribolova u prošlome stoljeću.

– Odavdje do otoka Silbe je 3 nautičke milje ili malo više, a dubina je sve 30 metara. I to ne fanga nego pijeska. Sve je dobro. Brak je veliki, dosta puta je ribu teško i uloviti. Ali riba postoji. Ali oni mrežama ne bježe. Ono što uđe u onu mrežu, oko je 14 mrežnog tega, i kupe sve, kaže Cotov.

Bune se i mali ribari na susjednoj Silbi. Oni koje je riba othranila, oni kojima je to nekad bila svakodnevna, otočna hrana.

– Oni ne samo da nam uništavaju sve, da nam love okolo i uništavaju sve nego još i tu ribu ne prodaju na ovom mjestu nego ju prodaju tko zna gdje. Tamo gdje vjerojatno imaju bolju cijenu, kaže Emil Lukin sa Silbe.

– Poberu nam sve, za nas ostaje ništa. Ims nas 5,6 ribara koji imamo dozvolu, tu možemo bacati. Dalje, cijela Silba je njihova, dodaje Lukin.

Sve manje ljudi izlazi na more i sve manje ljudi lovi svojim mrežama stajačicama. Bilo je tu krasne ribe, a sada ribom oskudijevaju. Toliko da je kupuju na zadarskoj ribarnici. I kao da to nije dosta, susreću se ovi otočani i s drugim popratnim problemima.

– Nama migavice stvaraju štetu i na našim ribarskim alatima. Ja sam prije dvije godine imao parangale najlonske, bavim se s njima, znači lovim podlanice i baraje u uvali Pernatica, to vam je jedna krasna uvala. U 5 ujutro dođem, taman je svitalo, a meni parangali u kraju uništeni. A slušajte to vam je 100 udica. I plaćam za to dozvolu i sve, kaže Dalibor Rošić sa Silbe.

Silba i Olib pogodne su za mreže potegače jer nemaju stijena za koje će zapeti. A mreža koja se u kraju vuče po dnu uništava posidoniju, stanište za riblju mlađ. Za ove otočane takva je situacije beznadna. Nakon jednog takvog potezanja dugo vremena se na tom mjestu ništa ne ulovi.

-To je jedan tradicionalni alat, koji su zloupotrijebili ovi današnji ljudi, jer koriste ta moćna hidraulična vitla, koriste jako dugačke i visoke mreže i obuhvate veliku površinu u moru. Po pravilniku piše da je 500 metara konopa i 300 m mreže, ali nitko ih ne prati nitko ih ne snima nitko ih ne kontrolira, kaže Ivan Smirčić.

– Mreža je živo zlo, ali uvijek je bila dozvoljena. A na pojedinim mjestima, sada, kompletan teritorij Oliba je dozvoljen. To jedino od one punte do ove punte sada, nije. A tamo su ostavili tri nove pozicije gdje mogu ući mreže, kaže Cotov.

Mještani Oliba tražili su da im zaštite glavnu uvalu na otoku. To su i dobili, međutim posljednjih nekoliko godina potezanje mreža u glavnoj uvali, kažu, više nije zabranjeno. Stanovnici sjevernih zadarskih otoka rješenje vide u promjeni zakona i većim kontrolama.

– Najbolje bi bilo zabraniti. Ali, bitno reducirati, napraviti lovostaj. Da u svako doba ne mogu na svim pozicijama vući te potegače, smatra Smirčić.

– Apeliramo i pozivamo ponovno zakonodavca da malo razmisli na temelju znanstvenih istraživanja i na temelju svega ovoga što se vidi, dakle nije obalna, uništava mlađ, malu ribu kao ješku i to je dovoljan razlog da bi se, ako ništa drugo, stavila neka restrikcija ili lovostaj ili nešto. Mi znamo da ljudi žive od ribe, ali moramo i zaštititi to malo ribljeg fonda, poručuje Frantin.

Nadaju se da će se i njihov glas čuti. Jer željeli bi nešto blagodati mora ostaviti i unucima. Nastavi li se kopanje podmorja, kažu, o ribi u akvatoriju oko Silbe i Oliba potomcima će pričati samo legende.

Video reportažu pogledajte ovdje.

Od lipnja Malta otvara svoja vrata turistima

By
redakcija
-
0
Foto: Ilustracija, Unsplash / Hasmik Ghazaryan Olson

Malta je najavila da će od lipnja dočekati turiste iz čitavog svijeta bez obzira jesu li u potpunosti cijepljeni protiv Covida-19 ili ne, iako je prije desetak dana bilo najavljeno da će na ovaj otok moći kročiti samo cijepljeni turisti; piše Geek.hr. Malta, Gozo i Comino trebali bi se ponovno otvoriti od 1. lipnja 2021. godine, a za ulazak im neće biti potrebni rezultati Covid testa.

Krajem ožujka bilo je najavljeno da će turisti morati pokazati potvrdu o cijepljenju i dokazati da su primili drugu dozu jednog od odobrenih cjepiva najmanje deset dana prije dolaska na Maltu te da će potvrdu trebati pokazati prije ukrcavanja na let da bi uopće mogli putovati. Međutim, od tih mjera predostrožnosti neće biti ništa. Malta se tako pridružila nizu zemalja koje će se otvoriti za turiste, no u nekima drugima, poput Islanda, Portugala i Cipra, putnici će morati pokazati potvrdu da su uzeli cjepivo.

Dobrom dijelu Europljana trenutno su zabranjena strana putovanja, iako postoje zakonski dopušteni razlozi za odlazak u inozemstvo. Međutim, odmor nije jedan od njih, a prekršitelji pravila mogli bi se suočiti s „paprenom“ novčanom kaznom. Tako se, primjerice, u Velikoj Britaniji, tamošnji stanovnici suočavaju s kaznama koje sežu sve do 5.000 funti. Ondje se nadaju da bi se taj zakon trebao ukinuti do 17. svibnja, a ministri bi trebali razmotriti takozvani „sustav semafora“ – a Malta bi mogla biti jedna od zemalja na „zelenom“ popisu.

Program cijepljenja na Malti pokazuje se vrlo uspješnim. Vjerujući izjavama čelnih ljudi za turizam ove otočne zemlje koja je udaljena nekakvih 80-ak kilometara južno od Sicilije, više od 40 posto odrasle populacije Malte primilo je prvu dozu cjepiva Covida-19, a dnevno broje manje od 100 zaraženih. To su vrlo ohrabrujuće brojke za tu malu državu koju čak hvali i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Odličan je to znak za turiste koji će na Maltu dolaziti pretežito zrakoplovima.

Očekuje se da će od početka sezone, dakle, od lipnja, 18 zrakoplovnih prijevoznika letjeti na Maltu, uključujući i Air Maltu, čime će se „pokriti“ 70 posto ruta koje je otok imao prije dvije godine. Od tih 18 zrakoplovnih tvrtki, četiri su potpuno nove, a turističke vlasti su u pregovorima s još četiri zrakoplovne tvrtke koje su izrazile svoj interes za otvaranje ruta za Maltu. Oni koji, pak, nisu ljubitelji zračnih putovanja te više preferiraju morske putove, također će doći na svoje. Brodovi za kružna putovanja, takozvani „kruzeri“, nastavit će putovati i sljedećeg ljeta, a do kraja lipnja predviđena su putovanja najmanje 34 lučka broda.

Malteški ministar europskih i vanjskih poslova, Evarist Bartolo, potvrdio je međusobni sporazum sa zrakoplovnim kompanijama: „Imat ćemo 18 zrakoplovnih tvrtki za Maltu nadolazećeg ljeta, zajedno s četiri koje su potpuno nove u ovom poslu. Zrakoplovne su firme „pluća“ turističkog sektora te se nikako ne smiju zaboraviti.“ Ministar Bartolo dao je kratki komentar i na „škakljivu“ temu dolaska stranih turista koji se nisu cijepili: „Sve naše odluke teže pronalasku ravnoteže te pridonose prioritetima koji se odnose na zdravlje malteških građana te turista koji dolaze u našu zemlju.“

Iako je Malta dopustila dolazak i onim stranim državljanima koji se nisu cijepili, mnogo toga i dalje ovisi o državama iz kojih dolaze potencijalni turisti. Malteška vlada u pregovorima je s Europskom komisijom da prida „zelene“  putovnice onim stanovnicima EU-a koji su se cijepili, tako im omogućavajući putovanje na Maltu bez ikakvih „prepreka“. Ministar Evarist Bartolo predstavio je plan u kojem je iznio ideju da cijepljeni turisti dobiju „zelenu putovnicu“ koju će pokazati na dolasku na Maltu, a oni koji se nisu cijepili da potvrde negativni PCR test koji je obavljen nekoliko sati prije dolaska u zemlju; piše Geek.hr.

Egipat će zadržati Ever Given dok se ne riješi pitanje odštete

By
redakcija
-
0
Foto: The Maritime Executive

Kontejneraš Ever Given i dalje je usidren u egipatskom Velikom gorkom jezeru, nekoliko tjedana nakon što je oslobođen iz Sueskog kanala. Navodno situacija neće tako lako i brzo biti riješena.

Kako navodi portal The Maritime Executive, najviši dužnosnik Sueskog kanala rekao je lokalnoj TV postaji prošlog tjedna da će brod ostati na mjestu dok se ne riješi zahtjev Egipta za financijsku odštetu.

“Brod će ostati ovdje dok se istrage ne završe i dok se ne plati šteta” – rekao je čelnik SCA-a Osama Rabie, navodi Wall Street Journal. “Nadamo se brzom dogovoru i čim pristanu na naknadu štete, brod će moći isploviti.”

Rabie je rekao da će Egipat od vlasnika broda tražiti odštetu od milijardu dolara.

Egipatski istražitelji su u postupku ispitivanja dokaza. Posada Ever Givena je također ispitana te ostaju na brodu dok se situacija ne riješi.

1...853854855...926Page 854 of 926

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

POPULAR CATEGORY

©