O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 856

Royal Caribbean otkazuje većinu krstarenja za lipanj

0
Foto: Marine Traffic, Marek H.

Royal Caribbean International objavio je da je odlučio produžiti obustavu plovidbe za svoju globalnu flotu do 30. lipnja 2021. godine, ali isključujući plovidbe na brodovima Quantum, Spectrum, Voyager, Anthem, Adventure, Vision, Jewel i Odyssey of the Seas.

“Plan nam je nastaviti daljnji rad u srpnju” – izjavili su iz tvrtke, prenosi Cruise Industry News.

Ostale napomene:

  • Quantum of the Seas – isplovljavanja iz Aljaske od 5. travnja do 14. listopada 2021. godine. Kako bi se omogućilo dodatno vrijeme za pripremu, Quantum of the Seas ostat će u azijsko-pacifičkoj regiji.
  • Odyssey of the Seas – 9. svibnja do 28. listopada 2021. – bile su zakazane plovidbe s polaskom iz Rima (Civitavecchia), Italija. Umjesto toga, Odyssey će započeti svoju sezonu iz nove matične luke – Haifa (Izrael) od lipnja do listopada 2021. Ovo novo krstarenje dostupno je samo stanovnicima Izraela.
  • Adventure of the Seas – 5. lipnja do 14. listopada 2021. – Umjesto plovidbe iz Barcelone (Španjolska), Adventure of Seas sada će nuditi plovidbu iz Nassaua na Bahamima, početkom lipnja 2021. godine.
  • Vision of the Seas – 6. lipnja do 29. kolovoza 2021. – Umjesto plovidbe iz San Juana u Portoriku, Vision of the Seas sada će nuditi krstarenja s Bermuda početkom lipnja 2021.
  • Jewel of the Seas – 7. lipnja do 31. listopada 2021. – Umjesto plovidbe iz sjeverne Europe; Barcelone i Massachusettsa, Jewel of the Seas sada će nuditi krstarenja iz Limassola na Cipru početkom lipnja 2021. godine.
  • Anthem of the Seas – 4. lipnja do 29. kolovoza 2021. – Umjesto europskih plovidbi, Anthem of the Seas će imati krstarenja iz Southamptona, isključivo za stanovnike Velike Britanije.

Video: Najdublji kanal na svijetu

0
Foto: YouTube screenshot

Korintski kanal, koji povezuje Korintski zaljev u Jonskom moru sa Saronskim zaljevom u Egejskom moru; najdublji je kanal na svijetu.

Korintski kanal ogroman je umjetni plovni put, strmi zidovi visoki su 79 metara, što ga čini najdubljim kanalom na svijetu. No, na nekim mjestima je širok manje od 25 metara. Kanalom godišnje prođe više od 11 000 brodova. Duljina mu je 6,4 kilometara (4 milje), a u podnožju je širok samo 21,4 metra (70 stopa).

Kad su inženjeri dovršili kanal 1893. godine, brodovi su bili puno manji. Danas odvažni skiperi i kapetani upravljaju brodovima koji jedva prolaze uz strme strane kanala. Kako je kanalom teško prolaziti za velika plovila, njime se uglavnom služe manji brodovi. Iznimka se dogodila 9. listopada 2019. godine, kada je MS Braemar – 195 metara dug putnički brod postao najširi i najduži brod koji je prošao kanalom.

Evo zanimljivog videa koji prikazuje tranzit MS Braemara kroz Korintski kanal:

U Kalima dovršena prva faza nove ribarske luke: ‘Dobit ćemo uvjete kakve malo tko ima na Mediteranu‘

0
Foto: Zadarski.hr, Zadarska županija

U Kalima na Ugljanu dovršena je prva faza nove ribarske luke Vela Lamjana vrijedna 36 milijuna kuna, a za nekoliko dana očekuje se i službeno otvorenje.

Vrlo brzo kreću i radovi na drugoj fazi vrijednoj 35 milijuna, za što je potpisan ugovor prilikom nedavnog posjeta predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, piše Zadarski.hr.

– Ovo je velika stvar za nas ribare, jer ćemo dobiti uvjete kakve malo tko ima na Mediteranu. U drugoj fazi dobit ćemo i suprastrukturu poput hladnjača, hala za krpanje i održavanje mreža kao i dvoranu za edukaciju. Sve to zasigurno će pomoći dodatnoj kvaliteti rada naše ribarske flote koja je najbrojnija u Hrvatskoj – kazao je Edison Boško, predsjednik Ceha ribara Zadarske županije pri Hrvatskoj obrtničkoj komori.

– Ponosno nosimo naziv najribarskije hrvatske županije jer smo uvjerljivo vodeći na Jadranu u uzgoju, ali i ulovu ribe. Ribarstvo i marikultura jedne su od naših najvažnijih izvoznih grana. No, uvijek nastojimo gledati u budućnost pa smo s ciljem dodatnog poboljšanja uvjeta za naše ribare krenuli s gradnjom ribarske infrastrukture. Nakon što dovršimo izgradnju ribarskih luka u Kalima i Gaženici naši će ribari imati najbolji ribarski centar s obje strane Jadrana, a sljedeći korak je izgradnja ribarske luke u Biogradu i ribarskog HUB-a u Zadru – najavio je župan Božidar Longin.

Inače, župan Longin je u pratnji kaljskog načelnika Marka Kolege obišao i radove u uvali Batalaža vrijedne više od sedam milijuna kuna, čime će Kali dobiti novu prometnicu, plažu i šetnicu kao i proširiti mjesnu luku s tridesetak novih vezova.

Kuća kostrenskih pomoraca nadomak realizacije

0
Foto: Kvarnerski.com

U drugoj polovici ožujka otvoren je postupak javne nabave za izvođenje radova na uređenju Kuće kostrenskih pomoraca, projekta koji se već dugo najavljuje, a sada je napokon krenulo i njegovo ostvarenje. Otvaranje ponuda planirano je za kraj travnja dok bi početak radova mogao biti početkom ljeta; piše Kvarnerski.com.

Ukupna procijenjena vrijednost radova u ovom postupku javne nabave iznosi nešto preko 2,6 milijuna kuna od kojih je 1,6 milijuna kuna bespovratnih EU sredstava dobivenih putem ITU mehanizma, u okviru zajedničkog projekta Urbane aglomeracije Rijeka „Povežimo se baštinom“. Preostala sredstva za realizaciju projekta osigurana su u proračunu Općine Kostrena za 2021. godinu.

Predmet nabave su građevinski i obrtnički radovi na sanaciji, adaptaciji i unutarnjem uređenju zgrade bivše zgrade stare škole u naselju Sv. Barbara, u koju se namjerava smjestiti interpretacijski centar „Kuća Kostrenskih pomoraca“. Projektom se planira uređenje zgrade stare škole i njezina prenamjena u interpretacijski centar s ciljem prezentacije kulturne baštine vezane za bogatu pomorsku tradiciju Kostrene. Kuća kostrenskih pomoraca bit će novi kulturno-turistički proizvod baziran na revitalizaciji materijalne i nematerijalne pomorske kulturne baštine čime će se značajno doprinijeti povećanju turističke privlačnosti Kostrene, posebno njezinog istočnog dijela koji će realizacijom projekta dobiti novi vrijedan sadržaj.

Sanacija, adaptacija i uređenje zgrade izvest će se na način da se neće mijenjati vanjski gabariti građevine nego će se njezina unutrašnjost prilagoditi novoj namjeni i suvremenim načinima interpretacije baštine.

SAD razmišljaju o slanju ratnih brodova u Crno more usred napetosti između Rusije i Ukrajine

0
Foto: Ilustracija, Wikipedia

Sjedinjene Države u slijedećih nekoliko tjedana mogu poslati vojne brodove u Crno more usred “pojačane ruske aktivnosti” u blizini granice s Ukrajinom, izvijestio je CNN pozivajući se na vojni izvor; prenosi Geopolitika News.

Sugovornik kanala pojasnio je da se o takvoj odluci raspravlja i da se ona može razmatrati kao znak potpore Ukrajini, kao i poseban signal Moskvi.

SAD su dužne 14 dana ranije obavijestiti o svojoj namjeri ulaska u Crno more prema Konvenciji iz Montreuxa iz 1936. kojim se Turskoj daje nadzor nad morskim tjesnacima Bospor i Dardanele. Nejasno je je li ta obavijest još poslana.

Dužnosnik iz sfere obrane također je rekao da mornarica nastavlja slanje izviđačkih zrakoplova u međunarodnom zračnom prostoru iznad Crnog mora kako bi nadzirala rusku pomorsku aktivnost i bilo kakva kretanja snaga na Krimu.

Iako SAD gomilanje ruskih snaga ne vide kao plan za napadnu akciju, dužnosnik je kazao da će “ako se nešto promijeni biti spremni odgovoriti”. Njihova je trenutačna procjena da Rusi provode obuku i vježbe, a obavještajni podaci nisu naznačili vojne naredbe za daljnje djelovanje, rekao je izvor CNN-a, ali i napomenuo kako su dobro svjesni da bi se to u bilo kojem trenutku moglo promijeniti.

Bidenova administracija i međunarodna zajednica izrazili su zabrinutost zbog rastućih tenzija između Ukrajine i Rusije. Posljednjih tjedana s ukrajinskim dužnosnicima razgovarali su predsjednik Joe Biden, državni tajnik Anthony Blinken, ministar obrane Lloyd Austin, zapovjednik Glavnog stožera Mark Milley i savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan.

Glasnogovornik Pentagona John Kirby rekao je ovog tjedna da je važno “da se sve strane pridržavaju Sporazuma iz Minska” i “da Rusija poštuje teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine”.

U četvrtak je njemačka kancelarka Angela Merkel razgovarala s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te ga pozvala da povuče snage kako bi deeskalirao stanje, navodi se u glasnogovorništvu njemačke vlade, dok je Putin istodobno optužio Kijev za “provokativne akcije”.

Početkom tjedna Washington je objavio o kretanju ruskih snaga na Krimu i na istočnoj granici Ukrajine, nazvavši to porastom agresije. Pozvao je Moskvu da objasni te pokrete i izrazio spremnost za komunikaciju. Zauzvrat, u utorak je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov izjavio za RIA Novosti da je Washington već dobio sva objašnjenja. Također je naglasio da Moskva neće voditi dijalog u tonu koji predlažu Sjedinjene Države.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Rusija premješta snage unutar svog teritorija i prema vlastitom nahođenju. Prema njegovim riječima, ovo nikome ne prijeti i nikoga ne bi trebalo brinuti.

Moskva je više puta naglasila da nije strana unutarnjeg ukrajinskog sukoba i da je zainteresirana da Kijev prevlada političku i ekonomsku krizu; piše Geopolitika News.

SAD uvode posebnog predstavnika za Sjeverni tok 2 pri EU

0
Sjeverni tok 2
Foto: Geopolitika News

Američko Ministarstvo pravosuđa odobrilo je dva paketa sankcija protiv ruskog baltičkog plinovoda Sjeverni tok 2 ali Kongres ih još nije odobrio, izvijestio je američki medij Politico pozivajući se na dužnosnika u administraciji predsjednika Joe Bidena. U međuvremenu, vojne snage NATO saveza usporavaju dovršetak projekta; piše Geopolitika News.

Sankcije su odobrene u ožujku, ali je sada o njima objavljeno: radi se o financijskim ograničenjima usmjerenim na operatera projekta, švicarsku tvrtku Nord Stream 2 AG u većinskom vlasništvu Gazproma, i njezinog čelnika Mathiasa Warniga. Njemačka podupire projekt i zalaže se za njegov završetak, a do sada je završeno oko 96 posto ukupne dionice tog plinovoda koji bi trebao udvostručiti opskrbu Njemačke plinom iz Rusije kroz Baltičko more. Ostaje još za položiti plinovodne cijevi u vodama Danske i 16 kilometara u vodama Njemačke.

Bidenova administracija zbog toga sada raspravlja o mogućnosti imenovanja posebnog predstavnika koji će lobirati u Europi za zatvaranje projekta Sjeverni tok 2.

“Američka administracija oklijeva”, izjavio je dužnosnik. “Komplicirana geopolitika koja okružuje Sjeverni tok 2 sada zahtijeva više pozornosti, poglavito jer je plinovod završen 96%, a projekt je pri kraju”, navodi Politico. Stoga se neki u administraciji boje ići predaleko – imenovanje američkog posebnog izaslanika pri EU za zatvaranje projekta, kao i sankcije, mogu i konačno ogorčiti Njemačku, a Berlin zauvijek odbiti od razgovara o ovoj temi.

U arhivi Kongresa nalazi se nekoliko nacrta zakona o najstrožim sankcijama protiv Ruske Federacije i Sjevernog toka 2, uključujući zabranu financijskih transakcija s ruskim državnim obveznicama. Ali niti jedan od dokumenata nisu odobrili niti američki predsjednik niti Kongres.

Nord Stream 2 AG, operater spomenutog plinovoda, početkom travnja 2021. izvijestio je o pojačanoj aktivnosti vojnih zrakoplova, brodova i podmornica pojedinih zemalja NATO saveza na području izvođenja završnih radova tj. polaganja plinovodnih cijevi u Baltičkom moru. Njihov se intenzitet povećava kako se gradnja približava kraju. Vojni zrakoplovi lete na maloj visini, a brodovi ulaze na prostor gradilišta. Te su akcije provokativne i mogu dovesti do oštećenja plinovoda, objavio je prošli tjedan Nord Stream 2 AG.

Na najnovije prijetnje Washingtona oglasio se i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, rekavši kako će američki posebni predstavnik za Sjeverni tok 2 putovati i prijetiti svima (info: televizija Rossia 24).

Prema mediju Politico spomenutu bi ulogu mogao dobiti savjetnik Joe Bidena i bivši izaslanik State Departmenta za međunarodna energetska pitanja Amos Hochstein.

Na ovu temu se oglasio i glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, kazavši, kako zemlje partneri Rusije u projektu Sjeverni tok 2 isti i namjeravaju dovršiti. Ranije je operater projekta najavio dostatnost financiranja.

Sjedinjene Države odlučile su ići do kraja i izazvati sukob bilo na području izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2, bilo između zemalja EU i kazniti sve njegove sudionike, uključujući Njemačku i njezine građane.

“Zemlje koje su partneri u ovom projektu prilično su dosljedne u svojoj namjeri da finaliziraju i pokrenu ovaj projekt”, rekao je Peskov, čije su riječi citirale RIA Novosti. Njega sada dovršavaju isključivo ruski brodovi.

Plinovod Sjeverni tok 2 sastoji se od dviju cijevi dužine 1230 kilometara koje prolaze dnom Baltičkog mora od ruske luke Ust-Luga do njemačkog prihvatnog mjesta u Greifswaldu.

U travnju 2017. Nord Stream 2 AG potpisao je ugovor o financiranju gradnje vrijedan oko 10 milijardi eura s francuskom energetskom tvrtkom Engie (GDF Suez), austrijskom tvrtkom OMV, anglo-nizozemskom energetskom tvrtkom Royal Dutch Shell, njemačkom energetskom tvrtkom Uniper i s najvećom naftnom i plinskom tvrtkom u Njemačkoj – Wintershall. Pet europskih tvrtki osiguralo je dugoročno financiranje projekta u iznosu od 50% ukupnih troškova projekta, odnosno po 10% svaka (oko 950 milijuna eura), a ostalih 50 posto osigurao je Gazprom; piše Geopolitika News.

Kontejneraš „izgubio“ kontejnere u Sjevernom moru

0
Foto: FleetMon

Kontejneraš Baltic Tern je ujutro 7. travnja, navodno zbog loših vremenskih uvjeta, izgubio 5 kontejnera u Sjevernom moru, nekih 15 nm sjeverno od otoka Ameland (Nizozemska).

Foto: FleetMon

Nakon gubitka, brod je smanjio brzinu i plovio u sjevernom smjeru, vjerojatno kako bi izbjegao nove „gubitke“ kontejnera. Brod je bio na putu od Sankt Peterburga do Rotterdama.

Kontejneri navodno plutaju u smjeru jugoistoka, pa se pretpostavlja da bi mogli završiti na obali Frizijskih otoka.

Zmajevo oko

0
Foto: Wikimedia Commons

Morsko jezero Zmajevo oko u blizini Rogoznice jedno je od četiri morska jezera uz našu obalu (Jezero Mir na Dugom otoku, Veliko i Malo Mljetsko jezero na otoku Mljetu su ostala), izuzetan je prirodni fenomen kojeg znanstvenici Instituta Ruđer Bošković istražuju od 1992. godine. No, čak ni nakon toliko dugog i vrlo kompleksnog istraživanja ne mogu reći da su ga u potunosti upoznali; piše Gorgonija.com.

Morsko jezero sada se istražuje u okviru znanstvenog projekta MARRES kojeg vodi dr. dc. Irena Ciglenečki – Jušić znanstvena savjetnica i voditelj Laboratorija za fizikalno kemijske separacije, Zavoda za istraživanje mora i okoliša Zagreb, Instituta Ruđer Bošković. Cilj projekta je utvrditi izmjenu vode jezera i okolnog mora, biokemijska zbivanja na kemo-klini (pojas mora u kojem su kemijske promjene izrazite) između gornjeg često hiper oksičnog (koncentracija otopljenog kisika prelazi 100%) i donjeg anaerobnog sloja (punog, za aerobne organizme, otrovnog otopljenog plina sumporovodika) te sastav živog svijeta na dnu jezera u oksičnom sloju – bentos.

Foto: Donat Petricioli

Istraživanja su započela prije trideset mjeseci, a uz znanstvenike LFKS-a ZIMO-a IRB-a uključen je i mali tim biologa ronilaca izv. prof. Dr sc. Tatjana Bakran-Petricioli iz Zoologijskog zavoda Prirodoslovno-matematičkog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i ja kao biolog, ronilac, podmorski promatrač te foto i video snimatelj. Cilj našeg biološko – bentoskog istraživanja je utvrditi promjene u sastavu bentosa od početka mog posjećivanja jezeru ( veljača 1992, god.) do sada. Prošle smo godine detaljno proučili živi svijet na prvih nekoliko metara dubine jezera i utvrdili da se sastoji od značajno manjeg broja vrsta nego na početku mojih posjeta jezeru – kaže Donat Petricioli, dipl. ing. instr. aut. ronj.

Naime, jezero svakih tridesetak godina doživi (ili bolje reći „dosmrti“) miješanje stupca mora pri čemu otrovni sumporovodik prodre u gornji sloj te pobije sve aerobne (organizmi koji trebaju kisik za život) pa se oni kasnije moraju ponovo useliti i naseliti jezero. Nažalost, ti su se periodi jako skratili pa se sad miješanje tj. pomori dešavaju svake tri, četiri godine. Tako se i početkom prošle jeseni u listopadu 2020. desio potpuni pomor koji je trajao poprilično dugo. Obnova je ovaj put mnogo sporija i slabija!

Foto: Donat Petricioli

Prije neki dan, kad sam ronio u Zmajevom oku kemoklina je bila na svega dva metra a od živog svijeta vidio sam samo cijanobakterije i zelene alge, a od životinja samo dagnjce (Mytillaster lineatus) i u špiljici nekoliko malih mješčićnica (Pyura dura).

Nema više ni kozica, ni rakova, ni babica, glavoča ni kamotočaca ni kamotočnih i masivnih spužvi, a da o organizmima koje sam vidio prije prvog pomora: velikim dagnjama, ogromnim kamenicama, hlapovima, ugorima, mizidima puževima golaćima, tabinjčićima uopće ne govorim.

Foto: Donat Petricioli

Da li će se njihove populacije obnoviti pokazat će vrijeme, a ja ovaj puta nisam baš optimističan….Zato drž’mo svi zajedno palčeve ovom rijetkom fenomenu morem preplavljenog krša istočne obale Jadrana!

Foto: Donat Petricioli

Tekst i fotografije: Donat Petricioli, dipl. ing. instr. aut. ronj. CMAS/HRS I**

Lučki kapetan Mato Kekez: Ne bi trebalo biti posljedica dok su brane u moru

0
Foto: Dubrovnik / Unsplash

Ljudska pogreška koja je dovela do katastrofalnog curenja gotovo osam tona lož ulja iz kotlovnice dubrovačkog hotela Excelsior još 27. ožujka, izazvala je pravu ekološku katastrofu radi koje ipak nije pokrenut županijski Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora. Utvrđeno je da u rezervoaru Excelsiora nedostaje 7732 litre lož ulja, no nije sigurno koliko je točno isteklo u more, odnosno koliko je uljem natopljeno tlo plaže hotela; piše Dubrovački Vjesnik.

Tvrtka Jadranski luksuzni hoteli već je provela svoju istragu i utvrdila da hotelska oprema nije zakazala, te na sanaciji štete na kopnu i moru odmah angažirao više specijaliziranih tvrtki. Upravo zato što su samoinicijativno pristupili saniranju i odmah pozvali specijaliziranu tvrtku CIAN, nije bilo potrebe za podizanjem Županijskog operativnog centra za provedbu Plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, navode iz mjerodavnog županijskog ureda. Tvrtka CIAN već desetak dana sanira onečišćenje prikladnim sredstvima te je postavila brane. Intervencija će potrajati, a tvrtka INGATEST, specijalizirana za zaštitu na radu, zaštitu od požara i zaštitu okoliša, ispitala je stanje cjelokupnog postrojenja u kotlovnici Hotela Excelsior i nedvojbeno zaključila da je uzrok incidenta ljudska nepažnja. Također, proteklog tjedna ALH je angažirao i Texo gradnju, građevinsku tvrtku da rastvori betonsku plažu hotela kako bi uz CIAN uklonili kontaminirane slojeve tla. Iz Ciana pak pojašnjavaju kako nove mrlje na moru nastaju jer je izvjestan dio izlivenog ulja vjerojatno ostao  zatočen u kavernama i podobalnoj strukturi, što svakom novom promjenom vremena, a proteklih tjedan dana ih je bilo nekoliko, dovodi do ponovnog otpuštanja ugljikovodika u more.

Naime, iako je curenje lož ulja zaustavljeno još prošle subote, a CIAN postavio zaštitne brane i apsorbirajuće deke u moru, valovi i nevrijeme doveli su novo ulje na površinu moru, ispirući plato plaže. Zato su građani u više navrata izvješćivali kako onečišćenje još traje. Na teren, na kopnu i moru su izašla je i Lučka kapetanija koja sukladno Planu koordinira akciju, Inspekcija zaštite okoliša i vodopravna inspekcija Državnog inspektorata, kako bi procijenili nastalu štetu na podmorsku floru i faunu. – Još uvijek ulje pomalo ‘suzi’ u more jer se natopila riva, ali ne ide dalje jer se redovito stavljaju upijajuće brane i kada se zasite uljem CIAN ih promijeni i stavi nove. Redovito kontroliraju stanje već desetak dana – govori lučki kapetan Mato Kekez. Mnogi su se Dubrovčani pitali što je s branama koje je za ovakve slučajeve prije dvije godine nabavila Županija dubrovačko neretvanska i zašto one nisu u uporabi kod Excelsiora?

– Sada su angažirane CIAN-ove brane, a naše su raspoređene po tijelima lokalne samouprave i vatrogasnim postrojbama. Ovdje nije bilo potrebe koristiti naše resurse budući je onečišćivač poznat, pa nema potrebe trošiti javne resurse. Onečišćivaču je naloženo angažirati specijaliziranu tvrtku što su odmah i učinili i na kraju će platiti račun. Nema potrebe koristiti javna sredstva u ovakvom slučaju, jer je sve pod kontrolom, a može nam se istovremeno dogoditi novo onečišćenje na drugom mjestu – pojašnjava kapetan. Dodaje kako je teško procijeniti posljedice ekološkog incidenta na Excelsioru dok se sondiranjem ne utvrdi koliko je tla na obali upilo ulje, no za očekivati je da će onečišćenje potrajati do potpune sanacije rive i biti primjetnije za malo jače kiše. – No ne bi trebalo biti daljnjih posljedica dok su brane koje će ‘pokupiti’ ulje u moru. Osim toga ALH je zainteresiran da sve to što prije riješi jer žive od turizma, pa ne smiju sebi dozvoliti da ta sanacije traje – govori kapetan Kekez.

Državni inspektorat utvrdio kako je do isticanja lož ulja došlo prilikom pretakanja lož ulja iz velikog spremnika goriva u dnevni tank, zbog propusta zaposlenika u manipulaciji i da je došlo do izlijevanja lož ulja iz dnevnog tanka na betonirani dio plaže. Vodopravna inspekcija će podnijeti optužni prijedlog protiv zbog ispuštanja ili unošenja u vode opasnih i drugih onečišćujućih tvari u vode. Zakonom o vodama su predviđene novčane kazne u iznosu od 30 tisuća do 300.000 kuna za odgovornu pravnu osobu. Ni ukupna šteta za ALH neće biti mala jer osim kazni i angažiranja specijaliziranih tvrtki za sanaciju mora, upravo rade iskapanja ispred hotela Excelsior kako bi se utvrdilo je li ostalo ulja u pijesku i tlu ispod kupališta.

Oboren svjetski rekord! Kod Paškog mosta ulovljen škamp dug čak – 43 centimetra

0
Foto: Novi list

Tome Šarić iz Šarić Drage je profesionalni ribar koji se već punih 40 godine bavi isključivo lovom škampa u Velebitskom kanalu.

– Ovaj moj posao nije ni lak ni jednostavan. Velebitski kanal je maksimalno dubok oko 70 metara, a škampi se drže na dubinama od 40 do 45, a ponekad i na 60 metara. E sad, triba ih znati pronaći jer sve zavisi o dobu godine, trenutnom vitru, kurentima, ali i o potresu koji ih zatrpa na dnu. A onda, kad ih se zatrpa, triba neko vrime da se sve smiri pa da se oni opet pojave i postanu aktivni – priča Tome za Novi list.

– Imam tri stotine vrša i dok ih ja sve obiđem, to van traje. Uvik na more idem sam, ali srićom, na brodu imam puretić pa najteži dio posla odradi hidraulika. Nije me strah jer imam godine i godine iskustva tako da znam pripoznati buru i kad još daleko… A tu su i portali koji su uglavnom točni kad je u pitanju prognoza – nastavlja Tome svoju priču.

– Ulovi budu, kako-kada. Ponekad, kad je sezona i kad je jako dobro, tada mogu uloviti i 15 do 20 kilograma po danu, a kad je loše, ka što je, recimo, u desetom i jedanajston misecu, tek tri-četiri kile, jer se škamp u to vrime zakopava i postaje neaktivan.

“Premda je prije bio dosta prorijeđen, škamp se u posljednje tri-četiri godine dobro oporavio. Prije je na vršama bilo dozvoljeno oko od 14 do 16 milimetara, a sada je 18. Ja na svojim vršama, bez obzira na to, imam oko od 20 milimetara. Puštam da mali škamp izađe, a da ostane samo veći. Niti se meni isplati loviti male, niti je za škampe dobro da se izlove tako sitni. Triba se ipak malo pobrinuti za to naše nesretno podmorje.

Tako sam baš dan-dva prije Uskrsa, u jednoj vrši, tu, prema Paškom mostu, diga ovoga koji se baš i ne viđa svakog dana. Bija je ukupno dug nevjerojatnih 43 centimetra i težak 350 grama! Eto, možda van može biti zanimljiv…” – s neskrivenim zadovoljstvom Tomo pokazuje fotografije u svom mobitelu.

Ovaj je ulov ne možda, nego sigurno, jako, jako zanimljiv. Naime, škamp (Nephrops norvegicus, Linnaeus, 1758) može službeno narasti samo do 25 centimetara, što je kao i za sve rakove dužina od vrha rostruma (vrha roščića na glavopršnjaku) do repa, a Tomin je ulov u toj dimenziji za 5 milimetara duži što je nedvojbeno novi rekord Jadrana, ali i svjetski rekord; piše Novi list.