Dobivanje statusa home porta za kruzere bio je jedan od ključnih uvjeta Lučke uprave Zadar kod odabira koncesionara za putnički terminal i međunarodni promet u Novoj luci Zadar u Gaženici. Izabrani koncesionar, tvrtka ZIPO u vlasništvu turske tvrtke Global ports holding, ugovorom na 20 godina obvezala se da će u roku od tri godine u Gaženici osigurati home port za brodove na kružnim putovanjima; piše Zadarski.hr. Home port ili matična luka, prema Wikipediji, pojam je za luku u kojoj brod preuzima i/ili promijeni većinu putnika dok preuzima zalihe i gorivo. Status home porta smatra se najvećim dobitkom za neku destinaciju jer se tako maksimalizira multiplikativan efekt dolaska kruzera, odnosno mogućnost dodatne zarade za lokalnu ekonomiju, kroz dobavu raznoraznih roba i usluga te tranzit tisuća putnika i članova posade koji prije i nakon ukrcaja na kruzere znaju po nekoliko dana boraviti u destinaciji matične luke.
Odatle i česti javni prijepori koje ističu pojedini zadarski političari oko uloge Gaženice kao home porta u koncesijskom ugovoru s tvrtkom ZIPO, jer se opravdano smatra da je dobivanje statusa matične luke zapravo najveći potencijal međunarodne luke u Gaženici.
Nedavni veliki intervju generalne menadžerice ZIPO-a Rebeke V. Pevec za Slobodnu Dalmaciju, u kojem je istaknula da Zadru kao destinaciji nedostaje dosta toga da bude home port, poput 2000 kreveta u hotelima više kategorije, opet je pažnju usmjerila na sadržaj ugovora, u kojem se, kako ističu kritičari, nigdje izrijekom ne spominje obveza ZIPO-a da Gaženicu učini home portom. Dodatnu zbrku unijela je primjedba menadžerice Pevec da Zadar najprije treba postati ”turnaround port”, odnosno da „treba razlučiti pojam home port (matična luka) od turnaround port (ukrcajna luka)”.
– To su dvije različite stvari. Vrlo često se govori o home portu u smislu da u razdoblju od šest mjeseci ili godine dana jedan te isti brod tu dolazi svakih sedam ili 14 dana, ukrcavaju se i iskrcavaju putnici, da je to početna i krajnja točka krstarenja, uz manje izmjene posade, opskrbe broda itd. Zadar za sada još nije blizu toga. Prvi korak bi nam bio da postanemo turnaround port – kazala je i objasnila što to znači.
– Recimo, brod plovi Mediteranom i ima nekoliko točki koje su turnaround port, dakle luke koje se koriste za izmjenu putnika, dopunu goriva, namirnica itd. Na krstarenju od Lisabona do Barcelone, primjerice, neki će plovidbu završiti u Barceloni, drugi će tu tek početi i ići će do Civitavecchije, Rima, a odatle do Venecije. Tako će u svakoj od tih većih luka biti iskrcaj i ukrcaj putnika. Nama je prvi korak ubaciti Zadar u jedan od tih ukrcajnih točaka, gdje se vrši izmjena putnika”.
Neki su političari to odmah iskoristili kako bi ustvrdili kako su obećanja župana i predsjednika UV LUZ-a Božidara Longina i ravnatelja LUZ-a Roberta Škifića oko home porta od početka bila lažna i „bacanje prašine u oči”. No je li to baš tako?
Koncesijski ugovor između LUZ-a i ZIPO-a, potpisan je 12. rujna 2018. godine, a primjenjuje se od 12. studenog iste godine. Sastavljen je na 52 stranice i od prvog dan je dostupan na službenim stranicama LUZ-a. U 19 dijelova i 128. točaka Ugovora nijedan se izravno ne odnosi na obvezu i uvjete home porta, ali izraz home port spominje se na nekoliko mjesta, uglavnom u sklopu Studije gospodarske opravdanosti Koncesionara. Iako Studija nije objavljena ona je, prema drugom članku ugovora, „sastavni dio ovog Ugovora te obveze koje su u njoj iznijete imaju istu pravnu snagu i učinak kao da su izloženi u ovom Ugovoru”.
Riječ home port prvi se put spominje na 8. strani ugovora gdje se tumače ključni pojmovi pa se tako navodi da je home port zapravo „luka polazišta”, dok se obveze koncesionara za luku polazišta navode u članku 41. gdje se brojčano iskazuje očekivani putnički promet od kruzera za 2021. i za 2026. godinu. No kako Studija gospodarske opravdanosti nije javno dostupna, od ravnatelja LUZ-a zatražili smo dodatna objašnjenja.
Zadarski.hr je provjerio koje su obveze tvrtke ZIPO u svezi osiguranja home porta za kruzere te je li home port jedan od ključnih uvjeta koncesije. Odnosno, zašto Studija nije javno dostupna?
Iz LUZ-a su odgovorili da je ZIPO preuzeo obvezu da u roku od tri godine od isteka kalendarske godine u kojoj je Ugovor stupio na snagu te u daljnjih pet godina, sukladno mjerama i aktivnostima razrađenima u Studiji gospodarske opravdanosti, postigne promet putnika i vozila koji je ugovoren na temelju ponude i Studije gospodarske opravdanosti. No kako Studija predstavlja razradu planiranih poslovnih aktivnosti koncesionara u ispunjenju tog cilja, a budući da se radi o poslovnim podacima koji predstavljaju poslovnu tajnu, o mogućnosti njene objave Škifić je uputio na ZIPO.
– LUZ drži da su ispunjeni zahtjevi načela javnosti rada ustanove objavom Ugovora o koncesiji u kojem su jasno propisane obveze koncesionara koje su rezultat otvorenog postupka nadmetanja. Nadalje, u predmetnom Ugovoru stoji ugovoreni promet putnika i vozila za 2021. godinu i to: 72.528 putnika u međunarodnom putničkom prometu (kao polazišna luka) i 246.544 putnika (tranzitni putnici u međunarodnom prometu) te 13.677 vozila i 64.933 putnika u međunarodnom linijskom pomorskom prometu – navode. Za 2026. te su brojke još veće, 84.089 putnika u luci polazišta i 314.659 tranzitnih putnika.
– Uloga ”polazišne luke” odnosno ukrcajno-iskrcajne luke za brodove na kružnim putovanjima u postupku davanja koncesije očituje se u tome što je u postupku nadmetanja, unutar zakonskih okvira, LUZ propisala kriterije za odabir najpovoljnije ponude u kojem je najzastupljeniji kriterij bio upravo planirani broj putnika u međunarodnom povremenom putničkom prometu u ”luci polazišta”, čime su stvorene pretpostavke da se kao najpovoljniji ponuditelj odabere upravo onaj gospodarski subjekt koji ponudi najpovoljniju ponudu upravo u tom segmentu. Zašto je taj kriterij izabran za jedan od najznačajnijih kriterija? Upravo zato što je namjera Lučke uprave Zadar bila pronaći koncesionara koji će djelovati proaktivno u upravljanju predmetnim koncesijskim djelatnostima, a ne koncesionara koji će, recimo to pojednostavljeno, „sjediti i čekati da se promet dogodi”, naglašava Škifić, koji je terminološku zbrku između home porta (matične ili polazišne luke) i turnaround porta (luka ukrcaja-iskrcaja, na početku ili kraju putovanja), koju razlikuje generalna menadžerica Pevec, riješio tako što ih praktički sveo na isto, iako to očito nisu iste stvari.
– Posebne okolnosti koje su nastupile zbog epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane koronavirusom SARS-CoV-2 utjecale su na cijeli niz gospodarskih grana, a negativne posljedice posebno su pogodile kruzing industriju. Ove okolnosti nisu mogle biti predviđene uza svu dužnu pažnju kako LUZ, tako i koncesionara, pa predstavljaju višu silu. Ugovor o koncesiji predviđa postupanja te prava i obveza ugovornih strana u slučaju nastupanja više sile. Na zahtjev koncesionara ZIPO aktivirane su te klauzule ugovora te su započeti pregovori oko definiranja međusobnih odnosa u tim novonastalim okolnostima. Pregovori su u tijeku i s obzirom na složenost problematike potrebno je i određeno vrijeme njihova trajanja, a o ishodu pregovora obavijesti će se zainteresirana javnost po njihovom okončanju.
Članak u cijelosti pročitajte ovdje.
