O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 862

Sanacija 432 metra obale, izgradnja šetnice i 120 parkirnih mjesta

0
Foto: Zadarski list, Velimir Brkić

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i državni tajnik Josip Bilaver za lučku infrastrukturu i sanaciju pomorskog dobra u luci Gaženica uručili su 18 ugovora ukupno vrijednih 15 milijuna kuna. Općina Sukošan dobila je najveći iznos, za dva projekta ukupno 3,9 milijuna kuna; piše Zadarski list. U tijeku su javni natječaji za izvođače radova na Barbiru te u luci od Rive do Keranovog mula.

– Riječ je o 500 tisuća kuna (bez PDV-a) vrijednoj sanaciji obale kralja Petra Krešimira IV. na Barbiru u Sukošanu od čega ministarstvo sufinancira sa 400 tisuća kuna, kazao je načelnik Ante Martinac.

Impresivni lučki projekt

Projekt »Uređenje dijela obalnog pojasa u Sukošanu prema UPU Unutar granica lučkog područja« u vrijednosti je 7.467.200 kuna bez PDV-a. Rok za dostavu ponuda je 14. travnja.

– Kako je za projekt u 100-postotnom iznosu investitor Županijska lučka uprava Zadar ugovor je potpisao ravnatelj Davor Škibola.

– Potpisani ugovor je u vrijednosti 3,4 milijuna kuna, a odnosi se za radove koji će se izvesti u ovoj godini, naglasio je Martinac.

Po impresivnom projektu poduzeća za projektiranje, nadzor i savjetovanje Via Factum »Uređenje dijela obalnog pojasa u Sukošanu prema UPU Unutar granica lučkog područja« obuhvaća izgradnju obalnog zida ukupne dužine 432 metara, od Rive do Keranovog mula na Ždralovcu, šetnicu, zelenilo i parkirna mjesta te rekonstrukciju završne površine postojećih gatova.

Početak radova – u svibnju

– Početak izvođenja radova predviđa se do kraja svibnja 2021., a završetak radova za 15 mjeseci, 12 mjeseci faza izvođenja radova, te tri mjeseca ljetne obustave radova, pojasnio je Martinac, dodajući kako je površina zahvata u akvatoriju oko 7.100 metara četvornih. Projekt obuhvaća uklanjanje mula na Ždralovcu te izvedbu novog mula duljine 12 metara i širine 1,80 metara. Postojeći Keranov mul zadržava prijašnje gabarite te će se uklopiti u novo projektirano stanje, kazao je Martinac.

Također će se produbiti lučki dio za 1,5 metara u svrhu osiguranja potrebne dubine za korištenje komunalnih vezova.

– Završetkom projekta povećat će se kapacitet komunalnih vezova, čiji je nedostatak predstavljao značajan problem, istaknuo je Martinac.

Barbir po projektu Miroslava Torbarine

Šetnica će biti široka tri metra sa zelenilom, a uz 432 metra šetnice bit će i 120 parkirnih mjesta, od toga 10 za invalide.

– Prvu i drugu fazu uređenja obalnog pojasa od Sportskog centra do Rive financirala je Općina Sukošan, za drugu je fazu podignuli smo i kredit u iznosu od pet milijuna kuna. Za treću fazu, sanaciju obale od Rive do Keranovog mula na Ždralovcu koja je unutar lučkog područja, investitor je Županijska lučka uprava Zadar koja je radila i projektnu dokumentaciju, istaknuo je Martinac.

Sanacija dijela obalnog pojasa na obali Kralja Petra Krešimira IV. na Barbiru radit će se po projektu Amplus-inženjering d.o.o. Sukošan, dipl. ing. grad. Miroslava Torbarine.

– Sanacija je predviđena na urušenom dijelu u dužini oko 200 metara, izgradnjom potpornog zida od armiranog betona i zaštitom obale kamenim nasipom/školjerom, navodi Martinac.

Zaštita povijesnih zidova

Duž obale izvest će se šetnica/sunčalište, a na pojedinim mjestima postojeći ostaci antičkih zidova od 1. do 5. stoljeća zaštit će se geotekstilom i drobljencem. Sanacija će se izvesti u skladu sa PPU-om Općine Sukošan.

– Naša vizija je mlada općina uz ispunjenje ciljeva, povećanje biznisa, poboljšanje infrastrukture, veći broj radnih mjesta, moderna, otvorena i komunikativna općina, odraz bogatstva i kulturnog nasljeđa. Jasnom vizijom i održivim planom stvaramo uvjete za kvalitetan život na cijelom području Općine Sukošan. Nadam se da ćemo dovršiti započeto i biti primjer ostalima, zaključio je Martinac.

Rab: Velike investicije u lučku infrastrukturu

0
Foto: Vijesti / HRT

Na otoku Rabu u tijeku su kapitalna ulaganja u lučku infrastrukturu. U sinergiji jedinica lokalnih samouprava, nadležnih ministarstava i novca iz EU fondova- komunalne, ribarske i nautičke lučice poprimaju potpuno nova ruha. Uoči turističke sezone otok Rab veliko je gradilište. Rabljani žive od mora i turizma! Luke Melak i San Marino nakon niza desetljeća bit će sigurne i suvremene, piše HRT.

Radove vrijedne više od 80 milijuna kuna obišao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

– Danas imamo jedan kvalitetan objekt koji ne samo da štiti postojeću luku od vremenskih neprilika već smo tako osigurali i ono što do sada nismo imali a to je operativna obala u ovom djelu općine Lopar, rekao je ravnatelj Županijske lučke ispostave Rab Nenad Debelić.

Od sredine 80-ih nije se ulagalo u rapsku lučku infrastrukturu.

– Sveukupno više od 80 milijuna kuna ulaganja na otoku Rabu u lučku infrastrukturu što predstavlja zaista veliki iznos, dodao je ministar mora, prometa i infrastrukture.

U gradu Rabu obnavlja se 400 metara obale, gradi se ribarska luka i povećava broj nautičkih vezova.

– Trenutno izvodimo radove na izgradnji ribarske luke, sredstva su u visini od skoro dvadeset milijuna kuna osigurana su putem EU fondova i preko Ministarstva poljoprivrede, naglasio je Debelić.

Olujni udari bure često su onemogućavali pristajanje u lučice.

– Zbog toga ćemo produžiti i otvoriti ovaj lukobran, a onda ćemo unutarnjim uređenjem osigurati potpunu funkcionalno uređenje luke da može opslužiti brojne turiste , naravno i naše domaće koji imaju svoje barke, kazao je načelnik općine Lopar Josip Borić.

Sljedeći tjedan počinje prva faza uređenja lučice San Marino što je samo dio investicijskog ciklusa Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje uz pomoć novca iz europskih fondova provodi projekte na Rabu, ali i ostalim dijelovima hrvatske obale.

– To su zaista velika ulaganja u lučku infrastrukturu na cijeloj hrvatskoj obali. Ulažemo oko milijardu i pol kuna u obnovu i izgradnju riva. To je najveći investicijski ciklus u posljednjih pedeset godina, a možemo zahvaliti europskim fondovima, rekao je između ostalog ministar mora, prometa i infrastrukture Butković. 

Jedan od naših najljepših otoka, na kojem tijekom ljetnih mjeseci bude i pet puta više stanovništva, popularno zvan “sretan otok” s 30 pješčanih plaža uskoro će nautičarima i iznajmljivačima turističkih brodica pružati znatno veći standard.

Video reportažu pogledajte ovdje.

Global Feeder Shipping kupuje još jedan brod

0
Foto: Splash247.com

Global Feeder Shipping (GFS) dodao je svojoj floti još jedan brod; radi se o 3.450 teu kontejnerašu Uni Florida izgrađenom 2007. godine.

Brod, koji je preimenovan u GFS Perfect, prodan je za 10 milijuna dolara krajem prošle godine, prema VesselsValue. No, zbog zapanjujućeg rasta cijena polovnih kontejneraša, VesselsValue ga sada procjenjuje na oko 17,61 milijuna dolara.

Brod je isporučen GFS-u prošli tjedan, a u početku će se koristiti unutar Arapskog zaljeva.

GFS u zadnje vrijeme često kupuje brodove – od kolovoza prošle godine tvrtka je kupila sedam kontejneraša.

Royal Caribbean zaprimio novi Odyssey of the Seas

0
Foto: Marine Traffic

Royal Caribbean International preuzeo je novi Odyssey of the Seas od brodogradilišta Meyer Werft.

Kruzer klase Quantum-Ultra označava završetak serije od pet brodova čiju je gradnju Meyer Werft započeo u siječnju 2013. godine, navodi se u priopćenju za medije, prenosi Cruise Industry News.

“Royal Caribbean Group je 2011. godine naručila izgradnju prve dvije jedinice klase Quantum, koje su jako popularne među putnicima od prvog dana. Stalno smo poboljšavali i razvijali ove brodove, tako da smo sada izgradili ukupno pet brodova i isporučivali ih od 2014.” – rekao je Stephan Schmees, član izvršnog odbora u tvrtki Meyer Werft.

“Sada smo uspješno isporučili treći kruzer iz Papenburga, za vrijeme pandemije. To je važan znak snage našeg brodogradilišta, a i cjelokupne industrije. Međutim, s obzirom na našu veliku knjigu narudžbi te sa smanjenim brojem radnika, pred nama su još veliki izazovi.” – dodao je Jan Meyer, generalni direktor Meyer Werfta.

Objavljena Odluka o autorizaciji plovila za sakupljanje crvenog koralja

0
Foto: Wikipedia, Géry Parent

U Narodnim novinama br. 32/2021, od 31.03.2021. objavljena je Odluka o autorizaciji plovila za sakupljanje crvenog koralja (Corallium rubrum).

Ovom Odlukom autoriziraju se plovila za sakupljanje crvenog koralja (Corallium rubrum) s rokom važenja do 30. lipnja 2022. godine na temelju uvjeta i kriterija propisanih Pravilnikom o obavljanju gospodarskog ribolova na moru ronjenjem; prenosi Otvoreno more.

Popis autoriziranih plovila i najveća dopuštena količina ulova po plovilu za 2021. i 2022. godinu navedeni su u Odluci NN 32/2021 koju možete vidjeti OVDJE.

Školjkari i ribari kao kvalitetni predstavnici tradicijskog mediteranskog načina života

0
Foto: Ilustracija, Unsplash

U srijedu, 24. ožujka 2021. godine, u knjižnici Srednje škole Obrovac, održana je prva od ukupno dvije radionice, odnosno okrugla stola, pod nazivom »Akvakultura u Tri mora«; piše Zadarski list.

Pet uzgajivača školjkaša

Radionica je održana u sklopu projekta Očuvanje Tradicije Akvakulture i Ribarstva Novigrada, Obrovca i Starigrada – OTARNOS, nositelja Društva istraživača mora 20000 milja te partnera Srednje škole Obrovac i Općine Novigrad.

Na radionici je bilo prisutno pet uzgajivača školjkaša, pretežno dagnji (Mytilus galloprovincialis) i kamenica (Ostrea edulis). Jedan od uzgajivača je ujedno i savjetnik za ribarstvo Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA) te je uz dagnje i kamenice uspio uzgojiti i jakobove kapice (Pecten jacobaeus).

Na radionici je bio prisutan i ravnatelj AGRRA-e, predstavnica Ministarstva poljoprivrede – Uprava ribarstvo te predstavnice Lokalne akcijske grupe u ribarstvu (LAGUR) Tri mora.

Nakon predstavljanja nositelja te samog projekta, na dnevnom redu radionice našle su se bitne teme, kao što su izazovi akvakulture te problemi poput loše riješenosti odvodnje i crnih jama na području Grada Obrovca, ali i Starigrada, prisutnost ilegalnih uzgajališta…

Glavni dio radionice bio je razgovor o mogućnostima diversifikacije aktivnosti na uzgajalištima i to unutar i izvan sektora akvakulture.

Turistički potencijal

Jedna od mogućnosti za dodavanje vrijednosti uzgajalištima je uzgoj novih kultura, ali i iskorištavanje turističkog potencijala uzgajališta kroz organizaciju turističkih tura, agroturizam i otvaranje kušaonica na uzgajalištima. Uzgajivači su već imali ideje za proširenje ponude na uzgajalištu, ali naišli su na administrativni »zid« jer za, primjerice, kušaonicu treba postojati druga koncesija za korištenje pomorskog dobra u svrhu posluživanja hrane.

Školjkarima su se ponudile razne ideje za uklapanje turizma u svoje aktivnosti, ali kao najveća, no ne i nepremostiva prepreka, pokazala se administracija. Sudionici radionice upoznati su s mogućnostima sufinanciranja projekata kroz FLAG-ove natječaje te su im predstavljeni primjeri dobre prakse iz ostalih država članica Europske unije.

Nadalje, sudionici su upoznati s planom da se tijekom listopada 2021. god. u sklopu projekta organizira posjet djece iz OŠ Novigrad, OŠ Obrovac, OŠ Starigrad i SŠ Obrovac uzgajalištima zainteresiranih školjkara te je u planu studijsko putovanje u Francusku na područje bogato uzgajalištima i općenito tradicijom školjkarstva..

Skladan odnos s prirodom

Projekt OTARNOS – Očuvanje Tradicije Akvakulture i Ribarstva Novigrada, Obrovca i Starigrada za cilj ima osigurati prepoznatljivost područja LAGUR-a Tri mora, s naglaskom na područje Novigrada, Obrovca i Starigrada te njihovih lokalnih dionika (uzgajivača školjaka i ribara) među stanovnicima i posjetiteljima tog kraja. Ciljevi su i prikazati školjkare i ribare kao kvalitetne predstavnike tradicijskog mediteranskog načina života koji odlikuje skladan odnos s prirodom i djelatnosti temeljene na postulatima održivog rasta i razvoja, pridavanje dodane vrijednosti tradicijskim djelatnostima i proizvodima, razmjena iskustava i cjeloživotno obrazovanje. Projekt se provodi u javno-civilnom partnerstvu između udruge izvan sektora ribarstva (Društvo istraživača mora – 20000 milja), jedinice lokalne samouprave (Općina Novigrad) i odgojno-obrazovne ustanove (SŠ Obrovac). Prijavljen je na FLAG natječaj za dodjelu potpore projektima u okviru Mjere 2.2. Potpora vrednovanju, zaštiti i promociji kulturne – maritimne baštine te tradicije ribarstva i akvakulture te sadrži prioritete i ciljeve Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Ukupna vrijednost projekta iznosi 361.134,28, a sufinanciran je sredstvima iz EU u iznosu od 306.964,14 kn, odnosno 85 % bespovratnih sredstava, dok je 15 % sufinancirano iz državnog proračuna RH.

Posada Ever Givena mogla bi biti uhićena

0
Foto: The Maritime Executive

Indijska posada kontejneraša Ever Given više nije „zatočena“ u Sueskom kanalu, ali bi ipak mogli biti zadržani u Egiptu, navodi Times of India. Moguće je da im prijeti kućni pritvor ili čak kaznene prijave zbog nasukavanja broda, koji je na šest dana zatvorio kanal i uzrokovao milijarde dolara gubitaka.

Posada od 25 članova dobrog je zdravlja, ali je pod stresom zbog nasukavanja.

“Nisu sami i pružit ćemo im podršku kad god bude potrebno, na bilo koji način”, rekao je glavni tajnik indijskog sindikata pomoraca NUSI-a, Abdulgani Serang.

Glavni istražitelj egipatske vlade, kapetan Sayed Sheasha, rekao je u srijedu za Reuters da je kapetan Ever Givena u potpunosti surađivao u istrazi.

Pritisak na istragu o nasukavanju je velik. Predsjednik Uprave Sueskog kanala procijenio je ukupnu ekonomsku štetu na oko milijardu dolara, a pogođeni brodari nastojat će nadoknaditi svoje gubitke putem osiguranja i parnica. Osiguravatelj Ever Givena, londonski Lloyd’s, priprema se za “veliki gubitak” u rasponu od 100 milijuna dolara. Sueski kanal se već vratio u puni kapacitet i radi danonoćno, ali očekuje se da će sporovi povezani s ovim incidentom trajati još godinama.

Ronilački pregled Ever Givena koji je obavljen u srijedu otkrio je manje oštećenje na pramcu, no osim toga navodno nema drugih očitih znakova oštećenja, navodi AP.

Zapljena kokaina na bulk carrieru u Americi

0
Foto: FleetMon

Policija i istražitelji su se 31. ožujka ukrcali na capesize bulk carrier Samjohn Solidarity u zaljevu Chesapeake (SAD). Brod je stigao iz Rotterdama, a plovio je prema Baltimoreu.
Na brodu je pronađeno 20 paketa kokaina ukupne težine oko 20 kg. Nije službeno potvrđeno ima li uhićenih članova posade.

Od 03:30h 2. travnja, brod je usidren kod Annapolisa. Čekaju se detalji o incidentu.

E – Chain: Smjer prema boljoj povezanosti i kvalitetnijoj usluzi Jadolinije

0
Foto: Jadrolinija

Jadrolinija je na svojoj web stranici objavila kako sudjeluje u projektu Europske unije, nastalom u suradnji s Interrg Italy – Croatia, E- Chain (Enhanced Connectivity and Harmonization of data for the Adriatic Intermodal Network), čiji je cilj unaprijediti povezanost i usklađivanje podataka za jadransku intermodalnu mrežu.

Ovim projektom nastoji se razviti softver (E – Chain platforma) za upravljanje intermodalnim prijevoznim uslugama u lučkim područjima koji bi putničke prijevoznike integrirao u jednu povezanu mrežu. Takva bi mreža unaprijedila sustav prodaje karata kroz integraciju više putničkih prijevoznika, omogućila poboljšanje kvalitete usluge za putnike, ubrzala prijenosa informacija vezanih za putovanje, ali i otvorila nove marketinške alate i suradnje. E- Chain će ove usluge testirati i razvijati na odabranim pilot lokacijama – u Veneciji, Anconi i Splitu.

Jadrolinija je partner na ovom projektu kao brodar koji već dugi niz godina povezuje talijansku i hrvatsku obalu te je u tome uočena prilika za unapređenjem usluge.

Povratak 4. hrvatskog kontingenta iz operacije Sea Guardian

0
FOTO: D. Mišić, M. Siriščević

Četvrti hrvatski kontingent (HRVCON), raketna topovnjača RTOP-42 Dubrovnik sa trideset i dvoje članova posade, vratio se u četvrtak, 1. travnja 2021., iz NATO vođene operacije Sea Guardian.

Pripadnike 4. hrvatskog kontingenta dočekao je na sidrištu vojarne Admiral flote Sveto Letica-Barba u Splitu načelnik stožera-zamjenik zapovjednika Hrvatske ratne mornarice komodor Damir Dojkić ujedno izaslanik zapovjednika Hrvatske ratne mornarice te zapovjednici postrojbi Hrvatske ratne mornarice; prenosi Morski.hr.

Čestitajući pripadnicima kontingenta na uspješno provedenoj zadaći, komodor Dojkić je rekao:

– Još jednom pokazali smo što znamo i što možemo, za što smo sposobni i koliko smo učinkoviti. Također, potvrdili smo da je Republika Hrvatska vjerodostojna članica NATO-a na koju partneri i saveznici mogu računati. Svima, uključujući i trojicu djelatnika HRM-a koji su sve vrijeme održavali vezu s brodom i Zapovjedništvom pomorskih snaga u Northwoodu još jednom zahvaljujem na iznimnom trudu i zalaganju.

Uz navedeno, komodor Dojkić prenio je i čestitke zapovjednika MARCOM-a (Allied Maritime Command) viceadmirala Keitha Blounta za iznimno uspješan doprinos provedbi operacije, što je istaknuo tijekom godišnje konferencije zapovjednika pomorskih snaga NATO članica.

Zapovjednik 4. hrvatskog kontingenta kapetan korvete Nikola Kuvačić zahvalio se i čestitao članovima kontingenta na izvrsnosti u provedbi zadaće.

– U okolnostima zahtjevnim samim po sebi, potom zbog aktualne pandemije, no posebno zbog otežanih vremenskih uvjeta, iskazali ste profesionalnost, psihofizičku spremnost i predanost svom pozivu i zadaćama – poručio je  kapetan korvete Kuvačić.

U području središnjeg Mediterana, hrvatski kontingent je sudjelovao od 12. do 29. ožujka 2021., u dijelu operacije Focused Operation-2 (FOCOPS-2) u zadaćama čije je težište stvaranje cjelovite pomorske situacijske slike u cilju osiguranja zajedničke sigurnosti na moru.

Zapovjednik RTOP-42 Dubrovnik je poručnik bojnog broda Silvijo Bosančić. Raketna topovnjača „Dubrovnik“ u ovoj je operaciji bila u sastavu borbene taktičke skupine kojoj je u svojstvu zapovjednog broda bila grčka fregata „Salamis“ (F-455). Hrvatske snage potvrdile su visoku razinu interoperabilnosti posebno tijekom zajedničkih uvježbavanja (PASSEX) sa snagama partnerskih zemalja.