Njemačka savezna agencija za pomorstvo i hidrografiju (BSH) odbacila je žalbu dviju organizacija za zaštitu okoliša kojom se tražilo ukidanje dozvole za polaganje cijevi na plinovodu Sjeverni tok 2 u njemačkim vodama; piše Geopolitika News.
U siječnju su dvije organizacije – Deutsche Umwelthilfe (DUH) i organizacija za zaštitu okoliša NABU – uložile žalbu na odluku njemačkog regulatora kojom je dozvoljeno polaganje plinovodnih cijevi u njemačkoj gospodarskoj zoni Baltičkog mora na potezu od 16,5 kilometara i koja važi od rujna prošle do svibnja 2021. godine.
“Nakon procjene sumnji izraženih u žalbama (podnositelja zahtjeva) i nove sveobuhvatne ekološke revizije, prethodno izdana dozvola ostaje na snazi”, navodi se u priopćenju BSH-a.
Tvrtka operater Nord Stream 2 AG prethodno je objavila kako je od ukupno 2 460 kilometara do sada položeno 2 339 kilometara cijevi, a projekt je izgrađen 95 posto.
Trenutačno se izvode radovi u danskim vodama, nakon čijeg dovršetka, planiranog do kraja svibnja, treba početi i gradnja na preostalih 16,5 kilometara njemačke dionice ovog plinovoda.
Podsjećamo kako se ovom ruskom projektu, Njemačkoj i EU izuzetno bitnom po pitanju osiguranja sigurne i stabilne opskrbe prirodnim plinom do završetka energetske tranzicije tj. prelaska na ekološki čiste energente do 2050. g., oštro protive Sjedinjene Države i njeni europski partneri s istočnog krila EU (prije svih Poljska i pribaltičke države iz bivšeg SSSR-a), kao i Ukrajina, smatrajući da će on dovesti do prevelike ovisnosti EU o ruskom plinu.
U njemačkom Bundestagu, jedini koji se oštro protive izgradnji Sjevernog toka 2 su Zeleni, dok ga vlada savezne kancelarke Angele Merkel smatra ekonomskim a ne geopolitičkim projektom.
Policija je 30. ožujka oko 14 sati zaprimila dojavu građanina koji je prilikom ribolova nedaleko Vrsara iz mora izvadio eksplozivno sredstvo, te je utvrđeno da se radi o bojevnoj glavi mine koja je preuzeta; piše Glas otoka.
Policijska uprava istarska upozorava građane da budu oprezni te da ukoliko pronađu predmete koji nalikuju na eksplozivna sredstva, ne poduzimaju nikakve radnje samostalnog uklanjanja, već da o tome odmah obavijeste policiju. Podsjeća građane da još uvijek ima zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava, kako onih iz II. svjetskog rata, tako i onih novijeg datuma. Takva sredstva najčešće se pronalaze na odlagalištima otpada, uz prometnice, u moru te na zemljištima prilikom obavljanja poljoprivrednih ili građevinskih radova.
U slučaju uočavanja minsko-eksplozivnog sredstva u moru, s plovila ili prilikom ronjenja, policija savjetuje građanima da zabilježe poziciju uz uporabu GPS sustava navigacije i po mogućnosti s bovom te da obavijeste o tome policiju. U slučaju ulova minsko-eksplozivnog sredstva unutar mreže ili podizanja na palubu plovila, potrebno je zaustaviti plovilo, ne vraćati minsko-eksplozivno sredstvo u more (kako se plovilo ne bi prevrnulo ili sredstvo eksplodiralo) te odmah javiti policiji na broj 192. Tada će na teren izaći stručne osobe protueksplozijske zaštite koje će na siguran način ukloniti sredstva i primjereno ih uništiti.
Dalmatinska su maslinova ulja odavno izgubila prestižni status u hrvatskoj gastronomiji, kao što je i Dalmacija izgubila važnije mjesto u svjetskoj hijerarhiji maslinarskih regija; piše PlavaKamenica.hr. Dva su razloga.
Prvo, većina dalmatinskih ulja koja se prodaju u supermarketima, niske su kvalitete a često i nepoznatog stvarnog porijekla. Niska kvaliteta znači da je riječ o uljima koja katkad čak znaju biti užegla, imaju jak okus po masnoći, minimalne specifične aromatske značajke.
Kad je riječ o porijeklu, pojedini veliki brendovi dalmatinskih ulja javno ili nejavno svoja ulja miješaju s uljima iz drugih zemalja, i to ne samo iz Europske unije kao što to zna pisati na njihovim etiketama.
Drugo, Dalmacija kojoj je maslina identitetski znak, ne ponaša se kao maslinarska regija. U Dalmaciji ne postoji kult maslinovih ulja niti postoji masovni iskorak prema modernim metodama uzgoja i prerade maslina.
Nadalje, Zvijezda koja je uvjerljivo najveći prodavač dalmatinskog maslinova ulja i čija ulja znaju biti sasvim dobra, nema svoje maslinike nego mora otkupljivati, što znači da ne može kontrolirati kompletan proizvodni proces, a kamoli ga unaprjeđivati.
Naposljetku, Dalmacija se klimatski razlikuje od Istre pa nema puno smisla kad pojedini dalmatinski proizvođači, i to oni bolji, stilom pokušavaju imitirati sjeverna istarska ulja.
Ipak, i u takvom nepoticajnom okruženju, unatrag petnaestak godina pojavljuju se izvrsni proizvođači, od kojih su neki na međunarodnim natjecanjima osvojili najviša moguća priznanja, a ne samo zlatne medalje. Evo top liste najboljih dalmatinskih maslinara prema portalu Plava Kamenica, pri čemu treba naglasiti da pojedini nažalost proizvode minimalne količine.
Foto: Plava Kamenica
Zlatna Šoltanka, Šolta
Maslinovo ulje Udruge maslinara Zlatna Šoltanka u New Yoku na NYIOOC-u, uz Flos Olei vjerojatno najvažnijem kriteriju za svjetsku maslinarskuindustriju,osvojila je zlato i titulu Best in Class za ekološko monosortno medium ulje. Ulje je proizvedeno od sorte levantinka, koja se još naziva i šoltanka. Šampionsko ulje Zlatne Šoltanke mekano je, ugodno aromatično s voćnim nijansama, zaokruženo i iznimno elegantno. Radi se o idealnoj stilizaciji ulja za svoje podneblje.
Nai 3.3. Dugi Otok
Ovo luksuzno dizajnirano ulje ime je dobilo po 3,3 dana snijega koliko ga padne na Dugom Otoku. A kad padne, tvrde u Naiu, snijeg presudno utječe na mikroklimu. Iza ovakvog brendiranja stoje, prepoznatljivo, Bruketa&Žinić. Premda se reklamiraju kao visokopolifenolna, Naieva su ulja ne samo ekspresivna, nego i elegantna, a najpoznatija je Coratina koja se proizvodi od istoimene sorte porijeklom iz Apulije, poznate po snažnim voćnim aromama. E sad, u jednom članku objavljenom o Naiu, pročitali smo kako se u se vlasnici pohvalili da je jedne kišne godine njihova Coratina skupila više od 1600 mg polifenola. Zamislite istarsku bjelicu na kvadrat.
Frano Miloš, Pelješac
Ovaj veliki vinar proizvodi male količine veoma dobrog ulja, koje je na tržištu gotovo nepoznato, a katkad i podcijenjeno. U stvarnosti , Miloš je za svoje ekološko ulje od mješavine sorti osvojio nekoliko zlatnih medalja u New Yorku. Ulje je vrlo neobično jer kombinira intenzivne zelene i bademaste arome, sa širinom ulja iz toplih podneblja. U pojedinim je godinama impresivno.
Brachia, Brač
Brachia Lea Botterija začetnik je modernog maslinarstva u Dalmaciji. Brachia je među prvima u Hrvatskoj, prije više od petnaest godina počela puniti ulja u male bočice namijenjene restoranskim stolovima. Danas gotovo da nema gastronomskog restorana koji ne drži ulje u originalnim proizvođačkim bočicama. Brachia je i jedini visokokvalitetni dalmatinski proizvođač ulja redovito prisutan u supermarketima.
MasVin, Polača
MasVin je veliki proizvođač ulja i vina iz zadarskog zaleđa. Duilio Belić smatra MasVinova ulja izuzetno dobrima, što je kompliment s najviše instance. MasVin proizvodi dvije stilski distinktivne linije ulja. Ulje sa zelenom etiketom blago je i elegantno, s nježnim voćnim nijansama, dok je ulje s crvenom etiketom gotovo istarsko u svojoj pikantnosti i gorčini.
Stina, Brač
Najvažnija dalmatinska vinarija proizvodi male količine briljantnog, elegantnog, odlično izbalansiranog ulja. Stinino je ulje teško dostupno, ali zaista ga vrijedi potražiti. Stinino se ulje proizvodi od oblice najvažnije dalmatinske sorte maslina.
Rizman, Komarna
Vinarija Rizman katkad proizvodi tek par stotina litara ulja godišnje, dok u uspješnijim godinama uspije dogurati do komercijalnih količina. Rizman puni i tri bazična brenda: Blago, Intenzivno i Selekciju. Sva su tri ulja elegantna, a Intenzivno, usprkos jakim zelenim nijansama na nosu, srećom podsjeća na istarska ulja premda se proizvodi od talijanskih sorti kojih je puna i Istra (pendolino, leccino, frantoio). Od 2016. godine Rizman buteljira i ograničene količine monosortnih ulja.
Kompanije International Seaways i Diamond S Shipping se udružuju. Potpisali su ugovor o spajanju, čime će stvoriti kompaniju vrijednu dvije milijarde dolara.
Spajanjem će dioničari International Seaways-a posjedovati oko 55,75% tvrtke, dok će dioničari Diamond S-a posjedovati 44,25%. Time će postati druga tankerska kompanija po veličini u Americi, sa 100 brodova i vrijednošću od oko 2 milijarde dolara.
Direktori International Seaways-a Douglas Wheat, Lois Zabrocky i Jeffrey Pribor nastavit će obavljati dužnost predsjednika, izvršnog i financijskog direktora, dok će se direktor Diamond S-a Craig Stevenson Jr. pridružiti odboru i šest mjeseci djelovati kao specijalni savjetnik izvršnog direktora.
Očekuje se da će se spajanje dovršiti u trećem tromjesečju 2021. godine, a podliježe odobrenju dioničara obje tvrtke, kao i relevantnim regulatornim odobrenjima.
Prioritet ovog izvještaja Maritime Bulletin Daily-a su pomorske nesreće u koje su bili upleteni uglavnom trgovački brodovi; prati samo neke veće nesreće u njihovom razvoju i ishodu, tj. daljnji razvoj većine prijavljenih nesreća ne prati se.
Brojne nesreće nisu uključene – poput trivijalnih nesreća s trajektima ili problema s NUC-om koje je riješila posada i kojima nije bila potrebna vuča. Ribarski brodovi se također prate, ali prijavljuju se samo velike nesreće.
„ICS je sretan te nam je laknulo kada smo primili vijest o uspješnom odsukavanju Ever Given-a i da se promet u Sueskom kanalu počeo normalizirati. Također pozdravljamo tim koji je vodio ovu akciju danonoćno dok je ostatak svijeta budno promatrao svaki korak.” – izjavio je Guy Platten, tajnik ICS-a (Međunarodne brodske komore).
„Ovaj incident doveo je u središte pozornosti važnost pomorstva te njegovu ulogu u svakodnevnom životu i osjetljivu prirodu globalnog lanca opskrbe.
Procjenjuje se da 12% globalne trgovine prolazi Sueskim kanalom, što obuhvaća više od milijardu tona robe svake godine. To uključuje većinu trgovine između Azije i Europe. Laknulo mi je što će se roba poput hrane, goriva, vitalne medicinske opreme ponovno početi slobodno kretati. ICS očekuje da će rezultati istrage incidenta biti javno objavljeni, kako bi se osiguralo da se iz ovog primjera izvuče lekcija.
Tu je i još jedno, sveprisutnije pitanje koje trenutno prijeti globalnoj trgovini, tekuća kriza smjena posade u brodarstvu. Na 200.000 pomoraca utječu restriktivne mjere putovanja koje ih zaustavljaju u ukrcavanju ili iskrcavanju s brodova.
Nadam se da će ovaj incident podsjetiti vlade na vitalnu ulogu koju pomorci i brodari igraju u održavanju svjetske trgovine. Pomorci se ne smiju zaboraviti sada kada je ovaj incident prošao.” – stoji u izjavi Plattena.
Ruski baltički plinovod Sjeverni tok 2 kao da ide korak naprijed, dva nazad. I dok se radovi na njegovu dovršetku i dalje nastavljaju (do sada je dovršeno čak 98 posto njegove ukupne duljine), visoka politika s obje strane Atlantika već mjesecima vijeća što s njim učiniti s obzirom na posve oprečne krajnje stavove oko njegove budućnosti: od onih da ga je potrebno zatvoriti tj. od njega odustati u ime viših savezničkih ciljeva, do onih koji ga smatraju primarno energetskim projektom, nužnim za njemačku i europsku energetsku sigurnost i stabilnost; piše Geopolitika News.
Tako je koordinator transatlantske suradnje pri njemačkoj vladi Peter Bayer pozvao kabinet kancelarke Angele Merkel na uvođenje moratorija na završetak plinovoda Sjeverni tok 2. “Projekt je ozbiljan kamen spoticanja za resetiranje transatlantskih odnosa”, kazao je Bayer, čije riječi jučer prenosi tamošnji medij Wirtschaftswoche.
Bayer, naime, smatra kako Amerikanci očekuju da Berlin ne samo promijeni svoju retoriku, već i da učini “odgovarajuću stvar”.
Američki državni tajnik Anthony Blinken je 28. ožujka, u intervjuu za CNN izjavio kako su SAD Njemačkoj oko spomenutog plinovoda prenijele svoje stavove tijekom njegovog nedavnog susreta s njemačkim ministrom vanjskih poslova Heikom Maasom u Bruxellesu, na sastanku NATO saveza; prenosi Geopolitika News. “Vjerujemo da je ovo loša ideja (izgradnja plinovoda) i bilo nam je važno da o tome možemo izravno reći svom bliskom partneru, Njemačkoj”, kazao je nakon sastanka Blinken.
Njemačka kancelarka Angela Merkel i dalje se protivi obustavi izgradnje ruskog baltičkog plinovoda. Pobornici američkog stava smatraju da će on povećati europsku ovisnost o ruskom plinu, dok njihovi kritičari smatraju kako Amerikanci na ovaj način žele lakše progurati svoj ukapljeni plina na europsko tržište.
Njemački su mediji izvijestili da je Washington Berlinu ponudio uvjete pod kojima neće uvoditi sankcije protiv Sjevernog toka 2 tj. sudionika toga projekta. Među njima su jamstva da će rad plinovoda biti obustavljen ako Gazprom zaustavi ukrajinski tranzit; traži se povećanje opskrbe ruskim plinom kroz Ukrajinu, kao i ulaganja u infrastrukturu te zemlje za proizvodnju i transport prirodnog plina.
Ruska strana ovakve zahtjeve smatra neprihvatljivim jer nisu dio bilo ugovora ili bilo kakvih popratnih sporazuma koji se tiču izgradnje samog plinovoda. Ovakvo kalkuliranje s američkim zahtjevima Moskva ocjenjuje slabošću Berlina a Njemačku kao nesigurnog poslovnog partnera.
Splitska tvrtka „Pakleni otoci“ d.o.o. gradit će brodicu za edukativne i istraživačke potrebe Hrvatskog centra koralja Zlarin vrijednu (s PDV-om) 2,56 milijuna kuna. Ugovor o projektiranju i gradnji plovila dugog 12 i širokog 6 metara danas su potpisali Željko Burić, gradonačelnik Šibenika i Luka Colnago, direktor tvrtke „Pakleni otoci“ d.o.o.; piše Šibenski.hr.
„Otoci trebaju sadržaje koji će otvarati perspektive u turističkom, ali prvenstveno i u razvojnom smislu. Koraljarstvo je na Zlarinu ostavilo neizbrisiv trag i to želimo pokazati, čemu će pridonijeti i brodica čiju je izradu Grad Šibenik naručio za Hrvatski centar koralja.“, kazao je gradonačelnik Željko Burić dodavši da se cjelokupni projekt realizira zadovoljavajućom dinamikom.
Brodica katamaranskog tipa će biti izrađena od legura aluminija. Namijenjena je prijevozu 12 putnika i dva člana posade.
„Sadržavat će prostor za prijevoz i rukovanje ronilicom na daljinsko upravljanje (ROV) za potrebe provedbe mjera praćenja ciljnih vrsta i staništa, te ekran za prikaz podmorskog djelovanja ronilice. Brodica će služiti, kako u ljetnim – tako i u zimskim uvjetima, za prijevoz će je moći koristiti i osobe s invaliditetom. Prevozit će istraživače i znanstvenike, bit će namijenjena i za provedbu interpretacijsko-edukativnih programa za djecu i mlade te organiziranje turističkih tura“, rekao je Petar Mišura, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, poduzetništvo i razvoj.
Luka Colnago, direktor tvrtke Pakleni otoci d.o.o. kazao je da će se poslu pristupiti odmah kako bi se zadovoljio rok isporuke proizvoda od 9 mjeseci.
Inače, ukupna vrijednost projekta Hrvatski centar koralja Zlarin je 24.127.147,50 kuna, a partneri na provedbi projekta su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode Šibensko-kninske županije – Priroda, Turistička zajednica Zlarin i Udruga za zaštitu prirode i okoliša te promicanje održivog razvoja Argonauta, piše Šibenski. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“
Golemi kontejneraš Ever Given, čija je blokada dnevno koštala svjetsku trgovinu do 10 milijardi dolara, oslobođen je zahvaljujući – Mjesecu i snažnim tegljačima.
Tjedan dana trajalo je povuci-potegni u Sueskom kanalu koje se u jednom trenutku činilo kao da će potrajati tjednima; piše Jutarnji list. Tim egipatskih, nizozemskih i japanskih radnika pet dana i pet noći iskopavao je ogromne količine pijeska i pokušavao osloboditi zaglavljeni brod koristeći gotovo 12 običnih tegljača.
Svjesni da im treba “teška mašinerija”, sve što su mogli je čekati. Naime, na tom području vrlo je malo takvih snažnih tegljača, a s obzirom na to da je kanal bio blokiran, pomoć je morala doći s južne strane, što je dodatno smanjilo dostupne mogućnosti.
Konačno, prvi tračak nade ukazao se u nedjelju ujutro kad se pojavio nizozemski supersnažni remorker Alp Guard. Specifikacije su mu i više nego zavidne – sposoban je povući 285 metričkih tona, što je 75% više od običnih tegljača kanala. Prije nego je stigao Alp Guard, iskopano je više od 30 tisuća kubičnih metara pijeska.
Do izlaska sunca u ponedjeljak, krma Ever Givena, koja je gotovo tjedan dana bila na oko četiri metra od obale, odvučena je 120 metara u kanal. To je izazvalo neviđeno oduševljenje radnika i povike “Bog je velik!”. Nakon toga, sve se činilo jednostavnije.
Krma koja je konačno bila u kanalu, sada je poslužila kao “400 metara poluge” za pomoć pri podizanju prednjeg kraja broda koji je još uvijek bio zaglavljen.
U ponedjeljak ujutro pojavio se drugi snažni remorker, talijanski Carlo Magno, i pripremio se za plan oslobađanja u podne. Surađujući s egipatskim kolegama na oslobađanju grdosije, glavna zadaća nizozemskog tima Boskalis bili su izračuni.
“Uloga Boskalisa bila je raditi izračun, voditi brojke”, rekao je Berdowski, šef nizozemske spasilačke jedinice Boskalis. „Dakle, kad se krma oslobodila u ponedjeljak ujutro, izračunali smo da bismo trebali pustiti 2 000 tona vodenog balasta u stražnjem dijelu broda, kako bismo gurnuli krmu prema dolje i podigli pramac”.
“To je vrsta proračunskog posla koji inače radimo. Utvrdimo točan položaj na kojem trebamo pričvrstiti tegljače, u kojem točno smjeru bi trebali vući, u koje vrijeme, kako bismo maksimalno iskoristili plimu i oseku”, dodao je Berdowski.
Visoka proljetna plima porasla je u podne i počela oštro opadati sljedećih nekoliko sati, ponašajući se kao nevidljiva ruka koja gura uzvodno stražnji dio broda, dok ga je konvoj tegljača povlačio nizvodno.
“Jako nam je pomogla snaga plime i oseke”, rekao je Berdowski nizozemskim novinama Het Financieele Dagblad, “To je sila koja je zapravo veća od sile dva snažnih pomorskih remorkera.”
„Naravno da i tlo mora surađivati. Bilo je nekih izvještaja da se ispod možda nalazi stijena, ali ispostavilo se da to nije bio slučaj”.
U ponedjeljak oko 15 sati, pramac broda je oslobođen i brod je isplovio.
Saga oko divovskog broda čija je blokada koštala svjetsku trgovinu 6 do 10 milijardi dolara dnevno, sretno je završila. Međutim, nije se uvijek tako činilo. U jednom trenutku, egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi postao je toliko očajan da je zatražio da počnu pripreme za opciju “C” – uklanjanje velikog broja kontejnera s broda.
“Srećom, nismo morali uklanjati više pijeska. To je bio plan B”, rekao je Berdowski. “Bili smo spremni i na plan C. Ali, nadali smo se da će plan A uspjeti i … uspio je.”
“Morali smo čekati pet dana dok nismo dobili remorkere koji su bili u stanju obaviti posao”, rekao je Berdowski. “Znali smo da prije toga nećemo moći puno toga učiniti… I jednom kad su došli, bili smo gotovi za jedan dan.”
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je u svojoj objavi za medije izvijestilo kako će danas, 1. travnja 2021. godine, ministar Oleg Butković posjetiti otok Rab. Na putu do otoka Raba obići će trajekt Lošinj koji je nedavno pušten u promet kao najnoviji trajekt u floti Jadrolinije koji plovi na liniji Valbiska – Lopar.
Po dolasku u Lopar susrest će se s načelnikom Općine Lopar, Josipom Borićem nakon čega će se uputiti prema luci Melak gdje će obići radove na II. fazi projekta sanacije i rekonstrukcije te luke. Posjet Općini Lopar ministar će zaključiti obilaskom luke San Marino gdje se izvode radovi na rekonstrukciji i dogradnji luke.
Ministarstvo mora izviještava kako će posjet otoku Rabu ministar nastaviti u Gradu Rabu gdje će se susresti s gradonačelnikom, Nikolom Grgurićem,nakon čega će uslijediti sastanak u prostorima gradske uprave.
Posjet Gradu Rabu ministar Butković će zaključiti obilaskom gradilišta projekta rekonstrukcije sanacije obale u luci Rab te posjetom šetnici Kampor-Mel.
