Nezadovoljstvo pomoraca načinom obračuna ”183 dana”
Agonija problematike pomoraca pri ostvarivanju 183 dana u međunarodnoj plovidbi u nepovoljnim uvjetima uzrokovanim pandemijom COVID-19 se nastavlja. Iako je MMPI dalo upute, mnogi pomorci ne smatraju da je to realno i kvalitetno rješenje.
Nemali broj upita, komentara i žalbi pomoraca, nažalost, pristiže i u našu redakciju. Ponukani željom da im se pomogne, u nastavku prenosimo pismo pomorca (podaci poznati redakciji) koji pokušava dobiti odgovor od nadležnih institucija još od prosinca prošle godine.
Među stijenama Krkina ušća – duga je veslačka povijest
Kanjon Krke slovi za jednu od najljepših prirodnih staza za veslanje na svijetu. Potvrđuju to i naši zlatni olimpijci: braća Sinković, koji su već tradicionalno ondje na pripremama. Uz veslače iz svih krajeva Europe.; prenosi HRT magazin
Šibenik – Zaton – Skradin: tamo gdje Krka ljubi more! Jedinstvena staza mamac je i za naše zlatne olimpijce već 15 godina.
– Uvjeti su fantastični. Evo otkad smo došli – tri dana mirno, sunčano, radimo veliku kilometražu, nema vjetra, valova… Tako da stvarno uživamo, rekao je Valent Sinković.
Kanjonom Krke, zrcalnim Prukljanskim jezerom: 30-ak izveslanih kilometara dvaput na dan. Svaki je trening pomno isplaniran.
– Cilj je što više kvalitetnih kilometara napravit, uveslat se da se bolje osjetimo u čamcu i da napokon sjedne taj dvojac kao dubl što smo išli. Zasad stvarno ide dobro, baš smo zadovoljni, kaže Martin Sinković.
Pred njima su novi izazovi: Europsko prvenstvo, svjetski kupovi i vrhunac: Olimpijske igre u Tokiju. I svuda isti cilj:
– Zlato! Definitivno mislimo da vrijedimo za toliko, kaže Valent, te dodaje da ne mislimo da su nepobjedivi.
Među stijenama Krkina ušća – duga je veslačka povijest.
– Tu su se kovale najsjajnije medalje s olimpijada i svjetskih prvenstava, kaže Boris Dukić, predsjednik MO Zaton.
Najviše gledatelja uz stazu – njih čak 15 tisuća – veslački je vremeplov zabilježio davne 1973. Slavni su britanski sveučilišni osmerci tad Themzu zamijenili Krkom. A istoimeni šibenski klub, za njegov 50. rođendan, počastili svojom tradicionalnom utrkom. Domaćini, redom olimpijci, uzvratili su im – uvjerljivom pobjedom. Mnoštvo na cilju bilo je oduševljeno.
Brazde ovdje svakodnevno veslima svoj put do najvećih natjecanja mlade šibenske snage. U društvu veslača iz svih krajeva svijeta.
Video reportažu pogledajte OVDJE
SBM Offshore naručuje FPSO od Waigaoqiao Shipbuildinga
SBM Offshore sklopio je ugovor s brodogradilištem Waigaoqiao za izgradnju FPSO-a.; piše Splash 247
FPSO će imati SBM Offshore dizajn Fast4Ward i imat će kapacitet skladišta 2,3 milijuna barela nafte. Dostava se očekuje u drugoj polovici 2024. godine.
Ugovor slijedi nakon što je SBM Offshore zaprimio pismo namjere od Petrobrasa za najam na 26 godina i ugovor o upravljanju FPSO-om.
Waigaoqiao je prethodno isporučio dva FPSO trupa SBM Offshoreu, a trenutno ima u izgradnji još jedan.
Straits Orient Lines kupuje dva kontejneraša
Straits Orient Lines Singapore, dio Transworld Group Singapore, kupuje dva broda kako bi svoju flotu podigla na 12 brodova. Tvrtki je nedavno isporučen 1,200 teu Sol Promise, najveći i najmlađi brod u povijesti tvrtke. Još jedan 700 teu brod bi se trebao pridružiti floti kasnije tijekom mjeseca. Ukupni trošak za ove brodove iznosi 15 milijuna dolara. piše Splash 247
Mahesh Sivaswamy, predsjednik Transworld Group Singapore, rekao je da će s ovim novim dodacima Straits Orient Lines ostati “konkurentni i relevantni”.
VAŽNA OBAVIJEST POMORCIMA U VEZI PRODUŽENJA BREVETA!
Poštovani pomorci,
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture obavijestilo je da se dodatno produžava valjanost breveta ukoliko se niste u mogućnosti iskrcati zbog restrikcija koje su donešene povodom pandemije COVID-19.
”Pomorci koji posjeduju brevete koje je izdala Republika Hrvatska, a koji su nedavno ukrcani ili će se ukrcati na brod s valjanim brevetima koji će isteći po isteku redovito sklopljenog ugovora o radu pomoraca i zbog nemogućnosti organiziranja promjene posade i iskrcaja, breveti ostaju valjani najkasnije do iskrcavanja i povratka u matičnu državu dotičnog pomorca.”
Detalje pročitajte u službenom dokumentu MMPI u nastavku
Narančasto upozorenje Meteoalarma za Velebitski kanal, Kvarner i Kvarnerić
Prognostičari Državnog hidrometeorološkog zavoda izdali su narančasto upozorenje zbog bure za danas, 09. ožujka, za Velebitski kanal, te za sutra, 10. ožujka, za područje Kvarnera.
Danas se u Velebitskom kanalu očekuje mjestimice jaka, ujutro i navečer i vrlo jaka bura. Najjači udari vjetra 35-55 čvorova (65-100 km/h).; piše Glas otoka
Očekujte i budite pripravni za olujne brzine vjetra u kombinaciji s lokalno visokim valovima koji su se već ili će se tek generirati. Upravljanje plovilom u tim uvjetima zahtijeva veliko iskustvo te adekvatno opremljena plovila. Preporučljivo je da pomorci bez odgovarajućeg iskustva potraže sigurnu luku prije početka potencijalno opasnog vjetra i valova. Vjerojatno je da mnogi katamarani i trajekti neće ploviti pa ako putujete, pratite informacije o prometu.
Na području Kvarnera i Kvarnerića sutra se očekuje jaka, mjestimice vrlo jaka bura. Najjači udari vjetra 35-55 čvorova (65-100 km/h).
(FOTO) ZADIVLJUJUĆI OPTIČKI FENOMEN: Snimljen brod kako ‘lebdi’ iznad mora!
Britanac David Morris na obali zaseoka u blizini gradića Falmoutha u grofoviji Cornwallu u jugozapadnoj Engleskoj, UK, u petak je snimio zadivljujući prizor broda koji izgleda kao da lebdi nad površinom mora. Riječ je o fenomenu koji se zove “gornji miraž”.; piše Zlatko Govedić za dnevno.hr
“Zrcaljenje prema gore” ili “gornji miraž” nastaje kod vrlo velikog porasta temperature s visinom (barem 11,2 °C/100 m), prije svega zimi kada se Zemljina površina i sloj zraka uz nju jako ohlade. Zrake svjetlosti koje dolaze u oko promatrača savijene su prema gore pa se predmeti vide iznad stvarnog položaja. Jake inverzije mogu se pojaviti i na nekoj visini nad tlom, prije svega iznad snježnih površina u polarnim predjelima zimi, no i iznad mora, prije svega u proljeće kada je još relativno hladno, a okolišna su područja kontinenta zagrijana, pa se topli zrak s kontinenta koji struji iznad morske površine veoma ohladi u najdonjem sloju. Uz uspravnu sliku može se pojaviti i nekoliko obrnutih slika iznad nje. Veličina i oblik ovise o tome kojim putem dođe zraka svjetlosti u oko promatrača.
Donji miraž nastaje u obrnutom slučaju, kada je sloj hladnog zraka iznad sloja toplog. To je dobro poznata iluzija lažnih oaza u pustinji ili lokvi vode na putevima tijekom vrelih ljetnih dana.
Fatamorgana je pak optička pojava u Zemljinoj atmosferi, vrsta zrcaljenja u uzduhu, zbog kojega nam se pričinja da u daljini vidimo predjele i predmete. Uzrok je prelamanje zraka svjetlosti i potpuno zrcaljenje (totalna refleksija) u različito ugrijanim slojevima uzduha. Fatamorgana se često vidi u pustinjama i tropskim krajevima (refleksija svjetlosti neba daje dojam jezera koje “bježi” kako se približavamo) te na moru.
Lijepa priča iz Splita: Ekipa JK Strožanac pomogla nemoćnom galebu
Plastične vrećice onečišćuju okoliš, a taj je problem prisutan i na kopnu i u moru. Prizor vrećica bačenih u prirodu zasigurno je ružan i tužan, ali one u prirodu ne dospijevaju same. Najveći problem, kad se o vrećicama radi, jest način na koji ih ljudi doživljavaju i kako se ponašaju prema njima. Zapravo, ljudi onečišćuju okoliš plastičnim vrećicama.; piše Dalmacija danas
Žrtve takvog lagodnog ponašanja prema prirodi su često – životinje. Jedan takav primjer stigao nam je ove nedjelje s mora nedaleko od Splita. Naime, ekipa JK Strožanac isplovila je brodićem na more, a onda su uočili galeba koji se zapleo u plastičnu vrećicu i nije mogao poletjeti.
Brodicom su stigli do nesretne životinje, a nakon početnog opiranja uplašenog galeba, konačno je oslobođen te je ponovno mogao letjeti. Bravo za ekipu, a video pogledajte u nastavku…
Norvežani su se najozbiljnije bacili u pripreme za gradnju prvoga namjenskoga tunela za brodove
Tunel Stad trebao bi biti dug nešto manje od jedne nautičke milje, povezivat će Norveško i Sjeverno more; piše Burza nautike
Na samom početku industrijske revolucije, još dok je željeznica bila u povojima, englesku industriju hranili su brodovi dostavljajući ugljen u dovoljnim količinama do onih kojima je bio potreban. Kako bi se gorivo dopremilo do svih kojima je ono bilo potrebno, cijelim je otokom prokopana mreža kanala kojom su bordižale barže. Vrlo brzo ova se prometna mreža pokazala vrlo unosnom pa su se počeli graditi sve zahtjevniji objekti, prvo ustave kojima su se brodovi uspinjali i spuštali, potom i mostovi kojima su prelazili preko dolina, a na kraju čak i plovni tuneli!
I danas se vrlo mnogo radi na gradnji i održavanju plovnih putova, ali uglavnom je riječ o produbljivanju ili prokopavanju kanala. Međutim, ako je vjerovati norveškoj službi za obalna pitanja Kystverket uskoro bismo mogli dobiti Stad, prvi pravi veliki tunel za brodove koji će omogućiti sigurnu cjelogodišnju plovidbu između luka Bergen i Alesund!
Za sada se zna da je početak radova zakazan za 2022. godinu, a završetak se očekuje negdje 2025. ili 2026. godine. Tunel Stad trebao bi biti dug nešto manje od jedne nautičke milje, povezivat će Norveško i Sjeverno more i trebao bi služiti za plovidbu putničkih i teretnih brodova. Tunel bi trebao biti širok 36 metara, visok 45, i dubok nešto više od 12 metara, jer to bi trebala biti planirana dozvoljena dubina gaza. Proračun za ovaj brodski tunel iznosi oko 3 milijarde norveških kruna, odnosno 2,25 milijardi kuna.
Kako je naš vjekovni san bio povezati Pelješac s kopnom, tako i Norvežani već duže vrijeme razmišljaju o tom tunelu. Još su stare nordijske sage opisivale vode oko Stada kao iznimno opasne, tako da su i vrsni moreplovci kakvi su bili Vikinzi svoje brodove radije vukli preko brda nego da plove tim vodama. Nakon toga brodovi su postali preteški za prenošenje preko brda, a brdo preveliko za prokopavanje kanala. Mnogi su brodovi stradali zbog toga što su bili prisiljeni ploviti dužim putem. Kako je tehnika napredovala nekoć nemoguće stvari postale su moguće, pa se pred stotinjak godina javila se ideja o prokopavanju tunela, međutim cijena je bila previsoka, ili još uvijek prezahtjevna pa se moralo čekati sve do današnjih dana.
I tako, ako je vjerovati građevinarima, ovaj tunel uskoro bi se mogao početi prokopavati, a onda i ugledati svjetlo dana. Time će pomorski promet dobiti prvi od vjerojatno niza tunela koji će se početi graditi u godinama koje dolaze.
