Prema informacijama, 23. lipnja s kontejneraša CFS WIND navodno je iscurilo 2 tone goriva. Brod je trebao napustiti Kingston 25. lipnja, ali je zadržan zbog istrage i procjene štete, piše FleetMon.
Okolnosti ovog događaja nisu uobičajene: iz lučke uprave smatraju da je gorivo iscurilo iz oštećenog fleksibilnog spremnika tijekom bunkeringa.
Prema izvještaju lučke uprave, 21 fleksibilan spremnik nalazi se na palubi kontejneraša te je iz tog razloga veća vjerojatnost da dođe do oštećenja.
Grčki Pioneer Marine odlučio je okončati svoje poslovanje te staviti cijelu flotu na prodaju, piše Splash247.
Osnovan prije 7 godina, flota Pioneer Marine-a sastoji se od 11 bulkera prosječne starosti 10 godina i vrijednosti 148.36 milijuna dolara.
Iako je u proteklih 10 mjeseci svoju flotu povećao za 60 rabljenih brodova, MSC kupuje novih 5 kontejneraša. Prema informacijama, MSC je kupio 2,474 teu Bomar Resolve, 2,475 teu Spring Mas, 2,478 teu Nordbaltic, 4,250 teu Alabama te 4,431 teu Schubert, piše Splash247.
U povijesti kontejneraša, izvanredno širenje MSC-ove flote je bez presedana, s obzirom da niti jedan prijevoznik do sada nije kupovao na tržištu rabljenih plovila.
Novim proširenjem flote, MSC je na putu da postane najveća svjetska kontejnerska linija, čak veća i od danskog Maerska.
”Ane je priča o ženi koja čeka svog pomorca, a kad se on vrati ona ga ”i dalje čeka”. Živko Nikolić (1941-2001)
Diljem svijeta u posljednjih nekoliko tisuća godina ljudi robu šalju morskim putem. Od odjeće do hrane danas je gotovo sve dostavljeno brodom.
Međutim, koliko god da je industrija ključna za svijet, jednako je tako važan posao hrabrih pomoraca koji se bave jednim od najtežih poslova na svijetu manevrirajući masivnim brodovima kroz uzburkana mora i opasna područja. Da ih nema globalna trgovina bi se zaustavila, ljudima bi bile uskraćene osnovne potrepštine, a neki bi čak i teško preživjeli.
Neki od razloga zašto pomorcima trebamo biti zahvalni:
1. Pomorci vode globalnu ekonomiju
U svijetu se danas 90% hrane, goriva, sirovina i dobara dostavlja morem i brodovima kojima upravljaju i koje održavaju vješti pomorci. Što bi se dogodilo sa svijetom da brodovi i pomorci ne rade? Suvišno je napomenuti da bi ljudi bili uskraćeni za osnovne potrepštine. Zahvaljujući pomorcima, trgovina i dalje napreduje, a moguće je kupovati stvari iz omiljenih trgovina. Iako to možda nije vidljivo izvana, posao pomoraca je neophodan te je krajnje vrijeme da dobiju poštovanje i važnost koju zaslužuju.
2. Pomorci žrtvuju vlastiti društveni život
Jedna od najvećih žrtvi s kojom se susreću pomorci zasigurno je odvojenost od obitelji. Propuštanje rođendana, obiteljskih događanja ili vjenčanja, cijena je koju moraju platiti da bi teret stigao na vrijeme. Postoje pomorci koji su propustili svaku rođendansku proslavu svoje djece i koji nisu mogli prisustvovati sahrani voljenih osoba. Odluka koju su donijeli je teška, ali patnja kroz koju prolaze ih ne sprječava u izvršavanju svojih obaveza. Čak i pod cijenu vlastite sreće.
3. Pomorci riskiraju vlastite živote u piratskim i ratnim zonama
Više od 100 000 pomoraca putuje ili planira ići kroz opasna piratska područja. Već je nekoliko brodova oteto i mnogi pomorci su postali taoci piratima koji ih muče, zlostavljaju i drže u očajnim uvjetima. Ni danas situacija nije ništa bolja, brodovi se i dalje otimaju, a pomorci postaju taoci. Usprkos svim rizicima i strahovima, pomorci i dalje u opasnim područjima obavljaju svoje dužnosti. ”Piratske zone” pokrivaju jedan od najvažnijih pomorskih puteva za trgovinu hranom, sirovinama i proizvedenom robom. Gotovo polovica svjetske opskrbe ulja prolazi kroz ova područja zahvaćena piratima.
4. Pomorci se bore s najvećim neverama i najnemirnijim morima
Prijevoz tereta iz jedne luke u drugu često uključuje velike oluje i uzburkano more. Unatoč najnovijim tehnološkim naprecima, pomorci su prepušteni na milost i nemilost prirode. Uz sve što ih može zadesiti, moraju dostaviti teret na dogovoreno mjesto u pravo vrijeme. Svake godine nekoliko brodova potone zbog oluja i lošeg vremena, ali to ne obeshrabruje pomorca- on je stvoren za takve uvjete. Dok ljudi na kopnu rade u ugodnim uredima s luksuznim sadržajima, ljudi na moru rade u teškim uvjetima kako bi osigurali da tvrtke diljem svijeta nastave sa svojim radom.
5. Pomorci se suočavaju s opasnim zdravstvenim problemima
Pomorci su skloni određenim bolestima zbog prirode posla i neprestanog putovanja na nova mjesta. Osim fizičkih ozljeda uzrokovanih nesrećama, pomorci se također suočavaju sa psihičkim problemima kao što su nostalgija za domom, usamljenost i umor. Nadalje, ako se nešto dogodi na brodu, pomorci u većini slučajeva sami moraju pronaći rješenje jer se nemaju kome obratiti niti zatražiti dodatnu medicinsku pomoć. Što biste vi napravili da slomite kosti dok ste na poslu, a niste u mogućnosti otići u bolnicu već morate nastaviti raditi? Pa, pomorci obavljaju neke od najopasnijih poslova bez doktora u blizini.
6. Pomorci slijede najstrože propise i zakone
Osim brige za vlastitu sigurnost, pomorci moraju poštovati pravila za zaštitu okoliša i brodova. Svaka zemlja ima svoje propise i pravila koja mogu iskoristiti protiv pomoraca. U većini slučajeva to se radi u svrhu rješavanja političkih pitanja ili podizanja poreza. Proteklih nekoliko godina, pomorci su postali žrtve zemalja koje se očajnički žele dokazati drugim zemljama te ih na taj način loše tretiraju. Pomorci rade na vlastitu odgovornost dok dostavljaju teret te nemaju luksuz odvjetnika na raspolaganju.
7. Pomorci neprestano rade
Iako pomorci plove do egzotičnih mjesta na svijetu i obilaze najbolje gradove kao što su New York, Hong Kong, Tokyo itd, većina pomoraca ih ”obilazi” iz strojarnice ili s palube. Danas pomorci više nemaju privilegiju produženog boravka u lukama jer se brod ukrcava i iskrcava u 24 sata, a sam boravak u luci uključuje dodatni rad od 18 sati u komadu. Zbog sve većih prijetnji terorista, većina zemalja pomorcima zabranjuje napuštanje broda. Unatoč svemu, pomorci u takvim okolnostima i dalje vrijedno rade.
8. Pomorci rade, ali bez osnovnih prava
Mnoge brodarske kompanije u ugovorima nemaju odgovarajuće osiguranje za pomorce, a pomorci iz određenih zemalja (pogotovo azijskih) nemaju ni pristojnu medicinsku skrb na moru, a ni na kopnu. U prošlosti su se događale situacije u kojima su pomorci morali doslovno moliti da dobiju naknadu troškova i liječenje zbog ozljeda na brodu. Iako su pomorci svjesni da zaslužuju osnovna prava, a i mnogo više, i dalje izvršavaju svoje dužnosti.
9. Pomorci borave u lošim kabinama i nemaju uvijek mogućnost komuniciranja s najmilijima
Pomorci često moraju pričekati uplovljavanje u luku kako bi mogli komunicirati sa svojom obitelji i prijateljima, a ni to nije garancija da će uspjeti. S druge strane, mnogi pomorci borave u lošim kabinama koje su prljave ili pune plijesni. Mnogi se žale i na lošu kvalitetu i nedovoljnu količinu hrane. Za one koji su na dugim plovidbama, to često uključuje trulo voće te ustajalo meso. Iako su se propisi za kvalitetu hrane i životnih uvjeta poboljšali, brojni su slučajevi kad pomorci nemaju pristojan obrok.
10. Pomorci su izloženi kriminalizaciji
Pomorci pripadaju najzlostavljanijoj grupi radnika na svijetu. Suočavaju se s iskorištavanjem, zlostavljanjem i korupcijom. U težim financijskim situacijama, mnoge kompanije pomorce kriminaliziraju, napuštaju u lukama ili ih ne isplaćuju. Neki od njih se nađu u lukama bez sredstava za povratak kući. U pomorskim nesrećama, pogotovo onim koje uključuju zagađenje, pomorci su ranjiva skupina zbog nepravednih osuda i očekivanja lokalnog stanovništva i vlade.
Pomorce se često doživljava kao bezbrižne i sretne ljude, ali iza njihovih osmijeha krije se puno toga. Vjerojatno su jedni od rijetkih koji shvaćaju i cijene pravu vrijednost obitelji i posla. Zbog svih poteškoća s kojima se suočavaju, vrlo dobro znaju kako maksimalno iskoristiti svoje slobodno vrijeme s najmilijima. Hrabro nastavljaju izvršavati svoje dužnosti čak i kad ih svijet, vlada ili kompanije ignoriraju.
Pomorci, hvala Vam!
Dana 27. lipnja u Mramornom moru dogodio se mehanički kvar na teretnom brodu MEGA D.
Brod je otegljen do sidrišta Ahirkapi, Istanbul.
Iz knjige u nastajanju “43° na lijevo”
Lokacija: Vojak, Rijeka
Vrijeme: 1996. godina
Ime broda: „Rodenbek“
Iako se radnja ove anegdote odvijala dok sam ja bio na „Rodenbeku“ i poslije mog iskrcaja s njega, nije inače ničim drugim vezana za dotični brod. Naš stariji sin, koji trenutno odrađuje prvi dio svoje kadeture na istoj kompaniji gdje ja navigan preko osam godina kao Zapovjednik, u to vrijeme je imao oko dvije godine. Što ga nije nimalo spriječavalo da bude hiper aktivan, brbljav i dešpetljiv, dokle god je imao snage gledati. Samo o njegovim spačkama bi se dalo napisati odužu priču, ali to možda jednom drugom zgodom.Kako smo u to vrijeme stanovali kod mojih roditelja, koji su oboje bili u mirovini a nisu s nama već poduži broj godina, tako je i sin provodio podosta vremena s nonom i nonićem.
Pošto je dnevni dio stana okrenut prema riječkoj luci i sidrištu tako je mali znao stajati na balkonu, ručicama se držeći za metalnu ogradu, gledajući brodove i slažući tko zna kakve sve priče u svojoj glavici. Jednom zgodom, a kasnije se to ponavljalo učestalo, stajao je tako s nonom uz njega kad je prstom pokazao na brodove i svojim dječjim rječnikom počeo objašnjavati svojoj noni. -Nona, tata. – Da, tata tvoj je na brodu. To ili nešto slično mu je nona odgovorila kad je počeo vikati iz sveg glasa.- Taaaaaaaaaaataaaaaaaaaaaaaaaaa điiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiidooooooooooooooo.
Do dana današnjeg ostala je misterija otkud njemu ta riječi „đido“ jer ju doma nije sigurno čuo, a nije išao niti u vrtić tako mali.Isto tako je bilo komično kad bi ga netko upitao gdje je tata, on bi sav ozaren to detaljno objasnio. – Tata dgdg vžžžžžžžžžžž bjod. Što je značilo da je tata otišao autom pa avionom na brod.
Tako je vrijeme prolazilo, ja sam se iskrcao s „Rodenbeka“ i vratio domu svome. Nakon neodređenog broja dana me uzeo za ruku i poveo na balkon, stao je sav važan, uhvatio se jednom ručicom za ogradu a drugom je pokazao na usidrene brodove.
– Tata. – Da, sine, tata radi na brodu.
Samo da bi ponovo pokazao na brodove i ponovio. – Tata.
Pa pokazao na mene, sav sretan kako on to sve razumije. Da bi u slijedećem trenutku, držeći se s obje ručice za ogradu, povikao koliko je glasnije mogao. – Taaaaaaaaaaataaaaaaaaaaaaaaaaa điiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiidooooooooooooooo.
Uzaludni su bili moji pokušaji da mu objasnim da stojim pored njega a na tim brodovima su nečiji drugi tate.
Rotterdam (Nizozemska), 19. VII. 2020.
Aron Baretić-ABe
– U večernjim satima 19. lipnja u Šibeniku, nepoznati počinitelj je 54-godišnjem češkom državljaninu otuđio opremu s plovila vrijednosti nekoliko tisuća kuna; izvijestila je PU šibensko-kninska.
Protiv nepoznatog počinitelja će biti podnijeta kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, a policija provodi izvide radi njegovog otkrivanja i pronalaska otuđenih stvari.
U splitskom Pomorskom muzeju 24. lipnja predstavljena je knjiga “Korčulanski jedrenjaci” autorice Tee Marinović. Napisana kao ljetopis, knjiga obrađuje povijesnu drvenu brodogradnju i pomorstvo od 13. stoljeća do danas; piše HRTradioSplit
Drvena brodogradnja je pozicionirala otok Korčulu kao jedno od najvažnijih centara pomorstva na Jadranu. Korčula je izvor, ishodište brodograđevne tradicije na Jadranu koju su širili i na druga mjesta, ali danas na Korčuli nema ni jednog navoza.
Tea Marinović, iznimno aktivna pri udruzi koja njeguje baštinu drvene brodogradnje, godinama je prikupljala materijale i zaronila duboko u tršćanske, bečke, splitske, zagrebačke i bokeljske arhive i na više od 500 stranica, uz faktografiju i bogate ilustracije, vratila u kolektivnu memoriju, čak i Korčulanima, ono što je zaboravljeno. I njezina obitelj dio je te velike hrvatske priče, pojasnila je u razgovoru za Pomorsku večer koja se 21. lipnja emitirala iz splitskog studija.
Audio intervju možete poslušati <<ovdje>>
Ostaci jahte, koja je jučer izgorjela u velikom požaru, dotegliti će se u biogradsku marinu kako bi mogao započeti očevid, piše 057info.
Na utvrđivanju uzroka požara radit će djelatnici Lučke kapetanije Zadar u suradnji s inspektorima za požare. Još nitko ne želi spekulirati o visini materijalne štete na plovilu u vlasništvu jedne hrvatske charter kompanije.
Podsjetimo, u trenutku izbijanja požara, u nedjelju oko 10:15 sati, na motornoj jahti nalazilo se 8 članova posade, redom austrijskih državljanina koji su na vrijeme uspjeli izaći iz plovila na plažu Kumenat.
