“Rad na kruzeru može biti posao iz snova ili noćna mora, zavisi od cillja koji ste sebi postavili, kaže Marija Bacetić, Beograđanka koja je šest mjeseci provela radeći kao fotografkinja na brodu. Iako je odlično zarađivala i proputovala destinacije o kojima je nekad samo maštala uskoro je požalila da se upustila u taj posao.
– U radnoj odjeći se provodi cijeli dan, jaka šminka nije dozvoljena. Ne smijete imati neurednu kosu ili nokte, neispeglanu košulju, rekla je za mondo.rs.
– Teško je jer ne znate da li je dan ili noć. Adaptacija mi nije išla lako. Imala sam periode kada sam plakala svaki dan, proklinjala dan kada sam došla. Bilo je užasno. Kako je vrijeme prolazilo, toliko sam znala biti umorna da više nisam shvaćala imam li u kabini prozor ili ne, ispričala je; prenosi Slobodna Dalmacija
– Stariji kapetani uživaju u jednokrevetnim kabinama s prozorom, ali najčešće dvoje zaposlenih dijeli jednu kabinu s krevetima na kat, kupaonicom, malim frižiderom, televizorom i jednom policom. Dan na brodu počinje u 6 ujutro odlaskom na doručak. Nerijetko završavamo kasno u noć. Za odmor ostane 4 do 6 sati, a onda sve ispočetka.
– Na kruzeru nemate vremena ni za što osim za rad. Nitko se na kruzeru nije odmorio, koji god posao da je obavljao. Nas je tamo svih rasa i klasa i apsolutno nitko nije došao da se provodi, već da zaradi novac. Na kruzeru ne postoji posao koji je lagan, to je čista varka, zaključila je Marija.
Nakon predstavljanja službi za nadzor morskog ribarstva, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede iznosimo detaljne tehničke karakteristike ovih impresivnih plovila.
Tehničke karakteristike službenih plovila predstavio nam je nadzorni inženjer gradnje i opremanja Marko Košuljandić kao osoba zadužena za tehničko savjetovanje i nadzor ispravnosti službenih plovila Ministarstva poljoprivrede.
Službena plovila za nadzor morskog ribarstva su projektirana, izgrađena i certificirana kao brodice, prema projektnoj kategoriji B uz primjenu ocjene sukladnosti modula F (B+F) te su izrađena za plovidbu po stanju mora 5.
Foto: Pomorac.hr
Foto: Pomorac.hr
Foto: Pomorac.hr
Plovila su izrađena od kompozitnih materijala stakloplastike ojačanom armidnim vlaknima kevlar, tehnologijom vakuumske infuzije te Hypalon/neopren zračnih komora podijeljenih u njih 20. Ocjenu sukladnosti i certifikaciju proveo je Hrvatski registar brodova. Gradnja se odvijala u Puli i Šibeniku, a uz Olimp nautiku d.o.o. iz Pule plovila su opremale i gradile tvrtke Capax d.o.o. i Brodoservis Tanfara iz Šibenika, Meridian projekt d.o.o. iz Zagreba, Jarušica d.o.o. iz Murtera, Teknoxgroup Hrvatska d.o.o. iz Dugopolja i Kinox d.o.o. iz Pule.
Na plovilima su provedena kompletna tehnička ispitivanja rada svih sustava te testiranje maritimnih i operativnih sposobnosti u plovidbi po svim stanjima mora uključujući gornju granicu stanja mora 5.
Foto: Marko Košuljandić/Pomorac.hr
Također, u proizvodnom procesu kontrolirani su i testirani materijali i otkivi uzoraka trupa na mehanička i kemijska ispitivanja koja je provodio Fakultet strojarstva i brodogradnje iz Zagreba. Napravljena su i bazenska ispitivanja te izrada proračuna vertikalnih akceleracija koje je izradio Brodarski institut. Sva ispitivanja i kontrole izvršene su prema postavljenom zahtjevu Naručitelja.
Plovila su u potpunosti opremljena za višednevni boravak na moru za 4 osobe, a opremljena su najmodernijim sustavima i opremom. Sva oprema i uređaji na plovilima sukladni su važećim normama i standardima u brodogradnji.
Plovila su pogonjena s dva unutar brodska diesel motora Caterpillar C 7.1 marine ukupne snage 1020 HP te s dva water jet propulzora Castoldi Turbo drive. Strojarnica je cijelo vrijeme nadzirana kamerom čija se slika prikazuje na navigacijskoj konzoli.
Foto: Strojarnica/Pomorac.hr
Foto: Navigacijska konzola/Pomorac.hr
Konfiguracija motora predviđena je za radnu upotrebu, to jest predviđena je za godišnji rad do 1000 sati. Garancija na motore je 5 godina, a na trup, nadgrađe i zračne komore garancija je 10 godina.Uz glavne motore i propulziju, plovilo je opremljeno pramčanim potisnikom (Bow thrusterom) Quick snage 6 kw te generatorom za struju Fischer Panda snage 6,4 kw.
Plovila su opremljena najmodernijim navigacijskim i radarskim sustavima Simrad. To uključuje 3 multifunkcionalna 16” ekrana s elektronskim kartama, Open area radar snage 10kw, 2 multifunkcionalna ekrana za kontrolu navigacijskih podataka te s vanjsku antenu i monitor za prikaz podataka. Ima i globalni navigacijski satelitski sustav, autopilot, VHF radio stanice, AIS sustav, dvije sonde za prikaz dubine i konfiguracije podmorja.
Foto: Pomorac.hr
Na plovilima je ugrađen termovizijski sustav FLIR za dnevno/noćno snimanje, a koje je posebno važno kod zadaća traganja i spašavanja na moru jer ima opciju detekcije i praćenja plovila na udaljenosti od 3NM te detekciju čovjeka u moru na udaljenosti 1 NM. S obzirom na termalni prikaz za noćnu vožnju termovizijski sustav FLIR posebno povećava sposobnosti i sigurnost plovidbe u noćnim ili lošim vremenskim uvjetima.
Foto: GNSS prijemnik/Pomorac.hr
Unutrašnjost plovila opremljena je klimatizacijom te odvojenim sustavom za grijanje u svim prostorijama. Salon i kormilarnica čine jedinstven prostor u kojem su smješteni navigacijska konzola te radni stol koji se po potrebi pretvara u dodatni ležaj za jednu osobu.
Foto: Kormilarnica/Pomorac.hr
U pramčanom dijelu plovila smještene su dvije kabine, prostorija toaleta s tušem, kuhinjski blok s hladnjakom te dodatni radni stol.
Foto: Pomorac.hr
Foto: Pomorac.hr
Foto: Pomorac.hr
Plovilo je opremljeno sa svim potrebnim uređajima i opremom za siguran rad i boravak na moru te standardima za ugodan i siguran boravak posade kod višednevnog boravka na moru.
Za razinu zadovoljstva novim plovilima upitali smo zapovjednika plovila Modrulj 2, gospodina Ivana Milutina. – ”Iznimno smo zadovoljni operativnim i maritimnim sposobnostima brodice te tehničkom potporom i suradnjom s Ministarstvom poljoprivrede.”, izjavio je.
Foto: Ivan Milutin/Pomorac.hr
Foto: Plovilo Modrulj2/Pomorac.hr
Nakon ove detaljne prezentacije možemo zaključiti da je nabavkom ovih plovila izuzetnih tehničkih karakteristika i mogućnosti Hrvatska zasigurno pojačala razinu kvalitete u nadzoru mora i morskog ribarstva.
Ministarstvo poljoprivrede predmetna je plovila nabavilo putem Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske u razdoblju od 2014.-2020. godine te se od ukupne vrijednosti troškova nabave 70% financiralo iz europskih, a 30% iz državnih sredstava.
Ministarstvo poljoprivrede predstavilo je službe i ovlaštene osobe za nadzor i inspekciju morskog ribarstva na području Republike Hrvatske.
Za potrebe ribarske inspekcije tijekom 2019. godine ministarstvo poljoprivrede nabavilo je dva službena plovila za nadzor morskog ribarstva na temelju javne nabave provedene u 2018. godini. U cilju jačanja kontrole ribarstva na moru, Ministarstvo poljoprivrede predložilo je suradnju s Ministarstvom obrane RH i Ministarstvom financija u vidu nabave službenih plovila za nadzor i inspekciju morskog ribarstva.
Prema Zakonu o morskom ribarstvu, osim ribarske inspekcije Ministarstva poljoprivrede, između ostalih, kontrolu vrše i ovlaštene osobe Ministarstva obrane RH – Obalna straža i Ministarstva financija – Carina.
Foto: Službe za nadzor morskog ribarstva u RH/Pomorac.hr
Na temelju Sporazuma o nabavi šest službenih plovila sklopljenog u 2019. godini s Ministarstvom obrane RH i Ministarstvom financija, proveden je postupak javne nabave ukupne vrijednosti 41.250.000,00 kuna (s PDV-om). Ministarstvo poljoprivrede predmetna je plovila nabavilo putem Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske u razdoblju od 2014.-2020. godine te se od ukupne vrijednosti troškova nabave 70% financiralo iz europskih, a 30% iz državnih sredstava.
Dva su plovila dana na korištenje Ministarstvu obrane RH- Obalnoj straži, a četiri plovila na korištenje Ministarstvu financija – Carinskoj upravi i to na razdoblje od 5 godina s ugovornom obvezom korištenja za kontrolu i nadzor morskog ribarstva najmanje 60% od ukupnog vremena korištenja godišnje za vrijeme ugovorne obaveze.
Foto: Službena plovila za nadzor morskog ribarstva/Pomorac.hr
U nastavku donosimo aktivnosti navedenih službi za nadzor morskog ribarstva.
Poslovi, organizacija i nadležnost Obalne straže uređeni su Zakonom o obalnoj straži Republike Hrvatske. Prema članku 5. navedenog zakona aktivnosti koje Obalna straža provodi u vidu nadzora morskog ribarstva su :
– nadzor i zaštita zaštićenog isključivog gospodarskog pojasa (ex ekološko-ribolovnog pojasa);
– traganje i spašavanje na moru u skladu s propisima;
– sprječavanje, ograničavanje, spremnost i intervencija prilikom iznenadnog onečišćenja mora;
– nadzor nad provedbom propisa kojima se uređuje morsko ribarstvo u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru te na području isključivog gospodarskog pojasa (ex ekološko-ribolovnog pojasa);
– suzbijanje piratstva i drugih oblika korištenja otvorenog mora u nemiroljubive svrhe;
– suzbijanje i sprječavanje transnacionalnog organiziranog kriminaliteta i širenja oružja za masovno uništenje.
Ovlašteni carinski službenici Ministarstva financija obavljaju poslove carinske službe propisane člankom 4.Zakona o carinskoj službi. Aktivnosti ovlaštenih carinskih službenika za nadzor morskog ribarstva su:
– nadzor plovila, robe i osoba u pomorskom prometu te provedba carinsko-sigurnosnih mjera;
– nadzor po Zakonu o trošarinama;
– nadzor po Zakonu o morskom ribarstvu (inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi ovog Zakona i propisa donesenih na temelju njega, obavljaju ovlaštene osobe Carinske uprave u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i transportu proizvoda ribarstva- članak 61. Zakona o morskom ribarstvu);
– nadzor po Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom;
– ostali poslovi iz nadležnosti MF- CU.
Foto: Službeno plovilo za nadzor morskog ribarstva/Pomorac.hr
O detaljnim tehničkim karakteristikama i mogućnostima službenih plovila za nadzor morskog ribarstva, razgovarali smo s nadzornim inženjerom gradnje i opremanja, gospodinom Markom Košuljandićem koji je zadužen za tehničko savjetovanje i nadzor ispravnosti službenih plovila Ministarstva poljoprivrede.
Cijeli članak o tehničkim karakteristikama plovila pročitajte <<ovdje>>
U uvali Velika Kolumbarica (poluotok Kamenjak) uočena je meduza morska mjesečina (Pelagia noctiluca), piše Glas Istre.
Morska mjesečina je relativno mala meduza s polukružnim klobukom i lovkama ružičaste boje, posuta sitnim ljubičastim točkicama. Meduza naraste do 20 centimetara duljine i do 6 cm promjera klobuka. Obitava pod površinom na dubinama 0-10 metara, gdje lebdi i povremeno pliva.
Naziv Pelagia noctiluca dolazi od grč. pélagos (otvorena pučina) te od lat. nox (noć) i lux (svjetlo), pa se Pelagia noctiluca može opisati kao organizam morske pučine koji ima sposobnost svijetliti u tami. Iako je tipična pučinska meduza, ponekad je morske struje i valovi nanesu do obale gdje je prijetnja kupačima. Široko je rasprostranjena u toplim i umjereno toplim morima, najviše u Atlantskom oceanu, Sredozemnom i Crvenom moru.
Pri kontaktu s ljudskom kožom javlja se jaka bol i nastaju ozlijede slične opeklinama koje teško zarastaju, a nakon njih ostaje depigmentacija kože ili čak i ožiljak. Iako je relativno malih dimenzija (manja od pedlja), zbog njenih žarkih boja lako ju je uočiti
U utorak je indijski vrhovni sud odlučio zaključiti slučaj Enrica Lexie te potvrdio nagodbu od 1.3 milijuna dolara za obitelji preminulih ribara i vlasnika ribarice St.Antony. Sud je također pozvao talijanske vlasti da nastave daljnju kriminalističku istragu, piše The Maritime Executive.
Prisjetimo se, 15. veljače 2012. godine, tanker Enrica Lexie plovila je pod talijanskom zastavom te se nalazila u blizini indijske obale kad su dva talijanska marinca zamijenila ribarski brod St. Antony za piratski brod te usmrtila dvojicu indijskih ribara.
Indijska je vlast uhitila marince te protiv njih podignula optužnicu. Iako je marincima dopušten povratak u Italiju 2014. i 2016. godine, prepirke su se nastavile.
Talijanska vlada slučaj je predala Stalnom arbitražnom sudu u Haagu (PCA) tvrdeći da indijske vlasti nisu nadležne za slučaj koji se dogodio na brodu pod talijanskom zastavom. Sud je zaključio da je do nesreće došlo kad je tanker Enrica Lexi uplovila u indijske teritorijalne vode. Međutim, također je utvrđeno da su marinci bili državni službenici Italije te su prema tome imali imunitet od progona.
Španjolska je 13. lipnja u luci zadržala tanker zbog ilegalnog ispuštanja goriva u vodama Kanarskih otoka, piše gCaptain.
Nakon što je Europska agencija za pomorsku sigurnost na satelitskim snimkama primjetila ispuštanje goriva, prošle nedjelje brod Aldan, koji plovi pod liberijskom zastavom, morao je pristati u luku Almeria.
Upravitelj broda, grčki Eurotankers Inc, treba platiti kaznu od 600 000 eura da bi brod mogao isploviti.
Foto: Livestock carrier off Tenerife, 2017 (Puertos de Tenerife / Sergio Manuel Hernandez de Leon y Perdomo)/ The Maritime Executive
Tri europske nevladine organizacije objavile su izvještaj pregleda flote brodova za prijevoz stoke koje je odobrila EU. Prema Zakladi za zaštitu životinja, Tierschutzbund Zürich i Robin des Bois, ova plovila s prosječnom starosti od 41 godine predstavljaju ogroman rizik; piše The Maritime Executive
Autori ovog izvještaja otkrili su da je samo pet od 78 plovila s EU certifikatom napravljeno za prijevoz stoke. Svi ostali započeli su svoj komercijalni život kao kontejneraši, trajekti ili teretni brodovi, a većina je bila na kraju komercijalnog života prije prenamjene.
“Globalna prosječna dob broda za odlazak na rezalište je 30 godina. Procijenjena plovila, međutim, već su bila u prosjeku 29 godina stara kada su se prenamijenila u brodove za prijevoz stoke.
Kontrola luke pariškog MoU-a više puta je zadržala 53 broda zbog inspekcije. Većina flote pripada ”crnoj listi” pariškog MoU-a.S obzirom na ovu sistemsku zabrinutost, nevladine su organizacije zaključile da Europska komisija ne poduzima dovoljno pri kontroli prijevoznika živih životinja koji dolaze u europske luke.
“Ova nova studija još jednom dokazuje da se prijevoz stoke ne odvija u skladu sa sigurnim regulativama što dovodi do negativnog utjecaja na životinje, ljude i okoliš.” – rekla je Reineke Hameleers, izvršna direktorica Eurogroup za životinje.
U Bengalskom zaljevu 16.lipnja je na kontejnerašu DEVON došlo do curenja goriva, piše FleetMon.
Prema informacijama, kontejneraš je neko vrijeme driftao, potom nastavio s plovidbom te se opet zaustavio. Od 17. lipnja ponovno je isplovio.
Brod je na putu iz Šri Lanke prema Indiji s 382 kontejnera, a gorivo iz oštećenog spremnika prebačeno je u drugi spremnik. Prema neslužbenim informacijama, navodno je iscurilo 10 tona goriva.
Reefer HOLMFOSS nasukao se 17. lipnja istočno od Alesunda u Norveškoj, javlja FleetMon.
Brod je otegljen prema Ellingsoufjordu kako bi se obavio detaljan pregled plovila. Budući da nije bilo većih oštećenja brod je nastavio plovidbu prema Alesundu.
