Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković boravio je u utorak 24. ožujka u Šibeniku, gdje je potpisan ugovor s izvođačem radova za projekt Izgradnja spojne obale Dobrika – Rogač. Riječ je o zahvatu koji se provodi u sklopu modernizacije lučkog područja luke Šibenik.
Ugovor su potpisali ravnatelj Lučke uprave Šibenik Paško Dželalija te članovi Uprave Pomgrad inženjeringa Nikša Musulin i Gordana Jaszenovits.
Projekt izgradnje spojne obale predstavlja važan infrastrukturni iskorak za šibensku luku. Cilj je povećati operativnost, sigurnost i funkcionalnost luke te stvoriti temelje za dugoročan gospodarski razvoj. U sklopu radova planirana je i izgradnja RO-RO rampe, čime će se omogućiti prihvat manjih brodova opremljenih takvom rampom i otvaranje prostora za novu vrstu tereta.
Vrijednost projekta iznosi 10,7 milijuna eura bez PDV-a, odnosno 13,4 milijuna eura s PDV-om. Financiranje je predviđeno iz državnog proračuna tijekom 2026., 2027. i 2028. godine.
Ministar Butković poručio je kako ovaj projekt predstavlja prvi korak u stvaranju nove lučke cjeline u Šibeniku, naglasivši da se radi o velikom iskoraku nakon desetljeća bez ozbiljnijih ulaganja u tu luku. Istaknuo je i kako se na hrvatskoj obali provodi niz lučkih projekata, koje je nazvao renesansom obale, te naglasio važnost ulaganja u luke poput Rijeke, Zadra, Šibenika i Ploča.
Gradonačelnik Šibenika Željko Burić rekao je kako luka Šibenik zbog svog položaja i prirodnih ograničenja ima poseban karakter, ali i veliki potencijal. Po njegovim riječima, Šibenik zaslužuje imati “boutique” luku koja će biti i komercijalno održiva i važna za razvoj grada.
Šibensko-kninski župan Paško Rakić naglasio je da je riječ o važnom trenutku ne samo za lučko područje i grad, nego i za cijelu županiju. Uz ulaganja u luku, izdvojio je i važnost buduće brze ceste Šibenik – Drniš – Knin te daljnjih ulaganja u prometnu i željezničku infrastrukturu, koje vidi kao ključ gospodarskog razvoja tog kraja.
Rusija nastavlja razvijati svoju paralelnu logističku mrežu na moru, ovaj put kroz LNG segment, koristeći već poznati model iz naftnog tržišta – stare brodove, nepoznate vlasničke strukture i zastave pogodnih registara.
Tri LNG broda stara oko 20 godina nedavno su prodana novooformljenoj tvrtki u Turskoj, a dva su već prebačena pod zastavu Sierra Leonea, koji se sve više profilira kao registar za brodove povezane sa sankcioniranim ruskim poslovima. Riječ je o obrascu koji je već viđen kod tzv. “dark fleet” tankera za naftu.
Trenutno nijedan od tih brodova ne pokazuje jasno odredište. Dva plove u balastu oko Rta dobre nade, gdje se očekuje bunkering u Port Elizabethu ili Cape Townu, dok je treći usidren kod Gallea na Šri Lanki – poznatoj točki za smjene posade i logističku podršku. Upravo takva “prazna” repositioniranja i skrivanje odredišta tipični su za operacije “flote iz sjene”.
Model je poznat: stariji brodovi kupuju se preko tvrtki bez povijesti poslovanja, s netransparentnim vlasništvom, a zatim se koriste isključivo za prijevoz izvan dosega zapadnih sankcija i nadzora.
Rusija sada isti pristup primjenjuje i na LNG
Razlog za ubrzavanje ovog procesa leži u sve strožim sankcijama. Velika Britanija već je zabranila pružanje pomorskih usluga za ruski LNG koji ide prema trećim zemljama, dok su dodatne mjere uvedene i protiv LNG brodova povezanih s projektom Yamal. Od travnja se zabranjuje i spot trgovina ruskim LNG-om prema Europi, dok bi dugoročni ugovori trebali biti postupno ukinuti do kraja godine.
U tom kontekstu, Sierra Leone se nameće kao ključna zastava za ovakve operacije. U posljednjih 60 dana čak 93 od ukupno 156 tankera i plinovnih brodova pod tom zastavom povezano je sa sankcioniranim ruskim poslovima.
Prema podacima analitičke kuće Windward, Rusija već više od godinu i pol razvija LNG “dark fleet”, koji sada broji oko 18 brodova – od starijih jedinica do novijih LNG brodova za arktičke projekte.
Najnovije akvizicije jasno pokazuju smjer: kako sankcije prelaze iz faze političkih najava u konkretnu provedbu, Moskva ubrzano gradi vlastitu pomorsku infrastrukturu izvan zapadnog sustava – isti model koji je već uspostavljen u naftnom sektoru sada se preslikava i na LNG.
CROATIA NAUTIC SHOW 2026. – 18. DANI HRVATSKE MALE BRODOGRADNJE I TURIZMA
U četvrtak 26.3. od 13 sati, za posjetitelje će uz besplatan ulaz biti otvoreno ovogodišnje izdanje CROATIA NAUTIC SHOW 2026. i 18. DANI HRVATSKE MALE BRODOGRADNJE I TURIZMA, a održat će se u razdoblju od 26. do 29. ožujka 2026., u Marini Kaštela. Svečano otvaranje za uzvanike održat će se u petak 27.3.2026 u 10 sati, te će se tom prilikom dodijeliti priznanja za premijerna izlaganja plovila.
Bilo da ste profesionalac u industriji, investitor, vlasnik plovila ili jednostavno zaljubljenik u more, 18. izdanje Croatia Nautic Showa idealna je prilika za umrežavanje, inspiraciju i otkrivanje novih mogućnosti, uz besplatan ulaz i parking za sve posjetitelje, Marina Kaštela bit će mjesto poslovnih susreta, inovacija i strasti prema plovidbi.
Uz uvijek bogat nautički dio ponude, ovogodišnje izdanje nudi i turistički dio programa bazena i Spa opreme koje će predstaviti tvrtke: SCP ADRIATICA, te SANOTECHNIK I SANOTERM, kao i ADRIATIQUE s programom vanjskog i plažnog programa namještaja i pergola, kao i hrvatski hit brend PAGITA s vanjskim i bazenskim plutajućim foteljama. Montažne i mobilne kućice i program za smještaj i kampove predstaviti će tvrtka FINDOM – MALE KUĆE. Program FUN i sportske plažne opreme i igračaka predstaviti će tvrtke NAVIATIC, MORE GOODS, PAGO TENT i dr. Posebno je bogat i zanimljiv mobilni električnih i komunalni program koji će se predstaviti tvrtke :CITY COCO s električnim trokolicama, tuk tukovima i ostalim vozilima namijenjenim gospodarskoj urbanoj renti i prijevozu, ZAGORA ADVENTURE –ATV vozila, mobilne električne punionice za vozila STEKERR, kao i tvrtka VILSTROJ s programom vozila i alata za prijevoz. Bogata i sadržajna je i ponuda automobila s brendovima kao što su . RENAULT, KIA, DACIA, VOLVO, SUBARU, a posebna atrakcija sajma su vozila američke proizvodnje GMC I JEEP koje će predstaviti tvrtka Revero.
Foto: Croatia Nautic Show
I ove će godine manifestacija ugostiti mnoštvo novih plovila od kojih će većina biti izložena u moru kako bi bila dostupna kupcima i medijima za probne i testne vožnje. Posjetitelji će moći birati između motornih brodova, jahti, daily cruisera i brodica, preko aluminijskih i gumenih plovila, pa do katamarana i jedrilica renomiranih domaćih i svjetskih proizvođača.
Premijerna izlaganja plovila predvode:
• VIKNES 40S FLY novog ovlaštenog zastupnika tvrtke Cool way d.o.o. – HRVATSKA PREMIJERA
• RANIERI AZZURRA 40 HT LT kojeg predstavlja tvrtka Blue Voyage Yachting Group – HRVATSKA PREMIJERA U MORU
• BADILLI ovlaštenog zastupnika tvrtke Blue Voyage Yachting group d.o.o. – SAJAMSKA PREMIJERA U MORU
• 3 D TENDER Ultimate 320H, kao i ROTO KORKYRA 460 koje predstavlja tvrtka Bravo d.o.o. – HRVATSKA PREMIJERA
• PROMOTOR 600 S – Creo Czarter sp.z.o.o. HRVATSKA PREMIJERA
•VOLVER 6.3 fisher zastupnika Volver Adria d.o.o. HRVATSKA PREMIJERA U MORU
•PHANTOM 10 Phantom Yachts d.o.o. HRVATSKA PREMIJERA U MORU
•BURA 57 STEPSound & Vision . Bura gumenjaci d.o.o. HRVATSKA PREMIJERA U MORU
Marina Kaštela ponudit će čitav istočni dio luke i obale za smještaj preko 70 novih plovila. Raznovrsnu ponudu zanimljivih i traženih gumenih brodova ovogodišnjeg CROATIA NAUTIC SHOW-a činit će svjetski brendovi : NOUVA JOLLY, HIGHFIELD, 3D TENDER, ITALBOATS , PRUA A VENTO, BURA BRODOVI, novih i rabljenih katamarana SUN REEF, LAGOON, BALI. Posjetiteljima u Kaštelima uz strane brendove fishermana i obiteljskih brodica poznatih brendova poput JEANNEAU MERRY FISHER, CAP CAMARAT, RANIERI, KARNIC, KAREL, VALORY, EMILI, MIGNOLLA, WHALLY, GALEON, ROTO, OCEAN MASTER, predstavit će se i domaća renomirana proizvođačka imena:BURA BRODOVI, NAUTIKA FORTIS, SIDROTEC, PHANTOM, COLNAGO, VOLVER, RIBAR, ARBA. Uz kontinuirani porast sudjelovanja svjetski poznatih proizvođača plovila na CROATIA NAUTIC SHOW-u ovaj sajam i dalje ostaje vjeran sljednik vlastite tradicije u kojem se punih 17 godina promovira hrvatska mala brodogradnja i domaća nautička proizvodnja.
EDUKACIJSKI I KONFERENCIJSKI PROGRAMI :
Kroz bogat program koji uključuje panel-diskusije, predstavljanja i prezentacije, svoj će rad i buduće aktivnosti predstaviti ekološke inicijative koje se bave očuvanjem našeg mora, zelene i održive tehnologije, jedriličarski i ribolovni natjecateljski projekti, a svoje će mjesto naći edukacijski programi i praktične „morske“ radionice. Posebno treba istaknuti ekološku konferenciju Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj SUNCE pod nazivom „Građani kao saveznici u zaštiti mora – kako unaprijediti sustav prijava i reakcije institucija?“, koja će se održati u petak 27. ožujka s početkom u 11 sati. Navedenom treba pridodati zanimljive teme vezane uz humanitarne projekte koji su dio bogatog programa sajma, s naglaskom na projekt MIRNO MORE, kao i predstavljanje organizacije međunarodnih natjecanja u olimpijskim klasama ILCA Senior Europeans & Open European Trophy 2026. i ILCA Master Europeans & Open European Trophy 2026. ( europska prvenstva u klasama ILCA SENIOR i ILCA MASTER).
Bogat subotnji konferencijski program predvodi panel “Pomorski fakultet Split – preko 66 godina edukacije pomorskih stručnjaka” organiziran u sklopu obilježavanja 60. obljetnice Pomorskog fakulteta u Splitu i predstavljanje Adriatic Offshore Tuna Championshipa 2026. / Rogoznica – Croatia, Ribolovnog sportskog kluba Giričić
Na Sveučilištu u Zadru je promovirana nova generacija sveučilišnih prvostupnika inženjera Brodostrojarstva i tehnologije pomorskog prometa te Nautike i tehnologije pomorskog prometa. Kako je uobičajeno na promocijama Pomorskog odjela, diplomu je primio manji broj od ukupno 55 prvostupnika, a razlog je uvijek isti: odmah nakon diplome završeni pomorci dobivaju poslove na svjetskim morima, što potvrđuje visoku kvalitetu obrazovanja i potrebu za ovakvom radnom snagom.
Prvostupnicima, njihovoj rodbini i prijateljima na stjecanju zvanja čestitali su pročelnik Pomorskog odjela izv. prof. dr. sc. Luka Grbić, zamjenik pročelnika izv. prof. dr. sc. Mate Barić, predstojnik Nautičkog odsjeka doc. dr. sc. Ivan Toman i predstojnik Brodostrojarskog odsjeka izv. prof. dr. sc. Ivan Gospić, piše Slobodna Dalmacija.
– Za vas je ovo tek dio puta koji ste prešli. Većina vas nastavit će studij na našem Odjelu ili u svijetu te se obrazovati do najviših zvanja magistara i doktora kako biste preuzeli odgovornost u ovoj branši, i na moru i na kopnu. Educirali smo vas kako biste bili i pomorci i geografi i astronomi i ekonomisti, kompetentni za izazove koji vas očekuju. Mnogo se puta postavlja pitanje je li pomorstvo poziv ili profesija. Svjedoci smo zatvaranja Hormuškog tjesnaca, u kojemu je trenutačno oko 100 brodova i 184 hrvatska pomorca. Tamo su i naši kolege koji su završili Pomorski odjel. Jednoga dana i vi ćete se možda naći u takvoj situaciji, zatočeni na brodu, bez mogućnosti dopreme namirnica i vode. Kada to vidimo, jasno je da je ovo zvanje ipak prije svega poziv, rekao je pročelnik Grbić.
Foto: UNIZD/Slobodna Dalmacija
Nakon što je promovent Krešimir Bulat zatražio uručenje diploma te nakon svečanog obećanja promovenata da će svoje znanje nadograđivati i upotrijebiti za dobrobit domovine, uslijedila je podjela diploma. Uime studenata na primljenim diplomama zahvalila je Iva Mamut.
Ovom prilikom proglašeni su i najbolji studenti u generaciji: Mislav Červar na smjeru Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog prometa te Marko Kindana smjeru Nautika i tehnologija pomorskog prometa. Uoči dodjele prikazan je prigodni film o Pomorskom odjelu, a svečanost je glazbenim nastupom uveličao sastav Ars Cantabile.
Promovirani prvostupnici inženjeri brodostrojarstva i tehnologije pomorskog prometa: Donat Brkić, Kristijan Brzović, Kristian Robert Bubica, Mislav Červar, Luciano Deroko, Šime Grbić, Antonio Klarić, Roko Stazić, Tomislav Šaban, Tino Žagar.
Promovirani prvostupnici inženjeri nautike i tehnologije pomorskog prometa: Bruno Barić, Neven Begonja, Duje Bezinović, Jure Boban, Jure Bulaja, Krešimir Bulat, Frane Čakarun, Antonio Čolak, Sandro Ćatić, Antonio Dunatov, Filip Filipović, Frane Jordan, Marino Jurac, Petra Jureško, Nevena Jurić, Kristian Kereš, Marko Kinda, Joško Klarić, Krševan Košta, Miro Kovačević, Ante Kožul, Niko Kurtin, Iva Mamut, Anđelika Marelić, Lovre Milanko, Frane Mrva, David Muić, Miro Novaković, Marjeto Orlić, Toni Skorić, Dominik Šarović, Roko Šimičević, Toni Šimurina, Marko Škrokov, Zvonimir Vrankić, Niko Vrsaljko, Marin Vrsaljko, Lovre Vucić, Marko Zekić, Karlo Zoričić.
Katarski energetski div QatarEnergy potvrdio je značajno smanjenje kapaciteta ukapljenog prirodnog plina (LNG) nakon raketnih napada na industrijsku zonu Ras Laffan, jednu od ključnih točaka globalne opskrbe energentima.
Prema riječima ministra energetike i čelnika kompanije Saada Sheride Al-Kaabija, napadi su smanjili izvozni kapacitet LNG-a za oko 17 posto, što predstavlja gubitak od približno 20 milijardi dolara godišnje, navodi Offshore Energy.
Najveća šteta zabilježena je na dvjema proizvodnim linijama LNG-a, ukupnog kapaciteta 12,8 milijuna tona godišnje. Riječ je o postrojenjima koja djeluju u partnerstvu s ExxonMobilom, a njihov oporavak mogao bi trajati između tri i pet godina.
Osim LNG-a, pogođena je i proizvodnja povezanih energenata. Procjenjuje se gubitak od 18,6 milijuna barela kondenzata, više od milijun tona LPG-a, kao i značajne količine nafte, sumpora i helija, što dodatno opterećuje tržište.
Napadi su zahvatili i Pearl GTL postrojenje, kojim upravlja Shell, a koje pretvara plin u tekuća goriva i proizvode za maziva. Jedna od proizvodnih linija tog kompleksa bit će izvan pogona najmanje godinu dana.
Zbog razmjera štete, QatarEnergy najavljuje dugoročni “force majeure”, što će imati izravan utjecaj na isporuke prema Europi i Aziji, posebno prema velikim uvoznicima poput Kine i Južne Koreje.
Prema dostupnim informacijama i snimkama s društvenih mreža, brod je bio privezan na CT3 terminalu kada je područje zahvatila snažna grmljavinska oluja. U vrlo kratkom vremenu došlo je do naglog jačanja vjetra, što je dovelo do pucanja konopa.
Nakon gubitka veza, brod je počeo nekontrolirano driftati unutar lučkog akvatorija. Pramac je potom udario u gat koji je još uvijek bio u fazi izgradnje. Radnici na obali pravovremeno su se udaljili s područja udara, dok je posada aktivirala brodsku sirenu kako bi upozorila okolinu.
The vessel MSC Alexandra broke free from her mooring lines at the Port of Mundra and went on to collide with a jetty under construction. pic.twitter.com/2r6u3BhC0k
Ovakvi incidenti podsjećaju na važnost pravilnog planiranja priveza i procjene vremenskih uvjeta, osobito u lukama izloženima naglim meteorološkim promjenama. Naprezanje konopa tijekom udara vjetra često prelazi projektirane granice, posebno ako se nevrijeme razvije naglo.
MSC Alexandra nije prvi put u središtu pomorskih incidenata. Još 2016. godine sudjelovala je u sudaru s VLCC tankerom Dream II u Singapurskom tjesnacu, kada je došlo do oštećenja trupa a deset kontejnera završilo je u moru.
Brod trenutno plovi na rutama koje uključuju Bliski istok, no zbog aktualne sigurnosne situacije u području Hormuškog tjesnaca, te rute su privremeno izvan operativne uporabe. Prema zadnjim dostupnim podacima, MSC Alexandra i dalje se nalazi na sidrištu ispred luke Mundra.
Svježi snimci s broda Spiridon II bacaju novo svjetlo na uvjete na palubi nakon što je brod tjednima bio usidren uz tursku obalu s tisućama grla stoke.
Riječ je o brodu izgrađenom 1973. godine koji je krajem 2025. prevozio oko 3.000 goveda iz Urugvaja prema Turskoj. Putovanje je trajalo oko četiri tjedna, tijekom kojih je dio životinja uginuo, dok je na moru rođeno oko 140 teladi – što je dodatno opteretilo ionako zahtjevne uvjete na brodu, navodi Splash247.
Problemi su eskalirali po dolasku u Tursku. Lokalna tijela odbila su ulazak broda zbog neslaganja u dokumentaciji, pri čemu je, prema dostupnim informacijama, oko 500 životinja nedostajalo u službenim evidencijama. Brod je potom ostao na čekanju izvan luke nekoliko tjedana, bez mogućnosti iskrcaja tereta.
Snimke nastale ubrzo nakon dolaska prikazuju iscrpljene životinje, narušene higijenske uvjete i novorođenu telad smještenu u ograničenom prostoru. Organizacije za zaštitu životinja upozoravaju da su se uvjeti dodatno pogoršali tijekom produženog boravka na sidru.
Nakon više od dva mjeseca na moru, brod je konačno uspio iskrcati preživjele životinje u Benghaziju u Libiji, čime je ova operacija privedena kraju. Međutim, slučaj je otvorio niz pitanja vezanih uz planiranje putovanja, kontrolu dokumentacije i upravljanje rizicima u prijevozu živih životinja na dugim relacijama.
Spor oko odgovornosti i dalje traje. Uvoznici iz Turske pokrenuli su pravne postupke protiv austrijskog trgovca stokom koji je organizirao pošiljku, tvrdeći da je ukrcaj izvršen unatoč poznatim rizicima odbijanja ulaska. S druge strane, trgovac odbacuje odgovornost, dok nadležna tijela nastavljaju istragu.
Talijanski brodograditelj Fincantieri porinuo je Viking Libru, novi kruzer kompanije Viking koji se već sada predstavlja kao prvi veliki kruzer na vodik na svijetu. Riječ je o brodu od 54.300 bruto tona koji donosi važan tehnološki iskorak za kruzing sektor i dodatno otvara prostor za razvoj brodova s nultim emisijama.
Prema navodima kompanija, Viking Libra projektirana je s naglaskom na okolišnu održivost, kako bi mogla ploviti i operirati bez emisija u posebno osjetljivim morskim područjima. Sustav propulzije oslanjat će se na ukapljeni vodik i vodikove pogonske sustave, čime ovaj projekt ulazi među najnaprednije pokušaje primjene vodika u kruzing industriji.
Projekt je službeno najavljen u travnju 2025. kao nova faza suradnje Vikinga i Fincantierija na razvoju naprednih brodskih tehnologija. Na brodu će biti ugrađeni gorivni članci snage do šest megavata, što odgovara otprilike kapacitetu od 8.000 konjskih snaga generatorske snage. PEM tehnologiju gorivnih članaka i pripadajuću opremu isporučuje Isotta Fraschini, tvrtka iz sastava Fincantierija.
Jedan od ključnih operativnih izazova u ovakvim projektima ostaje opskrba vodikom. Zato je za Viking Libru razvijen kontejnerski sustav za skladištenje goriva, koji bi trebao olakšati bunkering i prihvat vodika na brodu.
Viking u ovom projektu vidi mogući smjer razvoja cijele industrije, iako je i sam ranije upozoravao da su operacije na vodik još uvijek skupe. Kompanija ipak očekuje da će troškovi s vremenom padati kako tehnologija bude sazrijevala i kako se bude širila infrastruktura.
Isporuka Viking Libre planirana je do kraja 2026., a nakon nje trebala bi uslijediti i Viking Astrea, također opremljena vodikovim sustavom.
Suradnja Vikinga i Fincantierija na zelenijim rješenjima traje već godinama. Još 2022. isporučen je Viking Neptune, opremljen manjim vodikovim sustavom snage 100 kW za brodske potrebe. Taj je brod poslužio kao svojevrsna testna platforma, dok Viking Libra sada predstavlja prijelaz na znatno veći i ozbiljniji energetski kapacitet.
Sukob na Bliskom istoku već sada uzrokuje poremećaje u opskrbi naftom kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih pomorskih arterija za globalnu trgovinu energentima. Iako tržište još nije ušlo u kriznu fazu, pritisak na opskrbne lance je vidljiv, a cijene goriva postupno rastu.
Kako se dostupnost goriva smanjuje, operatori su sve češće prisiljeni okretati se novim, neprovjerenim dobavljačima. To je kratkoročno rješenje, ali dugoročno može otvoriti niz problema na razini stroja i sigurnosti plovidbe.
Dodatni pritisak dolazi i s kopna. Pojedine države već štite vlastite energetske potrebe. Brazil je, primjerice, uveo izvanredne mjere uključujući 50% poreza na izvoz dizela i 12% na sirovu naftu. Budući da se bunkeri za međunarodnu plovidbu tretiraju kao izvoz, takve mjere mogu dodatno pogoršati dostupnost goriva za brodove.
U takvim uvjetima, brodovi opremljeni scrubberima mogu imati određenu prednost. Razlika u cijeni između VLSFO i HSFO goriva nastavlja rasti, što HSFO čini ekonomski privlačnijim za operatore koji imaju instalirane sustave za pročišćavanje ispušnih plinova.
Kvaliteta goriva – skriveni rizik
Osim cijene i dostupnosti, sve veći problem postaje kvaliteta goriva.
Brodska goriva se standardno miješaju iz više rafinerijskih tokova uz lakše komponente kojima se postiže tražena viskoznost gustoća i razina sumpora prema međunarodnim specifikacijama. U uvjetima ograničene ponude postoji veća vjerojatnost upotrebe nepoznatih komponenti što povećava rizik od goriva izvan specifikacije uključujući probleme s katalitičkim česticama točkom paljenja sadržajem vode i razinom sumpora.
Što brodari trebaju napraviti
Tko nabavlja gorivo od novih ili nepoznatih dobavljača mora poduzeti dodatne mjere opreza kako bi osigurao kvalitetu i regulatornu usklađenost. To uključuje provjeru prethodnih rezultata dobavljača praćenje recentnih testova goriva i potvrdu kvalitete od neovisnog laboratorija.
Kontinuirano praćenje podataka o testiranju goriva performansi dobavljača i dostupnosti bunkera bit će ključno za sprječavanje operativnih poremećaja u danima koji dolaze.
Libija je angažirala međunarodne stručnjake za krizno upravljanje kako bi riješila jedan od najozbiljnijih pomorskih incidenata u Mediteranu u posljednje vrijeme. Radi se o olupini LNG tankera Arctic Metagaz koji već više od dva tjedna drifta Sredozemnim morem s opasnim teretom na palubi.
Brod dužine 277 metara pogodila je snažna eksplozija i požar 3. ožujka. Posada je pravovremeno evakuirana i dovedena u Libiju, ali olupina je ostala plutati i kretati se pod utjecajem morskih struja i vjetra. Libijske vlasti su u početku pretpostavljale da je brod potonuo, no unatoč ogromnim rupama s obje strane trupa, plovilo je ostalo na površini. Smatra se da su dvostruki trup i pregrade sustava za skladištenje plina zaustavile prodor vode.
Posada je pravovremeno evakuirana i prebačena u Libiju, no sam brod ostao je ozbiljan sigurnosni izazov za pomorski promet. Tijekom proteklih dana nekontrolirano je driftanjem prelazio međunarodne granice, približavajući se Malti i talijanskim otocima Lampedusi i Linosi.
Talijanske vlasti upozorile su da se radi o potencijalnoj “tempiranoj bombi”, posebno zbog količina goriva i LNG-a koje se još nalaze na brodu. Procjenjuje se da na brodu ima oko 450 tona teškog goriva i 250 tona dizela, dok bi u dva preostala LNG tanka moglo biti i do 60.000 kubičnih metara ukapljenog plina.
Foto: X
Zbog toga su europske države pozvale na koordiniranu reakciju, dok je Libija već poduzela konkretne mjere. Njezina pomorska uprava upozorila je offshore operatore i postavila tegljače u stanje pripravnosti, uz preporuku da svi brodovi drže sigurnu udaljenost od najmanje 6 nautičkih milja.
Promjena morskih struja i vjetra u međuvremenu je usmjerila brod prema libijskoj obali, gdje se očekuje njegov dolazak u roku od nekoliko dana.
NOC je angažirao međunarodne stručnjake za hitne intervencije putem svoje kompanije Mellitah Oil & Gas, u suradnji s talijanskim Enijem. Potpisan je hitni ugovor za tegljenje broda u jednu od libijskih luka, gdje bi se situacija trebala staviti pod kontrolu.
Iz kompanije poručuju kako je upravljanje ovom situacijom izvedivo, ali naglašavaju potrebu za brzom reakcijom kako bi se spriječila ekološka šteta i potencijalna eksplozija.
U pozadini ostaje otvoreno pitanje odgovornosti. Rusija traži istragu, optužujući ukrajinske snage za napad dronom. Ukrajina nije preuzela odgovornost. Malta je bila u kontaktu s ruskom stranom i predstavnicima operatera broda bez jasnog zaključka, dok je Rusija tvrdila da je prema međunarodnom pravu olupina napuštena i da je odgovornost na državi u čijim se vodama nalazi.
