O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 94

Dani pomorstva u Vrsima – priče ljudi koji su more zvali domom

0
Foto: TZ Vrsi

U Vrsima, mjestu s duboko ukorijenjenom pomorskom tradicijom, krajem lipnja ponovno će se održati manifestacija Dani pomorstva, koja već četvrtu godinu za redom okuplja pomorce, njihove obitelji i sve zaljubljenike u more. Program će se odvijati 24. i 25. lipnja, pod pokroviteljstvom Udruge pomoraca Sveti Nikola, Općine Vrsi i Turističke zajednice.

Tijekom ova dva dana, posjetitelji će imati priliku upoznati se s bogatom pomorskom poviješću mjesta koje s pravom nosi epitet “najpomorskijeg” u regiji. Riječ je o događaju koji ne samo da čuva identitet mjesta, već i odaje priznanje generacijama koje su ploveći svjetskim morima prenosile ime Vrsi daleko izvan domovine.

Manifestacija započinje u utorak, 24. lipnja, otvorenjem izložbe u Područnoj školi Petar Zoranić. Izložba nosi naziv “Slike i predmeti iz života i rada vrških pomoraca”, a donosi brojne zanimljivosti koje svjedoče o svakodnevici i izazovima pomorskog života. Organizirana je u suradnji sa Sveučilištem u Zadru i Zavodom za povijesne znanosti, a ostaje otvorena do 30. lipnja u jutarnjim i večernjim satima.

Foto: TZ Vrsi

Predsjednik udruge pomoraca, Neven Predovan, istaknuo je kako Dani pomorstva nisu samo kulturni događaj, već i emotivni susret s identitetom mjesta:

– Manifestacija je nastala kao znak zahvalnosti svim onim generacijama koje su svojim radom na moru ostavile neizbrisiv trag u povijesti Vrsi, rekao je Predovan. Posebno je naglasio humanitarni karakter događanja.

U večernjem dijelu programa, 24. lipnja u Parku pomoraca, predviđeno je svečano podizanje zastave Dana pomorstva s početkom u 20:30 sati. Nakon toga, atmosferu će dodatno obogatiti nastup zadarske klape Puntamika, čije će pjesme unijeti dašak Dalmacije u ovu već emocionalno nabijenu večer.

Dani pomorstva u Vrsima nisu samo prisjećanje na prošlost, već i potvrda živog odnosa zajednice prema moru i svemu što ono znači – od hrabrosti i žrtve do ponosa i tradicije.

Napetosti na Bliskom istoku tjeraju vozarine u nebo

0
Foto: US Navy/Splash247

Napetosti između SAD-a i Irana podižu temperaturu na svjetskom pomorskom tržištu. Prema izvještaju Bloomberga, američka administracija ozbiljno razmatra mogućnost vojnog udara na Iran već ovog vikenda, što bi moglo izazvati širu regionalnu eskalaciju.

Istovremeno, New York Times navodi kako iranski dužnosnici razmatraju mogućnost polaganja mina u Hormuškom tjesnacu ako dođe do izravnog sukoba. S obzirom na to da upravo tim tjesnacem prolazi otprilike petina svjetske trgovine naftom, brodarski sektor već bilježi snažne reakcije, piše Splash247.

Cijene najma za VLCC tankere (Very Large Crude Carriers) skočile su na gotovo 55.000 dolara dnevno – više nego dvostruko u odnosu na prethodni tjedan. Sličan rast bilježe i LR2 tankeri, koji su dosegli najvišu razinu još od srpnja prošle godine – preko 45.000 dolara dnevno.

Prema podacima tvrtke Jefferies, između 60 i 65 % globalnih isporuka nafte putem VLCC i LR2 tankera dolazi iz regije Bliskog istoka, čime su upravo ti brodovi najizloženiji političkoj nestabilnosti.

Grčko Ministarstvo pomorstva izdalo je preporuku svim grčkim brodovima da izbjegavaju iranske teritorijalne vode, posebice područja uz Hormuški tjesnac i Omanski zaljev.

Istodobno, brodarsko osiguranje bilježi snažan skok premija. Prema Marsh McLennanu, osiguranje trupa i strojeva za brodove koji plove kroz sporni prolaz poraslo je za više od 60 %. Za tanker vrijedan 100 milijuna dolara, to znači rast troška osiguranja s 125.000 na 200.000 dolara.

Osiguravatelji prate i sve češće prijave elektroničkih smetnji u navigacijskim sustavima, posebice u blizini iranske luke Bandar Abbas. Britanski UKMTO i američki JMIC već su izdali upozorenja o mogućem GPS „spoofingu“, a sumnje u namjerne smetnje pojačane su nakon nedavnog sudara dvaju tankera u regiji.

Dodatno zabrinjava i sve agresivnije ponašanje Huta iz Jemena, koji uz iransku podršku sve češće ciljaju komercijalne brodove.

Satelitske snimke otkrivaju naftnu mrlju nakon sudara tankera u Hormuškom tjesnacu

0
Foto: lanet Labs PBC / Greenpeace

Greenpeace MENA objavio je analizu satelitskih snimaka iz Omanskog zaljeva koja ukazuje na moguću naftnu mrlju u blizini mjesta sudara dvaju tankera – Front Eagle i Adalynn – koji su se sudarili oko 24 nautičke milje od obale Ujedinjenih Arapskih Emirata, nedaleko od Khor Fakkana i strateški važne tjesnac Hormuz.

Prema Greenpeaceu, mrlja se prostire na površini do 1.500 hektara, a tanker Adalynn je, iako je bio službeno naveden kao u ballast stanju, zapravo prevozio oko 70.000 tona sirove nafte, što je potvrđeno analizom gaza broda koji je bio na 9,3 metra, piše The Maritime Executive.

U sukobu mišljenja, Ministarstvo energetike i infrastrukture UAE-a tvrdi da je riječ o “manjoj šteti na trupu” i “ograničenom izlijevanju”, dok Greenpeace poziva na hitnu reakciju i transparentnost u procjeni i sanaciji mogućih posljedica. “Zaštita okoliša mora biti prioritet na razini nacionalne i regionalne sigurnosti,” poručila je Farah Al Hattab iz Greenpeacea.

Tvrtka Windward, koja analizira podatke o pomorskom prometu pomoću umjetne inteligencije, iznijela je zabrinutost zbog “sustavnog elektroničkog ometanja navigacijskih sustava”, uključujući GPS i AIS signale u regiji. Ističu da se posljednjih dana gotovo 970 brodova dnevno suočilo s takvim smetnjama, što povećava sigurnosni rizik.

CEO Frontlinea, Lars Barstad, čiji je brod Front Eagle sudjelovao u sudaru, rekao je u New Yorku kako nemaju podatke o GPS ometanju te da su “navigacijski sustavi na brodu višestruko osigurani”, dodajući da je “incident prošao relativno dobro”.

Do sudara je došlo 17. lipnja oko 01:30 po lokalnom vremenu, a preliminarna istraga UAE vlasti ukazuje na moguću pogrešku u navigaciji. Požar koji je izbio na Adalynnu je u međuvremenu ugašen.

Prvi udar Australije na rusku shadow flotu – 60 tankera pod sankcijama

0
Foto: Ilustracija/Pexels

Australija je prvi put uvela sankcije protiv tzv. ruske „shadow flote“, ciljanjem 60 tankera koji se koriste za zaobilaženje međunarodnih ograničenja na izvoz nafte i plina.

Australska ministrica vanjskih poslova Penny Wong izjavila je da ove mjere potvrđuju čvrstu poziciju zemlje protiv ilegalne ruske invazije na Ukrajinu.
„Australija je do sada uvela više od 1.400 sankcija kao odgovor na rusku agresiju. Nastavit ćemo s odlučnim i koordiniranim potezima kako bismo spriječili financiranje ovog rata i zaštitili ukrajinski suverenitet“, naglasila je Wong.

Ovom potezu prethodile su slične akcije drugih zapadnih zemalja. Velika Britanija je ovaj tjedan objavila novi paket sankcija protiv 20 ruskih tankera, dok je Europska unija u svibnju dogovorila sankcije za dodatnih 200 brodova, čime je ukupan broj sankcioniranih plovila narastao na oko 340, piše Splash247.

Australska Federacija ukrajinskih organizacija (AFUO) pozdravila je odluku Canberre, ističući da ovakvi potezi jasno pokazuju da Australija neće biti suučesnik u financiranju ruske agresije. „Pozivamo vlasti da dodatno pooštre režim sankcija zabranom uvoza svih naftnih proizvoda rafiniranih iz ruske sirove nafte“, poručili su iz AFUO-a.

Očekuje se da će Europska unija već sljedeći tjedan predstaviti svoj 18. paket sankcija Rusiji, koji bi mogao dodatno ograničiti kretanje brodova povezivanih s nelegalnim trgovinskim aktivnostima.

Ruska tzv. flota iz sjene već mjesecima izaziva zabrinutost kod globalnih regulatora zbog sve češćih slučajeva lažnog predstavljanja i sve većeg rizika od pomorskih incidenata, posebno tijekom STS transfera na otvorenom moru.

Dvoje poginulih tijekom iskrcaja čelika u luci Rotterdam

0
Foto: gCaptain

U luci Rotterdam, u području Waalhaven, došlo je do teške nesreće na teretnom brodu Ronny-O tijekom iskrcaja čeličnih ploča.

Tijekom operacije, dvije osobe su smrtno stradale, dok su još dvije zadobile teške ozljede. Prema izjavama očevidaca s obližnjih brodova, nesreću su najvjerojatnije prouzročile čelične ploče koje su se odvojile i pale na radnike u brodskom skladištu, navodi Safety4Sea.

Na poziv s broda reagirale su sve nadležne službe, uključujući pomorsku policiju, vatrogasce i hitnu pomoć. Zahvaljujući brzoj intervenciji i suradnji s posadom obližnjeg broda, unesrećeni su dizalicom izvučeni iz skladišta i transportirani u bolnicu.

Nadležna Nizozemska inspekcija rada otvorila je službenu istragu kako bi se utvrdile sve okolnosti događaja.

Amerika pred odlukom: Bušiti ili ne bušiti, pitanje je sad

0
Foto: Ilustracija/Pexels

Dok Washington traži nove koncesije u Atlantiku i Pacifiku, niz saveznih država podiže glas protiv ugrožavanja mora i obale

Guverneri i državni odvjetnici dvanaest američkih saveznih država službeno su izrazili protivljenje planovima za offshore bušenje nafte i plina u Atlantskom i Tihom oceanu.

Kako navodi Splash247, u zajedničkim pismima američkom Ministarstvu unutarnjih poslova, konkretno Uredu za upravljanje oceanima i energetikom (BOEM), savezne države poput Kalifornije, New Yorka, Oregona i Massachusettsa zatražile su da se sve regije uz njihove obale izuzmu iz novog petogodišnjeg programa dodjele koncesija za istraživanje i eksploataciju nafte i plina (2024.–2029.).

Kalifornijski državni odvjetnik Rob Bonta upozorio je da bi daljnje širenje bušotina ugrozilo pomorske ekosustave i obalne zajednice, bez stvarne energetske koristi: „SAD već proizvodi i izvozi više nafte i plina nego što troši. Potražnja za benzinom pada od 2019., pogotovo na istočnoj i zapadnoj obali.“

Osim savezne razine, protivljenje je došlo i s lokalne, pa su guverneri Sjeverne i Južne Karoline – jedan demokratski, drugi republikanski – zajedničkim pismom pozvali na zadržavanje zabrane bušenja uz njihovu obalu. Njihove obale ukupno broje gotovo 10.000 km, a svaka obalna općina u obje države donijela je odluku protiv offshore bušenja i seizmičkog testiranja.

Pritisak na BOEM dolazi u trenutku kada agencija razmatra nova potencijalna područja za dodjelu koncesija, uključujući i obalu Floride i Georgije. Podsjetimo, te su regije zaštićene još od predsjedničkog moratorija iz Trumpova prvog mandata, koji je trebao trajati do 2032. godine.

Zanimljivo, dok se Trumpova administracija suočava s valom protivljenja offshore bušenju, istovremeno traje pravna bitka oko njegove odluke da blokira razvoj offshore vjetroelektrana. U svibnju je 18 saveznih država, među njima Kalifornija, New York i Illinois, pokrenulo tužbu kojom se pokušava poništiti ta odluka, tvrdeći da je nezakonita i da ugrožava razvoj obnovljivih izvora energije.

Sporovi oko korištenja morskog prostora SAD-a pokazuju duboku podjelu između federalne vlasti i saveznih država, posebice po pitanju energetske tranzicije, očuvanja okoliša i sigurnosti pomorskih aktivnosti.

IMO ističe pomorski sektor kao ključan u borbi za zaštitu mora

0
Foto: IMO

Glavni tajnik Međunarodne pomorske organizacije (IMO), Arsenio Dominguez, pozdravio je ambiciozne odluke donesene na UN-ovoj Konferenciji o oceanima održanoj u Nici od 9. do 13. lipnja, ali je pritom naglasio da bez konkretne provedbe, ni najplemenitije namjere neće donijeti promjene.

IMO delegacija u Nici istaknula je glavne ekološke izazove pomorske industrije – od otpada plastike s brodova i invazivnih vrsta, do podvodne buke i smanjenja emisije stakleničkih plinova. U završnom dokumentu Konferencije pomorski prijevoz prepoznat je kao ključan za svjetsku trgovinu, sigurnost hrane i energije, ali i kao izvor emisija koje treba smanjiti, piše Safety4Sea.

„Započeli smo s obećanjima, no sad slijedi pravi posao. Vrijeme je za konkretna, mjerljiva rješenja“, poručio je Dominguez.

Tiha prijetnja pod morem

IMO je podržao osnivanje Koalicije za tihi ocean, koju predvode Kanada i Panama, a čini je 37 zemalja posvećenih borbi protiv podvodne buke. Tijekom konferencije predstavljene su i ažurirane IMO smjernice iz 2023. te Akcijski plan iz 2024. o smanjenju podvodne buke, uz tehničku podršku kroz projekt GloNoise.

Invazivne vrste na brodskim oplatama

Kroz niz inicijativa IMO pokušava zaustaviti prijenos invazivnih morskih organizama koji se šire preko brodskih trupova. U pripremi je obvezujući globalni pravilnik o biofoulingu, koji bi se mogao usvojiti 2027. godine. Pružena je i tehnička pomoć zemljama putem projekata TEST Biofouling i GloFouling, uz podršku industrijske alijanse GIA za morsku biosigurnost.

Plastični otpad i novi savezi

Prema MARPOL konvenciji (Prilog V), većina otpada, uključujući plastiku, zabranjena je za ispuštanje u more. IMO je dodatno ojačao borbu protiv morskog otpada kroz Strategiju i Akcijski plan do 2025., koji uključuju unaprjeđenje luka, edukaciju pomoraca i međunarodnu suradnju. Tri velika projekta – GloLitter, RegLitter i PRO-SEAS – pomažu državama da usklade zakonodavstvo i poboljšaju sustave za zbrinjavanje otpada.

Tijekom konferencije najavljena je i nova globalna industrijska alijansa za borbu protiv plastičnog zagađenja, otvorena za ulazak tvrtki i privatnog sektora.

Dominguez je pozvao sve sudionike da do 2028., kada će Konferenciju zajednički organizirati Čile i Južna Koreja, dokažu da pomorski sektor ne stoji po strani, već aktivno djeluje u zaštiti oceana.

(VIDEO) Eksplozija i požar na brodu Wan Hai 503: Posadi prijeti kazneni progon

0
Foto: Screenhot/X

Iako se eksploziv navodno ukrcao bez znanja posade, vlasti su pokrenule kaznenu istragu upravo protiv preživjelih članova broda.

Nakon snažne eksplozije i požara na kontejnerskom brodu Wan Hai 503 koji se prošlog tjedna dogodio uz obalu indijske savezne države Kerala, indijske vlasti pokrenule su kaznenu istragu protiv zapovjednika i posade broda. Četiri pomorca se vode kao nestali, a jedan je tijelo pronađeno u stanju raspadanja na obali Alappuzhe, piše The Maritime Executive.

Iako je preliminarna istraga pokazala da je uzrok požara najvjerojatnije pogrešno deklarirani teret eksploziva, lokalna policija iz Fort Kochija podigla je službenu kaznenu prijavu (FIR) protiv preživjelih članova posade. Na teret im se stavlja nemar u navigaciji, nepravilno rukovanje zapaljivim i toksičnim materijalima, ugrožavanje ljudskih života te kolektivna zavjera.

Prema riječima jednog visokog lučkog dužnosnika, posada je odmah nakon eksplozije napustila brod, što smatraju sumnjivim: “Trenirani su za gašenje požara. Njihova odluka o napuštanju broda izaziva dodatna pitanja.”

Još uvijek nije objavljena nijedna optužnica protiv kopnenih tvrtki ili špeditera, iako se u luci Nhava Sheva provodi istraga oko mogućnosti da je eksploziv ukrcan kao „opći teret”. Takvi propusti često se događaju u ranoj fazi logističkog lanca, prije dolaska kontejnera u luku, i često su izvan kontrole brodske posade.

Brod je trenutno usidren 60 nautičkih milja od obale gdje indijska obalna straža i komercijalni spašavatelji nastavljaju operaciju gašenja. Iako se još uvijek vidi dim, zagađenje mora nije zabilježeno.

Velika Britanija sankcionirala još 20 ruskih “shadow fleet” tankera

0
Foto: Ilustracija/Wikimedia commons

Na summitu G7 održanom u Kanadi, Velika Britanija najavila je novi val sankcija protiv Rusije, ciljajući dodatnih 20 tankera za koje se sumnja da su dio tzv. “shadow fleet” – mreže brodova koja pomaže Rusiji u zaobilaženju međunarodnih ograničenja cijena nafte.

U paketu sankcija nalazi se ukupno 30 entiteta, uključujući brodove, brodarske kompanije, tvrtke za zapošljavanje posade te paravan-firme. Britanski premijer Keir Starmer i ministar vanjskih poslova David Lammy naglasili su da je cilj poremetiti opskrbne linije koje financiraju rat u Ukrajini. Očekuje se da bi Europska unija mogla slijediti britanski primjer, navodi Splash247.

Među sankcioniranim brodovima nalaze se oni za koje se sumnja da koriste lažne zastave, krivotvorenu dokumentaciju i kompleksne vlasničke strukture kako bi prikrili povezanost s ruskim interesima. Mnogi od njih već su bili pod nadzorom zbog učestalih STS (ship-to-ship) operacija u rizičnim područjima te namjernog skrivanja identiteta putem manipulacije AIS signalom.

Uz brodove, sankcionirani su i operateri poput Rosneft Marine (UK), Orion Star Group i Valegro, koje se povezuje s upravljanjem posadom i tehničkom podrškom brodovima povezanim s ruskim energetskim sektorom.

Također, dvojica britanskih državljana – Vladimir Pristoupa i Olech Tkacz – našli su se na listi zbog navodnog krijumčarenja sofisticirane elektroničke opreme vrijedne više od 120 milijuna dolara u Rusiju putem mreže paravan-kompanija.

Jadrolinija objavila izmjene i dodatne plovidbe na više linija

0
Foto: Jadrolinija

Uoči blagdana Tijelova uvodi se niz dodatnih brodskih linija i izmjena kako bi se rasteretile gužve i olakšalo putovanje prema otocima.

U četvrtak, 19. lipnja, u Republici Hrvatskoj obilježava se blagdan Tijelova, koji je ujedno i neradni dan. S obzirom na očekivani pojačani promet, Jadrolinija uvodi izvanredne plovidbe, izmjene satnica te pojačava pojedine linije duž Jadrana.

Dodatna putovanja i izmjene redova plovidbe

Za liniju 435 Zadar (Gaženica) – Bršanj (Iž) u petak, 20. lipnja uvedeno je izvanredno putovanje: polazak iz Zadra predviđen je u 09:00 sati, a povratak iz Bršanja u 10:30 sati.

Na državnim brzobrodskim linijama također dolazi do privremenih promjena:

  • 9403 Ist – Zapuntel – Brgulje – Molat – Zadar: 18. lipnja polazak će biti u 17:00 sati umjesto uobičajenih 14:05.
  • 9404 Zadar – Rivanj – Sestrunj – Zverinac – Božava – Brbinj: istoga dana, polazak se pomiče s 15:00 na 16:30 sati.

Pojačana linija Split – Supetar

Na jednoj od najprometnijih trajektnih linija, Split – Supetar, ovog će vikenda u prometu biti tri broda u rotaciji, kako bi se smanjile gužve i omogućio što efikasniji ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila.

Nove sezonske linije: Silba i južni Jadran

Od 20. lipnja počinje sezonska brzobrodska linija Novalja – Silba, kao nadogradnja na postojeću državnu liniju Rijeka – Rab – Novalja. Linija je idealna za vikend putnike i izletnike.  Red plovidbe možete pregledati ovdje.

Također, od 13. lipnja u prometu je linija Dubrovnik – Korčula – Hvar – Bol – Split, najduža brzobrodska linija koja povezuje ključne točke južnog Jadrana.

Bez vremenskih prepreka

Za vikend se ne očekuju nepovoljni vremenski uvjeti, što znači da se plovidba planira bez poteškoća. Putnicima se ipak savjetuje da redovno prate obavijesti brodara zbog mogućih izmjena.