O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 97

Slučaj Eagle S: Kapetan i časnici broda pred kaznenim progonom u Finskoj

0
Foto: Finnish Border Guard/The Maritime Executive

Finska je dovršila opsežnu kriminalističku istragu u slučaju oštećenja podmorskih kablova, za što su osumnjičeni zapovjednik i dvojica časnika s tankera Eagle S. Sumnja se da je sidro njihova broda krajem prosinca 2024. godine uzrokovalo znatna oštećenja vitalne telekomunikacijske infrastrukture.

Tanker Eagle S bio je u području nesreće u vrijeme incidenta, a finske su vlasti odmah reagirale – brod je zadržan do ožujka, dok su tri člana posade ostala u zemlji do zaključenja istrage, navodi The Maritime Executive.

„Među osumnjičenima su zapovjednik broda, prvi časnik palube i drugi časnik, a sumnja se da su odgovorni za rukovanje sidrom koje je prouzročilo štetu,” izjavio je glavni istražitelj Sami Liimatainen iz Nacionalnog istražnog ureda Finske.

Istraga je pokazala da je sidro bilo vučeno morskim dnom više od 50 nm, pri čemu je oštetilo osjetljive podmorske kablove. Analizirani su podaci s broda, snimke morskog dna te iskazi posade.

Pomorcima se stavlja na teret teško kazneno djelo izazivanja štete i ozbiljno ometanje telekomunikacija, što prema finskom zakonodavstvu nosi ozbiljne zatvorske kazne. Iako trojac odbacuje bilo kakvu namjeru, kazneni progon je sve izgledniji – prema pisanju lokalnih medija, preliminarni datumi suđenja već su dogovoreni, a proces bi mogao započeti krajem kolovoza ili početkom rujna.

Slučaj je dodatno podigao svijest o ranjivosti podmorske infrastrukture, posebice u Baltičkom i Skandinavskom moru, gdje su već pojačane pomorske ophodnje, a i NATO je uključio dodatne resurse za zaštitu ovih kritičnih sustava.

Novo izdanje službene navigacijske publikacije Peljar, Jadransko more – hrvatska obala

0
Foto: HHI

Hrvatski hidrografski institut objavio je službenu navigacijsku publikaciju Peljar, Jadransko more – hrvatska obala. Njezin sadržaj usklađen je s preporukama Međunarodne hidrografske organizacije te s dobrom praksom nacionalnih hidrografskih ureda.

Šesto izdanje Peljara izrađeno je prema podacima i informacijama koje je prikupio i stručno obradio Hrvatski hidrografski institut. Opisano područje obuhvaća unutarnje morske vode, teritorijalno more i isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske. Peljar sadržava planove, fotografije i grafičke priloge koji su u funkciji stvaranja potpunije slike plovidbenih područja.

Publikaciju treba sagledavati u cjelini i upotrebljavati zajedno sa službenim pomorskim navigacijskim kartama kao i s drugim službenim publikacijama Hrvatskog hidrografskog instituta (Radioslužba za pomorce, Popis svjetala i signala za maglu, Katalog pomorskih karata i publikacija, Znakovi i kratice na hrvatskim pomorskim kartama).

Zahvaljujemo Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, djelatnicima lučkih kapetanija i lučkih uprava kao i svim ostalim dionicima u pomorskom sektoru na pomoći i sugestijama tijekom izrade publikacije.

Novim izdanjem Peljara stavlja se izvan snage Peljar I. Jadransko more – istočna obala, izdanje 2012.

Više o publikaciji možete pronaći na sljedećem linku:

PELJAR – JADRANSKO MORE – HRVATSKA OBALA (2025)

Sukob Izraela i Irana prijeti destabilizaciji ključnih pomorskih pravaca

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Novi val sukoba na Bliskom istoku mogao bi dodatno destabilizirati pomorski promet kroz Hormuški tjesnac i okolne vode, ključne za globalnu opskrbu energentima

Izrael je rano jutros pokrenuo široku vojnu operaciju protiv Irana, gađajući nuklearne objekte, tvornice balističkih projektila i vojne zapovjednike. Teheran je odmah odgovorio masovnim lansiranjem više od 100 dronova prema izraelskom teritoriju, prijeteći “ozbiljnom odmazdom”.

Iako trenutačno nema potvrđenih napada na trgovačke brodove, britanski UKMTO upozorava na mogućnost nagle eskalacije sukoba koja bi mogla uključiti i iranske saveznike – Hute iz Jemena – u širenje napada na brodove u regiji, piše Splash247.

Cijene nafte su odmah reagirale naglim rastom, a tržište pomorskog prijevoza u stanju je povišene pripravnosti. Tvrtka za pomorsku sigurnost Vanguard ističe kako za sada nema konkretnih prijetnji komercijalnoj plovidbi, no ukazuje na značajan porast vojne aktivnosti, radarnih smetnji i mogućih GNSS interferencija u Hormuškom tjesnacu i Omanskom zaljevu.

Prema podacima Jefferiesa, Bliski istok čini 40% svjetske trgovine sirovom naftom, 33% LPG-a, 23% LNG-a, te 12% rafiniranih naftnih proizvoda. Za kontejnere udio je 5%, a za rasute terete 3%. Svaka poremećena ruta ima domino efekt na globalnu logistiku.

Švedska banka SEB smatra da bi kratkoročno moglo doći do porasta vozarina, osobito za tankere, LNG i LPG brodove, no dugoročno visoke cijene goriva mogle bi utjecati na pad potražnje i destabilizaciju tržišta.

Lars Jensen, analitičar koji već 18 mjeseci detaljno prati krizu u Crvenom moru, upozorava da bi djelomično zatvaranje Hormuškog tjesnaca moglo uzrokovati još veći rast cijena nafte te povlačenje brodarskih kompanija iz regije. Takav razvoj događaja mogao bi izazvati zagušenja u azijskim lukama i nova logistička preusmjeravanja.

“Iran se u prošlosti nije libio ometati komercijalnu plovidbu, kao što pokazuje i prošlogodišnje zapljenjivanje broda MSC Aries kapaciteta 14.000 TEU, koji je još uvijek u iranskoj luci,” podsjetio je Jensen.

Transferi u kruzing industriji: Tko preuzima koje brodove 2026.?

0
Foto: Unsplash

Brodovi koji su godinama nosili boje velikih kruzing brendova sada kreću u novu plovidbu pod novim vlasnicima – uz renovacije i širenje na nova tržišta.

Costa Fortuna
Costa Cruises > Margaritaville at Sea
Kapacitet: 2.720 putnika
Tonaža: 103.000 GT
Godina gradnje: 2003.
Isporuka: rujan 2026.

Brod Costa Fortuna napušta flotu talijanske kompanije Costa Cruises nakon prodaje u svibnju ove godine. Novi operater, Margaritaville at Sea, planira velik remont i preuređenje prije nego što brod zaplovi iz nove američke luke. Pridružit će se bivšim brodovima Costa Classica i Costa Atlantica.

Seabourn Sojourn
Seabourn > Mitsui Ocean Cruises
Kapacitet: 450 putnika
Tonaža: 32.346 GT
Godina gradnje: 2010.
Isporuka: svibanj 2026.

Luksuzni brod Seabourn Sojourn pridružuje se japanskom Mitsui Ocean Cruises nakon završetka svjetske plovidbe iduće godine. Bit će to drugi bivši brod Seabourna u floti Mitsuija, nakon Seabourn Odysseyja.

Norwegian Sky
Norwegian Cruise Line > Cordelia Cruises
Kapacitet: 2.000 putnika
Tonaža: 77.104 GT
Godina gradnje: 1999.
Isporuka: rujan 2026.

Nakon više od deset godina bez promjena u floti, Norwegian Cruise Line prodaje Norwegian Sky indijskoj kompaniji Cordelia Cruises. Preimenovani „Cordelia Sky” nudit će krstarenja iz luka poput Mumbaija i Goe, uz bivši brod Empress of the Seas.

Seven Seas Navigator
Regent Seven Seas Cruises > Crescent Seas
Kapacitet: 490 putnika
Tonaža: 28.550 GT
Godina gradnje: 1999.
Isporuka: rujan 2026.

Nakon gotovo tri desetljeća pod Regentom, Seven Seas Navigator prelazi u ruke Crescent Seasa. Novi vlasnik planira luksuzni koncept rezidencijalnih krstarenja, uz opsežno preuređenje broda.

World Explorer
Mystic Cruises > Windstar Cruises
Kapacitet: 200 putnika
Tonaža: 9.300 GT
Godina gradnje: 2019.
Isporuka: rujan 2026.

Brod World Explorer, koji trenutačno plovi za Quark Expeditions i Rivages du Monde, uskoro postaje dio Windstar Cruises flote. Plovit će u sezoni 2026./27., s naglaskom na manje destinacije i ekspedicijski stil krstarenja.

(VIDEO) Utrka s vremenom: Požar na brodu Wan Hai 503 prijeti ekološkom katastrofom

0
Foto: Screenshot/X ICG

Indijske vlasti upozoravaju da bi nadolazeće olujno nevrijeme moglo dodatno pogoršati situaciju na još uvijek gorućem brodu Wan Hai 503

Požar koji je izbio 9. lipnja na kontejnerskom brodu Wan Hai 503 i dalje nije pod potpunom kontrolom, unatoč višednevnim naporima indijske Obalne straže i Ratnog zrakoplovstva. Brod se nalazi oko 40 nautičkih milja od obale, a vatrena stihija posebno je zahvatila prednji skladišni prostor i prostore ispod palube.

Kako navodi The Maritime Executive, u gašenje požara uključeno je sedam brodova Obalne straže, uz dodatnu pomoć iz zraka – zrakoplovi izbacuju suhi kemijski prah direktno u srce požara. Vatrogasni timovi također rade na hlađenju brodskih površina kako bi se spriječilo širenje vatre prema spremnicima goriva.

Do sada je vatra suzbijena oko 40%, no na brodu i dalje ima aktivnih žarišta. Situaciju dodatno komplicira činjenica da su četiri člana posade još uvijek nestala.

U međuvremenu, tim Obalne straže uspio je ući na brod i postaviti vučnu užad na krmi. Cilj je prebaciti vuču na snažniji brod Offshore Warrior, koji je angažirala američka tvrtka za spašavanje T&T Salvage. Time bi se brod udaljio od obale i smanjio rizik od onečišćenja i štete u slučaju daljnjeg pogoršanja situacije.

Brod trenutno nekontrolirano pluta prema jugoistoku brzinom od 1,5 do 2 čvora, a meteorološke prognoze dodatno zabrinjavaju: očekuju se vjetrovi brzine do 60 čvorova i jaka kiša od 14. do 16. lipnja.

Indijsko Ministarstvo pomorstva uputilo je oštar apel vlasnicima broda i spasilačkom timu da hitno pojačaju napore, naglašavajući kako je ovo drugi sličan incident unutar nekoliko dana, a dodatno zabrinjava što je još jedan kontejnerski brod danas prijavio manji požar.

Sigurnost u lukama u fokusu sastanka Jadrolinije i policije

0
Foto: Jadrolinija

Uoči početka ljetne sezone, predstavnici Jadrolinije i Policijske uprave Primorsko – goranske županije održali su radni sastanak s ciljem koordinacije sigurnosnih aktivnosti u lukama

Predsjednik Uprave Jadrolinije Robert Blažinović i članica Uprave Marija Zaputović Mavrinac te predstavnici stručnih službi – izvršni direktor za Opće poslove Mladen Koturović te rukovoditelj Službe pomorske sigurnosti Željko Crnarić održali su radni sastanak s predstavnicima Policijske uprave Primorsko-goranske županije – zamjenikom načelnika PU Tomislavom Dizdarom te načelnikom Sektora za javni red i sigurnost Goranom Gašpertom.

Tema sastanka bila je sigurnost i održavanje reda u lukama uoči početka ljetne sezone, s naglaskom na koordinaciju prometa i pravovremenu reakciju svih nadležnih službi, ali i općenite protokole sigurnosti.

Kao nacionalni brodar koji u sezoni prevozi više od 12,6 milijuna putnika te 3,7 milijuna vozila, Jadroliniji je od ključne važnosti osigurati sigurno i organizirano prometno okruženje – kako za putnike, tako i za djelatnike u lukama. Zahvaljujemo Policijskoj upravi Primorsko-goranske županije na otvorenoj i konstruktivnoj suradnji – zajedničkim radom stvaramo temelje za sigurniju sezonu.

Rusija: Ukrajinska baza za dronove uništena u napadu na platformu Tavrida (VIDEO)

0
Foto: Ilustracija, Pixabay

Rusija tvrdi da je platforma Tavrida služila kao zapovjedni centar za ukrajinske bespilotne operacije u napadima na Krim

Crnomorska platforma Tavrida, smještena u blizini Zmijskog otoka, ponovno je postala meta napada, ovoga puta prema tvrdnjama ruskih izvora – supersoničnim krstarećim projektilima ispaljenima s bombardera. Vijest je prvo objavljena na ruskim kanalima na društvenim mrežama, a Moskva tvrdi da je riječ o „uspješnom udaru“ na ukrajinsku bazu, piše The Maritime Executive.

Tavrida je platforma za istraživanje i eksploataciju nafte i plina, izgrađena 1995. godine u brodogradilištu JSC Kherson u Ukrajini. Teška je preko 7.000 GT, a duga 81 metar. Posljednjih desetak godina nije bila aktivna u eksploataciji, ali je imala stratešku važnost – posebno nakon ruske aneksije Krima 2014. kada je, uz druge energetske objekte, pala pod rusku kontrolu.

U prvoj fazi rata u Ukrajini, platforma je bila meta ukrajinskih napada, a 2023. godine ukrajinske snage su je ponovno zauzele. Tada su iz Kijeva tvrdili da su Rusi platformu koristili za elektroničko izviđanje i prisluškivanje pomoću specijalizirane opreme.

Sada Rusija iznosi iste optužbe na račun Ukrajine – tvrdeći da je Tavrida postala zapovjedno središte za dronove i plovila bez posade, te da je korištena kao mjesto za punjenje gorivom i lansiranje napada na ciljeve na Krimu, uključujući luke i vojne položaje.

Ukrajinske vlasti zasad nisu službeno komentirale ruske tvrdnje, a neovisna potvrda napada i štete na platformi još nije dostupna. No, ovo je još jedan u nizu dokaza da crnomorske naftne i plinske platforme više nisu samo industrijski objekti – već se sve češće koriste i kao strateške točke u hibridnom ratu.

Pomorski promet u fokusu Sabora: Zajednički put prema učinkovitijem sustavu

0
Foto: Wikimedia commons

Zastupnici, institucije i sindikati usuglasili su se da bez strateške modernizacije i sigurnosnog unapređenja javnog pomorskog prijevoza nema ni razvoja otoka ni stabilne povezanosti

Tematska sjednica Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskog sabora pod nazivom „Pomorski promet u Republici Hrvatskoj“ održana je 9. travnja 2025. i okupila ključne aktere domaće pomorske industrije. Cilj je bio analizirati aktualno stanje, uočiti ključne izazove te ponuditi konkretne mjere za unapređenje javnog linijskog prijevoza na moru.

Na sjednici su sudjelovali predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Hrvatskog registra brodova, Jadrolinije, Agencije za obalni linijski promet, kao i predstavnici pomorskih sindikata – uključujući Sindikat pomoraca Hrvatske i Strukovni sindikat pomoraca Jadrolinije.

Rasprava je pokazala širok konsenzus oko potrebe za sveobuhvatnom modernizacijom flote, povećanjem sigurnosnih standarda i transparentnijim poslovanjem. Istaknuto je da pomorski prijevoz nije samo gospodarska potreba, već i ključna infrastruktura za život na otocima.

Također, posebno je naglašena važnost redovitog održavanja brodova, dugoročnog planiranja ulaganja te bolje koordinacije između državnih institucija i operatora.

Nakon rasprave, Odbor je na svojoj redovnoj 12. sjednici, 11. lipnja 2025., jednoglasno usvojio skup preporuka temeljenih na zaključcima tematske sjednice. Preporuke obuhvaćaju jačanje javnog brodskog prijevoza, poboljšanje uvjeta rada pomoraca, ulaganja u sigurnosne sustave i potporu strateškom razvoju pomorske infrastrukture.

Indija tuži posadu i vlasnika broda MSC Elsa 3 zbog potonuća

0
Foto: Scrennshot/X

Indijske vlasti pokrenule su kazneni postupak protiv vlasnika, zapovjednika i članova posade kontejnerskog broda MSC Elsa 3, koji je 25. svibnja potonuo oko 13 nautičkih milja od obale Kerale.

Brod je dan ranije razvio opasan nagib na desnu stranu dok je plovio rutom iz Vizhinjama prema Cochinu. Unatoč tome, posada nije zaustavila plovidbu niti poduzela mjere koje bi spriječile nesreću. Sva 24 člana posade spašena su zahvaljujući brzoj intervenciji Indijske obalne straže.

Istraga je službeno započela 10. lipnja na nalog glavnog inspektora Obalne policije Kerale, a uključuje ispitivanje predstavnika kompanije MSC, zapovjednika broda i članova posade.

Prema prvoj informaciji iz kaznene prijave (FIR), optuženi su znali da brod prevozi opasne i lako zapaljive tvari, uključujući 13 kontejnera s kalcijevim karbidom – kemikalijom koja u doticaju s vodom stvara zapaljive plinove – no ipak su nastavili plovidbu bez odgovarajućih mjera opreza.

Potonuće je izazvalo ozbiljne posljedice za okoliš – dio opasnog plastičnog tereta završio je u moru, što je ugrozilo lokalno ribarstvo, zagađivalo obalu te privremeno blokiralo brodske rute.

Trenutno su u tijeku operacije izvlačenja preostalog goriva s olupine, a vlasti su dale rok od 48 sati za završetak uklanjanja zbog nadolazeće monsunske sezone koja bi mogla otežati intervenciju.

Tržište kontejneraša gori: flota od 32 milijuna TEU-a gotovo potpuno zauzeta

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Zbog zaobilaženja Crvenog mora i ponovne trgovinske napetosti između SAD-a i Kine, svjetska flota kontejneraša gotovo u potpunosti je angažirana, s manje od 1% brodova izvan komercijalne uporabe

Prema najnovijim podacima Alphaliner-a, globalna kontejnerska flota dosegnula je povijesno visoku razinu iskoristivosti, s komercijalno neaktivnim brodovima čineći tek 0,6% svjetske flote od 32 milijuna TEU-a. To znači da je praktički svaki kontejnerski brod trenutačno u uporabi, a oni koji nisu – privremeno su izvan linije iz operativnih razloga, piše gCaptain.

U izvješću objavljenom 2. lipnja navodi se kako je samo 70 brodova, ukupnog kapaciteta 185.157 TEU, trenutačno izvan aktivne službe. Posebno je zanimljivo da su gotovo svi brodovi kapaciteta većeg od 12.500 TEU-a angažirani – osim MSC ARIES-a, koji je još uvijek u iranskoj luci nakon zapljene prošle godine.

Rastuća potražnja rezultat je više paralelnih kriza. Jedna od njih je nastavak preusmjeravanja brodova oko Rta Dobre nade zbog napada u Crvenom moru, što smanjuje globalni kapacitet brodova za oko 8%. Uz to, zbog mogućnosti ponovnog uvođenja američkih carina na kinesku robu u kolovozu, mnoge kompanije žure prevesti kontejnere preko Pacifika.

Zagušenja u svjetskim lukama dodatno opterećuju flotu. Luke se bore s velikim brojem uplovljavanja, dok se tisuće kontejnera istovremeno premještaju, utječući na raspoloživost brodova na svim rutama.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi se ovaj trend mogao brzo promijeniti. Ako se neki od faktora koji trenutačno “upijaju” kapacitete stabiliziraju – poput geopolitičkih kriza ili trgovinskih barijera – tržište bi se moglo preplaviti viškom tonaže.