O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 98

MSC planira kupnju brodogradilišta Mangalia u Rumunjskoj

0
Foto: Wikimedia commons

MSC ozbiljno razmatra ulazak na europsko brodograđevno tržište preuzimanjem nekadašnjeg diva – brodogradilišta Mangalia

Najveća svjetska kontejnerska brodarska kompanija, Mediterranean Shipping Company (MSC), izrazila je interes za preuzimanje rumunjskog brodogradilišta Mangalia, smještenog na obali Crnog mora.

Prema navodima rumunjskih medija, MSC je već stupio u kontakt s vladom Rumunjske kako bi započeo pregovore o potencijalnoj akviziciji brodogradilišta koje je prethodno bilo pod kontrolom južnokorejskog Daewoo Shipbuilding & Marine Engineering (DSME), a zatim i nizozemskog Damen Group-a. Mangalia je ušla u stečaj 2024. godine, nakon što se Damen povukao iz zajedničkog ulaganja s državom, piše Splash247.

MSC, koji već posjeduje i upravlja brodovima svih vrsta – od kontejneraša do kruzera – navodno planira koristiti brodogradilište za gradnju kruzera, ropax plovila i tegljača. Ovim potezom kompanija želi dodatno diversificirati svoju proizvodnu infrastrukturu i pojačati kontrolu nad vlastitom flotom.

Iako MSC još uvijek nije službeno komentirao upite medija, situacija u brodogradilištu daje naslutiti da su promjene na pomolu. Trenutno se u Mangaliji popravljaju dva broda, a treći je na putu, dok se oko 800 radnika vratilo na posao.

No, MSC nije jedini zainteresirani. Turski brodograditelj Desan također vodi pregovore s rumunjskim vlastima, no za razliku od MSC-a, Desan je više fokusiran na najam proizvodnog kapaciteta i lokalne radne snage, a ne na dugoročno vlasništvo.

Unatoč prividnom oporavku aktivnosti, financijsko stanje brodogradilišta ostaje teško – prema podacima portala Profit.ro, vjerovnici potražuju oko 400 milijuna dolara. Brodogradilište raspolaže s tri velika suha doka i izgrađeno je 1976. godine. Tijekom dva desetljeća pod DSME-om bilo je jedno od najvažnijih gradilišta u regiji, sve do preuzimanja od strane Damena 2017.

ICS Barometar 2025: Rizici rastu, a povjerenje brodara pada

0
Foto: Ilustracija/StockCake

U svijetu sve veće nestabilnosti, pomorska industrija gubi povjerenje u sposobnost upravljanja rastućim rizicima – od političkih kriza do usporene zelene tranzicije

Najnoviji Barometar Međunarodne pomorske komore (ICS) pokazuje zabrinjavajući trend: globalni pomorski lideri sve manje vjeruju u sposobnost sektora da odgovori na prijetnje koje donosi politička nestabilnost i povezani rizici.

Već drugu godinu zaredom, politička nestabilnost istaknuta je kao najveći izazov za pomorsku industriju. Prema riječima predsjednika ICS-a Emanuela Grimaldija, takve krize iz temelja mijenjaju trgovačke tokove i poslovne odluke, povećavaju troškove i jačaju strah od nove globalne recesije, piše Safety4Sea.

ICS-ova analiza u zadnje četiri godine pokazuje pad samopouzdanja brodara u upravljanju političkom nestabilnošću. Godina 2024., obilježena rekordnim brojem izbora i porastom globalnih sukoba, dodatno je narušila sigurnost pomoraca i plovila.

Ipak, krize otvaraju i nove mogućnosti – dok se trgovina između SAD-a i Kine usporava, Kina jača veze s Globalnim Jugom, a Latinska Amerika dobiva sve više pozornosti zapadnih tržišta.

Što se tiče dekarbonizacije, brodari sve više preferiraju poznata goriva – LNG, HFO uz filtere i biogoriva – dok povjerenje u metanol, amonijak i druge alternativne opcije pada zbog nedostatka infrastrukture. Čak 55 % ispitanih i dalje vjeruje u LNG kao najpouzdanije gorivo prijelaznog razdoblja.

ICS upozorava kako bez javnih i privatnih ulaganja, energetska tranzicija neće doseći željene ciljeve. Trenutno povjerenje u državnu podršku na najnižoj je razini u četiri godine.

EU ponovno udara na rusku naftu: Crna lista brodova se širi, a cijena barela pada na 45 dolara

0
Foto: Screenshot @onlydjole/X

Europska unija planira dodatne mjere protiv ruskog izvoza nafte, uključujući novu crnu listu za brodove i prijedlog o smanjenju cjenovnog limita na 45 dolara po barelu

Europska unija najavila je novi paket sankcija protiv Rusije, koji uključuje drastično smanjenje gornje cijene za rusku naftu te prošireni popis brodova u „sjenskoj floti” koji izbjegavaju međunarodne kontrole. Ako ga potvrde zemlje članice, ovo bi bio 18. paket sankcija od početka invazije na Ukrajinu 2022. godine, piše Splash247.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i visoka predstavnica za vanjske poslove Kaja Kallas objavile su kako će se na crnoj listi naći još 77 brodova, većinom tankera, čime ukupan broj sankcioniranih plovila premašuje 400. Još u svibnju, u sklopu 17. paketa, EU je sankcionirala 189 brodova, prvenstveno starijih tankera koji prevoze naftu izvan službenih tržišnih kanala.

Nova mjera uključuje i prijedlog da se ograničenje cijene za rusku sirovu naftu, koje trenutno iznosi 60 dolara po barelu, snizi na 45 dolara. O toj promjeni razgovarat će se na sastanku G7 idući tjedan u Kanadi, budući da je izvorno cjenovni mehanizam uveden upravo od strane G7 zemalja.

Prema analizi banke SEB, smanjenje limita moglo bi smanjiti interes tzv. „kompatibilne flote” (brodovi koji poštuju sankcije) za prijevoz ruske nafte. S druge strane, ako dođe do većeg pada ruskog izvoza, potražnja za naftom iz drugih izvora mogla bi potaknuti veći angažman takvih brodova, što bi im dugoročno moglo koristiti.

Paket također cilja 22 ruske banke te širi financijske sankcije na subjekte izvan Rusije koji pomažu uobilaženju postojećih mjera. Uvedena je i zabrana upotrebe plinovoda Nord Stream, bilo izravno ili neizravno, čime se dodatno pritišće energetska suradnja s Moskvom.

Slične mjere već su uvele Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD, a globalno je sada više od 700 tankera pod nekim oblikom sankcija.

Neidentificirani dronovi prate brodove u Sjevernom moru – pokrenute istrage

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Incidenti u kojima su sudjelovali teretni brodovi s ruskom posadom i neidentificirani dronovi zabrinuli su vlasti diljem sjeverne Europe, iako dokazi o špijunaži zasad izostaju.

U svibnju 2025. zabilježena su dva odvojena incidenta s neidentificiranim dronovima u Sjevernom moru, koja se povezuju s ruskim teretnim brodovima. Iako pretrage nisu rezultirale pronalaskom dronova, europske sigurnosne agencije ovu pojavu sve ozbiljnije shvaćaju kao moguću hibridnu prijetnju, pšiše The Maritime Executive.

Prvi incident dogodio se u blizini vojnog objekta kod Kiela, kada su njemačke vlasti uočile sumnjivo ponašanje teretnog broda HAV Dolphin (3.000 DWT), pod zastavom Antigve i Barbude. Brod je prethodno boravio u ruskoj luci Kalinjingrad, a povremeno je plovio bez uključenog AIS sustava. Po dolasku u Volkerak brave u Nizozemskoj, brod je zaustavljen i pregledan, ali dronovi nisu pronađeni.

Desetak dana kasnije, patrolni brod njemačke Obalne straže BP 81 Potsdam uočio je čak sedam dronova koji su noću pratili njega i ruski teretni brod Lauga (3.200 DWT) u Sjevernom moru. Lauga se ranije spominjao kao brod koji je prevozio vojni teret za Rusiju u Siriji, a također se povremeno isključivao s AIS sustava. I ovaj je brod pregledan po dolasku u belgijsku luku, no bez konkretnih nalaza.

Njemačke vlasti izvijestile su europske sigurnosne agencije o oba slučaja. Međutim, i same priznaju kako trenutno nemaju dovoljno resursa ni tehnologije za sustavno praćenje i identifikaciju dronova u pomorskom okruženju.

Sve se događa u širem kontekstu sigurnosnih napetosti u Baltičkom i Sjevernom moru – regijama koje su već na oprezu zbog oštećenja podmorskih kabela i optužbi za sabotaže, uključujući i neistraženo oštećenje plinovoda Sjeverni tok 2. NATO i pomorske vlasti Skandinavije i baltičkih država dodatno su pojačale nadzor, dok Moskva odbacuje odgovornost i ukazuje na nedostatak volje Zapada za neovisnim istragama.

Yacht & Aviation Awards 2025: Hrvatska superjahta Reposado dobitnica nagrade za najbolji dizajn

0
Reposado: Foto: Tramontana Yachts/Forbes.hr

Superjahta Reposado koja je prošle godine završena za hrvatski Tramontana Yachts ove godine je nagrađena u Monte Carlu

Hrvatska superjahta Reposado, osvojila je nagradu za najbolji dizajn u kategoriji Sailing Yacht na dodjeli nagrada The International Yacht & Aviation Awards 2025, piše Forbes Hrvatska.

Riječ je o 52-metarskoj jedrilici o kojoj je Forbes Hrvatska izvještavao još prošle godine, dok je bila u izgradnji za tada 29-godišnjeg Antonija Ivaniševića u brodogradilištu Radež na Korčuli. Oprema je dovršena u Krilu Jesenice, dok interijer potpisuje dizajnerica Nataša Grujić i njezin No.Mad Design Studio.

Treća jahta za charter

Reposado može ugostiti do 12 osoba u šest apartmana, opremljenih suvremenom tehnologijom, uključujući i tuševe s hidromasažnim mlaznicama za maksimalnu udobnost i opuštanje. Pažljivo birani materijali i promišljen dizajn stvaraju smirujući ambijent, omogućujući gostima potpuni užitak u luksuznom okruženju – navodi se na stranicama The International Yacht & Aviation Awards 2025.

Prije Reposada, Ivanišević je imao dvije superjahte u charter ponudi, a tada je najavljivao ambiciju stvaranja prvog hrvatskog brenda superjahti – Tramontana Yachts.

„Dizajn broda je moj osobni izraz, a Reposado je rezultat desetljeća snova, rada i učenja,“ izjavio je Ivanišević čiji su se preci također bavili brodovima. Kaže kako su tijekom gradnje prethodnog broda Scorpios već planirali kako Reposado učiniti još boljim brodom.

Iz Tramontana Yachtsa poručuju kako iznimno priznanje ne slavi samo brod, već i čitav niz institucija, stručnjaka i vizionara koji su svojim radom utkali dio sebe u ovaj projekt. Od Hrvatskog registra brodova i lučkih kapetanija, do domaćih dizajnera, inženjera i svih zanatlija koji su Reposadu udahnuli život.

Najavljuje kako je ovo tek početak priče o njegovom brendu superjahti.

Cijeli tekst pročitajte na Forbes Hrvatska.

Prvi dolazak novog ruskog tankera na mega-naftni projekt Vostok Oil

0
Foto: Marinetraffic

Put kroz zaleđeni Arktik poslužio je kao stvarni test plovidbenih sposobnosti novog tankera Valentin Pikul, s ciljem otvaranja stalne naftne rute iz središta ruskog Arktika

Ruski najnoviji ledolomac-tanker Valentin Pikul stigao je prvi put do Vostok Oil projekta, koji se gradi duboko u arktičkom području Tajmirske regije.

Kako piše gCaptain, ovo je prvi tanker visoke ledne klase koji je izgrađen u brodogradilištu Zvezda, u suradnji s korejskim Samsung Heavy Industries. Njegov put od Murmanska, kroz Novozemaljski prolaz, preko Kara mora do ušća rijeke Jenisej, bio je ujedno i dio ledenih pokusnih plovidbi. Brod je 4. lipnja stiglao do Sever Baya, gdje Rosneft gradi ključni naftni terminal.

Valentin Pikul – putovanje od Murmanska do projekta Vostok Oil kroz opsežni morski led. (Izvor: Shipatlas/gCaptain)

Vostok Oil projekt, čiji se troškovi procjenjuju na više od 120 milijardi dolara, trenutno je najveća svjetska energetska investicija. U punom kapacitetu trebao bi proizvoditi više od 100 milijuna tona sirove nafte godišnje – gotovo tri puta više od sadašnjeg prometa brodova u Arktiku.

Rosneft je posljednje tri godine sustavno dovozio opremu i materijal u tisućama isporuka, gradeći infrastrukturu koja uključuje stotine kilometara naftovoda, terminale i čak 5,8 kilometara dugi podvodni cjevovod ispod rijeke Jenisej, koji je završen 2024.

Pilot proizvodnja započela je u prvom kvartalu 2025., a izgradnja dvaju naftnih veza u Sever Bayu je u tijeku. Rosneft planira korištenje desetaka tankera poput Valentina Pikula za stalni prijevoz sirove nafte iz Arktika.

Ovaj prvi dolazak označava početak ozbiljne eksploatacije nafte sjevernim morskim putem, unatoč izazovima sankcija i ekstremnim uvjetima plovidbe.

ILO prihvatio nove izmjene MLC-a – što one donose pomorcima?

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Međunarodna organizacija rada (ILO) usvojila je novi paket izmjena Pomorske radne konvencije iz 2006. (MLC), koji predstavlja još jedan važan korak prema jačanju prava i sigurnosti pomoraca diljem svijeta.

Izmjene su izglasane većinom glasova tijekom 113. sjednice Međunarodne konferencije rada u lipnju 2025., a na snagu stupaju u prosincu 2027. Radi se o novim pravilima koja izravno utječu na svakodnevni život i radne uvjete pomoraca na brodovima svih zastava.

Repatrijacija bez diskriminacije
Jedna od ključnih promjena odnosi se na obvezu brodara da snose troškove repatrijacije, uključujući put, smještaj, obroke i medicinsku skrb – neovisno o državljanstvu pomorca ili zastavi broda. Naglašava se da svi pomorci moraju biti ravnopravno tretirani kad je riječ o povratku kući.

Lakši izlazak na obalu (shore leave)
Pravo na shore leave dodatno je zaštićeno: pomorcima više neće biti potrebne vize ni posebne dozvole za izlazak na obalu, a ako im se izlazak zabrani, nadležna tijela moraju dati pisano obrazloženje.

Pomorci kao ključni radnici
Države članice pozvane su da pomorce službeno prepoznaju kao ključne radnike. To uključuje pravo na slobodno kretanje u svrhu smjene posade, medicinske pomoći i druge radne svrhe – osobito važno u kriznim situacijama poput pandemije.

Zaštita dostojanstva na brodu
Nove mjere nalažu državama da zakonski urede zaštitu od nasilja i uznemiravanja na brodu, s posebnim naglaskom na seksualno uznemiravanje i mobbing. Svaki brod mora imati jasno definirane protokole i sigurne načine prijave takvih slučajeva.

Mjesečna higijena i uvjeti za sve
Brodovi će ubuduće morati osigurati adekvatne higijenske proizvode za osobe kojima su potrebni menstrualni ulošci, te osigurati diskretno i sigurno odlaganje istih.

Optužnica protiv bivšeg tajnika SPH: Novac umjesto na račun sindikata završio kod njega?

0
Foto: Screenshot FB/SPH

Sindikat pomoraca Hrvatske tvrdi kako su nepravilnosti u poslovanju bivšeg glavnog tajnika otkrivene još 2017. i da su sve institucije od tada potvrdile zakonitost njihova rada.

Protiv bivšeg glavnog tajnika Sindikata pomoraca Hrvatske (SPH), Predraga Brazzodura, podignuta je optužnica zbog sumnje u zlouporabu položaja i prisvajanje više od 96 tisuća dolara. Županijski sud u Rijeci potvrdio je optužnicu koja tereti Brazzodura da je u razdoblju od ožujka 2014. do srpnja 2016. zadržao novčane iznose koje je zaprimao od jednog brodarskog društva, umjesto da ih uplati na račun sindikata.

Prema navodima tužiteljstva, Brazzoduro je u deset navrata propustio prenijeti sredstva na račun SPH-a – radilo se o naknadama za troškove i članarinama – čime je sindikat oštećen za ukupno 96.300 dolara. Županijsko državno odvjetništvo traži povrat iznosa od 93.600 dolara, uz dodatnih 4.200 eura troškova istrage i financijskog vještačenja. Brazzoduru prijeti kazna zatvora od jedne do 12 godina.

Na slučaj se osvrnuo i aktualni glavni tajnik SPH-a, Neven Melvan, koji ističe kako je sindikat već 2018. godine pokrenuo parnični postupak protiv Brazzodura radi povrata nezakonito stečenog iznosa. Taj sudski proces još uvijek traje.

Melvan navodi da je nepravilnosti u poslovanju bivšeg čelnika otkrila nova uprava sindikata odmah po preuzimanju funkcije 2017. godine, tijekom uvida u poslovne knjige. Na temelju tih činjenica pokrenut je i kazneni postupak pred Državnim odvjetništvom.

„Nama je iznimno važno da rad Sindikata pomoraca Hrvatske bude u potpunosti zakonit i transparentan“, poručuje Melvan. Dodaje i kako su od tada sve nadležne institucije pregledale poslovanje sindikata i nisu uočile nikakve nepravilnosti.

Dok postupci još traju, iz SPH-a poručuju da ne mogu dodatno komentirati detalje optužnice, no naglašavaju kako vjeruju u rad pravosuđa i očekuju da se činjenice utvrde do kraja.

Novo prodajno mjesto Jadrolinije na Žigljenu – prototip koji postavlja nove standarde

0
Foto

Početkom lipnja s radom je započelo novo prodajno mjesto Jadrolinije u pristaništu Žigljen na otoku Pagu. Riječ je o modularnom objektu koji predstavlja prototip nove generacije prodajnih kućica i najavljuje smjer u kojem će se razvijati infrastruktura prodajnih mjesta Jadrolinije duž jadranske obale.

Ova inovativna kućica osmišljena je kao odgovor na izazove specifičnih pristaništa poput Žigljena – lokacija s ograničenom infrastrukturom i često zahtjevnim vremenskim uvjetima. Postavljanje upravo na ovu lokaciju omogućuje testiranje objekta u stvarnim, zahtjevnim uvjetima kako bi bio potpuno spreman za buduću primjenu na sličnim mjestima duž obale.

Novi prodajni objekt izrađen je od najkvalitetnijih i najmodernijih materijala. Obložen je PIR panelima debljine 120 mm, koji osiguravaju vrhunsku toplinsku i zvučnu izolaciju – osobito važne tijekom ljetnih mjeseci – a ujedno su i vatrootporni. Riječ je cementno vezanim konstrukcijskim pločama od laganog betona otpornim na vodu te obloženim demit fasadom.

Prototip uključuje i potpuno neovisan sanitarni čvor s integriranim pumpnim sustavom, što omogućuje njegovo funkcioniranje bez oslonca na lokalnu komunalnu infrastrukturu – izuzetno važan element za lokacije poput Žigljena, gdje kanalizacijska mreža često nije dostupna.

Osim tehničkih i logističkih prednosti, pažljivo je promišljeno i arhitektonsko rješenje objekta. Izgled kućice inspiriran je logotipom Jadrolinije, ali i samim okruženjem u koje je objekt uklopljen – morem, nebom i kamenom. Na pročelju se ističe stilizirano jedro koje pruža vertikalnu zaštitu od sunca, bure i kiše, dok su plave aluminijske letvice na fasadi dekorativni element koji asocira na plavetnilo mora. Fasada je također pomno birana kako bi se tonom skladno uklopila u krševiti krajolik.

Novi objekt značajno podiže standarde i uvjete rada za prodajno osoblje Jadrolinije, a korisnicima donosi funkcionalno i suvremeno prodajno mjesto koje odgovara potrebama današnjih putnika.

Do kraja godine planirano je postavljanje još jednog ovakvog objekta u pristaništu Prizna, dok je u iduće tri godine predviđena postepena zamjena većine postojećih prodajnih kućica Jadrolinije duž cijele obale.

Električna vozila u plamenu: Požar na brodu Morning Midas izvan kontrole

0
Foto: USCG Alaska/X

Požar i dalje gori na brodu Morning Midas, 220 nautičkih milja južno od Aljaske, a prvi tegljač za spašavanje stigao je na poziciju kako bi započeo s procjenom stanja.

Incident je počeo 3. lipnja kada je dim primijećen na jednoj od paluba s električnim vozilima tijekom plovidbe broda iz kineskog Yantaija prema meksičkom Lázaro Cárdenasu. Unatoč aktivaciji protupožarnog sustava, vatra se proširila, što je prisililo svih 22 članova posade na napuštanje broda. Svi su spašeni bez ozljeda uz pomoć trgovačkog broda Cosco Hellas, piše gCaptain.

Tegljač Gretchen Dunlap stigao je s timom za spašavanje, dok se još dva plovila očekuju u narednim tjednima. Kompanija Zodiac Maritime, upravitelj broda, angažirala je tvrtku Resolve Marine za vođenje operacije izvlačenja.

Prema najnovijim fotografijama američke Obalne straže, požar je zahvatio veći dio plovila, a procjenjuje se da je izbio u krmenom dijelu. Brod je dugačak 183 metra i prevozio je ukupno 3.159 vozila, uključujući 65 potpuno električnih i 681 hibridno vozilo.

Osim automobila, na brodu se nalazilo i oko 1.900 tona brodskog goriva. Unatoč požaru, trenutno nema znakova onečišćenja mora, a brod zadržava stabilnost i polako se kreće prema sjeveroistoku brzinom od oko 1,8 milje na sat.

Vrijeme dodatno otežava situaciju – vjetrovi dosežu i do 50 čvorova, a valovi visinu do dva metra. Brod se nalazi unutar američke isključive gospodarske zone, južno od otoka Amatignak.

„Sigurnost ljudi i okoliša nam je prioritet,“ izjavila je kontraadmiralka Megan Dean iz 17. pomorskog distrikta američke Obalne straže. U suradnji s Zodiac Maritime i Resolve Marine, nastoje kontrolirati požar i spriječiti moguće posljedice za okoliš.

Morning Midas plovi pod liberijskom zastavom, izgrađen je 2006., a prema planu je trebao stići u Meksiko 15. lipnja. Budući koraci uključuju detaljniju tehničku procjenu, eventualno gašenje požara i pripremu za moguće tegljenje.