O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 99

QatarEnergy modernizira LNG flotu sigurnosnim sustavima vrijednim 22,7 milijuna eura

0
Foto: Qatar Energy

Tvrtka Maritime Protection, dio grupacije Survitec, osigurala je ugovor za isporuku sustava suhog inertnog plina za 24 nova LNG tankera koji se grade u Kini, kao dio velikog programa proširenja katarske flote ukapljenog prirodnog plina.

Vrijednost ugovora iznosi 22,7 milijuna eura, a isporuka opreme predviđena je u fazama od 2026. do 2030. godine. Svaki sustav moći će proizvesti 21.000 normalnih kubnih metara inertnog plina na sat, a njihova je uloga ključna – smanjiti količinu kisika u teretnim tankovima na oko 1% kako bi se izbjegli rizici od požara i eksplozija tijekom prijevoza LNG-a, piše Offshore Energy.

Sustavi uključuju komoru za izgaranje, sustav hlađenja i sušenja, a dizajnirani su horizontalno kako bi se spriječio povrat ugljikovodika u odvod morske vode. Uz to, zadovoljavaju stroge kriterije svih vodećih klasifikacijskih društava.

Kako ističu iz Maritime Protectiona, ovo je najveća narudžba u povijesti tvrtke i potvrda njihove stručnosti u isporuci kompleksnih sigurnosnih rješenja za pomorsku industriju. Do sada su njihovi sustavi ugrađeni na više od 400 plovila, a više od polovice u posljednjih pet godina.

Cilj QatarEnergyja je osigurati vrhunske tehničke specifikacije za novu generaciju LNG brodova koji će činiti jezgru globalne strategije opskrbe energentima. Brodove naručuje konzorcij pet brodovlasnika, a gradit će se u kineskim brodogradilištima.

U sklopu istog programa, Katar planira ukupno 128 novih LNG brodova. Nedavno su obilježena dva značajna događaja: rezanje čelika za 17 brodova u Hyundai Heavy Industries i još jedan u Samsung Heavy Industries. Također, isporučen je novi brod “Al Tuwar”, dok se njegov sestrinski brod “Al Mas’habiyyah” očekuje krajem srpnja 2025.

QatarEnergy time odgovara na rastuću globalnu potražnju za LNG-om, posebno u kontekstu geopolitičkih promjena i tranzicije prema čišćim izvorima energije.

Pad narudžbi novogradnji: Tržište suhog tereta na povijesno niskim razinama

0
Foto: Ilustracija/Shutterstock

Neizvjesnosti oko okolišnih regulativa, geopolitičkih tenzija i tržišnih uvjeta drastično usporavaju narudžbe novih brodova, osobito u suhom teretu.

Svjetska brodogradilišta bilježe nagli pad u narudžbama novih brodova, a posebno je pogođen sektor brodova za prijevoz suhog tereta. Prema britanskoj konzultantskoj kući Drewry, nove narudžbe pale su na povijesno niske razine, što se povezuje s kombinacijom slabih vozarina, visokih cijena novogradnji i produljenih rokova isporuke, piše Splash247.

Uz to, brodovlasnici oklijevaju zbog političkih i ekonomskih nesigurnosti. Još uvijek se čeka rasplet američko-kineskih trgovinskih napetosti, uključujući moguće carine i dodatne naknade za plovila povezane s Kinom.

Iako su narudžbe u 2024. bile najjače od 2008. godine, podaci Clarksons Research pokazuju da je u prvih pet mjeseci 2025. broj novih narudžbi pao za oko 50 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Poseban pad zabilježen je u suhom teretu, koji čini najveći udio svjetske trgovačke flote. Iznimka su jedino narudžbe brodova za prijevoz automobila, koje i dalje drže stabilan tempo.

Screenshot

Jedan od glavnih razloga za oprez brodovlasnika je nesigurnost oko budućih ekoloških zahtjeva i prijelaza na alternativna goriva. Brodari ne žele ulagati u novogradnje dok ne dobiju jasnije smjernice o tehnologijama koje će dugoročno biti održive i isplative.

Cijene novih brodova lagano padaju – Clarksons bilježi prosječan pad od 1 % od početka godine. Danski Ship Finance predviđa nastavak tog trenda u kratkom roku, uz sve slabiju popunjenost knjiga narudžbi u brodogradilištima.

U svojoj godišnjoj analizi, brokerska kuća BRS prognozira da bi cijene novogradnji mogle oslabiti i više od 10 % tijekom 2025., ovisno o vrsti i veličini brodova. Kažu kako će „trenutne globalne neizvjesnosti nastaviti pritisak na tržišta vozarina i dodatno odgoditi investicijske odluke“, unatoč tome što brodogradilišta i dalje imaju solidne narudžbe iz prošlih godina.

(VIDEO) Požar na kontejnerskom brodu Wan Hai 503: Četvero pomoraca nestalo

0
Foto: Indian Coast Guard/X

Požar i niz eksplozija na kontejnerskom brodu Wan Hai 503, koji plovi pod singapurskom zastavom, rezultirali su nestankom četvero članova posade dok se plovilo nalazilo jugozapadno od indijske obale.

Kako piše Splash247, incident se dogodio u ponedjeljak oko 12:30 sati po singapurskom vremenu, na oko 50 nm od luke Azhikkal u indijskoj saveznoj državi Kerala. Na brodu se u trenutku nesreće nalazilo 22 članova posade.

Prema informacijama koje je objavila singapurska Lučka i pomorska uprava (MPA), 18 pomoraca spašeno je iz čamaca za spašavanje uz pomoć trgovačkog broda koji se zatekao u blizini. Nekoliko spašenih osoba zadobilo je ozljede, a četiri člana posade još se uvijek vode kao nestali. Među nestalima su jedan državljanin Tajvana, dva Indonežanina i jedan pomorac iz Mjanmara.

Indijska obalna straža i mornarica odmah su reagirale te koordiniraju opsežnu akciju traganja i spašavanja. Objavljene fotografije i snimke prikazuju gusti crni dim koji suklja iz kontejnera, dok su neki od njih oštećeni ili izbačeni s palube. Prema izjavama indijskih vlasti, najmanje 40 kontejnera palo je u more.

Brod Wan Hai 503, kapaciteta 4.333 TEU, izgrađen je 2005. godine, a upravlja njime brodarska kompanija Wan Hai Lines. Prema dostupnim AIS podacima, brod je bio na ruti iz luke Colombo na Šri Lanki prema indijskoj luci Nhava Sheva u Mumbaiju.

Uzroci požara i eksplozija zasad nisu poznati, a istraga je u tijeku.

Iz Kine prema Iranu stiže 185 kontejnera raketnog goriva

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Najnoviji izvještaji sugeriraju da bi ova isporuka mogla osigurati gorivo za čak 800 iranskih projektila, što ukazuje na značajnu eskalaciju proizvodnje.

Kako navodi The Maritime Executive, Iran je naručio novu, znatno veću isporuku natrijevog perklorata iz Kine – kemikalije koja se koristi kao osnova za izradu amonijevog perklorata, glavnog sastojka goriva za iranske balističke projektile na kruto gorivo.

Za razliku od ranije pošiljke iz siječnja – koja je dopremljena brodovima Golbon i Jairan i sadržavala 58 kontejnera – nova isporuka trebala bi obuhvatiti čak 185 kontejnera, dovoljnih za proizvodnju goriva za oko 800 projektila. Ovaj materijal se u Iran prevozi u obliku peleta, a u zemlji se dalje prerađuje za potrebe Iranske revolucionarne garde (IRGC).

Među projektilima koji koriste ovo gorivo su i dalekometni Fattah i Khybar-Shikan, korišteni u napadima na Izrael, ali i kratkometni sustavi poput Fateh-110 i Zolfaghar, koji su već izvoženi u Rusiju. SAD je potvrdio da su baze u Iraku bile pogođene varijantama iranskih projektila, a Palestine-2 koji koriste Huti u Jemenu smatra se lokalno montiranom verzijom Fattah sustava.

Prema procjenama, novi teret će vjerojatno ponovno biti prevezen brodovima pod kontrolom Islamic Republic of Iran Shipping Lines (IRISL), kao i prvi put. Trenutno su tri srednja kontejnerska broda IRISL-a – Barzin, Rayen i Behta – usidrena kod Šangaja. Svi su već bili na meti američkih sankcija. Iako još nema izravne potvrde da će baš ti brodovi prevoziti novi teret, njihova pozicija i karakteristike ukazuju na moguću povezanost.

S obzirom na zapaljivu prirodu natrijevog perklorata i potrebu za disperzijom rizika, očekuje se da će teret ponovno biti raspoređen na više brodova, čime se pokušava minimizirati mogućnost incidenta i izbjeći detekciju.

Ova isporuka dolazi u trenutku povećanih tenzija na Bliskom istoku, kao i pojačanog interesa međunarodne zajednice za iranski raketni program, posebice zbog njegovog izvoza u aktivne ratne zone poput Ukrajine.

Izrael zaustavio brod Grete Thunberg na putu prema Gazi

0
Foto: Brod koji prevozi Gretu Thunberg i još 11 aktivista, jedrilica duga 18 metara, nedavno preimenovana u Madleen (Freedom Flotilla Coalition).

Brod “Madleen”, 18-metarska jedrilica koja je prevozila Gretu Thunberg i još 11 međunarodnih aktivista, zaustavljen je u međunarodnim vodama nakon što je izraelski ministar obrane Israel Katz izdao naredbu vojsci da spriječi njegov dolazak do Gaze.

Riječ je o najnovijem pokušaju probijanja izraelske pomorske blokade koja traje gotovo dva desetljeća. Iako je brod nosio humanitarnu pomoć za stanovnike Gaze, Izrael ga je opisao kao “flotilu mržnje” i optužio njegove sudionike za antisemitizam, navodi The Maritime Executive.

Nakon što su izraelski komandosi presreli brod, posadi i putnicima je, prema izvješćima, sugerirano da promijene kurs i upute se prema izraelskoj luci. Incident je prošao bez nasilja, ali je izazvao međunarodnu pažnju zbog sudjelovanja poznate klimatske aktivistice Grete Thunberg, kao i zbog složenih političkih okolnosti koje uključuju sigurnosne prijetnje i pogoršanje humanitarne situacije u Gazi.

Organizatori misije, pod okriljem Freedom Flotilla Coalition, tvrde da je njihova primarna namjera bila ukazati na stanje u Gazi, gdje prema UN-ovoj klasifikaciji hrane (IPC) sve regije ulaze u fazu 4 prehrambene krize – jednu razinu ispod službene gladi.

Prvotni plan bio je ploviti većim brodom, no on je onesposobljen nakon što su dvije nepoznate eksplozije pogodile plovilo kod Malte prošlog mjeseca. Aktivisti tvrde da su izraelske bespilotne letjelice odgovorne za oštećenje, no službeno to nije potvrđeno.

Greta Thunberg u izjavi je poručila da svijet ne može nijemo promatrati “sustavno izgladnjivanje dva milijuna ljudi”, te da njihova misija – iako ograničenih logističkih kapaciteta – ima snažno simbolično značenje.

Ovaj incident podsjetio je na događaj iz 2010. kada je izraelska mornarica nasilno presrela turski brod “Mavi Marmara”, što je završilo smrću deset civila i izazvalo globalnu osudu.

Izrael ostaje odlučan u provedbi pomorske blokade, opravdavajući je kao sigurnosnu mjeru protiv krijumčarenja oružja prema Hamasu. Međutim, sve glasnije su i međunarodne kritike zbog humanitarnih posljedica koje blokada ima na stanovništvo Gaze.

Šok u američkoj trgovačkoj mornarici – kapetan optužen za silovanje kadetkinje

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Američko Ministarstvo pravosuđa podiglo je kaznenu prijavu protiv bivšeg kapetana trgovačkog broda Johna Merronea, optužujući ga da je drogirao i seksualno napao kadetkinju Američke trgovačke mornaričke akademije (USMMA) na američkom brodu Liberty Glory.

Prema navodima, Merrone je počinio napad dok se žrtva nalazila na obveznoj brodskoj praksi. Istraga seže još u listopad 2022., kada je CNN prvi put objavio informacije o slučaju, piše Splash247.

Žrtvu zastupa odvjetnička tvrtka Justice4Mariners, koju vodi Ryan Melogy – bivši pomorac i sam diplomant USMMA. “Ovo je prijelomni trenutak za pomorsku industriju,” izjavio je Melogy. “Ministarstvo pravosuđa nije podiglo kaznenu prijavu za seksualni napad na američkom trgovačkom brodu više od jedne generacije. Ovo označava početak promjena.”

Melogy naglašava da slučaj ide daleko izvan pojedinca. Merrone, unatoč ranijim osudama za lažno pritvaranje i fizičko nasilje u Floridi, godinama je nastavio raditi u floti. Štoviše, Akademija je nastavila slati kadete na brodove na kojima je on zapovijedao. “To nije samo priča o jednom kapetanu – to je priča o sustavu koji godinama štiti zlostavljače i ignorira žrtve,” rekao je Melogy.

Posebno je problematična praksa Akademije i kompanija koje su nastavile zapošljavati osobe s nasilničkom prošlošću, čime su, tvrdi odvjetnik, direktno ugrozile sigurnost kadeta i posade.

“Moja klijentica je unatoč svemu uspjela završiti Akademiju i steći pomorsku licencu,” kaže Melogy. “Njezina hrabrost, kao i hrabrost druge žrtve, ključni su za podizanje ovih povijesnih optužbi.”

Očekuje se da će ovaj slučaj imati dalekosežne posljedice za pomorsku industriju SAD-a, posebice u pogledu sigurnosti kadeta na brodovima pod američkom zastavom i odgovornosti zapovjednika brodova.

8. lipnja: Svjetski dan oceana i globalni poziv na buđenje

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Svjetski dan oceana, koji se svake godine obilježava 8. lipnja, prilika je da se podsjetimo na ulogu koju oceani imaju za cjelokupni život na Zemlji. Ovogodišnja tema „Wonder: Sustaining what sustains us“ (Održavanje onoga što nas održava) naglašava potrebu za očuvanjem morskih ekosustava, ne samo iz znanstvenog interesa, već iz čiste nužnosti.

Oceani proizvode više od 50 % kisika koji udišemo, apsorbiraju oko 30 % emisija ugljičnog dioksida te reguliraju globalnu temperaturu. Oni su ključni u borbi protiv klimatskih promjena, ali su istovremeno među najvećim žrtvama istih procesa.

Kiselost mora raste, bioraznolikost opada, a mikroplastika je pronađena čak i u najdubljim dijelovima oceana. Ribe koje su nekad bile osnovna hrana milijardama ljudi danas nestaju iz ribarskih mreža zbog prelova i gubitka staništa.

Industrijski sektor – od energetike i brodarstva do prehrambene industrije – koristi ocean svakodnevno, ali njegovo očuvanje i dalje ostaje na margini većine političkih i gospodarskih strategija.

Ove godine posebnu pažnju privlači i predstojeća UN Ocean konferencija, koja se održava u francuskom gradu Nici od 9. do 13. lipnja. Konferencija će okupiti donositelje odluka, znanstvenike i predstavnike industrije kako bi definirali konkretne mjere za obnovu i zaštitu oceana.

No dok dokumenti i strategije nastaju, oceani nastavljaju trpjeti. Ako ocean prestane obavljati svoju ulogu – bilo kao klimatski regulator, hranidbeni lanac ili globalni prometni koridor – posljedice neće biti lokalne, već planetarne.

Današnji dan nije samo simbol. To je upozorenje da ne možemo više promatrati oceane kao pozornicu za resurse, ribolov ili plovidbu – već kao temelj našeg opstanka.

Kako su brodski kontejneri oblikovali modernu povijest transporta

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Brodski kontejneri danas su nezamjenjiv dio globalne pomorske industrije. Ne samo da omogućuju siguran i učinkovit prijevoz robe, već su svojim dolaskom revolucionirali pomorsku trgovinu, postavši simbol modernog teretnog transporta. Međutim, njihova povijest nije duga kao što bi se moglo činiti – standardizirani brodski kontejner postoji tek nešto više od 60 godina. No, kako su nastali, koje vrste kontejnera danas koristimo, koliko koštaju i što nas očekuje u budućnosti?

Povijest kontejnera – od ideje do revolucije

Prvi standardizirani brodski kontejner izmislio je Malcolm McLean, američki poduzetnik i vlasnik transportne kompanije, sredinom 20. stoljeća. Prije McLeanove inovacije, teret se u lukama ukrcavao i iskrcavao komad po komad, što je trajalo danima, a gubici u vremenu i novcu bili su ogromni. On je osmislio jednostavno rješenje – čeličnu kutiju standardiziranih dimenzija koja se može lako prebacivati s kamiona na brod i obrnuto. Tako je 1956. godine, na brodu Ideal X, krenuo prvi kontejnerski transport iz Newarka, New Jersey, do Houstona, Texas, čime je započela era modernog kontejnerskog transporta.

McLeanov izum je ubrzo prihvaćen širom svijeta jer je omogućio brži, sigurniji i ekonomičniji transport. Do 1970-ih, gotovo sve velike pomorske linije prešle su na kontejnerski način transporta, što je dovelo do masovnih promjena u pomorskim lukama, uključujući uvođenje specijaliziranih kontejnerskih terminala i dizalica koje su mogle rukovati velikim metalnim kutijama.
Danas postoji mnogo različitih vrsta kontejnera prilagođenih za različite terete. Evo pregleda najčešćih tipova:

1. Standardni suhi kontejner (Dry Van)

Opis: Najčešći tip kontejnera, koristi se za transport opće robe kao što su odjeća, elektronika i namještaj. Potpuno su zatvoreni, štiteći robu od vremenskih uvjeta.
Dimenzije: 20ft i 40ft.
Namjena: Opći teret (neprehrambeni proizvodi).
Cijena: Novi: 1.000 – 3.500 USD; Rabljeni: 500 – 3.000 USD.

2. High Cube kontejner

Opis: Viši od standardnih kontejnera (9,5 stopa visine), pruža dodatni prostor za teret koji zahtijeva više vertikalne visine.
Dimenzije: 40ft i 45ft.
Namjena: Prijevoz visokog tereta poput strojeva ili glomaznog namještaja.
Cijena: Novi: 2.000 – 6.000 USD; Rabljeni: 1.500 – 4.000 USD.

3. Reefer kontejner (rashladni kontejner)

Opis: Opremljen sustavom za kontrolu temperature, koristi se za transport lako kvarljivih proizvoda koji zahtijevaju posebne uvjete, poput voća, mliječnih proizvoda i lijekova.
Dimenzije: 20ft i 40ft.
Namjena: Lako kvarljiva roba (hrana, farmaceutski proizvodi).
Cijena: Novi: 5.000 – 17.000 USD.

4. Kontejner s otvorenim krovom (Open Top Container)

Opis: Ima uklonjivi krov, što omogućuje utovar robe odozgo. Prikladan za transport robe koja ne stane kroz standardna vrata.
Dimenzije: 20ft i 40ft.
Namjena: Teški strojevi, građevinski materijal, drvena građa.
Cijena: Novi: 4.000 – 7.000 USD; Rabljeni: 1.500 – 5.000 USD.

5. Flat Rack kontejner

Opis: Ima preklopne bočne stranice i ravnu površinu, što omogućuje transport velikih ili teških predmeta poput vozila ili plovila.
Dimenzije: 20ft i 40ft.
Namjena: Vozila, velika mehanizacija, brodice.
Cijena: Novi: 4.500 – 9.000 USD; Rabljeni: 1.500 – 4.000 USD.

6. Tank kontejner (ISO Tank)

Opis: Specijalizirani kontejner u obliku cilindričnog spremnika unutar čeličnog okvira, koristi se za prijevoz tekućina i plinova.
Dimenzije: 20ft.
Namjena: Kemikalije, prehrambene tekućine, plinovi.
Cijena: Novi: 10.000 – 15.000 USD.

7. Ventilirani kontejner

Opis: Ima ugrađene otvore koji omogućuju protok zraka, čime je idealan za prijevoz tereta koji zahtijeva ventilaciju poput kave, žitarica ili sjemenki.
Dimenzije: 20ft i 40ft.
Namjena: Kava, sjemenke, organski materijali.
Cijena: Ovisi o stanju i specifičnostima (kontaktirati dobavljače za točne cijene).

Cijene kontejnera i faktori koji utječu na njih

Cijena brodskih kontejnera ovisi o nekoliko ključnih faktora: stanju (novi ili rabljeni), veličini, lokaciji te specifičnim modifikacijama. Rabljeni kontejneri su često mnogo jeftiniji i mogu se naći po cijenama od 1.200 do 2.500 dolara za 20ft kontejnere, dok cijene rabljenih 40ft kontejnera variraju između 2.000 i 4.000 dolara. Međutim, specijalizirani kontejneri poput ISO tankova ili reefera mogu doseći cijene i do 15.000 dolara.

Zanimljivosti o budućnosti kontejnera

S obzirom na to da se globalna trgovina i dalje razvija, očekuje se da će i kontejnerski transport nastaviti s inovacijama. Evo nekoliko zanimljivih trendova u budućnosti:

  1. Pametni kontejneri: Kontejneri opremljeni GPS-om, senzorima za praćenje temperature i vlage te sustavima za praćenje stanja tereta postaju sve popularniji. Ovi kontejneri omogućuju vlasnicima tereta praćenje u stvarnom vremenu, čime se povećava sigurnost i smanjuje rizik od oštećenja tereta.
  2. Kontejneri za autonomne brodove: Kako se razvijaju tehnologije autonomne plovidbe, kontejnerski brodovi budućnosti mogli bi postati potpuno automatizirani, smanjujući potrebu za posadom i povećavajući sigurnost.
  3. Ekološki kontejneri: Kako industrija teži smanjenju ugljičnog otiska, istražuju se materijali za kontejnere koji su lakši i održiviji, a uz to se rade i optimizacije u dizajnu kako bi se smanjila potrošnja goriva prilikom transporta.

Brodski kontejneri su u kratkom vremenu postali ključni za globalnu trgovinu i logistiku zahvaljujući svojoj fleksibilnosti, trajnosti i svestranosti, što im omogućuje široku primjenu u različitim industrijama, od prijevoza tereta do jedinstvenih građevinskih projekata, a s obzirom na stalne inovacije u tehnologiji i održivosti, jasno je da će njihova uloga u budućnosti pomorske industrije i dalje rasti.

Allseas prelazi na nuklearnu energiju za svoje offshore brodove

0
Foto: Allseas/Splash247

Švicarska tvrtka Allseas, poznata po svojim offshore građevinskim projektima i divovskim plovilima poput Pioneering Spirit, pokrenula je petogodišnji plan razvoja malog modularnog reaktora (SMR) namijenjenog korištenju na brodovima i na kopnu.

Ova tehnološka inicijativa usmjerena je na smanjenje emisija i povećanje energetske neovisnosti. Nuklearna energija, za razliku od fosilnih goriva, osigurava visoku gustoću energije bez emisija CO₂ te stabilan i dugotrajan izvor napajanja, piše Splash247.

Allseas se odlučio za četvrtu generaciju HTGR (High-Temperature Gas-cooled Reactor) tehnologije, u snazi od 25 MWe. Ovi reaktori koriste TRISO gorivo – sitne čestice uranijeva oksida obložene keramičkim slojevima koje zadržavaju radioaktivne produkte fisije i pod najtežim uvjetima.

Reaktor se samostalno regulira, bez potrebe za aktivnim hlađenjem. U slučaju problema, sustav se automatski hladi i gasi, što ga čini iznimno sigurnim za primjenu na brodovima.

Projektna voditeljica Stephanie Heerema istaknula je kako će se tijekom prve godine izraditi osnovne projektne studije za primjenu na moru i kopnu. Nakon toga slijedi razvoj prototipa i razgovori s regulatorima.

Plan Allseasa je da proizvodnja krene do 2030. godine, najprije za kopnenu upotrebu, dok se ne usklade pomorski propisi. Nakon toga slijedi ugradnja reaktora na plovila.

Tvrtka također istražuje kružne metode upravljanja otpadom, uključujući reciklažu grafita i ponovno korištenje TRISO goriva.

Allseas je već postavio ciljeve: smanjenje emisija za 30% do 2030., te postizanje nulte emisije do 2050. godine. Primjena nuklearne energije u offshore sektoru mogla bi biti ključan korak prema toj tranziciji.

AMSA izvještaj otkriva: većina MLC prijava dolazi s bulkera

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Australska pomorska sigurnosna uprava (AMSA) objavila je godišnje izvješće o provedbi Pomorske radne konvencije (MLC) za 2024. godinu, s ukupno 173 zaprimljene pritužbe – što je pad od 19,16 % u odnosu na 2023. godinu.

Pritužbe najčešće dolaze iz redova pomoraca, a većina se odnosi na kašnjenja i neisplatu plaća, loše uvjete života i rada te nedostatne zalihe hrane i vode. Iako se broj prijava smanjuje od pandemijske 2020., prosjek u zadnjih pet godina ostaje stabilan. Ukupno je od početka primjene MLC-a u Australiji 2013. godine zaprimljeno 2102 pritužbe.

Foto: AMSA/Safety4Sea

Ključni podaci za 2024.:

  • 62,4 % pritužbi odnosi se na bulk carriera, najzastupljeniji tip broda u australskim lukama.
  • 28,3 % svih pritužbi bilo je vezano uz neisplatu plaća.
  • 934 MLC nesukladnosti zabilježeno je tijekom inspekcija.
  • 9 brodova je zadržano, a tri izravno zbog MLC povreda.
  • 29 brodova dobilo je službene naloge zbog MLC nepravilnosti.
  • 14 brodova zabranjen je ulazak u australske luke zbog ozbiljnih kršenja MLC-a.
  • 30.392 USD iznosa plaća vraćeno je pomorcima u 2024.

Kršenja prema MLC naslovima:

  • Naslov 2 – Uvjeti zaposlenja: i dalje najviše kršenja (167), ali u blagom padu.
  • Naslov 3 – Smještaj i prehrana: 58 prijava.
  • Naslov 4 – Zdravstvena zaštita i socijalna skrb: 84 prijave.
  • Naslovi 1 i 5 zabilježili su tek manji broj nepravilnosti.

Australija se i dalje ističe kao država koja ozbiljno pristupa zaštiti prava pomoraca. Iako je broj pritužbi u opadanju, bulkeri ostaju brodovi s najvećim brojem problema, a AMSA nastavlja s aktivnim nadzorom i zabranama pristupa za brodove s ponavljanim kršenjima.