RANK: 2nd Engineer VESSEL TYPE: Bulk Carrier (new building – 64000 DWT) SALARY: 8.180,00 EUR /8.430,00 EUR + (depending on years in Rank Seniority bonus is applied) + Loyalty bonus for years spent with Company JOINING DATE: July & August 2025 (few positions open) TOUR OF DUTY: 4 months ON / 3-4 months OFF EMPLOYER: German shipping company EXPERIENCE: Previous experience with MAN ME-C engines is required ADDITIONAL INFO: Seniority & Loyalty bonus applied; Benefit: Health Insurance for family members; Multinational crew on board; Trading area: World wide
For more information about contract Terms & Conditions and sending CVs please do not hesitate to contact us at: cv@dgs.hr
RANK: 2nd Engineer VESSEL TYPE: Container vessel (1049 TEU) SALARY: 8.180,00 EUR / 8.430,00 EUR – depending on years in Rank Seniority bonus is applied + Loyalty bonus for years spent with Company JOINING DATE: July & August 2025 TOUR OF DUTY: 4 ON / 3-4 OFF EMPLOYER: German shipping company EXPERIENCE: Previous experience with MAN ME and/or RT Flex Engines is required
ADDITIONAL INFO: Multinational crew on board; Trading area: World wide; Seniority & Loyalty bonus applied; Benefit- Health Insurance for family members
For more information about contract Terms & Conditions and sending CVs please do not hesitate to contact us at: cv@dgs.hr
Feel free to fill in the online application without any obligation.
Dok Washington traži nove koncesije u Atlantiku i Pacifiku, niz saveznih država podiže glas protiv ugrožavanja mora i obale
Guverneri i državni odvjetnici dvanaest američkih saveznih država službeno su izrazili protivljenje planovima za offshore bušenje nafte i plina u Atlantskom i Tihom oceanu.
Kako navodi Splash247, u zajedničkim pismima američkom Ministarstvu unutarnjih poslova, konkretno Uredu za upravljanje oceanima i energetikom (BOEM), savezne države poput Kalifornije, New Yorka, Oregona i Massachusettsa zatražile su da se sve regije uz njihove obale izuzmu iz novog petogodišnjeg programa dodjele koncesija za istraživanje i eksploataciju nafte i plina (2024.–2029.).
Kalifornijski državni odvjetnik Rob Bonta upozorio je da bi daljnje širenje bušotina ugrozilo pomorske ekosustave i obalne zajednice, bez stvarne energetske koristi: „SAD već proizvodi i izvozi više nafte i plina nego što troši. Potražnja za benzinom pada od 2019., pogotovo na istočnoj i zapadnoj obali.“
Osim savezne razine, protivljenje je došlo i s lokalne, pa su guverneri Sjeverne i Južne Karoline – jedan demokratski, drugi republikanski – zajedničkim pismom pozvali na zadržavanje zabrane bušenja uz njihovu obalu. Njihove obale ukupno broje gotovo 10.000 km, a svaka obalna općina u obje države donijela je odluku protiv offshore bušenja i seizmičkog testiranja.
Pritisak na BOEM dolazi u trenutku kada agencija razmatra nova potencijalna područja za dodjelu koncesija, uključujući i obalu Floride i Georgije. Podsjetimo, te su regije zaštićene još od predsjedničkog moratorija iz Trumpova prvog mandata, koji je trebao trajati do 2032. godine.
Zanimljivo, dok se Trumpova administracija suočava s valom protivljenja offshore bušenju, istovremeno traje pravna bitka oko njegove odluke da blokira razvoj offshore vjetroelektrana. U svibnju je 18 saveznih država, među njima Kalifornija, New York i Illinois, pokrenulo tužbu kojom se pokušava poništiti ta odluka, tvrdeći da je nezakonita i da ugrožava razvoj obnovljivih izvora energije.
Sporovi oko korištenja morskog prostora SAD-a pokazuju duboku podjelu između federalne vlasti i saveznih država, posebice po pitanju energetske tranzicije, očuvanja okoliša i sigurnosti pomorskih aktivnosti.
Glavni tajnik Međunarodne pomorske organizacije (IMO), Arsenio Dominguez, pozdravio je ambiciozne odluke donesene na UN-ovoj Konferenciji o oceanima održanoj u Nici od 9. do 13. lipnja, ali je pritom naglasio da bez konkretne provedbe, ni najplemenitije namjere neće donijeti promjene.
IMO delegacija u Nici istaknula je glavne ekološke izazove pomorske industrije – od otpada plastike s brodova i invazivnih vrsta, do podvodne buke i smanjenja emisije stakleničkih plinova. U završnom dokumentu Konferencije pomorski prijevoz prepoznat je kao ključan za svjetsku trgovinu, sigurnost hrane i energije, ali i kao izvor emisija koje treba smanjiti, piše Safety4Sea.
„Započeli smo s obećanjima, no sad slijedi pravi posao. Vrijeme je za konkretna, mjerljiva rješenja“, poručio je Dominguez.
Tiha prijetnja pod morem
IMO je podržao osnivanje Koalicije za tihi ocean, koju predvode Kanada i Panama, a čini je 37 zemalja posvećenih borbi protiv podvodne buke. Tijekom konferencije predstavljene su i ažurirane IMO smjernice iz 2023. te Akcijski plan iz 2024. o smanjenju podvodne buke, uz tehničku podršku kroz projekt GloNoise.
Invazivne vrste na brodskim oplatama
Kroz niz inicijativa IMO pokušava zaustaviti prijenos invazivnih morskih organizama koji se šire preko brodskih trupova. U pripremi je obvezujući globalni pravilnik o biofoulingu, koji bi se mogao usvojiti 2027. godine. Pružena je i tehnička pomoć zemljama putem projekata TEST Biofouling i GloFouling, uz podršku industrijske alijanse GIA za morsku biosigurnost.
Plastični otpad i novi savezi
Prema MARPOL konvenciji (Prilog V), većina otpada, uključujući plastiku, zabranjena je za ispuštanje u more. IMO je dodatno ojačao borbu protiv morskog otpada kroz Strategiju i Akcijski plan do 2025., koji uključuju unaprjeđenje luka, edukaciju pomoraca i međunarodnu suradnju. Tri velika projekta – GloLitter, RegLitter i PRO-SEAS – pomažu državama da usklade zakonodavstvo i poboljšaju sustave za zbrinjavanje otpada.
Tijekom konferencije najavljena je i nova globalna industrijska alijansa za borbu protiv plastičnog zagađenja, otvorena za ulazak tvrtki i privatnog sektora.
Dominguez je pozvao sve sudionike da do 2028., kada će Konferenciju zajednički organizirati Čile i Južna Koreja, dokažu da pomorski sektor ne stoji po strani, već aktivno djeluje u zaštiti oceana.
Iako se eksploziv navodno ukrcao bez znanja posade, vlasti su pokrenule kaznenu istragu upravo protiv preživjelih članova broda.
Nakon snažne eksplozije i požara na kontejnerskom brodu Wan Hai 503 koji se prošlog tjedna dogodio uz obalu indijske savezne države Kerala, indijske vlasti pokrenule su kaznenu istragu protiv zapovjednika i posade broda. Četiri pomorca se vode kao nestali, a jedan je tijelo pronađeno u stanju raspadanja na obali Alappuzhe, piše The Maritime Executive.
Iako je preliminarna istraga pokazala da je uzrok požara najvjerojatnije pogrešno deklarirani teret eksploziva, lokalna policija iz Fort Kochija podigla je službenu kaznenu prijavu (FIR) protiv preživjelih članova posade. Na teret im se stavlja nemar u navigaciji, nepravilno rukovanje zapaljivim i toksičnim materijalima, ugrožavanje ljudskih života te kolektivna zavjera.
— Indian Coast Guard (@IndiaCoastGuard) June 11, 2025
Prema riječima jednog visokog lučkog dužnosnika, posada je odmah nakon eksplozije napustila brod, što smatraju sumnjivim: “Trenirani su za gašenje požara. Njihova odluka o napuštanju broda izaziva dodatna pitanja.”
Još uvijek nije objavljena nijedna optužnica protiv kopnenih tvrtki ili špeditera, iako se u luci Nhava Sheva provodi istraga oko mogućnosti da je eksploziv ukrcan kao „opći teret”. Takvi propusti često se događaju u ranoj fazi logističkog lanca, prije dolaska kontejnera u luku, i često su izvan kontrole brodske posade.
Brod je trenutno usidren 60 nautičkih milja od obale gdje indijska obalna straža i komercijalni spašavatelji nastavljaju operaciju gašenja. Iako se još uvijek vidi dim, zagađenje mora nije zabilježeno.
Na summitu G7 održanom u Kanadi, Velika Britanija najavila je novi val sankcija protiv Rusije, ciljajući dodatnih 20 tankera za koje se sumnja da su dio tzv. “shadow fleet” – mreže brodova koja pomaže Rusiji u zaobilaženju međunarodnih ograničenja cijena nafte.
U paketu sankcija nalazi se ukupno 30 entiteta, uključujući brodove, brodarske kompanije, tvrtke za zapošljavanje posade te paravan-firme. Britanski premijer Keir Starmer i ministar vanjskih poslova David Lammy naglasili su da je cilj poremetiti opskrbne linije koje financiraju rat u Ukrajini. Očekuje se da bi Europska unija mogla slijediti britanski primjer, navodi Splash247.
Među sankcioniranim brodovima nalaze se oni za koje se sumnja da koriste lažne zastave, krivotvorenu dokumentaciju i kompleksne vlasničke strukture kako bi prikrili povezanost s ruskim interesima. Mnogi od njih već su bili pod nadzorom zbog učestalih STS (ship-to-ship) operacija u rizičnim područjima te namjernog skrivanja identiteta putem manipulacije AIS signalom.
Uz brodove, sankcionirani su i operateri poput Rosneft Marine (UK), Orion Star Group i Valegro, koje se povezuje s upravljanjem posadom i tehničkom podrškom brodovima povezanim s ruskim energetskim sektorom.
Također, dvojica britanskih državljana – Vladimir Pristoupa i Olech Tkacz – našli su se na listi zbog navodnog krijumčarenja sofisticirane elektroničke opreme vrijedne više od 120 milijuna dolara u Rusiju putem mreže paravan-kompanija.
Uoči blagdana Tijelova uvodi se niz dodatnih brodskih linija i izmjena kako bi se rasteretile gužve i olakšalo putovanje prema otocima.
U četvrtak, 19. lipnja, u Republici Hrvatskoj obilježava se blagdan Tijelova, koji je ujedno i neradni dan. S obzirom na očekivani pojačani promet, Jadrolinija uvodi izvanredne plovidbe, izmjene satnica te pojačava pojedine linije duž Jadrana.
Dodatna putovanja i izmjene redova plovidbe
Za liniju 435 Zadar (Gaženica) – Bršanj (Iž) u petak, 20. lipnja uvedeno je izvanredno putovanje: polazak iz Zadra predviđen je u 09:00 sati, a povratak iz Bršanja u 10:30 sati.
Na državnim brzobrodskim linijama također dolazi do privremenih promjena:
9403 Ist – Zapuntel – Brgulje – Molat – Zadar: 18. lipnja polazak će biti u 17:00 sati umjesto uobičajenih 14:05.
9404 Zadar – Rivanj – Sestrunj – Zverinac – Božava – Brbinj: istoga dana, polazak se pomiče s 15:00 na 16:30 sati.
Pojačana linija Split – Supetar
Na jednoj od najprometnijih trajektnih linija, Split – Supetar, ovog će vikenda u prometu biti tri broda u rotaciji, kako bi se smanjile gužve i omogućio što efikasniji ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila.
Nove sezonske linije: Silba i južni Jadran
Od 20. lipnja počinje sezonska brzobrodska linija Novalja – Silba, kao nadogradnja na postojeću državnu liniju Rijeka – Rab – Novalja. Linija je idealna za vikend putnike i izletnike. Red plovidbe možete pregledati ovdje.
Također, od 13. lipnja u prometu je linija Dubrovnik – Korčula – Hvar – Bol – Split, najduža brzobrodska linija koja povezuje ključne točke južnog Jadrana.
Bez vremenskih prepreka
Za vikend se ne očekuju nepovoljni vremenski uvjeti, što znači da se plovidba planira bez poteškoća. Putnicima se ipak savjetuje da redovno prate obavijesti brodara zbog mogućih izmjena.
Brazil je 17. lipnja 2025. uspješno održao 5. krug trajne ponude koncesija za istraživanje nafte i plina, tijekom kojeg je dodijeljeno 34 istraživačka bloka, uključujući više offshore područja. Ukupno devet kompanija osiguralo je prava, uključujući globalne gigante kao što su Petrobras, Shell, ExxonMobil, Equinor i Chevron.
Kako navodi Offshore Energy, najveću pažnju privukli su blokovi u bazenima Foz do Amazonas, Santos i Pelotas. U ovom krugu prikupljeno je oko 180 milijuna USD kroz naknade za potpisivanje ugovora – rekordna svota za brazilske dražbe.
Petrobras je preuzeo vodeću ulogu, osiguravši deset blokova u Foz do Amazonas bazenu u partnerstvu s ExxonMobilom (50:50), pri čemu je operativna uloga podijeljena. Dodatna tri bloka u Pelotas bazenu kompanija dijeli s Petrogal Brasil, gdje Petrobras ima 70% udjela i ulogu operatora.
Shell Brazil je osigurao četiri dubokomorska bloka u Santos bazenu, smještena 250 km od obale. Kompanija planira detaljne seizmičke analize prije odluke o daljnjem razvoju.
Norveški Equinor preuzeo je blok S-M-1617 u Santos bazenu, samo 60 km od postojećeg bloka u njihovom vlasništvu. Ova akvizicija potvrđuje strategiju jačanja prisutnosti u Brazilu, ključnom tržištu za Equinor.
Australski Karoon Energy proširio je svoje pozicije sa šest novih blokova u Santos bazenu. Dva od njih sadrže otkriće Piracucá, koje bi moglo biti povezano s planiranim FPSO sustavom za polje Neon.
Osim offshore aktivnosti, kineska Dillianz je osigurala jedan onshore blok, dok su Chevron i CNPC zajednički osvojili devet offshore blokova u Foz do Amazonas bazenu.
Planirana ulaganja u fazu istraživanja procijenjena su na 250 milijuna USD. Potpisivanje ugovora očekuje se do kraja studenoga 2025. godine.
Projekt “Podvodna patrola Pomorske škole Split” uspješno je priveden kraju ove subote, 14. lipnja, s impresivnom ekipom od 10 mladih i predanih učenica i učenika koji su postali certificirani ronioci. Ova izuzetna inicijativa, proizašla iz strasti učenika i njihove mentorice za očuvanjem Jadranskog mora, ne samo da je osnažila novu generaciju podvodnih volontera, već je i dodatno potvrdila status Pomorske škole Split kao lidera u pomorskom obrazovanju i ekološkoj osviještenosti.
Projekt je okupio talentirane učenike različitih smjerova: tri učenice ribarsko-nautičkog smjera, tri učenika ribarsko-nautičkog smjera te četiri učenika nautičkog smjera. Iako zbog opravdanih razloga svi učenici nisu bili prisutni na završnom ronjenju, njihov je uspjeh proslavljen u ime cijele ekipe.
Realizacija ovog hvalevrijednog projekta omogućena je zahvaljujući financijskoj podršci Splitsko-dalmatinske županije, čime je naglašena važnost suradnje lokalne zajednice u očuvanju morskog okoliša. “Podvodna patrola Pomorske škole Split” sastavni je dio krovnog projekta “Zdravo more”, a važno je istaknuti da su upravo učenici ribarsko-nautičkog smjera nositelji ovog krovnog projekta.
“Zdravo more” ponosno nosi certifikat najviše kategorije “Ultramarine Blue School” Europske mreže plavih škola, inicijative financirane od strane Europske komisije. U trenutku dodjele, krajem 2024. godine, Pomorska škola Split bila je jedna od samo devet škola Europe među otprilike 550 “Plavih škola” koje su se mogle pohvaliti ovim najvećim priznanjem, čime je postala prva škola u Republici Hrvatskoj s ovim prestižnim certifikatom. Projekt “Podvodna patrola Pomorske škole Split”, među ostalim, bio je prijavljen za certifikat, što dodatno ističe njegov značaj na europskoj razini, kao i doprinos Županije.
Od “dronaša” do certificiranih ronilaca: Putovanje “Podvodne patrole Pomorske škole Split”
Projekt “Podvodna patrola Pomorske škole Split” nastao je na čvrstim temeljima dugogodišnjeg kontinuiranog rada školske eko-grupe „Zdravo more“, koja je 2022. godine proglašena najboljom srednjoškolskom eko-grupom u Republici Hrvatskoj. S već 20 uspješno odrađenih eko-akcija u posljednjih pet godina, izložbama „Postani čuvar Jadranskog mora“ i „Vrisak mora“ te projektima poput „Tradicijom komiških ribara“, „Građanska znanost: mjerenje i promatranje mora“, „Baby boom liganja“ i slično, grupa je sustavno dokazivala svoju predanost i inovativnost. Autori su podvodnih dokumentarnih filmova te su vrlo aktivni na društvenim mrežama i u medijima, podižući svijest o važnosti očuvanja mora. Zanimljivosti iz njihovog rada, kao i uspjesi, mogu se pratiti isključivo na njihovoj Instagram stranici @zdravomore.eko i putem medija. Grupa surađuje s brojnim institucijama, udrugama, tvrtkama i pojedincima iz znanstvene zajednice te su rado viđeni izlagači na međunarodnom sajmu ribarstva u Poreču. Uz svoj izložbeni štand i putem predavanja posjetiteljima stručno prenose važnost plavog obrazovanja i njihovo djelovanje u izvannastavnim aktivnostima. Također, ponosni su i na brojne dosadašnje suradnje s nagrađivanim projektom „Pomorsko je dobro“ Splitsko-dalmatinske županije.
Mentorica grupe, prof. ribarsko-nautičkih predmeta Marijana De Marchi, najavila je novi projekt „Podvodnom patrolom Pomorske škole Split“ još prilikom gostovanja grupe u Europskom parlamentu u Strasbourgu. Eko-grupa se dijeli na dvije podgrupe: „dronaši“, učenici ribarsko-nautičkog smjera, koji podvodnim dronovima istražuju podmorje i izvlače otpad težine do 13 kilograma, te podgrupu ronioca. Do sada su u grupi ronioca bili učenici s privatnim licencama, a s obzirom na to da su mnogi maturirali, ideja mentorice je bila osigurati besplatnu školsku obuku novim članovima koji će većinom dolaziti iz redova ribarsko-nautičkog smjera.
Splitsko-dalmatinska županija prepoznala je ovaj projekt, nagradivši eko-grupu i zainteresirane učenike probnim zaronima te s 10 besplatnih tečajeva ronjenja! Važno je naglasiti kako je projekt doživio iznimno veliki odaziv, s čak 50-ak učenika iz svih smjerova škole koji su se prijavili na tečaj ronjenja. S obzirom na veliki broj zainteresiranih, nakon prvog kruga izbora preko 30 učenica i učenika imalo je uvodno predavanje i probne zarone, što svjedoči o velikom interesu mladih Pomorske škole Split za aktivno sudjelovanje u očuvanju mora. Projekt je uz podršku ravnateljice Mirele Žižić realiziran u suradnji s instruktorom Jozom Rosom iz Ronilačko-ekološkog kluba „Podstrana“ (REK Podstrana). Učenici su, nakon uvodnog predavanja i probnog zarona u bazenu na Poljudu, završili tečaj u REK Podstrana, stekavši licencu za OWD sportsko ronjenje do dubine od 18 metara. Donosimo vam galeriju fotografija sa zvaničnog završetka projekta i podsjetnik na predavanje i probne zarone u bazenu. Svakako je lijepo znati da su među novim roniocima škole iznimno svestrane učenice i učenici koji će se nastaviti školovati na Sveučilišnom odjelu za studije mora i Pomorskom fakultetu. U grupi su podvodni ribolovci s dozvolom, vaterpolisti i plivači, nositelj priznanja Hrvatskog olimpijskog sporta za uspjehe u jedrenju i polaznica solo pjevanja koje pohađa u Glazbenoj školi Josipa Hatzea.
Novi horizonti za pomorska zanimanja i očuvanje mora
Osim što potiče eko-volontiranje i sport, projekt ima i dalekosežan značaj za budućnost pomorskih zanimanja. S razvojem marikulture, podvodnim nadzorom, potrebom za roniocima u nautičkim tvrtkama i rastućim podvodnim turizmom, stvara se sve veća potreba za stručnim kadrom, kao i u terenskim znanstvenim istraživanjima mora. Također, globalna ekološka osviještenost o uklanjanju otpada iz mora, posebno plastike, čini volonterski rad ronioca neophodnim.
Mnogi bivši članovi grupe, učenici ribarsko-nautičkog smjera, već su se zaposlili kao instruktori ronjenja ili rade na ribogojilištima, što potvrđuje praktičnu vrijednost stečenih znanja i vještina u ronjenju. Važno je naglasiti da svi bivši učenici “Zdravog mora” i dalje ostaju snažno vezani za ekologiju mora te ih sadašnji učenici često sreću u eko-akcijama diljem naše županije, što govori o važnosti i trajnom utjecaju projekta „Zdravo more“ na hrvatsku omladinu. Tijekom školovanja, učenici s licencom bit će članovi REK Podstrana i školske eko-grupe „Zdravo more“, sudjelujući u eko-akcijama pod nadzorom.
Nadamo se da će “Podvodna patrola Pomorske škole Split” i projekt „Zdravo more“ nastaviti živjeti i u budućnosti, inspirirajući nove generacije da se aktivno uključe u zaštitu našeg mora.
Čestitke ovim mladim podvodnim eko-herojima i njihovoj mentorici!
Veliko hvala Splitsko-dalmatinskoj županiji, SC Bazenima Poljud, REK Podstrani i roditeljima na neprocjenjivoj suradnji, poručuju iz Pomorske škole Split!
Tijekom noći s 16. na 17. lipnja snažno nevrijeme pogodilo je zadarsko i kvarnersko područje, prouzročivši niz pomorskih nezgoda. Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u Rijeci (MRCC Rijeka) zabilježila je preko 270 poziva te koordinirala velik broj intervencija na moru.
Najzahtjevnija akcija provedena je u zadarskom kanalu, gdje je katamaran Melita, s 38 putnika i 5 članova posade, doživio proboj mora u trup tijekom plovidbe po olujnim uvjetima. Putnici i posada evakuirani su splavima i uz pomoć Lučke kapetanije Zadar prebačeni na Jadrolinijin brod „Jadran“, koji ih je sigurno dovezao u luku Gaženica. U tijeku je stabilizacija plovila te priprema za istragu o uzrocima incidenta.
Na području otoka Molata, djelatnici Lučke ispostave Sali uspješno su evakuirali osobe s nasukane jahte na otočiću Brguljski. Kod Ošljaka je brodica uspjela izbjeći veću štetu zahvaljujući brzoj reakciji vlasnika, dok su dvije osobe s prevrnutog gumenjaka vlastitim snagama doplivale do otoka. Na otoku Istu, šest osoba s nasukane jedrilice uspješno je zbrinuto.
Na Kvarneru su provedene akcije tegljenja nasukanih jedrilica kod Malog Lošinja te nekoliko medicinskih evakuacija. Maloljetnik s potresom mozga prebačen je s Raba, pacijent sa Suska je prevezen u bolnicu, a na šibenskom području starija osoba s infarktom prevezena je s otoka Žirja.
Tijekom noći koordinirana je i akcija lociranja ribarskog broda koji se našao u pogibeljnoj situaciji uslijed nevremena.
Sve osobe iz navedenih situacija su spašene, a Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izrazilo je zahvalnost svim uključenim spasilačkim službama. Zahvaljujući brzoj reakciji nadležnih, akcije su završile bez ljudskih žrtava i bez onečišćenja mora.