Foto: G Captain; . IRGC / WANA (West Asia News Agency
Južnokorejska delegacija u srijedu je krenula u Iran kako bi zatražila puštanje tankera i njegove posade koju su iranske snage zaplijenile.
Iran je u utorak porekao da brod i njegovu posadu drži kao taoce, dan nakon što su zaustavili tanker u blizini Hormuškog tjesnaca.
Zapljena MT Hankuk Chemi doživljava se kao pokušaj Teherana da ostvari svoje zahtjeve, samo dva tjedna prije nego što izabrani predsjednik Joe Biden preuzme dužnost u Sjedinjenim Državama. Iran želi da Biden ukine sankcije koje je uveo odlazeći predsjednik Donald Trump.
Ministarstvo vanjskih poslova Seula pozvalo je u utorak iranskog veleposlanika da zatraži prijevremeno puštanje tankera i njegove posade. Iran je rekao da je brod zadržan zbog onečišćenja okoliša.
U izvješću dostavljenom parlamentu, ministarstvo izjavljuje da Južna Koreja preispituje je li brod kršio međunarodne zakone vezane uz zagađivanje vode – kako tvrdi Teheran, ali i je li ga Iran kršio tijekom postupka ukrcaja i pljenidbe.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Južne Koreje Choi Jong-Kun trebao bi posjetiti Teheran u nedjelju, posjet koji je prethodno bio zakazan i tijekom kojeg će se razgovarati o nizu bilateralnih pitanja, priopćilo je ministarstvo u utorak.
Kao odgovor na zapljenu, japansko Ministarstvo infrastrukture, prometa i turizma upozorilo je japanske brodare da budu oprezni u operacijama na tom području.
Shanghai Zhengdong Shipping širi svoju flotu, kupujući jedan supramax za drugim. U posljednjih nekoliko mjeseci nabavljena su tri broda.
Dva 58.800 dwt broda sagrađena u Sinopacific Zhejiangu preimenovani su iz Asia Emerald III u Hg Brisbane i Asia Emerald II u Hg Sydney, a kupljeni su od Hamburg Bulk Carriers-a za po 8 milijuna dolara svaki.
Shanghai Zhengdong kupuje brod i od Genco-a. Supramax Genco Normandy, izgrađen 2007. godine preimenovan je u Hg Melbourne.
Scorpio Bulkers je najavio promjenu imena u Eneti jer radi na tome da finalizira prijelaz iz poslovanja bulkerima u offshore sektor.
U kolovozu 2020. godine SB je najavio promjenu, potpisujući pismo namjere s južnokorejskom tvrtkom Daewoo Shipbuilding & Marine Engineering (DSME) za izgradnju broda s vjetroagregatom (WTIV). Brod će koštati oko 265 – 290 milijuna dolara, a isporuka je predviđena za 2023. godinu. Moguća je narudžba i dodatna tri broda.
Od tada Scorpio radi na tome da dovrši rasprodaju cijele flote bulkera.
U zoni uvale Girenica na Pagu, nalazi se najnoviji nalaz prijavljen Ministarstvu kulture, opet plod suradnje ronilaca.
Ali kako je sve počelo. Ronili su otac i sin, Željan i Kristijan Gligora. Otac je bio koncentriran na lov, a sin kako je to uvijek i na sve ostalo. Kike je primijetio neobične oblike, keramiku, ono što je bilo drugačije je bila nakupina kamena koja neobična za ovakvo mjesto; prenosi Morski.hr. Prvo su o ovom pričali s profesorom Ivom Oštarićem koji ih je uputio da bi ovo mogla biti rimska riva.
Kako Željan prati naš rad u podvodnoj arheologiji obećao mi je pokazati lokalitet, ali moralo je biti malo začinjeno. Ovo ljeto smo dogovorili da Kristijan dođe na početni tečaj ronjenja. Za zadnje ronjenje odabrana je lokacija nalazišta.
I tako idemo mi, pojačani s Andreom Uvodićem, roniti, i stvarno riva. Nije mi prva ali uvijek mislim da je nešto krivo i da ja maštam. Mjerim dubinu 2,7m – štima. Poput onih u Caskoj i Barbatu na Rabu. Gledam materijal kamen, obrađeni kamen, ima keramike i to dosta. Fotografiramo s malom mjerkom. Ali od prve u oči upada crna boja. Crna.
Od čega je crno ako nije od spužve, ovo je drugačije nije živo, potegnem po notesu za pisanje pod morem, ostaje crni trag. I taj tren kad ti sine, ugljen! Ugljen ! J….te. Kolan, imao rudnik, s druge strane u vali se i danas vadi ugljen iz mora. To je to. Ugljen. Pa zapravo se sve uklapa, tu su i oni mogli prekrcavati ugljen. Idemo dalje ronimo po vali, ugljena ima i drugdje. Gledamo neke rakove samce po dnu kamufliraju se crnom bojom, valjda jer tamo ima ugljena. Ne znam ništa o tome ali možda je to to. Sad i te račiće snimamo. Pa nalazimo još primjera te crne.
Treba to slikati s nečim bijelim da imamo kontrast, nalazimo kostur od Miša. Vraćamo se do rive, slikamo vani uzimamo GPS- poziciju. Dogovaramo se što sad. Ideja je da pričekamo da počne istraživanje na Letavici, tad ćemo imati svu silu arheologa na terenu i kad im to pokažemo, riješit će se nedoumice.
Dolazi i Straton projekt i Istraživanje na Letavici, virus ponovo jača, ali sve ide po planu. Odgađamo istraživanje samo 3-4 puta. Sve se iskompliciralo te godine. Ipak imamo datum i krećemo. Dotle se toplo ljeto pretvorilo u jesen s jakim jugom i kišurinom. Gubimo jutro, pa popodne pa dan i jutro i normalno sve se stišće da se posao odradi, ne stižemo na lokaciju. Nakon toga vrijeme leti i dolazi nam nova godina. Nema više čekanja idemo to prijaviti.
I eto u uvodu i Dr. sc. Irena Radić Rosi piše: Otok Pag obiluje arheološkim nalazištima iz raznih vremenskih razdoblja, među kojima se posebno ističu nalazišta iz antičkog doba. Sudeći prema pisanju rimskog znanstvenika Plinija Starijeg, koji je u 1. st. po Kr. napisao enciklopedijsko djelo Naturalis Historia (Prirodoslovlje), otok Pag u antičko se doba nazivao Cissa ili Cissa Portunata tj. Cissa prirodno obdarena lukom.
Iako za sada još nije dokazano da se pridjev ‘portunata’ u Plinijevom radu doista odnosi na otok Pag, geografska i geomorfološka obilježja otoka idu u prilog toj pretpostavci. Ime Cissa predrimskog je podrijetla i pripisuje se Liburnima koji su u prapovijesno doba vladali prostorom između rijeka Raše i Krke te bili poznati kao vješti pomorci. U njihovo doba upravno se središte otoka nalazilo na prostoru današnjeg Novaljskog polja i bilo vjerojatno smješteno na uzvisini Košljun nad Caskom. Za razliku od ostalih istočno jadranskih prostora, liburnski su krajevi tijekom 2. i 1. st. pr. Kr. mirnim putem ušli u sastav Rimske Republike tj. kasnijeg Rimskog Carstva, a po čitavom otoku izgrađena su rimska gospodarska imanja.
Među ostacima iz rimskog doba danas se posebno ističu ruševine u priobalnom pojasu uvale Caske na sjevernom kraju Paškoga zaljeva, gdje se vjerojatno nalazilo veliko imanje ladanjskog gospodarskog karaktera koje je pripadalo senatorskoj obitelji Calpurnii Pisones, jednoj od najmoćnijih i najuglednijih rimskih obitelji u vrijeme ranoga Carstva.
S obzirom na opisanu situaciju, pomorski promet na prostoru otoka morao je u rimskog doba biti posebno intenzivan, što se sve više potvrđuje novim otkrićima u podmorju otoka. Do sada je poznato desetak podmorskih nalazišta koja upućuju na luke, lučice, pristaništa i sidrišta te na potonule brodove ili brodske terete.
Možemo se fino pohvaliti da smo s novim nalazom potkrijepili ovaj tekst. Nadamo se da ćemo istraživanjem potvrditi svoje nalaze, spojiti Kolan s morem. Povezati priče iz antičkih vremena otoka Paga, nadajmo se pomoči otočkom turizmi, svašta nam pada na pamet. Lani se pojavio teret tegula i imbrexa u Staroj Novalji, stalno nešto iskače.
Počeli smo s prikupljanjem sredstava za prvu kampanju istraživanja, volju imamo, kad okupimo tim, imamo i znanje i opremu. Nadamo se da će biti razumijevanja za nas u ovoj teškoj godini.
Nakon razornog potresa koji je pogodio Baniju i razrušio sela u općinama i gradovima poput Gline, Petrinje, Donjih Kukuruzara, Hrvatske Kostajnice i drugim mjestima, ministar Tomislav Ćorić pokušava kontejnere i privremene pokretne stambene objekte nabaviti brzinskom kupnjom u stranim ekonomijama, navode iz Radničke fronte u priopćenju; prenosi Glas otoka.
“Radi se o potrebi od 1500 takvih objekata koji se uistinu ne mogu nabaviti niti proizvesti preko noći, iako se većina ljudi na pogođenom području privremeno već snašla, raznim improviziranim rješenjima poput doniranih kamp-kućica ili jednostavno privremenim odlaskom od kuća”, napominju.
Obnova većine stambenih objekata neće početi idućih nekoliko mjeseci iz legislativnih razloga, ali i vremenskih nepogoda, tj. radi dolaska zime, stoga Radnička fronta smatra da nema nikakve potrebe da se ovakvi kontejneri nabavljaju vani ako u Hrvatskoj imamo i više nego dovoljno kapaciteta i vlastitih tvrtki koje su u stanju te kontejnere proizvesti u vrlo kratkom roku.
“Osim toga, ukoliko Vlada uistinu hoće pomoći proizvodnji u domaćoj brodograđevnoj industriji, prije svega 3. maju i Uljaniku, nema nikakvog razloga da se taj posao ne prepusti njima”, navode i podsjećaju da unutar Uljanik grupe postoji Uljanik proizvodnja opreme d.d. iz Vodnjana, trenutno u stečaju, koja je do relativno nedavno obavljala ovakve i slične poslove.
“Isti posao se može bez problema raditi i u glavnim pogonima u Puli. Osim Uljanika, nekadašnji sastavni dio riječkog 3. maja bila je i Tvornica industrijske i brodske opreme (TIBO) koja je proizvodila ovakve proizvode, što znači da još uvijek postoji potrebno znanje kako se ne radi o kompliciranom proizvodu. Uz njih, tu je i čitav niz drugih manjih privatnih tvrtki koji ovakav posao mogu barem dijelom odraditi”, predlaže Radnička fronta.
“Ovaj posao daleko je od pravog rješenja za brodograđevnu industriju, a posljedice desetljećâ uništavanja domaće proizvodnje su dugoročne (u krizama kakvu danas imamo još izraženije). Hrvatska se u ovakvoj humanitarnoj krizi ne mora osloniti na pomoć (i proizvodnju) izvana. Hrvatska bi se, u što većoj mjeri, trebala osloniti na svoje kapacitete, a pomoć izvana trebala bi biti samo dodatak za bržu obnovu. Ovakav potez Vlade uistinu bi pokazao da im je, kako uporno tvrde, stalo do domaće proizvodnje, zaposlenosti i ekonomije”, zaključuje se u priopćenju.
Imabari Shipbuilding i Japan Marine United – dva najveća brodogradilišta u zemlji, udružila su snage i 1. siječnja započeli su sa zajedničkim projektom – radom brodogradilišta Nihon, devet mjeseci kasnije od planiranog zahvaljujući Covid-19 virusu i dugotrajnim procesom odobravanja propisa.
Imabari ima 51% udjela, a ostatak drži JMU.
Predsjednik nove tvrtke Maeta Yoshinori rekao je novinarima da Imabari i JMU prepoznaju potrebu za brodogradilištem radi jake konkurencije rivala iz Južne Koreje i Kine.
Japanska vlada priprema prijedlog zakona o potpori domaćim brodograditeljima. Mjere uključuju dugoročne zajmove, porezne olakšice i subvencije za tehnološki razvoj.
Vranjičani su u novu godinu ušli ponajviše s nadom da će zagađenje njihova mjesta biti manje nego tijekom netom protekle godine.
Koji dan prije kraja 2020. morem je “zaplivala” velika masnoća, a slično se ponovilo odmah na početku prvog ovogodišnjeg radnog tjedna; piše Otvoreno more.
– Za vrijeme praznika bilo je nešto bolje jer se u raznim pogonima na širem području našeg mjesta nije radilo. Međutim, krajem godine, a evo i odmah u prvim danima nove godine, dočekala nas je ista situacija. Mi redovito prijavljujemo, ali često nadležni stignu tek kad vjetar sve odnese. Nažalost, ovo je postala naša svakodnevica – naglašavaju iz Građanske inicijative “Mjesto koje hoće živjeti”.
Na prošloj sjednici Gradskog vijeća Solina dogovoreno je da se tijekom siječnja, dakle na idućem zasjedanju, razgovara o ovoj točki, na koju bi, kako je tom prigodom rečeno, trebali biti pozvani i predstavnici Mjesnog odbora Vranjica, kao i predstavnici spomenute inicijative.
Naime, vijećnici Nezavisne liste mladih tražili su dodatnu točku dnevnog reda pod nazivom “Vranjic, mjesto koje hoće živjeti 21. stoljeće”, gdje su željeli raspravljati o gradnji novog, alternativnog izlaza iz mjesta u slučaju ugroze, zatim o stanju u remontnom škveru, kao i u bivšem “Salonitu”, odnosno stanju u Sjevernoj luci za koje su vezani i građani susjednih gradova.
Gradonačelnik Dalibor Ninčević tada je kazao kako je zajedno sa svojim stručnim službama u stalnom kontaktu s mještanima Vranjica i kako na protekloj sjednici nije bilo mogućnosti kvalitetno raspravljati o spomenutoj točki bez temeljite pripreme jer su problemi Vranjica – bremeniti.
Prvi čovjek Solina najavio je za siječanj točku o Vranjicu, na koju će pozvati i predstavnike Mjesnog odbora i Inicijative.
Qatar Airways ažurirao je svoj red letenja na liniji Doha – Zagreb – Doha. Kompanija je dodatno reducirala broj tjednih letova na svojoj jedinoj liniji prema Hrvatskoj.
Qatar Airways napravio je izmjene u svom redu letenja za ostatak zimskog te početak rednog reda letenja; piše Croatian Aviation.
Ova poznata kompanija najavila je povećanje broja tjednih letova prema Zagrebu u vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana, pustivši u prodaju drugi tjedni let na ovoj liniji. Do realizacije istih, zbog slabe potražnje, ipak nije došlo, te kompanija nastavlja prometovati na zagrebačkoj liniji svega jednom tjedno, svakog petka.
Poražavajuća je činjenica da Qatar Airways trenutno nema mogućnosti za popuniti svoj najmanji zrakoplov u floti (A320) prema Zagrebu, sve zbog utjecaja globalne pandemije i putničkih restrikcija između država.
Kompanija je do prije nekoliko dana nudila od kraja ožujka dva dnevna leta prema Zagrebu, što je zapravo raspored koji je postojao prije izbijanja globalne pandemije te do sada nije mijenjan.
Spomenuta dva dnevna leta više nisu dostupna za booking na web stranici aviokompanije. Umjesto dva puta dnevno, kompanija planira prometovati dva puta tjedno (utorkom i subotom) između Zagreba i Dohe, od kraja ožujka do kraja svibnja 2021. godine.
Od lipnja su dostupna dva dnevna leta, no za očekivati je da će kompanija navedene letove povlačiti iz prodaje u sljedećim tjednima, te smanjiti frekvenciju na dva do tri tjedna leta, ovisno o epidemiološkoj situaciji i samoj potražnji.
U siječnju i veljači 2020. godine, prije izbijanja globalne pandemije, Qatar Airways prometovao je prema Zagrebu dva puta dnevno zrakoplovima tipa A320 te je u navedena dva mjeseca ponudio preko 31 tisuću sjedala između Dohe i Zagreba. U siječnju i veljači ove godine Qatar nudi tek jedan tjedni let (petkom), ukupno nešto više od 2100 sjedala. Radi se o drastičnom smanjenju raspoloživih sjedala na ovoj liniji od čak 93%.
Manji broj tjednih letova Qatar Airwaysa nije iznenađenje – liniju prema Zagrebu koristili su brojni turisti iz cijele Azije, Australije i Oceanije, tih putnika u Hrvatskoj od izbijanja pandemije gotovo i nema. Liniju iz Zagreba inače koristi i veliki broj slovenskih državljana koji direktnu liniju Qatar Airwaysa iz Ljubljane nemaju, no u ovom trenutku slovenski državljani također ne putuju u velikom broju pa ćemo na nešto veći broj tjednih letova ove poznate kompanije morati još pričekati.
U veljači 2020. godine Qatar Airways planirao je na svojim popodnevnim letovima za Zagreb povećati kapacitet te umjesto uskotrupnog A320, prometovati sa širokotrupnim zrakoplovom tipa B787-8 (254 umjesto 132 sjedala) no do toga zbog globalne pandemije ipak nije došlo.
Kompanija je prije izbijanja pandemije najavila i uvođenje sezonske linije Doha – Dubrovnik – Doha koja trenutno nije u prodaji za ljetni red letenja 2021. godine.
Brod Marco Polo je izgrađen 1965. godine i tada se zvao Aleksandr Puškin te je plovio na ruti Lenjingrad / Montreal. Prodan je tada na aukciji za samo 2.770.000 američkih dolara.
Nakon što je služio svojoj prvotnoj namjeni do 1970-ih, 1991. godine prodan je Orient Linesu i preimenovan u Marco Polo. U Grčkoj je brod obnovljen te je postao brod za krstarenje, a dobio je i nove motore.
Brod Marko Polo sada nažalost kreće prema rezalištu u Alangu u Indiji.
Fregata Admiral Gorshkov (naslovna foto) iz sastava ruske Sjeverne flote do kraja 2021. godine prvi će put izvesti višestruko uzastopno lansiranje (vatrene salve) hiperzvučnih projektila Cirkon u sklopu državnih ispitivanja tog raketnog sustava, izjavio je za RIA Novosti izvor unutar ruskog vojno-industrijskog kompleksa; piše Geopolitika News.
Prema navodima ruskog Ministarstva obrane, ova je fregata 2020. izvela tri testna lansiranja projektila Cirkon: dva na morske ciljeve i jedno na kopneni cilj. U svim slučajevima ispaljena je samo po jedna raketa.
„Prema planu državnih ispitivanja raketnog kompleksa, do kraja 2021. iz fregate„ Admiral Gorshkov “izvest će se prvo uzastopno ispaljivanje projektila Cirkon. Rakete će se lansirati s broda u intervalima od nekoliko sekundi ”, izjavio je izvor.
Objasnio je kako je vatrena salva “osmišljena kako bi osigurala ne samo ispitivanje projektila, već i ispitivanje sposobnosti brodskog sustava za kontrolu naoružanja, posebno kada istovremeno izvršava zadatke masivnim raketnim udarom protiv morskih i kopnenih ciljeva”.
Lansiranja će se izvoditi u okruženju snažnih elektroničkih protumjera.
Fregata Admiral Gorshkov izvršila je prvo testiranje Cirkona početkom listopada. Radi se o jednom od najmodernijih brodova ruske Sjeverne flote, izgrađenom u brodogradilištu Severnaya Verf u Sankt Peterburgu, a u sastav flote uveden je u srpnju 2018. godine. Brod je uspješno izvršio zadatke u nekoliko vježbi i oplovljavanju svijeta. Radi se o glavnom brodu Projekta 22350, a najvažnije naoružanje mu čini 16 univerzalnih brodskih vertikalnih lansera 3C-14 za krstareće rakete, koji mogu ispaljivati rakete Kalibr, Oniks ili Cirkon.
Cirkon je prva hiperzvučna krstareća raketa na svijetu sposobna za dugi aerodinamični let s manevriranjem u gustim slojevima atmosfere, koristeći vlastiti potisak motora tijekom rute. Brzina rakete iznosi oko 9 Macha, a maksimalni domet je do tisuću kilometara. Cirkon može podjednako učinkovito pogađati površinske, morske i kopnene ciljeve.
Serijske isporuke projektila Cirkon za rusku mornaricu trebaju početi 2022. godine.
Ispod teksta možete pogledati video o prvom lansiranju Cirkona.
