RANK: Master
TIP BRODA: Tug
PLAĆA: 430 – 450 $ / dan
DATUM UKRCAJA: 03.03.2026
TRAJANJE UGOVORA: 14 dana, do 17.03.2026
DODATNE INFORMACIJE / UVJETI: Obavezno prijašnje iskustvo na remorkerima / obavezno prijašnje iskustvo u dredging operacijama
Pošaljite svoju prijavu već danas: croatia@orca-crew.com
Kontaktirajte nas izravno:
Ured: +385 51 33 64 97
RANK: Master
TIP BRODA: AHTS
PLAĆA: Ovisno o iskustvu
DATUM UKRCAJA: 01.03.2026
TRAJANJE UGOVORA: 3-4 tjedna
DODATNE INFORMACIJE / UVJETI: Obavezno prijašnje iskustvo na AHTS brodovima
Pošaljite svoju prijavu već danas: croatia@orca-crew.com
Kontaktirajte nas izravno:
Ured: +385 51 33 64 97
Američko Ministarstvo financija uvelo je nove sankcije za dodatnih 12 brodova tzv. shadow flote povezanih s izvozom iranskih energenata. Mjere je donio Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) s ciljem ograničavanja prihoda Irana od pomorske trgovine naftom i plinom.
Na listi sankcioniranih nalaze se LPG brodovi Hoot, Luma, Danuta I, Alaa i Gas Fate, kao i tankeri Ocean Koi, North Star, Ateela 1, Ateela 2, Niba i Remiz. Riječ je o brodovima koja su prema američkim vlastima sudjelovala u transportu iranskih energenata prema međunarodnim tržištima, piše The Maritime Executive.
Posebno se izdvaja LPG brod Gas Fate koji je, prema navodima američkih vlasti, prevozio iranski amonijak proizveden iz prirodnog plina. Ovakva vrsta tereta rjeđe je predmet sankcija u usporedbi s klasičnim transportom sirove nafte i naftnih derivata.
Tzv. shadow flota obuhvaća mrežu brodova koji često mijenjaju zastave i vlasničke strukture te koriste prikrivene metode kako bi izbjegli međunarodne sankcije. U praksi to uključuje isključivanje AIS sustava, prikrivanje identiteta broda i STS prekrcaje na otvorenom moru.
Osim brodova, američke sankcije obuhvatile su i tvrtke te pojedince povezane s iranskim programima balističkih projektila i bespilotnih letjelica. Na popisu se nalazi i proizvođač motora za dronove Shahed-136, kao i nekoliko posredničkih kompanija uključenih u financiranje i opskrbu.
Sankcionirane su i kompanije koje su navodno sudjelovale u opskrbi kemikalijama potrebnim za proizvodnju raketnog goriva. Jedna od takvih pošiljki bila je povezana s eksplozijom u iranskoj luci Shahid Rajaee prošle godine.
Najnovije sankcije dio su šire kampanje usmjerene protiv neformalne tankerske mreže koja omogućuje nastavak izvoza iranske nafte i plinskih proizvoda unatoč međunarodnim ograničenjima.
Norveška kompanija specijalizirana za offshore bušenje Deep Value Driller postigla je dogovor o prodaji drillshipa Deep Value Driller kompaniji Eldorado Drilling za 300 milijuna dolara, nakon što je u posljednji trenutak stigla viša ponuda koja je zaustavila ranije planiranu prodaju talijanskom Saipemu.
Kompanija je početkom veljače objavila namjeru prodaje ovog drillshipa sedme generacije, izgrađenog 2014. godine, za oko 272,5 milijuna dolara. Međutim, ubrzo nakon objave Eldorado Drilling poslao je neočekivanu ponudu veću za 27,5 milijuna dolara, zbog čega je uprava odlučila promijeniti kupca, navodi Splash247.
Prema navodima kompanije, ponuda Eldorada donijela je veću vrijednost dioničarima pa prodaja Saipemu nije dobila konačno odobrenje uprave.
Novi ugovor sklopljen je bez dodatnih uvjeta, uključujući tehničke provjere, regulatorna odobrenja ili financijske klauzule. Eldorado Drilling već je uplatio 70 milijuna dolara avansa, dok će preostalih 230 milijuna dolara biti isplaćeno prilikom isporuke drillshipa, koja se očekuje u trećem tromjesečju 2026. godine.
Deep Value Driller je istodobno postigao dogovor s kreditorima o produljenju dospijeća zajma od 125 milijuna dolara do 1. kolovoza 2026., uz mogućnost dodatnog produljenja do 1. studenoga.
Nakon dovršetka prodaje kompanija planira raspoloživu gotovinu, uključujući prihode od prodaje i postojeći prihod od bareboat najma drillshipa, isplatiti dioničarima.
Eldorado Drilling osnovan je 2022. godine i vodi ga Neil Hall. Kompanija trenutno u floti ima drillship sedme generacije Atlantic Zonda, a ranije je prodala dva drillshipa turskoj državnoj naftnoj kompaniji TPAO.
Sporazum Cape Town Agreement iz 2012. godine ispunio je uvjete za stupanje na snagu te će postati obvezan u veljači 2027. godine, čime će se zatvoriti dugogodišnja praznina u globalnom sustavu sigurnosti ribarskih brodova.
Sporazum uvodi obvezne sigurnosne standarde za više od 45.000 ribarskih brodova duljine 24 metra i više. Cilj je smanjiti broj pomorskih nesreća, poboljšati radne uvjete ribara, povećati sigurnost plovidbe i zaštititi morski okoliš.
Glavni tajnik Arsenio Dominguez naglasio je da svake godine tisuće ribara izgube život radeći na moru te da će novi sporazum značajno pridonijeti sigurnosti posada i brodova.
Posljednja država koja je pristupila sporazumu je Argentina, čime je broj država potpisnica porastao na 28. Te države predstavljaju ukupno 3.754 ribarska broda duljine 24 metra ili više. Sporazum stupa na snagu 12 mjeseci nakon što najmanje 22 države, koje zajedno imaju najmanje 3.600 takvih brodova, prihvate njegove odredbe.
Nakon stupanja na snagu države će morati ugraditi odredbe sporazuma u nacionalno zakonodavstvo. Države zastave bit će odgovorne za usklađenost brodova u svom registru, dok će države luka imati pravo obavljati inspekcije stranih ribarskih brodova.
Propisi obuhvaćaju projektiranje i gradnju brodova, stabilitet i čvrstoću trupa, strojarnicu i električne instalacije, protupožarnu zaštitu, sredstva za spašavanje te komunikacijsku opremu.
Očekuje se i smanjenje onečišćenja mora plastikom zahvaljujući boljoj kontroli izgubljenog ili napuštenog ribarskog alata.
Cape Town Agreement predstavlja četvrti stup sigurnosti ribarskih brodova uz postojeće međunarodne instrumente: IMO STCW-F konvenciju o izobrazbi ribara, ILO konvenciju o radu u ribarstvu iz 2007. godine te FAO sporazum o mjerama država luka protiv ilegalnog ribolova.
Među državama potpisnicama nalazi se i Hrvatska, uz niz europskih i svjetskih pomorskih država.
RANK: Chief Engineer
TIP BRODA: CTV – Crew Transfer Vessel
PLAĆA: 310 EUR/dan
DATUM UKRCAJA: 02.03.2026
TRAJANJE UGOVORA: 5 tjedana
DODATNE INFORMACIJE / UVJETI: Prednost imaju kandidati s GWO Sea Survival i GWO Working at Height certifikatima
Pošaljite svoju prijavu već danas: croatia@orca-crew.com
Kontaktirajte nas izravno:
Ured: +385 51 33 64 97
Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo je najveći paket sankcija protiv Rusije od početka rata u Ukrajini kako bi dodatno ograničilo prihode od izvoza nafte i plina.
Novi paket obuhvaća gotovo 300 subjekata, a posebno je usmjeren na transport i trgovinu ruskom naftom i ukapljenim prirodnim plinom.
Jedna od ključnih meta je naftovodni operator Transneft, kroz čiji sustav prolazi više od 80 posto ruskog izvoza sirove nafte. Britanska vlada navodi da je cilj dodatno smanjiti prihode od nafte, koji su već pali na najnižu razinu od 2020. godine, piše Splash247.
Pomorski sektor zauzima važno mjesto u sankcijama. Na popis je dodano 48 tankera povezanih s ruskom flotom iz sjene, koja se koristi za prijevoz sirove nafte izvan zapadnih ograničenja. Sankcionirano je i 175 tvrtki povezanih s trgovačkom mrežom 2Rivers, jednim od glavnih posrednika u prometu ruske nafte.
Mjere obuhvaćaju i LNG sektor, uključujući dva LNG broda LNG Soars i Kunpeng, kao i izvozne terminale Portovaya i Vysotsk na Baltiku te njihove operatere. Sankcije su proširene i na trgovce uključene u prijevoz LNG tereta.
Britanska vlada navodi da je cilj novih mjera poremetiti rad flote iz sjene i dodatno ograničiti mogućnost Rusije da energente plasira na svjetsko tržište.
Ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper izjavila je kako su sankcije usmjerene na prekid financijskih tokova i logističkih lanaca koji podupiru ruske vojne aktivnosti.
Osim pomorskog i energetskog sektora, sankcije obuhvaćaju i 49 subjekata povezanih s vojnom opskrbom, tri kompanije iz nuklearnog sektora te devet ruskih banaka uključenih u međunarodna plaćanja.
Istodobno, Europska unija nije uspjela usvojiti 20. paket sankcija nakon što je Mađarska blokirala prijedlog, što pokazuje razlike u pristupu sankcijama unutar EU
Američke snage ukrcale su se na tanker Bertha, koji plovi pod zastavom Cookovih Otoka, tijekom operacije u Indijskom oceanu unutar područja odgovornosti američkog Indo-pacifičkog zapovjedništva.
Prema priopćenju američkog Ministarstva obrane, riječ je o operaciji pomorske interdikcije i inspekcije provedene tijekom noći bez incidenata.
Američke vlasti navode da je tanker navodno djelovao protivno američkim mjerama nadzora sankcioniranih brodova te je pokušao izbjeći praćenje nakon prelaska iz Karipskog mora prema Indijskom oceanu.
Three boats ran and now all three have been captured.
— Department of War 🇺🇸 (@DeptofWar) February 24, 2026
Overnight, U.S. forces conducted a right-of-visit, maritime interdiction and boarding of the Bertha without incident in the INDOPACOM area of responsibility. The vessel was operating in defiance of President Trump’s… pic.twitter.com/YoHlb9v54p
Prema podacima sigurnosne tvrtke Vanguard, riječ je o VLCC tankeru nosivosti oko 305.000 dwt izgrađenom 2004. godine, koji je u prosincu 2024. godine stavljen na popis sankcioniranih brodova američkog Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC). Brod je na popisu bio naveden i pod alternativnim imenom Monica S.
OFAC povezuje tanker s kompanijom Shanghai Legendary Ship Management Company te ga svrstava u dio iranske “shadow flote” koja se koristi za prijevoz sirove nafte pod međunarodnim sankcijama.
Ovakve operacije ukazuju na sve aktivniji nadzor sankcioniranih tankera na globalnim rutama, posebno kada je riječ o prijevozu iranske nafte, gdje brodovi često mijenjaju identitet, zastave i vlasničke strukture kako bi izbjegli sankcije.
Ministri Europske unije nisu uspjeli postići dogovor o zabrani pružanja pomorskih usluga Rusiji, zbog čega je odgojeno usvajanje 20. paketa sankcija. Najveći otpor prijedlogu došao je iz Mađarske, dok su i druge države članice izrazile zabrinutost zbog mogućih posljedica za pomorsku industriju.
Predložene mjere uključivale su zabranu pružanja ključnih pomorskih usluga ruskim brodarima, poput osiguranja, klasifikacije brodova i tehničkog upravljanja. Bruxelles je smatrao da bi takve mjere značajno ograničile rusku sposobnost održavanja pomorske trgovine i logističke potpore.
Dio država članica upozorio je da bi zabrana mogla izazvati neželjene poremećaje na svjetskim pomorskim rutama te negativno utjecati na europske brodarske kompanije. Posebno su istaknuti pravni rizici za tvrtke koje posluju na tržištima trećih zemalja gdje su vlasničke strukture i trgovinski odnosi često složeni.
Zbog neslaganja među članicama cijeli paket sankcija sada ide na dodatnu pravnu i tehničku analizu. Rad na prijedlogu nastavit će se tijekom sljedećih predsjedanja Europskom unijom, ali za sada nije određen rok za konačnu odluku.
Plan Europske unije predviđao je ukidanje postojećeg ograničenja cijene ruske nafte i uvođenje potpune zabrane pomorskih usluga povezanih s izvozom ruske sirove nafte. Analitičari smatraju da bi takva mjera Rusiju gotovo potpuno usmjerila na korištenje tzv. “shadow fleet” tankera.
Istodobno, ruski izvoz nafte mogao bi dobiti dodatni poticaj nakon odluke američkog Vrhovnog suda kojom su poništene carinske mjere administracije Donalda Trumpa. Tankerski analitičari procjenjuju da bi to moglo omogućiti Indiji nastavak većeg uvoza ruske nafte.
Raniji trgovinski dogovor između SAD-a i Indije doveo je do smanjenja indijskog uvoza ruske nafte u korist američke i potencijalno venezuelske, ali bi nova pravna situacija mogla promijeniti taj trend.
Međunarodna organizacija rada (ILO) i Međunarodna pomorska organizacija (IMO) obilježile su 20. obljetnicu usvajanja Konvencije o radu pomoraca iz 2006. godine (MLC, 2006), jednog od najvažnijih međunarodnih dokumenata koji regulira radne i životne uvjete pomoraca.
Konvencija je usvojena 23. veljače 2006. godine kroz zajednički dogovor vlada, brodara i pomoraca, čime je stvoren globalni okvir za reguliranje rada u jednoj od najmeđunarodnijih industrija na svijetu. MLC je tijekom dva desetljeća donio značajna poboljšanja za milijune pomoraca te uspostavio minimalne standarde koji se odnose na zapošljavanje, plaće, radno vrijeme i odmor, smještaj na brodu, zdravstvenu zaštitu, medicinsku skrb, socijalnu sigurnost i dobrobit posade.
Istodobno, Konvencija je pridonijela poštenijoj konkurenciji među brodarima smanjenjem prakse zapošljavanja pod lošijim radnim uvjetima. Time je dodatno ojačana sigurnost i učinkovitost pomorskog prometa, koji je ključan za globalnu trgovinu.
Pandemija bolesti COVID-19 pokazala je koliko su pomorci važni za održavanje svjetskih opskrbnih lanaca, ali je istodobno naglasila potrebu za dosljednom primjenom zaštitnih mjera predviđenih Konvencijom.
Unatoč napretku, brojni problemi i dalje su prisutni. Pomorci se i dalje suočavaju s napadima na brodove, napuštanjem posade, kriminalizacijom pomoraca, umorom, neisplaćenim plaćama te ograničenjima izlaska na kopno (shore leave). MLC je zamišljen kao dokument koji se stalno prilagođava novim izazovima kroz suradnju svih uključenih strana.
Posebni tripartitni odbor MLC-a redovito razmatra izmjene Konvencije kako bi ona ostala prilagođena promjenama u pomorskoj industriji i osigurala daljnje unapređenje prava pomoraca.
IMO i ILO pozvali su države i pomorsku industriju na dosljednu primjenu standarda Konvencije te na jačanje nadzora kako bi se osigurala pravedna i održiva budućnost pomorskog sektora.
Zajednički rad dviju organizacija uključuje i izradu smjernica o slučajevima napuštanja pomoraca te pravednom postupanju s posadom nakon pomorskih nesreća ili kaznenih postupaka. Od 2022. djeluje i zajednička radna skupina ILO-a i IMO-a koja se bavi pitanjima ljudskog faktora u pomorstvu, uključujući i suzbijanje uznemiravanja i nasilja na brodovima.
