OTP Groupama Banner

O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 114

(VIDEO) Drugi časnik zaspao na mostu – brod završio pred vikendicom u Norveškoj

0
Foto: Screenshot/X

Ukrajinski drugi časnik s kontejnerskog broda NCL Salten optužen je za nemarno upravljanje brodom, nakon što se brod nasukao svega nekoliko metara od kuće u norveškom mjestu Byneset kod Trondheima. Nesreća se dogodila rano ujutro, u četvrtak 22. svibnja, oko 05:30 sati.

Prema priopćenju norveških vlasti, časnik je priznao da je zaspao na straži, dok je brod plovio prema luci Orkanger. U tom trenutku na brodu se nalazilo 16 članova posade, nitko nije ozlijeđen, a materijalna šteta svedena je na oštećenje sustava grijanja u obližnjoj kući, navodi Splash247.

Kontejnerski brod zaustavio se svega nekoliko metara od kuće na norveškom fjordu (Trondheim Rescue Company)

NCL Salten je brod duljine 135 metara koji služi kao feeder kontejneraš. Tijekom prethodna 24 sata obavio je tri pristajanja, što dodatno pojačava sumnje u nepoštivanje propisa o odmoru i pravilnu organizaciju smjena na plovidbi.

Norveška obalna uprava vodi operaciju izvlačenja broda, koji se još uvijek nalazi nasukan uz obalu. U istragu su uključeni Norveška pomorska uprava i lokalna policija, a fokus je stavljen na provjeru evidencije smjena i potencijalnih prekomjernih radnih sati.

Ovaj slučaj dodatno je naglasio rizike povezane s umorom na brodu, posebice kod kratkih obalnih ruta s učestalim pristajanjima. Norveška pomorska uprava već je ranije upozoravala na važnost pridržavanja propisa o radnim satima i pravilnom organiziranju straže.

Incident je, srećom, prošao bez ljudskih žrtava, no mogao je imati daleko ozbiljnije posljedice, s obzirom na blizinu kuća i prometnost područja u kojem se dogodio.

Sigurnija luka za američke dolare – Tri razloga zašto ulagati u fond Erste Money Market USD

0
Foto: Promo

Erste Money Market USD novčani fond odličan je izbor ako imate prihode ili ušteđevinu u američkim dolarima, a želite ih uložiti na kraće ili duže razdoblje. Erste Money Market USD jedini je novčani investicijski fond u Hrvatskoj za ulaganja u američkim dolarima. 

Fond ulaže u instrumente tržišta novca, s posebnim fokusom na trezorske zapise Sjedinjenih Američkih Država (SAD) te dolarske depozite kod najvećih hrvatskih banaka,  a sukladno Prospektu i odobrenju HANFA-e, do 100%  imovine Fonda može se uložiti u imovinu koje izdaju ili za koje jamči središnje tijelo ili središnja banka Sjedinjenih Američkih Država.

Četiri glavne prednosti ovog fonda

  1. Nema ulazne i izlazne naknade – obavljajte transakcije svakodnevno bez ulaznih i izlaznih naknada.
  2. Visoka stabilnost i nizak rizik – ulaganje pretežito u trezorske zapise SAD-a  sa niskom volatilnošću cijene udjela fonda zbog čega fond ima oznaku najniže razine rizika 1.
  3. Nema konverzija valute – ušteđevinu i prihode u američkim dolarima možete ulagati izravno, bez nepotrebnih gubitaka na naknadama i tečajnim razlikama. 
  4. Nema poreza na kapitalnu dobit – ako je ulaganje duže od dvije godine.

Ukratko, ovaj fond vam omogućuje ulaganje uz kontinuirani rast vrijednosti uloženog novca – i to uz minimalne oscilacije i rizik. Detalje o ostvarenim povijesnim prinosima možete vidjeti na Internet stranci fonda (ERSTE MONEY MARKET USD), pri čemu je važno napomenuti da prinos ostvaren u proteklom razdoblju ne predstavlja garanciju budućeg prinosa. Iako nije moguće precizno predvidjeti kretanje kamatnih stopa, budući prinos će najviše ovisiti o tome hoće li i koliko će Američka središnja banka dizati ili spuštati svoju referentnu kamatnu stopu.

Kako možete ulagati?

Zahtjev za izdavanje udjela možete podnijeti putem online bankarstva George ili u bilo kojoj poslovnici Erste banke, a sve detalje o poslovanju, rezultatima, ostvarenim povijesnim prinosima i povezanim rizicima možete vidjeti na web stranici fonda.

Minimalni iznos ulaganja u fond je 50 USD, a preporučena duljina ulaganja je šest mjeseci ili na dulje razdoblje. Otkup udjela moguć je već nakon samo jednog dana

Zbog svega naprijed navedenog, ovaj je fond jedinstvena prilika za sve one koji žele iskoristiti prihode u dolarima i potencijalno ostvariti stabilan prinos uz minimalan rizik.

Rizici ulaganja: fond nije osigurano ulaganje; ulaganje u fond razlikuje se od ulaganja u depozite i glavnica uložena u fond može fluktuirati; fond se ne oslanja na vanjsku potporu kojom se jamči likvidnost fonda ili stabiliziranje NAV-a po udjelu; troškovi su u valuti USD, a mogu se povećati ili smanjiti zbog fluktuacija deviznog tečaja; rizik gubitka glavnice snosi ulagatelj.

Ova publikacija je promidžbeni sadržaj. Društvo poziva zainteresirane ulagatelje da prije donošenja eventualne odluke o ulaganju pozorno pročitaju Prospekt i Pravila fonda kao i Dokument s ključnim informacijama, da bi se informirali o uvjetima, obilježjima i rizicima ulaganja. Navedeni dokumenti dostupni su na internetskoj stranici www.erste-am.hr. Više informacija o fondu možete dobiti u bilo kojoj poslovnici Erste banke.


Kontejnerski promet u Rijeci porastao za 45% – investicije donose rezultate

0
Foto: Lučka Uprava Rijeka

U prva tri mjeseca 2025. promet u riječkoj luci narastao je za 16,4%, dosegnuvši 1,1 milijun tona. Ključan doprinos dali su kontejneri i tekući tereti, dok su rasuti i generalni tereti u blagom padu.

Kontejnerski terminal AGCT na Brajdici, pod upravom filipinskog ICTSI-ja, zabilježio je rast od 33% u prvom kvartalu, odnosno 28% do kraja travnja – ukupno 115.999 TEU-a. Očekuje se da će godišnji promet premašiti 400.000 TEU-a, piše Novi List.

Uprava Luke Rijeka posebno ističe rast vlastitog kontejnerskog prometa izvan AGCT-a, koji je skočio za čak 45%. Povećanje se pripisuje investicijama u pozadinske kapacitete – posebno na terminalu Škrljevo, gdje se kontejneri pune, prazne, popravljaju i skladište. U završnoj je fazi plato za skladištenje praznih kontejnera vrijedan 5,7 milijuna eura.

Istovremeno, JANAF-ov terminal u Omišlju bilježi skok prometa od 98% u usporedbi s prošlom godinom, premda uprava ističe da su takve oscilacije dio sezonskih fluktuacija i da će se promet do kraja godine vjerojatno stabilizirati.

Na LNG terminalu u Omišlju u četiri mjeseca prekrcano je 589 tisuća tona, a iako je promet na razini lanjskog, očekuje se rast po dovršetku projekta udvostručenja kapaciteta na jesen.

Pad prometa zabilježen je u Pločama – čak 43%, uslijed prekida željezničkog prometa prema BiH u siječnju. U Rijeci je pad najizraženiji kod rasutih i generalnih tereta, ali ublažen zbog jakog kontejnerskog segmenta.

Na kraju, promet na terminalu za tekuće terete Ine iznosi 576 tisuća tona, a prvi se put evidentira kao dio ukupnog tereta riječke luke.

Američka obalna straža objavila snimku implozije podmornice Titan

0
Foto: Screenshot/X

Snimka potvrđuje da je zvuk “eksplozije” koji se tada čuo zapravo bio trenutak kad je Titan implodirao pod pritiskom dubine.

Američka obalna straža (USCG) objavila je dosad neviđenu snimku koja prikazuje ključne trenutke kobnog zarona podmornice Titan, koja je u lipnju 2023. nestala tijekom ekspedicije prema olupini Titanica, piše gCaptain.

Video materijal, koji je sada dio dokaza pred Mornaričkim istražnim odborom SAD-a, prikazuje Wendy Rush i Garyja Fossa kako nadziru komunikaciju s podmornicom s broda za podršku Polar Prince. Snimka pokazuje trenutak kad gospođa Rush čuje neobičan “prasak”, koji je kasnije identificiran kao zvuk implozije Titana.

Implozija se dogodila otprilike 90 minuta nakon početka zarona, na dubini od oko 3.300 metara. Neposredno nakon tog zvuka, Wendy Rush je zaprimila poruku da je podmornica odbacila dva balasta, što je u prvi tren protumačeno kao rutinska operacija. Međutim, istraga je kasnije potvrdila da je poruka poslana u trenutku kada je podmornica već bila kritično oštećena.

Podsjetimo, u tragediji su smrtno stradali svi putnici podmornice: CEO OceanGatea Stockton Rush, zajedno s četvoricom klijenata koji su platili sudjelovanje u ovoj privatnoj ekspediciji.

Stručnjaci su godinama ranije upozoravali na sigurnosne manjkavosti Titana, posebno na eksperimentalni trup izrađen od karbonskih vlakana, koji nije bio certificiran za višekratne dubinske zarone. Nakon nesreće, OceanGate je došao pod snažan pritisak javnosti i industrije zbog upitnih sigurnosnih praksi i nepostojanja regulatornog nadzora.

Dvogodišnja istraga američke obalne straže predstavljena je u novom BBC-jevom dokumentarcu pod nazivom Implozija: Titanic Sub Disaster, koji dodatno razotkriva okolnosti ove mračne epizode u povijesti privatnih ekspedicija u dubokom moru.

Eksplozija u strojarnici bulkera Olivia: Teško ozlijeđena tri člana posade

0
Foto: TAIC/The Maritime Executive

Tri pomorca ozlijeđena su u eksploziji bojlera u strojarnici bulkera Olivia, dok je brod bio na vezu u luci Bluff, najjužnijoj komercijalnoj luci Novog Zelanda.

Prema informacijama koje je objavila Transport Accident Investigation Commission (TAIC), incident se dogodio 24. svibnja, dok se brod nalazio na vezu u South Portu, gdje je bio privezan od 22. travnja, nakon dolaska iz malezijske luke Bintulu. Brod je ukrcavao teret drvenih trupaca i planirao isploviti 29. svibnja, navodi The Maritime Executive.

Eksplozija se dogodila u strojarnici tijekom radova na brodskom bojleru, a TAIC je potvrdio da je došlo do tzv. “flashbacka” – naglog povratnog izgaranja koje je prouzročilo eksploziju. Troje članova posade zadobilo je ozljede, od kojih su dvije osobe u ozbiljnom stanju, a jedna s umjerenim ozljedama. Svi su zbrinuti od strane hitne pomoći St John Ambulance.

TAIC je pokrenuo službenu istragu, klasificirajući događaj kao “ozbiljnu pomorsku nesreću” u skladu s IMO-ovim Kodeksom o istragama pomorskih nesreća. Trenutno se provode očevid i prikupljanje tehničkih podataka s mjesta događaja.

Brod Olivia plovi pod malteškom zastavom, dug je 180 metara, a izgrađen je 2013. godine u kineskom brodogradilištu Nanyang Ship Engineering. South Port, gdje se nesreća dogodila, godišnje obradi preko 3,2 milijuna tona tereta i predstavlja ključnu luku za izvoz drva s južnog dijela Novog Zelanda.

Zastoj na tržištu LNG brodova tjera vlasnike na rezanje flote

0
Foto: Ilustracija/Shutterstock

Skoro 60 LNG brodova trenutno je bez angažmana, pokazuju najnoviji podaci brodarskog analitičara Clarksons Research. Riječ je o jednom od najsnažnijih pokazatelja pada u ovom segmentu brodskog prijevoza.

Posebno je pogođena južnokorejska brodarska scena, gdje su brodovlasnici počeli povlačiti starije brodove iz prometa. U proteklom tjednu čak četiri LNG broda prodana su za reciklažu – svi stariji modeli izgrađeni oko 2000. godine, piše Splash247.

Među njima su i Hyundai Aquapia i Hyundai Technopia, oba kapaciteta 135.000 kubnih metara, prodani po cijeni od oko 565 dolara po toni prazne težine (ldt), što iznosi oko 19,2 milijuna dolara po brodu. Uz njih, Hyundai LNG Shipping prodao je i brodove HL Ras Laffan i HL Sur pod sličnim uvjetima. Sva četiri broda uskoro će biti rastavljena u rezalištima Južne Azije.

S ovom serijom brodova, broj LNG jedinica poslanih u rezališta u 2025. doseže sedam, ukupnog kapaciteta 830.000 kubika – što gotovo doseže brojku za cijelu 2024. godinu, kada ih je bilo osam.

Glavni razlog ovakvog trenda je rastući jaz između stare i nove tehnologije. Klasični brodovi na parnu turbinu više ne mogu pratiti operativne troškove i zahtjeve tržišta koje sve više favorizira energetski učinkovitije dvije-taktne ili TFDE (tri-fuel diesel electric) brodove.

Dok TFDE jedinice zarađuju tek oko 15.000 USD dnevno, napredniji brodovi dosežu oko 30.000 USD – i to su brojke ispod razine održivosti za mnoge brodare.

Takvi uvjeti pridonose nakupljanju brodova koji stoje – trenutno ih je gotovo 60 izvan službe. Dio njih, prema tržišnim izvorima, mogao bi uskoro slijediti starije modele prema rezalištima, što bi dodatno smanjilo globalnu LNG flotu.

MAN Energy Solutions i Pomorski fakultet Rijeka o inovacijama u brodskim pogonima

0

Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci, u suradnji s tvrtkom MAN Energy Solutions, organizira stručno predavanje na temu daljnjeg razvoja dvotaktnih motora na dvostruko gorivo (dual fuel 2-stroke engines). Predavanje će se održati 28. svibnja 2025. u predavaonici 207, s početkom u 10:15 sati.

U fokusu predavanja je primjena suvremenih tehnologija koje omogućuju smanjenje emisija i povećanje energetske učinkovitosti brodskih pogona. Događaj je namijenjen studentima, nastavnicima, inženjerima te svim stručnjacima iz sektora brodskih strojeva, održavanja i pomorske tehnologije.

Gost predavač bit će Jesper Riis Rasmussen iz MAN PrimeServ Denmark, a uz predstavljanje tehnoloških inovacija održat će se i otvorena diskusija između industrijskih stručnjaka i akademske zajednice.

Predavanje je dio ciklusa „Unlocking the Future“, kroz koji Pomorski fakultet i MAN SE kontinuirano predstavljaju konkretne primjene novih tehnologija koje oblikuju održivu budućnost pomorstva.

Foto: PFRI

Kruzer Carnival Splendor priskočio u pomoć katamaranu u nevolji – spašene četiri osobe i tri psa

0
Foto: Oštećeni katamaran; Izvor: Carnival Australia/The Maritime Executive

U južnom Pacifiku odigrala se nesvakidašnja pomorska drama s sretnim završetkom – brod za krstarenje Carnival Splendor, koji inače plovi iz Sydneya, uspješno je spasio četvero ljudi i tri psa s oštećenog katamarana koji je ostao bez pogona usred nemirnog mora.

Akcija spašavanja dogodila se u noći 21. svibnja, kada je pomorski spasilački centar u Noumei proslijedio poziv u pomoć brodu Carnival Splendor, tada na osmodnevnom krstarenju prema Vanuatuu i Novoj Kaledoniji s oko 3.300 putnika. Nakon pet sati plovidbe prema poziciji dojave, Carnival Splendor stigao je do katamarana i ukrcao četvero jedriličara – iz Australije, Njemačke i Italije – zajedno s njihova tri psa koji su s njima plovili kao stalni članovi posade, piše The Maritime Executive.

Foto: The Maritime Executive

Katamaran je isplovio 14. svibnja, a plan putovanja obuhvaćao je oplovljavanje Australije i nastavak puta prema Fidžiju. Nažalost, brod je ostao bez jarbola i motora, a teški vremenski uvjeti dodatno su pogoršali situaciju. Srećom, poziv za pomoć stigao je na pravu adresu.

Nakon uspješnog ukrcaja, svi spašeni – ljudi i psi – dobili su kabine, hranu, vodu i liječničku pomoć. Iz kompanije Carnival Cruise Line poručili su da im je sigurnost na moru uvijek na prvom mjestu i da im je drago što su mogli pomoći u pravom trenutku.

Spašeni će uživati u ostatku krstarenja – kratkog, ali zasluženog – do iskrcaja u Noumei.

Prijeti ekološka katastrofa: Kontejneraš MSC Elsa 3 potonuo uz obalu Indije

0
Foto: Screenshot/X

Više od 100 kontejnera, uključujući i opasni teret, plutaju prema obali Kerale nakon potonuća broda MSC Elsa 3

Kontejnerski brod MSC Elsa 3 potonuo je u nedjelju ujutro 14.6 nautičkih milja od obale Indije, jugozapadno od grada Kochija. Brod dug 184 metra, star 28 godina, prevozio je 640 kontejnera, uključujući 13 s opasnim teretom te više od 450 tona brodskog goriva, navodi Splash247.

Nakon što je u subotu ujutro u 08:00 UTC uputio poziv u pomoć zbog 26-stupanjske nagnutosti na desni bok, aktivirane su spasilačke službe. Indijska ratna mornarica i obalna straža organizirale su brzu akciju spašavanja – 21 član posade evakuiran je tijekom subote, a preostala trojica u rano nedjeljno jutro.

Zapovjednik broda, Alexander Ivanov, izjavio je da su vremenski uvjeti bili loši, ali da se sumnja i na tehničke probleme unutar samog broda. Zahvalio je indijskim vlastima na profesionalnoj reakciji i odličnoj komunikaciji tijekom operacije.

Opasan teret u moru i moguća naftna mrlja

Situacija je izazvala veliku zabrinutost zbog potencijalnog ekološkog onečišćenja. Više od 100 kontejnera palo je u more, od kojih je najmanje 25 potvrđeno da plutaju prema obali savezne države Kerala, uključujući područja Alappuzha, Kollam, Ernakulam i Thiruvananthapuram. Neki kontejneri već su isplivali na obalu, a među njima ima i onih koji sadrže kalcijev karbid – tvar koja u kontaktu s vodom može stvoriti eksplozivne plinove.

Uz to, potvrđeno je i curenje goriva – u more je isteklo 367 tona VLSFO goriva i 84 tone dizela. Iako do sada nije zabilježena veća naftna mrlja, indijske vlasti poduzele su mjere opreza – dvije ophodne jedinice i jedan zrakoplov Dornier nadziru područje te raspršuju kemijske disperzante prema Nacionalnom planu za izvanredna onečišćenja mora.

Povijest puna incidenata

Brod je izgrađen 1997. godine u Njemačkoj, a tijekom godina je više puta mijenjao vlasnike i imena (ukupno devet puta). Prije nego je dobio ime MSC Elsa 3, bio je poznat kao Jan Richter. U prošlosti je bio uključen u sudar blizu Jemena 2016. te u napad pirata kod Nigerije 2021.

Brodovima u regiji izdana je sigurnosna obavijest da izbjegavaju područje potonuća i paze na plutajuće kontejnere te moguće tragove goriva.

Znanjem prema svjetskim morima – nova generacija diplomiranih studenata Pomorskog fakulteta u Splitu

0
Foto: Pomorski fakultet Split/FCB

Na Pomorskom fakultetu u Splitu održana je svečana promocija na kojoj je diplome dobilo 45 studenata sveučilišnog diplomskog studija i 86 studenata sveučilišnog prijediplomskog studija.

Promotori na svečanosti su bili dekan  izv. prof. dr. sc. Ivan Peronja i prodekani izv. prof. dr. sc. Tina Perić, izv. prof. dr. sc. Rino Bošnjak, izv. prof. dr. sc. Luka Vukić i izv. prof. dr. sc. Nikola Mandić, prenosi Slobodna Dalmacija.

Dekan Peronja je poručio promoventima kako će ovaj dan promocije zauvijek nositi u svojim srcima, čestitavši njima i njihovim obiteljima.

– Danas slavimo vaš uspjeh, vaš trud i rad koji ste uložili proteklih godina. Moja želja je da ovaj današnji trenutak bude podsjetnik na ono vrijeme kada ste se odricali privlačnijih stvari u životu kako biste učili. Sada ste dio velike zajednice ambasadora Pomorskog fakulteta u Splitu kojih ima diljem svijeta, odnosno svjetskih mora. Bez obzira gdje vas odvede vaš profesionalni put, nosit ćete sa sobom vrijednosti i znanje koje ste stekli na ovom fakultetu – kazao je dekan Peronja, istaknuvši kako je Pomorski fakultet u Splitu tijekom 65 godina svog postojanja uvijek bio simbol izvrsnosti, kvalitete i inovacija. 

U ime Sveučilišta u Splitu i rektora Dragana Ljutića, čestitke je uputio i prorektor za znanost i kvalitetu prof. dr. sc. Igor Jerković. Naglasio je maritimnu orijentaciju splitskog sveučilišta koja se posebno ogleda u članstvu u alijansi SEA EU, zajedno s još 8 sveučilišta diljem Europe, od Norda u Norveškoj do Malte i Napulja.

– Teme mora i pomorstva su jako važne za našu alijansu, ali ona za cilj ima i razvoj novih studijskih programa. Sveučilište u Splitu je nositelj novog združenog, doktorskog studija „Marine Science and Technology“ na kojem možda i netko od vas nastavi svoje školovanje. Naime, iako ćete danas dobiti diplome, to nije završetak vašeg studiranja i učenja, sigurno ćete se i nadalje nastaviti usavršavati, bilo kroz programe cjeloživotnog učenja, bilo kroz kongrese, seminare, radionice… – ustvrdio je prorektor Jerković.