Na 33. Zagrebačkom sajmu nautike okupili su se stručnjaci iz različitih segmenata nautičke industrije kako bi otvorili razgovor o tome kako se razvija hrvatska nautika – što to znači za ljude koji u njoj rade i vide odgovornost u komunikaciji razvoja.
Panel „Nova era nautike u Hrvatskoj: Više od plovidbe!“ organizirao je Adria Libar, pomorsko učilište u Hrvatskoj koje svakodnevno radi na edukaciji kadrova u nautici.
Iako su se kroz izlaganje vidjele raličitosti dvaju sektora (yacht charter i bareboat charter), cilj udruživanja je isti, zajedničkim djelovanjem struke ubrzati rješavanje aktualne problematike i djelovati u odgovornom razvijanju nautike.
Uz rast crewed charter segmenta i jačanje međunarodne vidljivosti, sve se snažnije naglašava potreba za profesionalnim standardima i kvalitetnijom uslugom uz podršku javnog sektora.
Profesionalizacija i vidljivost
Gđa. Ban istaknula je kako osnivanje CROYA-e označuje novu fazu profesionalizacije hrvatske yacht industrije, dok je organizacija CROYA Yacht Show značajno povećala vidljivost sektora. Primjeri izvrsne hrvatske flote na sajmu u Splitu koje su prikazale kvalitetu svojih usluga, potvrđuju da Hrvatska ima prepoznatljiv standard izvrsnosti, no postoji kontinuirana potreba za edukacijama u prezentaciji i komunikaciji usluga koje nudimo. Gđa Ban je je istaknula kako konkurentnost hrvatske nautike sve više ovisi o kvaliteti ukupnog doživljaja – na brodu i izvan njega, ali i podršci javnog sektora.
Upozorenje iz charter sektora posebno je dao Marin Katičin, koji je otvorio pitanje stanja u segmentu najma plovila bez posade (bareboat). Upozorio je na pad prihoda i postupno obezvrjeđivanje usluge, naglasivši ključ dugoročnog opstanka u održanju kvalitete usluge i proizvoda/brodova te edukaciji o utjecaju cjelokupne branše na okoliš, a time i proizvoda. Dodatno, banke i ostale povezane institucije trebale bi selektivnije pristupiti branši, ne podržavati tvrtke koje se usputno bave djelatnošću chartera i nemaju održiv ekonomski model poslovanja, čime će se kvaliteta usluge podići na višu razinu, regulirati broj nekonkurentnih tvrtki i prilagoditi broj plovila na tržištu. Poruka je jasna: bez stručnog i odgovornog upravljanja kapacitetima postoji rizik daljnjeg pritiska na jednu od najpotentnijih grana hrvatskog turizma!
Šira slika razvoja
Gđa Šolić Sutlović iz Hrvatske turističke zajednice upoznala nas je s nizom promotivnih turističkih kampanja koje se plasiraju na naša strana emitivna tržišta gdje je nautički turizam zastupljen kao jedan od glavnih selektivnih oblika turizma. Također je navela da Hrvatska turistička zajednica tradicionalno prisutna na predstavljanju destinacije na BOOT, Dusseldorf boat showu, Austrian Boat Showu u Tullnu te na Annapolis Sailboat Showu u SAD-u. Da se intenzivira promidžba nautičkog turizma u inozemstvu dokazuje i prisutnost HTZ-a na dva dodatna sajma tijekom 2026. godine, Southampton Boat Showu u Ujedinjenoj Kraljevini te Genova Boat Showu u Italiji.
Svakako je dodatno naglašen iskorak destinacije iz klasične paradigme „sunce i more“ u destinaciju visoke dodane vrijednosti, koja kroz kvalitetu lokalne ponude, gostoljubive domaćine te bogatu prirodnu i kulturnu baštinu doprinosi stvaranju autentičnog doživljaja destinacije.
Sve upućuje na to da hrvatska nautika ulazi u zreliju fazu u kojoj kvaliteta usluge i odgovoran razvoj postaju presudni za konkurentnost i iskustvo gostiju.
Poseban naglasak stavljen je na ulogu zaposlenika u nautici. Alessia Cortesi istaknula je kako u vremenu visoke digitalizacije upravo ljudski faktor postaje ključan: „U suvremenom jahtingu tehnička izvrsnost se podrazumijeva. Ono što gosta vraća jest emocionalni doživljaj, a njega kreira čovjek kroz kroz intuitivnu, diskretnu i profinjenu komunikaciju.“ Naglasila je kako su komunikacijske vještine često „nevidljiva“ kompetencija koja uslugu pretvara u iskustvo koje se pamti. Gđa Alessia istaknula je Hrvatsku kao biser destinaciju kojom treba pažljivo upravljati.
Panel je otvorio i temu izdržljivosti posada u zahtjevnim uvjetima rada na moru, ali i specifične zahtjeve gostiju na koje moramo biti spremni odgovoriti. Ana Kutija, upozorila je: „Ako želimo ostvariti održivu karijeru na moru, moramo učiti kako upravljati ljudima, kako se nositi s odgovornostima, a ne samo tehnikom. Flota može biti primjer izvrsnosti, ali kombinacija profesionalizma i emocionalne spremnosti oblikuje prepoznatljivu uslugu.“
Važan dio rasprave odnosio se i na percepciju žena u nautičkoj industriji. Stjuardesa i digitalna kreatorica Silvija Mutić upozorila je na raskorak između percepcije i stvarnosti: „Dugo se o ženama na jahtama govorilo kroz stereotipe, a premalo kroz znanje, rad i odgovornost koje svakodnevno nosimo. Govoriti nekoliko jezika, poznavati kulture i različitosti, pristup gostima, tehnike rada, to je ono što kroz edukaciju i digitalne alate promoviram kao motivaciju za nautička zanimanja.“
Vrijeme predviđeno za panel bilo je kratko za otvaranje pitanja publike, pa se razgovor nastavio u neformalnom druženju nakon panela. No pitanja koja su ostala otvorena poput održivog razvoja, brige i edukacije za zaštitu Jadrana, pokazuju koliko je tema važno i otvoreno za budućnost.
„Možda kroz panel nismo uspjeli sve komunicirati, no predstavili smo prilike kroz rad udruga, instuitucija i pojedinaca. Nadamo se da će se glavne poruke panela reflektirati u daljnjem radu svih koji su odgovorni za razvoj nautičkog sektora.“
Adria Libar
