Od luksuznih brodova do vrhunske zabave – drugo izdanje međunarodnog sajma nautike u Marini Baotić u Segetu Donjem traje od 10. do 13. travnja
Dalmatia Boat Show, jedan od najuzbudljivijih nautičkih događaja u regiji, otvara svoja vrata u četvrtak, 10. travnja, u 10 sati. U Marini Baotić u Segetu Donjem posjetitelje sve do nedjelje, 13. travnja, očekuje više od 150 izlagača, 200 plovila, čak 72 brenda, 15 premijera, ali i bogat četverodnevni program, s nizom stručnih prezentacija i sjajnom zabavom.
Foto Boris Kačan, arhiva Dalmatia Boat Show
Damatia Boat Show
Prev
Next
Već prvog dana u 14 sati na rasporedu je panel diskusija „Što, kako i kuda s napuštenim plovilima u marinama“, a u nedjelju od 11 sati organizira se akcija čišćenja podmorja nakon čega slijedi edukativno-zabavna malakološka dječja radionica „Morski organizmi u Jadranu“.
Uz poslovni dio programa, posjetitelje očekuje i vrhunska eno-gastro ponuda, a svakoga dana od 17 sati u Glory Baru za odličnu atmosferu pobrinut će se DJ Dado. U četvrtak, na svečanom otvorenju sajma, nastupit će Klapa Sv. Juraj Hrvatske ratne mornarice. U petak, od 14 do 18 sati, zabavu će dodatno zagrijati Tamburaški sastav Dukati, a za subotu u 19:30 najavljen je koncert Marka Pecotića Pece, koji je i prošle godine na noge digao i izlagače i posjetitelje. Večer će kulminirati spektakularnim vatrometom iznad Segeta Donjeg.
U četvrtak i nedjelju radno vrijeme sajma je od deset do 18 sati, u petak i subotu od deset do 19 sati, a cijena ulaznice iznosi devet eura, dok je za djecu i umirovljenike ulaz besplatan.
Dalmatia Boat Show već se nakon prvog izdanja prošle godine pozicionirao kao relevantno mjesto susreta nautičkih entuzijasta, ljubitelja plovidbe i luksuza uz sjajnu zabavu i dobru energiju.
Podmorje sjevernog Jadrana postaje sve više ogledalo problema koje stvaramo iznad površine – od plastike do napuštenih plovila i čak protubrodskih mina. Istraživački timovi Pomorskog fakulteta u Rijeci, pod vodstvom izvanrednog profesora Lovre Maglića, već godinama pretražuju ovaj morski prostor roneći i koristeći podmorske dronove.
Njihova otkrića su zabrinjavajuća: plastika svih vrsta, potopljene jedrilice i pasare, ilegalno izgrađeni umjetni grebeni, pa čak i eksplozivne naprave – sve to nalazi se na dnu mora koje svakodnevno koristi pomorska industrija, ribari i turisti, piše Novi List.
– Pronašli smo olupine brodica koje vlasnici jednostavno potope kad ih više ne koriste. Te pasare i jedrilice često sadrže nekoliko tona plastike. Kako se raspada, plastika završava u ribama, a zatim i na našim tanjurima – objašnjava Maglić.
Posebnu pažnju privukle su i mine iz prošlih sukoba. Na najmanje 21 lokaciji na Jadranu nalaze se odbačene eksplozivne naprave koje povremeno završe u ribarskim mrežama. Zbog toga profesor Maglić predlaže pokretanje edukacija za ronioce kako bi naučili prepoznati opasne predmete i pravilno ih prijaviti nadležnim službama – prvenstveno specijalnim policijskim jedinicama.
– Naše je more, nažalost, postalo ogromno smetlište. Istovremeno, ono je i svojevrsni muzej jer se na dnu nalaze i arheološki nalazi, ali i mnogi tragovi ilegalnih aktivnosti. Očito je da je potrebna ozbiljna promjena u ponašanju prema moru – zaključuje Maglić.
Agencija za obalni linijski pomorski promet (AZOLP) donijela je odluku o novim koncesijama za brzobrodske državne linije. Na iznenađenje mnogih, po prvi put ugovore za plovidbu prema zadarskim otocima dobio je TP line, tvrtka iz grupacije Tankerske plovidbe, koja je dosad bila aktivna na području dubrovačkih otoka.
Za liniju 9401 TP line je ugovorio iznos od 14,3 milijuna eura, a za liniju 9406 nešto više od 12,3 milijuna eura, sve na razdoblje od šest godina. Obje ponude su ušle u okvir procijenjenih troškova, a konkurentske ponude drugih brodara, uključujući Miatrade i G&V Line Jadera, ocijenjene su nepravilnima.
Na obje linije godišnji promet u zadnje dvije godine bio je ispod 100.000 putnika, što ih čini pogodnima za dodjelu državne potpore, u skladu s propisima o javnom pomorskom prijevozu.
Minimalna tjedna učestalost plovidbe na liniji Olib – Zadar bit će osam povratnih putovanja, dok linija Zadar – Sali – Iž ima čak 21 tjednu plovidbu tijekom cijele godine.
Preostale četiri zadarske linije i dalje ostaju u rukama Jadrolinije. Riječ je o sljedećim rutama:
9403: Ist – Molat – Zadar
9404: Brbinj – Božava – Zadar
9405: Zadar – Veli Iž – Rava
9407: Zadar – Rivanj – Sestrunj
Za sve četiri linije Jadrolinija je ponudila konkurentne cijene unutar planiranih budžeta, a ukupno će prevoziti više od 100.000 putnika godišnje.
Ova promjena označava početak nove faze u povezivanju zadarskih otoka, a dolazak TP linea donosi svježu dinamiku na tržište koje je godinama bilo podijeljeno među istim brodarima.
Nakon Europskog prvenstva 2018. i Svjetskog prvenstva 2022., Jedriličarski klub Val iz Šibenika ponovno će biti domaćin Europskog prvenstva za klasu International One Meter.
Regata se uz potporu Općine Rogoznica, TZ Rogoznica i Marine Frapa već tradicionalno organizira u Rogoznici koja ovogodišnjim Europskim prvenstvom postaje lokacija s najviše odjedrenih najvećih svjetskih regata.
Osim po ovoj činjenici, Rogoznica će ući u povijest ove klase i kao prva regata na kojoj će zajedno jedriti 100 natjecatelja. Dosadašnja natjecanja imala su maksimalno 76 jedrilica, no zahvaljujući izmjenama u sustavu jedrenja, omogućen je nastup troznamenkastom broju sudionika.
Uz jedriličare iz 16 europskih zemalja, očekuju se i natjecatelji iz Sjeverne i Južne Amerike te Azije.
‘Jedriličarski klub Val iz Šibenika već se etablirao kao pouzdan i cijenjen organizator regata za klasu International One Meter, redovito privlačeći značajan broj domaćih i inozemnih posada. Drago mi je da smo ove godine u Rogoznici probili i magičnu brojku od 100 jedrilica, što je samo dokaz koliko jedriličari vole dolaziti u Hrvatsku, rekao je Hrvoje Duvančić, član organizacijskog odbora Europskog prvenstva.
Hrvatska reprezentacija ove je godine izuzetno brojna, a predvodit će je aktualni i četverostruki svjetski prvak Zvonko Jelačić.
Prvi dan natjecanja predviđen je za nedjelju, 6. travnja, a jedrit će se kontinuirano do petka, 11. travnja.
Flota će biti podijeljena u pet grupa koje će tijekom prve polovice prvenstva jedriti kvalifikacijske plovove, nakon čega će se formirati pet jakosnih skupina.Iako je riječ o radio upravljanim jedrilicama duljine jednog metra, radi se o brzim plovilima sposobnim za jedrenje i u uvjetima kada većina drugih jedrilica potraži zaklon. Pravila natjecanja identična su onima koja vrijede za sve ostale jedriličarske klase, kao i oblik regatnog polja, takozvano “štap” polje s dva kruga jedrenja.
Regata će se moći pratiti uživo preko YouTube-a, a više informacija može se pronaći na www.iomrogoznica.com
Zasigurno svatko među nama pomorcima ima kakvo takvo znanje o poslovima i dužnostima bilo koga među ostalima na brodu. Zanemarujući činjenicu kako pojedinci među nama misle da znaju sve o svemu. Dapače, nerijetko i bolje od onih o čijem poslu se radi. I tu nema nekih velikih mudrosti, već je „sustav“ tako dobro uigran da se provlači već generacijama pomoraca, neovisno o nacionalnostima ili samim poslovima. Tako često pojedinac s kuverte zna sve, i bolje, o poslovima makine, i obrnuto. Jednako tako pojedinci nižih položaja itekako dobro znaju kako bi to pretpostavljeni trebali ili ne bi smjeli činiti. A sve popraćeno posprdnim komentarima, obavezno pojednostavljujući i omalovažavajući tuđi posao, koji „svaka budala“ može raditi bez imalo truda i još manje pameti.
Nakon trideset i pet godina navigacije od čega dvadeset u svojstvu Komandanta, s potpunom odgovornošću tvrdim da o poslovima i dužnostima, što ofičala a što posade kuverte (palube) znam jako puno. Iz jednostavnog razloga što sam sve te ili slične poslove i sam obavljao tijekom kakvih petnaest godina, počevši kao Kadet, došavši do Čifa.
S jednakom samouvjerenošću tvrdim da znam ponešto o poslovima makiništa. Neovisno o tome radi li se o početniku ili dugogodišnjem pomorcu. Što, definitvno, nije dovoljno da bih se usudio upuštati u rasprave o njihovim poslovima. Čak ni iz pozicije Komandanta. Držim se jednostavne životne filozofije kako su svi makiništi dobri dok makina ide. Ako makina stane, treba ustanoviti zašto je stala. Da li se nema rezervnih dijelova, je li tu milijun drugih mogućih razloga ili je samo nesposobnost pojedinaca. Pa ipak, nije na meni laiku da o tome odlučujem.
Prije dvije godine, nakon što mi je objavljena kolumna na temu ovlaštenja Komandanata u današnje vrijeme, ispod objave na jednoj od društvenih mreža, čovjek mi je postavio pitanje zašto ne pišem o poslu brodskih kuhara. Nisu mi poznati njegovi razlozi za takvim pitanjem, a iskreno, nisu ni bitni. Sve u svemu, dobar podsjetnik da napišem i o takvom, itekako bitnom, brodskom poslu. Nasuprot poslovima makine, poprilično znam o kuhanju, jer i sam kuham kada sam kod kuće. Što ne znači da znam dovoljno o poslu brodskog, ili bilo kojeg drugog, kuhara da bih mogao o tome raspravljati. Kamoli o tome pisati. Otprilike nešto slično sam odgovorio i spomenutom gospodinu. Ne znam da li i koliko je moj odgovor zadovoljio njegovu znatiželju, pošto se više nije javljao.
Jednako kako je tuđi posao, pojedincima, lakši i jednostavniji od njihovoga, spremni su objašnjavati, svima koji su ih manje ili više voljni slušati, koji su poslovi lakši a koji teži. Podrazumijeva se da beskrajne rasprave vode o tuđim poslovima, jer njihov je najzahtjevniji i najteži.
Osobno bih se ipak usudio reći da je posao brodskog kuhara zasigurno jedan od najzahtjevnijih od svih „pomoračkih“ zanimanja. Paralelno tome je, na žalost, daleko ispodprosječno plaćen. Svakoga dana, tri puta u danu, hrpa ljudi ocjenjuje, rijetko hvali i prečesto kritizira njihov posao i radni učinak. Krenimo od osnovnih stvari, koje vjerovatno jesu stvar iskustva. Međutim, znaj ti koliko treba ovoga ili onoga da bi se kvalitetno nahranilo petnaest, dvadeset ili više gladnih ustiju. Isplaniraj količinu svih potrebnih namirnica za mjesec ili dva do sljedeće nabave. Oboje bez znanja unaprijed o kakvoći hrane koja će biti dostavljena. Gdje smo svi mi svjesni da dobavljači, načelno mentaliteta pijavica, žive od brodova i pomoraca, te su, golema većina, više nego spremni prevariti i podvaliti hranu slabije kvalitete za višu cijenu, kao i hranu s kraćim rokom trajnosti. Da i ne spominjem naplaćivanje dodatnih usluga i servisa koji njima, na bilo koji način otežavaju posao, cijenu čega plaćaju brodski kuhari i ostatak posade. Svaki pomorac zna kako izgleda kad je ružno vrijeme, kad život na brodu uspori i poprimi nešto drugačiju dimenziju. Kuhari nemaju izbora nego stajati, balansirati oko upaljenih štednjaka s poslaganim loncima punim kipuće vode, tavama s kipućim uljem što lete na sve strane. Najčešće i uglavnom ti ljudi nemaju jednog jedinog slobodnog dana za trajanja ugovora. Očekujem da će se kolege ofičali pobuniti kako nemaju ni oni. Što i je i nije istina. Ne jednom smo se uzajamno mijenjali, odradili i dvije i tri gvardije u nizu kako bi jedan među nama izašao van. Da bi drugom prilikom izašao onaj drugi. Sve u dogovoru. S kime da se kuhar dogovara i mijenja?
Utoliko, svaki od brodskih kuhara zaslužuje poštovanje samim time što nas hrani mjesecima, najbolje što zna. Čak i oni nemaštoviti, nezainteresirani, naročito oni koji su kroz godine prigovaranja digli ruke od pokušavanja udovoljavanja svakome.
Moj prvi ukrcaj prije četrdeset godina, na brodu nas je bilo trideset i šest članova posade. Među nama su bila trojica kuhara, „Šef kužine“ tj. 1. kuhar, 2. kuhar i Mladić kuhinje. Tadašnji „Šef“ je zaradio nadimke gulaš i partizan. Je li on spadao u ijednu od gore navedenih kategorija, nemoguće je znati. Naročito nakon svih tih godina. Možda bi se moglo reći da je spadao u svaku od tri, na određeni način. Nije, poput nekih, imao striktni sedmodnevni jelovnik, ali su se određena jela ponavljala u manje ili više redovnim sedmodnevnim do desetodnevnim intervalima. Ipak se sjećam da je svaki utorak za ručak bila kuhana govedina.
Jedan ugovor na talijanskoj zastavi bili smo nas četvorica Hrvata među Talijanima. Pošto je za ručak prvi pijat bila pašta, osim nedjelje kad su bili njoki „ala romana“, tako je kuhar imao šest jela s paštom koja je ponavljao. I nije od toga reda odstupao. Barem ne za trajanja moga ugovora. Npr, srijedom su bile farfalle s kupovnim pesto genovese. Od onda, a prošle su dvadeset i četiri godine, ga ne jedem. Smučio mi se i pesto i bosiljak u bilo kojem obliku.
Zatim se sjećam našeg čovjeka iz Rijeke. Bili smo kompletno naša posada i mnogi starosjedioci poznavali su se godinama. Da li iz šale, da li iz dosade, da li iz stvarne zlobe, ne bi prošao dan da nisu kuharu dobacivali svašta i prigovarali mu gotovo za sve što bi skuhao. Istina je bila da je bio dobar brodski kuhar koji je vremenom izgubio volju, što mi je jednom zgodom sam priznao. Mada je i dalje kuhao bolje od prosjeka.
Jedan od svakako najčišćih i najurednijih kuhara bio je jedan Ganac. Uvijek je na sebi imao bijelu ispeglanu košulju. Čim bi ju zaprljao bi ju mijenjao. Bilo ga je fascinantno gledati. Ujedno je jedan od najboljih kuhara s kojima sam imao prilike navigat. Kako smo bili po zapadnoj Africi i bili u mogućnosti nabavljati svježe ribe i ostalih delicija iz mora, Komandant je zahtijevao da ručak ili večera ili oboje svakodnevno budu iz mora. To su bili festivali okusa.
Navigal sam s jednim našim što je bio prljav kao malo tko, ali je odlično kuhao.
Za razliku od jednog Filipinca koji, osim prljav, bio je lijen i nemaštovit ili nesposoban. Nakon kružnog putovanja od dva mjeseca sam ga iskrcao, kako bismo izbjegli pobunu na brodu.
Potom ih je bilo nekoliko koji su jedan ugovor bili dobri do odlični, sljedeći ugovor prosječni ili čak ispod.
I kuhari su ipak samo ljudi poput nas ostalih.
Slagali se vi sa mnom po pitanju težine poslova ili ne, neka su vam uvijek dobro more, trdo spreda i tri noge šoto kolumbe,
Kapetan Aron Baretić – ABe
Ankorađ na ušću rijeke Siene (Francuska), 15. prosinac 2024. godine
Ako razmišljaš o budućnosti, a zanimaju te izazovi, putovanja i dobra zarada – pomorstvo bi moglo biti tvoj put. Platforma PostaniPomorac.hr napravljena je baš za tebe i tvoje roditelje, kako biste iz prve ruke saznali sve što trebaš znati o pomorskoj karijeri.
Što nudi platforma?
Stranicu je pokrenula Udruga hrvatskih posrednika pri zapošljavanju pomoraca (CROSMA) s ciljem da mladima približi pomorsku struku – realno, jasno i konkretno. Nudi informacije o:
školama i obrazovnim programima za pomorce
stipendijama i podršci tijekom školovanja
mogućnostima zapošljavanja nakon završetka škole
životu i radu na brodu
Zašto postati pomorac?
Pomorstvo nije samo posao – to je stil života. Neki od ključnih razloga zašto mladi biraju ovu karijeru:
Brzo zaposlenje: Većina pomoraca u Hrvatskoj pronalazi posao vrlo brzo nakon završetka školovanja.
Dobre plaće: Zarade su iznadprosječne i omogućuju financijsku stabilnost već u ranim dvadesetima.
Rotacijski rad: Radiš nekoliko mjeseci na brodu, pa zatim imaš jednako toliko slobodnih dana – što mnogima omogućuje da žive u Hrvatskoj, a rade globalno.
Putovanja i iskustvo: Posao vodi kroz cijeli svijet, uz stjecanje praktičnih vještina i međunarodnog iskustva.
Za koga je?
Platforma je namijenjena učenicima osnovnih i srednjih škola, ali i roditeljima koji žele znati više o mogućnostima koje pomorska struka pruža. Sve je predstavljeno jednostavno, pregledno i bez “uljepšavanja”.
Ako te zanima posao koji ti omogućuje da vidiš svijet, zaradiš dobro i izgradiš ozbiljnu karijeru već s 20-ak godina – baci oko na PostaniPomorac.hr. Možda je more baš tvoja budućnost.
Nakon što je prošlog kolovoza na trajektu “Lastovo” život izgubilo troje članova posade, Jadrolinija je potvrdila – brod odlazi u rezalište. Time završava priča o jednom od najdugovječnijih trajekata domaće flote, izgrađenom davne 1969. godine u japanskom brodogradilištu Hayashikane.
Brod je prvotno plovio pod imenom “Okino Erabu”, a Jadrolinija ga kupuje 1978. godine. Kratko se zvao “Partizanka”, zatim “Lastovo I”, da bi 1998. ostalo samo – “Lastovo”. Bio je kapaciteta 500 putnika i 60 vozila, i jedno vrijeme slovio je kao brod sposoban za otvoreno more, često isplovljavajući i kad bi ostali ostajali na vezu.
Tijekom više od pet desetljeća službe nije bio pošteđen problema. Godine 1993. na par milja od Ublija izbio je požar u strojarnici. Putnici i posada su uspješno evakuirani, a brod je obnovljen i vraćen u službu.
Tragični događaj koji je presudio njegovoj sudbini dogodio se 11. kolovoza 2024. u luci Mali Lošinj. Pala je rampa, a poginuli su vođa stroja Boško Kostović iz Višnića te kormilari Marko Topić iz Solina i Denis Šarić iz Zadra. Prvi časnik palube zadobio je teške ozljede.
Tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske, Neven Melvan, izjavio je da je odluka logična i očekivana. Posada je, prema dostupnim informacijama, psihološki teško podnijela povratak na brod nakon nesreće.
“Lastovo” je posljednjih godina plovio na linijama Split – Lastovo – Korčula, a potom Zadar – Mali Lošinj.
Dana 29. ožujka 2025.na snagu je stupio Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom (NN 52/2025), više na https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2025_03_52_685.html
Izdanje Oglasa za pomorce za ožujak (OZP 03/2025) također izlazi 29. ožujka 2025. kako bi korisnici imali pravodobne i točne informacije o promjenama u službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama na temelju novog Pravilnika.
U skladu s Pravilnikom izrađena je nova karta 101 VTS HRVATSKA (Hrvatska služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom), koja s početkom od 29. ožujka 2025. zamjenjuje kartu 950 VTS HRVATSKA (Hrvatska služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom).
Nakon punih 77 godina rada, pokrenut je stečajni postupak nad brodogradilištem „3. maj“, simbolom riječke brodogradnje. Nadzorni odbor tvrtke službeno je podnio zahtjev Trgovačkom sudu u Rijeci, a potpis na dokument stavili su predsjednik Juraj Šoljić i tri člana odbora.
Ova odluka dolazi nakon mjeseci neizvjesnosti i pokušaja da se pronađe osoba koja će preuzeti odgovornost za formalno pokretanje stečaja. Ironično, taj korak učinjen je upravo 1. travnja, što ne umanjuje ozbiljnost situacije, piše Novi List.
Brodogradilište je već duže vrijeme bez prihoda, koncesije i ključne imovine – sve je preneseno na novu tvrtku „3. maj 1905“, koja je preuzela oko 450 radnika i nastavila djelatnost. Stari „3. maj“ ostao je tek pravna ljuštura, s 43 radnika, većinom na dugotrajnom bolovanju.
Financijska slika je sumorna – računi su blokirani, a ovrhe se gomilaju. Među vjerovnicima su Uljanik u stečaju (potražuje 18 milijuna eura), HBOR, Grad Rijeka, kao i brojni dobavljači i kooperanti. Ukupna blokada, iako neslužbeno, procjenjuje se na desetke milijuna eura, a obveze bi mogle premašiti i 100 milijuna.
Jedan od većih udaraca bio je gubitak na novogradnji „Algoma Endeavour“, gdje je razlika između uloženih kredita i stvarne prodajne cijene broda stvorila financijski minus od oko 40 milijuna eura.
S obzirom da „3. maj“ više nema direktora, a svi članovi Nadzornog odbora su potpisali zahtjev, sud će uskoro imenovati privremenog stečajnog upravitelja koji će pripremiti dokumentaciju. Očekuje se da bi stečaj mogao biti formalno otvoren početkom ljeta.
Za razliku od situacije 2019., ovaj put nema povratka. I dok stari „3. maj“ odlazi u povijest, novo brodogradilište pod imenom „3. maj 1905“ nastavlja rad, sada kao državna tvrtka. Hoće li ta nova struktura osigurati stabilnost riječkoj brodogradnji – pokazat će vrijeme.
Pozivaju se svi pomorci s najmanje godinu dana iskustva da sudjeluju u kratkoj i potpuno anonimnoj anketi koja se bavi izuzetno važnom temom – sindromom sagorijevanja na poslu , često povezanog sa zahtjevnim radnim uvjetima i karijernih namjera pomoraca.
Istraživanje je međunarodnog karaktera i provodi ga tim znanstvenika s pomorskih i sveučilišnih institucija iz Hrvatske, Grčke, Crne Gore i Turske. Cilj im je bolje razumjeti kako radni uvjeti na brodu – poput dugih smjena, izolacije i visokog stresa – utječu na mentalno zdravlje i dugoročne profesionalne planove pomoraca.
Vaš doprinos iznimno je vrijedan i pomoći će ovom međunarodnom istraživanju koje provodi tim istraživača:
Ana Slišković (Sveučilište u Zadru) Ioannis Katsounis (National and Kapodistrian University of Athens) Nihan Senbursa (Ordu University) Senka Šekularac-Ivošević (Sveučilište Crne Gore)
Anketa je kratka i ne zahtijeva više od 10 minuta vašeg vremena. Otvorena je za sve pomorce, neovisno o nacionalnosti, činu ili vrsti broda na kojem plove. Sudjelovanje je u potpunosti anonimno i dobrovoljno, a dobiveni podaci koristit će se isključivo u znanstvene svrhe.
Ako plovite ili ste plovili i imate barem godinu dana radnog iskustva na moru, vaš glas je važan. Pomozite da se kroz ovo istraživanje stvori bolja slika o izazovima s kojima se pomorci suočavaju i na temelju toga razviju bolji modeli podrške i prevencije sagorijevanja.
Za dodatne informacije ili pitanja, možete kontaktirati voditeljicu istraživanja prof. dr. sc. Anu Slišković sa Sveučilišta u Zadru putem e-maila: aslavic@unizd.hr
