O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 2

IMO SSE 12: Novi sigurnosni standardi za brodove i alternativna goriva u pripremi

0
Foto: IMO

U sjedištu Međunarodne pomorske organizacije (IMO) u Londonu od 9. do 13. ožujka održana je dvanaesta sjednica Pododbora za brodske sustave i opremu (SSE 12). Na sastanku su razmatrane brojne izmjene sigurnosnih pravila koja se odnose na protupožarnu zaštitu, opremu za spašavanje i nove energetske tehnologije na brodovima.

Velik dio predloženih promjena još je u fazi razvoja, a očekuje se da bi nove regulative mogle stupiti na snagu oko 2032. godine nakon što ih potvrdi i usvoji Odbor za pomorsku sigurnost (MSC).

Jedna od važnijih tema bila je revizija SOLAS pravila vezanih uz ograničavanje širenja požara na brodovima. Dovršeni su nacrti izmjena pravila II-2/3 i II-2/9, a očekuje se da će biti predstavljeni na sjednici MSC 112 u prosincu 2026. godine te formalno usvojeni godinu kasnije.

Napredak je ostvaren i u razvoju novih sigurnosnih zahtjeva za djelomično zatvorene brodice za spašavanje. Prema prijedlogu, takve brodice morat će imati ventilacijski sustav koji ograničava koncentraciju CO₂ na najviše 5.000 ppm dok su ulazi zatvoreni. Ventilacija bi se mogla ostvariti mehaničkim sustavom od najmanje 5 kubičnih metara zraka po osobi na sat tijekom 24 sata ili odgovarajućim ventilacijskim otvorima na brodici.

Ova pravila trebala bi se primjenjivati na brodice ugrađene na novogradnje od 1. siječnja 2032. godine.

Pododbor je također nastavio rad na izmjenama SOLAS poglavlja III i LSA Codea, koje se odnose na opremu za spašavanje. Jedna od ideja je da novi brodovi moraju imati splavi za spašavanje koje se same uspravljaju ili imaju reverzibilni dizajn s nadstrešnicom.

U području protupožarne zaštite raspravljalo se o novim tehnologijama za otkrivanje i gašenje požara u skladištima tereta i na palubama kontejnerskih brodova. Poseban fokus bio je na uporabi vodene magle i prijenosnih infracrvenih kamera za detekciju topline tijekom intervencija posade.

Istodobno, IMO razvija sigurnosni okvir za brodove koji koriste alternativna goriva i nove energetske tehnologije. U planu su standardi i smjernice za goriva poput metanola i etanola, kao i za brodove koji koriste baterijske sustave pohrane energije.

Posebna pažnja posvećena je litij-ionskim baterijama i drugim sustavima skladištenja energije na brodovima. Cilj je razviti privremene smjernice koje će pokriti sigurnosne rizike, uključujući mogućnost požara, eksplozije ili toksičnih plinova.

LNG tržište dobiva novo partnerstvo: Stolt-Nielsen i NYK udružuju snage

0
Foto: Marine traffic/Carlos Moreno

Brodarska i logistička grupacija Stolt-Nielsen postigla je dogovor o prodaji 50 posto udjela u tvrtki Avenir LNG japanskom brodaru Nippon Yusen Kaisha (NYK), čime nastaje novo zajedničko ulaganje usmjereno na opskrbu brodova malim količinama LNG-a.

Transakcija je dogovorena preko podružnice Stolt-Nielsen Gas, a cilj partnerstva je daljnji razvoj poslovanja Avenir LNG-a u segmentu LNG bunkeringa i male distribucije ukapljenog prirodnog plina, piše Splash247.

Financijski detalji sporazuma nisu objavljeni. Zaključenje transakcije očekuje se sredinom 2026. godine, nakon regulatornih odobrenja i ispunjenja standardnih uvjeta.

Tvrtka Avenir LNG, sa sjedištem u Londonu, osnovana je 2017. godine i danas se profilirala kao specijalizirani operater u segmentu opskrbe brodova LNG gorivom. Flota kompanije trenutačno uključuje pet manjih LNG bunker brodova, dok su još dva plovila u fazi gradnje.

Novi partneri ističu da će se zajedničko ulaganje usredotočiti na širenje opskrbe LNG-om i bio-LNG-om, kako bi odgovorili na rastuću potražnju brodarske industrije za alternativnim gorivima.

Prema riječima Uda Langea, glavnog izvršnog direktora Stolt-Nielsena, iskustvo japanskog brodara u pomorskom prijevozu i logistici moglo bi značajno doprinijeti razvoju poslovanja Avenir LNG-a te otvoriti nove tržišne prilike u segmentu brodova na LNG pogon.

Sličnog je stava i Hironobu Watanabe, izvršni direktor energetskog odjela kompanije NYK, koji naglašava da LNG i bio-LNG imaju važnu ulogu u tranziciji pomorske industrije prema smanjenju emisija.

Dvije kompanije već godinama surađuju u sektoru kemijskih tankera. Njihovo partnerstvo uključuje projekte poput NYK Stolt Tankers (NST) i Stolt NYK Asia Pacific Services (SNAPS), koji upravljaju flotom kemijskih tankera namijenjenih tržištu Azije i Pacifika.

Tko danas smije kroz Hormuz? Tankeri prolaze samo uz iransku dozvolu

0
Foto: Wikimedia commons

Trenutačno je iznimno teško dobiti jasnu sliku o stvarnom prometu kroz Hormuški tjesnac. Brodovi koji prolaze ovim prolazom sve češće plove s isključenim AIS signalima, čime skrivaju svoju poziciju i identitet. Za analitičare i sustave za praćenje brodova to znači gotovo potpuni gubitak uvida u realno stanje plovidbe.

Prema dostupnim podacima, kroz tjesnac trenutno prolaze uglavnom iranski brodovi ili oni koji imaju izravno odobrenje Teherana. Pojedina plovila bez takvog odobrenja pokušavaju tranzit, ali uz značajan sigurnosni rizik. U praksi to znači da je prolaz kroz Hormuz djelomično otvoren, ali samo za promet koji Iran dopušta, piše The Maritime Executive.

Zabilježeno je nekoliko tranzita tankera koji su dobili odobrenje za prolaz. Dva indijska LPG tankera, Shivalik i Nanda Devi, koji su prethodno ukrcali katarski plin u Ras Laffanu, prošli su tjesnac uz pratnju indijske mornarice. Tijekom istog razdoblja jedan tanker s saudijskom naftom također je stigao do Indije.

Prolaz je ostvario i VLCC Smyrni, koji je prevozio saudijsku naftu prema Mumbaiju. Nije poznato je li brod imao posebno odobrenje upravo zbog indijskog odredišta tereta.

Istodobno su kroz tjesnac zabilježeni i tranziti brodova povezanih sa “shadow fleetom”. Među njima su tanker Ocean Guardian i tanker Blooming Dale, oba pod američkim sankcijama, koji su plovili iz Basre prema istoku. Prolaz je ostvario i bulk carrier Rozana, kao i nekoliko drugih plovila koja su navigirala uz minimalnu vidljivost u sustavima za praćenje brodova.

Analitičari procjenjuju da je tijekom ožujka kroz tjesnac prošlo najmanje 45 takozvanih “dark fleet” tranzita, odnosno brodova koji su plovili bez aktivnog AIS-a. Međutim, stvarni broj mogao bi biti i veći.

U međuvremenu iranski tankeri nastavljaju ukrcaj sirove nafte na terminalu Kharg Island, glavnom izvoznom čvorištu zemlje. Time Iran uspijeva održati dio izvoza nafte, čak i dok je promet kroz Hormuz znatno smanjen u odnosu na normalne razine.

Dok Iran nastavlja ostvarivati prihode od izvoza energenata, države Perzijskog zaljeva suočavaju se s velikim ekonomskim pritiskom jer je velik dio njihovog izvoza blokiran ili ozbiljno usporen.

Moguće rješenje bila bi vojna operacija osiguranja konvoja kroz tjesnac, no takav scenarij bio bi logistički izuzetno zahtjevan. Alternativa bi bila ekonomska blokada i presretanje iranskih brodova, što bi dodatno pojačalo pritisak na iransko gospodarstvo.

U svakom slučaju, Hormuški tjesnac i dalje ostaje jedno od najnapetijih pomorskih područja na svijetu, a svaka nova eskalacija izravno utječe na globalno tržište energije i sigurnost pomoraca.

Kad se situacija zakuha: kako zadržati mir na moru – i pomoći obitelji kod kuće

0
Foto: Ilustracija/UI

U razdobljima kada se u medijima govori o krizama, ratu ili nesigurnosti na moru, pomorci naročito osjećaju dodatni pritisak. Brod je daleko od kuće, informacije stižu na kapaljku, a briga za obitelj često je veća nego briga za sebe. U takvim okolnostima lako je upasti u spiralu panike – bilo da ste na brodu ili kod kuće.

Ipak, iskustvo pokazuje da postoji nekoliko vrlo konkretnih stvari koje možete učiniti da se psihološku stabilizirate u ovakva stresna vremena.

1. Ograničite stalno praćenje vijest

Kada se dogodi nešto ozbiljno, prirodna reakcija je stalno provjeravanje portala i društvenih mreža. No to često ima suprotan učinak.

Senzacionalistički mediji žive od pažnje. Naslovi su često dramatičniji nego sama situacija. Ako svakih 20 minuta otvarate nove vijesti, vaš mozak ostaje u stalnom stanju uzbune. Live praćenje situacije se čini pametno jer se događa nešto važno, ali to često traje predugo. Kroz stalnu napetost samo ćete se emocionalno i intelektualno istrošiti i biti još manje spremni reagirati kada bude trebalo.

Puno je korisnije odabrati jedan ili dva provjerena izvora i pogledati vijesti jednom ili dvaput dnevno.

Na brodu to može izgledati vrlo jednostavno.

Primjer: jedan časnik ujutro preuzme na sebe obavezu da prati vijesti i obavijesti sve ostale kada se dogodi nešto bitno za njih. Ostali se tada mogu posvetiti poslu bez stalnog “scrollanja”.

2. Ne vjerujte svemu što kruži internetom

U krizama se šire glasine. Na WhatsAppu, Facebooku ili Telegramu često se dijele dramatične poruke tipa:

  • “Svi brodovi u tom području su u opasnosti”
  • “Zatvaraju se svi pomorski pravci”
  • “Netko je čuo da…”

U praksi se često pokaže da su to neprovjerene ili pogrešno interpretirane informacije.

Na moru je najbolje pravilo:

vjerujte prije svega službenim informacijama kompanije, kapetanije, osiguravatelja ili međunarodnih pomorskih organizacija.

Sve ostalo uzmite s velikom rezervom.

3. Provjerite situaciju iz prve ruke

Pomorska industrija ima jednu veliku prednost – ljudi na terenu stalno međusobno komuniciraju.

Ako vas brine situacija u nekoj luci ili području, često je dovoljno pitati:

  • kolege na drugim brodovima
  • agenta u luci
  • ljude koji su upravo prošli tim područjem

Takve informacije su često realnije od onoga što se pojavljuje u medijima.

4. Zadržite rutinu na brodu

Jedna od najjačih psihološki stabilizirajućih stvari na moru je rutina.

Smjene, obroci, radne procedure, održavanje broda – sve to daje strukturu danu. Kada ljudi izgube rutinu, anksioznost se brzo povećava. Također, bavljenje onim što poznajete i osjećaj da ste nešto obavili vraća osjećaj kontrole.

Zato je dobro držati se uobičajenog ritma:

  • redovne smjene
  • obroci u isto vrijeme
  • fizička aktivnost kad je moguće
  • druženje s posadom

Često se pokaže da upravo rad i normalan dnevni ritam najviše smiruju. Dan po dan, smjena po sjena.

5. Javljajte se kući češće nego inače

Za mnoge pomorce najveći izvor stresa nije ono što se događa na brodu, nego briga kako to doživljava obitelj kod kuće.

Obitelji često prate dramatične vijesti i ne znaju što je stvarno stanje niti kako stvari zaista funkcioniraju.

Zato puno znači kratka, ali redovita komunikacija.

Primjer:

“Mi smo dobro. Naš brod nije u tom području. Kompanija nas redovito informira.”

Takva poruka može smanjiti puno nepotrebne brige kod kuće.

6. Pomozite obitelji da filtrira informacije

Nije rijetkost da supružnik ili roditelji šalju poruke s naslovima iz medija koji zvuče alarmantno jer ih pišu novinari koji se zapravo ne razumiju u pomorstvo.

Umjesto da to ignorirate, korisnije je smireno objasniti:

  • kako zapravo funkcionira pomorska sigurnost
  • tko donosi odluke o rutama
  • koje se mjere zaštite koriste

Primjer razgovora:

“Razumijem da te to zabrinulo, ali znaš kakvi su portali – naslovi često zvuče dramatičnije nego što jest. Naš brod ne ide tim područjem i kompanija prati situaciju svaki dan.”

Takva komunikacija gradi osjećaj sigurnosti kod kuće.

7. Fokusirajte se na ono što možete kontrolirati

Pomorci su navikli na neizvjesnost – vremenske uvjete, tehničke probleme, promjene rasporeda.

U kriznim situacijama vrijedi isto pravilo:

  • ne možemo kontrolirati geopolitiku
  • možemo kontrolirati svoje ponašanje, komunikaciju i profesionalnost

To često znači: raditi posao kako treba, držati se procedura i održavati dobru atmosferu u posadi.

Na kraju

U kriznim razdobljima panika se često širi brže od stvarne opasnosti. Upravo zato su smirenost, provjerene informacije i dobra komunikacija toliko važni.

Pomorci su i inače među ljudima koji najbolje znaju funkcionirati u zahtjevnim uvjetima. Uz malo discipline u načinu na koji pratimo informacije i komuniciramo s obitelji, takva razdoblja mogu se proći puno mirnije – i na brodu i kod kuće.

Većina će se sjetiti i drugih takvih situacija, od covida pa i prije, kada se je činilo užasno i da nikad neće proći, a sada je to samo sjećanje na težak period kroz koji smo uspješno prošli. Možda uz koji ožiljak, ali vjerojatno i čvršći i pametniji.

Alen Marot, dipl.psih. 

https://www.dalekooddoma.com

Tanker iz “flote u sjeni” zaustavljen kod Švedske, kapetan završio u pritvoru

0
Foto: Ilustracija/Wikimedia commons

Švedske vlasti privele su kapetana tankera Sea Owl 1 nakon što je brod presretnut u Baltičkom moru nedaleko od luke Trelleborg. Riječ je o tankeru dugom 228 metara koji plovi pod zastavom Komora, a nalazi se na popisu sankcioniranih plovila Europske unije.

Kapetan, 55-godišnji zapovjednik broda, zadržan je nakon saslušanja pred okružnim sudom u Ystadu 15. ožujka. Tužitelji ga terete za korištenje krivotvorenog dokumenta uz otegotne okolnosti te za upravljanje brodom koji nije bio sposoban za sigurnu plovidbu, navodi Splash247.

Švedska obalna straža ukrcala se na tanker prošlog četvrtka tijekom plovidbe kroz Baltičko more. Brod je plovio na ruti iz brazilske luke Santos prema ruskoj luci Primorsk. Tijekom pregleda brodske dokumentacije istražitelji su uočili neslaganja vezana uz registraciju broda pod zastavom Komora.

Prema informacijama koje su objavili švedski istražitelji, dio brodskih dokumenata za koje se tvrdilo da potvrđuju registraciju broda mogao bi biti lažan. Zbog toga je pokrenuta kaznena istraga protiv zapovjednika broda, dok se istodobno provjerava i tehnička ispravnost samog plovila.

Sea Owl 1 nalazi se na popisu sankcioniranih brodova Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije, što dodatno pojačava interes vlasti za ovaj slučaj.

Ovo nije prvi sličan incident u posljednje vrijeme. Švedska je nedavno zaplijenila i teretni brod Caffa zbog sličnih sumnji u vezi s dokumentacijom i statusom plovila.

U proteklim tjednima nekoliko europskih država pojačalo je nadzor nad brodovima koji se povezuju s tzv. shadow fleet flotom. Riječ je o starijim tankerima koji često mijenjaju zastave, vlasničke strukture i dokumentaciju kako bi zaobišli međunarodne sankcije i nastavili trgovinu naftom ili drugim teretima povezanima s Rusijom.

Zašto su kasnili obalni ophodni brodovi? Brodosplit iznio svoju stranu priče

0
Foto: Brodosplit

Kad se govori o kašnjenju obalnih ophodnih brodova za Hrvatsku ratnu mornaricu, u javnosti se najčešće proziva Brodosplit. No prema priopćenju vezanom uz prototip OOB-31 Omiš, razlog zastoja nije bio samo u brodogradilištu, nego u nizu tehničkih, projektnih i administrativnih okolnosti koje su pratile posao od samog početka.

Prema ugovoru iz prosinca 2014., Hrvatska je do 2018. trebala dobiti pet obalnih ophodnih brodova za Obalnu stražu, ukupne vrijednosti oko 57 milijuna eura. Ipak, do tada je preuzet samo prototipni brod Omiš, i to 2018. godine.

Brodosplit tvrdi da je ključni problem bio u tome što je gradnja ugovorena prema pretprojektu koji, kako navode, nije bio dovoljno razrađen da bi zadovoljio sve taktičko-tehničke zahtjeve. Zbog toga je već na početku izrade glavnog projekta trebalo doraditi dokumentaciju, provesti dodatna softverska ispitivanja i modelske testove.

Poseban uteg projektu bila su i bazenska ispitivanja u Brodarskom institutu, koji je prema ugovoru s MORH-om bio obvezna institucija za taj dio posla. Prema navodima iz priopćenja, upravo su ta ispitivanja trajala čak 366 dana, što je dodatno usporilo odobrenje tehničke dokumentacije od strane MORH-a i Hrvatskog registra brodova.

U međuvremenu su rađene i važne tehničke izmjene na samom brodu. Umjesto standardnog brodograđevnog čelika ugrađen je čelik povišene čvrstoće AH36, nadgrađe je izvedeno u aluminiju, brod je produžen za 1,5 metar, a krmeni dio prilagođen većem propeleru. Te promjene trebale su poboljšati sposobnosti broda na moru, ali su istodobno produžile rokove gradnje.

Nakon porinuća uslijedila su dugotrajna primopredajna i prototipna ispitivanja koja su, prema Brodosplitu, trajala gotovo godinu i pol. Navodi se i da je Omiš bio jedan od najispitivanijih brodova u povijesti HRM-a, nakon čega je sredinom 2019. uključen u redovnu službu. Tek 17. veljače 2020. MORH je dao nalog za početak serijske gradnje prvog broda.

Iz svega proizlazi da kašnjenje projekta nije posljedica samo jednog problema, nego cijelog lanca projektnih izmjena, dodatnih zahtjeva, odobrenja i dugotrajnih ispitivanja. U priopćenju se dodatno podsjeća i da se tijekom trajanja projekta promijenilo čak sedam odgovornih osoba u MORH-u, što je također utjecalo na dinamiku realizacije.

U Perzijskom zaljevu i brod Atlantske plovidbe “AP Astarea” s pet hrvatskih pomoraca

0
Foto: Uwe Urbanik/Marinetraffic

Bulk carrier AP Astarea iz flote Atlantske plovidbe, kojim upravlja zadarska Tankerska plovidba, trenutno se nalazi u Perzijskom zaljevu, u vodama Ujedinjenih Arapskih Emirata. Na brodu se nalazi i pet hrvatskih pomoraca.

Kako su za N1info.hr potvrdili iz kompanije, na brodu je ukupno 22 člana posade, a kompanija je u stalnom kontaktu sa zapovjednikom.

Prema riječima Sanje Putice, voditeljice odnosa s investitorima i javnosti Tankerske plovidbe, stanje na brodu je zasad stabilno.

Na brodu se nalaze 22 člana posade, od kojih su petorica hrvatske nacionalnosti. Kompanija je u redovnom kontaktu sa zapovjednikom i situacija je trenutno zadovoljavajuća. Brod je opskrbljen potrebnim zalihama i nalazi se na sigurnoj poziciji, a u slučaju potrebe moguće je organizirati smjenu posade.

Situacija u regiji dodatno se zakomplicirala posljednjih dana nakon napada na više trgovačkih brodova u blizini Hormuškog tjesnaca. Prema podacima međunarodnih medija, u Perzijskom zaljevu trenutno je zadržano više od 150 brodova koji čekaju daljnji razvoj sigurnosne situacije.

Iz Tankerske plovidbe naglašavaju da sigurnost posade ostaje apsolutni prioritet.

Nikakav komercijalni pritisak neće se stavljati na brod ako bi to moglo ugroziti sigurnost posade. Prolaz kroz Hormuški tjesnac odgođen je do daljnjega, odnosno dok se situacija u regiji ne stabilizira.

Odmah nakon izbijanja krize održan je koordinacijski sastanak u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture na kojem su sudjelovali predstavnici ministarstava, brodara, agencija za zapošljavanje pomoraca i sindikata.

Dogovoreno je i aktiviranje Stožera za koordinaciju aktivnosti u slučaju ugroze hrvatskih brodova i pomoraca u međunarodnoj plovidbi.

S druge strane Hormuškog tjesnaca, u Omanskom zaljevu, nalazi se još oko 250 hrvatskih pomoraca. Prema riječima glavnog tajnika Sindikata pomoraca Nevena Melvana, svi su trenutno sigurni i nijedan brod na kojem se nalaze nije bio meta napada.

U međunarodnoj plovidbi danas radi oko 16 tisuća hrvatskih pomoraca, većinom na brodovima pod stranim zastavama.

RIGGER – HEAVY LIFT BARGE

0

RANK: Rigger

TIP BRODA: Heavy Lift Barge

PLAĆA: Ovisno o iskustvu

DATUM UKRCAJA: Sredina Svibnja

TRAJANJE UGOVORA: 4 x 4 tjedne rotacije

DODATNE INFORMACIJE / UVJETI: Obavezno prethodno iskustvo na heavy-lift baržama

Pošaljite svoju prijavu već danas: croatia@orca-crew.com

Kontaktirajte nas izravno:
Ured: +385 51 33 64 97

APPLY NOW

SHIP ELECTRICIAN – FPU

0

RANK: Ship Electrician

TIP BRODA: FPU – Floating Production Unit

PLAĆA: 450 USD/dan (ovisno o iskustvu)

DATUM UKRCAJA: kraj Ožujka/početak Travnja

TRAJANJE UGOVORA: 4×4 tjedne rotacije

DODATNE INFORMACIJE / UVJETI: Nije obavezno prijašnje iskustvo u industriji / plaća ovisi o dosadašnjem iskustvu / ETO certifikat je poželjan, ali nije uvjet

Pošaljite svoju prijavu već danas: croatia@orca-crew.com

Kontaktirajte nas izravno:
Ured: +385 51 33 64 97

APPLY NOW

QUAYSIDE / SHIPSIDE FOREMAN – FPU

0

RANK: Quayside/Shipside Foreman

TIP BRODA: FPU – Floating Production Unit

PLAĆA: 400 USD/dan

DATUM UKRCAJA: kraj Ožujka/početak Travnja

TRAJANJE UGOVORA: 4×4 tjedne rotacije

DODATNE INFORMACIJE / UVJETI: Iskustvo u nadgledanju ili u radu s dizalicama je poželjno / poželjan crop certifikat, ali nije uvjet

Pošaljite svoju prijavu već danas: croatia@orca-crew.com

Kontaktirajte nas izravno:
Ured: +385 51 33 64 97

APPLY NOW