OTP Groupama Banner

O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

OTP Groupama Banner
Home Blog Page 2

Saipem dobio novi offshore posao vrijedan 4 milijarde dolara u Kataru

0
Foto: QatarEnergy/Splash247

Talijanski energetski i offshore div Saipem, u partnerstvu s kineskom tvrtkom COOEC, osigurao je novi veliki ugovor od katarske državne kompanije QatarEnergy. Riječ je o offshore EPCI poslu u sklopu projekta North Field Production Sustainability, ukupne vrijednosti oko 4 milijarde američkih dolara.

Ugovor se odnosi na tzv. COMP5 paket, koji je dio razvoja offshore kompresijskih kompleksa na plinskom polju North Field, smještenom sjeveroistočno od obale Katara. Od ukupne vrijednosti projekta, Saipemov udio procjenjuje se na približno 3,1 milijardu dolara, što predstavlja značajno pojačanje njegove ionako snažne knjige narudžbi, piše Splash247.

Cilj North Field Production Sustainability projekta je održavanje i daljnje povećanje proizvodnje prirodnog plina s najvećeg svjetskog offshore plinskog polja. Katar kroz ovaj razvojni ciklus planira povećati godišnji LNG kapacitet s postojećih 77 milijuna tona na čak 142 milijuna tona do 2030. godine, čime dodatno učvršćuje svoju poziciju vodećeg globalnog izvoznika LNG-a.

Ugovor, čije je trajanje procijenjeno na oko pet godina, obuhvaća kompletan raspon EPCI aktivnosti: inženjering, nabavu, izradu i offshore instalaciju dvaju kompresijskih kompleksa. Svaki kompleks uključuje kompresijsku platformu, platformu za smještaj posade, flare platformu za sustav sagorijevanja plina te spojne mostove između objekata. Ukupna masa svakog kompleksa iznosit će oko 68.000 tona.

Offshore instalacijske operacije planirane su za razdoblje 2029. i 2030. godine, a izvodit će se pomoću Saipemovog teškog instalacijskog plovila, što ovaj projekt svrstava među tehnički i logistički najzahtjevnije offshore zahvate u regiji.

Ovaj ugovor nastavlja niz velikih poslova koje je QatarEnergy već dodijelio Saipemu. Raniji EPCI ugovori COMP2 i COMP3, dodijeljeni 2022. i 2024. godine, još su u fazi realizacije, a njihova ukupna vrijednost procjenjuje se na oko 8,5 milijardi dolara.

20.12.1987.: noć kada je more gorjelo, a život izgubilo više od 4 300 ljudi

0
Foto: Ilustracija

U pomorskom svijetu malo je tragedija koje se mogu usporediti sa sudarom filipinskog putničkog trajekta Doña Paz i tankera Vector 20. prosinca 1987. godine. Taj događaj, koji se odvijao u tjesnacu Tablas između filipinskih otoka, ostao je zabilježen kao najveća pomorska nesreća u mirnodopsko vrijeme, s više od 4 300 izgubljenih života. Priča o toj noći dugo je služila kao primjer koliko opasna može biti plovidba kada se propisi zanemare, a praksa pretvori u rutinu.

Trajekt je porinut 1963. u Japanu pod imenom Himeyuri Maru, s kapacitetom od 608 putnika. Nakon dvanaest godina prešao je u filipinsku tvrtku Sulpicio Lines, više puta mijenjao ime te je nakon požara i obnove postao Doña Paz. Povezivao je otok Leyte i Manilu i smatrao se jednim od ključnih brodova te rute.

Te nedjelje isplovio je u 6:30 ujutro, pretrpan putnicima izvan službenog popisa – praksa česta u to vrijeme. Noć je bila vedra, a more valovito, prema riječima jednog od preživjelih.

Oko 22:30 trajekt se sudario s tankerom Vector koji je prevozio oko 8 800 barela nafte i naftnih derivata. U trenutku udara došlo je do snažne eksplozije, a plamen se nevjerojatnom brzinom proširio na oba broda. Preživjeli su opisivali kako je more oko olupina doslovno gorjelo, dok se gusti dim širio nad tjesnacem Tablas.

Panika je zavladala na trajektu. Posada, prema svjedočenjima, nije uspjela organizirati evakuaciju, prsluci su navodno bili zaključani, a brod bez funkcionalnog radija. Istraga je kasnije potvrdila da je tanker Vector plovio bez dozvole i bez kvalificiranog zapovjednika, a u trenutku sudara most je bio prazan.

Doña Paz potonula je za oko dva sata, a tanker četiri sata kasnije. Oba plovila završila su na dubini od oko 545 metara, u području poznatom po velikom broju morskih pasa.

Najbliži brod, MS Don Claudio, uočio je eksploziju i odmah se uputio prema mjestu nesreće. Njegova posada spasila je 26 preživjelih – dvadeset četvero putnika i dvojicu članova posade tankera. Najmlađa preživjela imala je samo 14 godina, a gotovo svi su zadobili opekline od skoka u vatreno more.

Šokantan podatak jest da je filipinskim vlastima trebalo osam sati da uopće saznaju za nesreću i dodatnih osam da pokrenu operaciju traganja i spašavanja. Filipinska predsjednica Corazon Aquino tragediju je opisala kao nacionalni šok koji je razotkrio teške propuste u nadzoru plovidbe.

Danas, desetljećima nakon nesreće, tragedija Doña Paz i Vectora i dalje podsjeća koliko su pravovremene odluke i poštivanje procedura presudni za sigurnost na moru.

Blagdani stižu – svima osim meni

0

Dok se čini da se cijeli svijet veseli, vama je muka od blagdana jer ih morate provesti na brodu, daleko od doma i daleko od svojih. U tim trenucima sve teške stvari vezane za ovaj posao dobijaju posebnu težinu. Ostati na brodu za vrijeme blagdana jedna je od najtežih situacija u ovom poslu.

Blagdani na brodu – kako se ne slomiti?

Emocije koje se najčešće pojavljuju:

  • Čežnja – prirodna, zdrava, ljudska.
  • Tuga – jer propuštate trenutke koji su drugima normalni i vrijedni.
  • Usamljenost – čak i ako ste okruženi ljudima.
  • Ljutnja – na posao, sudbinu, raspored, „zašto baš ja“.
  • Krivnja – jer obitelj misli da ste usamljeni, a vi im ne želite dodati brige i kvariti veselje.

Sve je to normalno. Ništa od ovoga ne znači slabost.

Kako si olakšati blagdane na brodu

  1. Napravite mali ritual koji ima okus doma

Ne mora biti velik: šalica kave iz koje pijete svaki put, poznati slatkiš, video poziv sa svojima, miris, božićna pjesmica

Mozak jako dobro reagira na male, poznate rutine — smanjuju tugu i vraćaju osjećaj pripadnosti.

  1. Ne bježite od emocija — dajte im ime

Rečenica:

„Sad osjećam tugu jer bih htio biti tamo.“

Može biti iznenađujuće oslobađajuća kada primjetite da se osjećate “loše”. Pokušajte je izgovoriti. Pokušajte je napisati. 

Kad emocija dobije ime, više ne upravlja vama — vi upravljate njom.

  1. Perspektiva kratkoročno–dugoročno, usko i široko

Kratkoročno i usko: teško je sada, osjećaj gubitka je jak, nedostaje vam bliskost, zagrljaj i nečiji glas.

Dugoročno: vaš rad omogućuje sigurnost obitelji, obrazovanje djece, dom, planove, snove.

Podsjećajte se:

„Ovo je ovaj jedan put i teško je. Ali vrijedi radi nečega većeg. Sve ima cijenu.“

  1. Perspektiva pozitivno negativno

Snažne neugodne emocije znače da nam fali nešto vrijedno. Velika tuga i osjećaj da nam fali doma znači da doma imamo nešto vrijedno i da na tome možemo biti zahvalni. Da se ne osjećamo tužno u ovo vrijeme, to bi značilo da doma nemamo ništa vrijedno. 

  1. Mindfulness vježba za fokus (1 minuta)

Ako vas emocije preplave usred smjene:

  • Stanite na trenutak.
  • Pogledajte oko sebe i imenujte:

3 stvari koje vidite,

2 stvari koje čujete,

1 stvar koju osjećate pod prstima.

To vraća fokus i smanjuje emocionalno preplavljivanje.

  1. Oslonite se na posadu

Ponekad je dovoljno 10 sekundi iskrenosti:

„Nije mi lako danas. Fale mi moji doma.“

Ovakva rečenica često povuče spontani val podrške — jer gotovo svaki član posade zna taj osjećaj. Bliskost koju to donosi smanjit će osjećaj usamljenosti. Da zaključimo: gdje god bili – emocije su normalne i nisu znak slabosti, treba ih prepoznati, priznati i prihvatiti. A onda učiniti neke male stvari za sebe da si olakšamo. Briga o sebi je najbolji poklon koji možete dati sebi i onima koji vas čekaju.

Alen Marot, dipl.psih. 

https://www.dalekooddoma.com

(VIDEO) Pomorski rat dronovima eskalira – ruski tanker pogođen u Mediteranu

0
Foto: Screenshot/X

Ukrajina je izvela dalekometni napad dronom na tanker povezan s ruskom takozvanom flotom iz sjene, što predstavlja prvi potvrđeni ukrajinski pomorski udar izvan Crnog mora. Meta napada bio je aframax tanker Qendil, koji plovi pod zastavom Omana, a pogođen je u međunarodnim vodama Sredozemnog mora, više od 2.000 kilometara od ukrajinskog teritorija.

Prema dostupnim informacijama, operaciju je provela Sigurnosna služba Ukrajine (SBU). Sigurnosna tvrtka Vanguard, pozivajući se na ukrajinske izvore, navodi kako je brod pretrpio kritična oštećenja te se trenutačno smatra neoperativnim. Tanker od 115.400 dwt, izgrađen 2006. godine i u vlasništvu kompanije Qendil Marina, navodno je u trenutku napada bio prazan, piše Splash247.

Za sada nema izvješća o ozlijeđenim članovima posade niti o onečišćenju mora, što je posebno važno s aspekta sigurnosti plovidbe i zaštite morskog okoliša. Ukrajinske vlasti tvrde kako je brod korišten za zaobilaženje međunarodnih sankcija i logističku potporu ruskom izvozu nafte, zbog čega ga smatraju legitimnom vojnom metom u ratnim okolnostima.

Qendil se u više navrata spominjao kao dio flote brodova koji sudjeluju u transportu ruske nafte izvan nadzora zapadnih sankcijskih režima. Upravo takvi tankeri posljednjih su mjeseci pod povećalom zapadnih država, osiguravatelja i lučkih vlasti zbog netransparentnog vlasništva, isključenih AIS sustava i visokog operativnog rizika.

Ruske vlasti zasad nisu službeno potvrdile niti demantirale incident, no snimke za koje se tvrdi da prikazuju trenutak udara pojavile su se na društvenim mrežama. Time se dodatno pojačavaju tvrdnje Kijeva, koji je i ranije prijavljivao napade na tankere povezane s Rusijom u Crnom moru i uz tursku obalu.

AdriaLibar – Maritime & Yachting training centre!

0

Lista pomorskih tečajeva SIJEČANJ 2025

Pomorsko učilište Adria Libar provodi obuku u pomorstvu i nautici od 1989. godine u skladu s nacionalnim i međunarodnim pravilnicima i konvencijama.

Stručan kadar, praktično održavanje tečajeva i  napredan rad uz opremu i simulatore omugućavaju usavršavanje vještina brodske posade na svim razinama.

Visoki standard obuke i poslovanja prepoznale su pomorske administracije i tvrtke suradnici uz koje učilište ravnopravno pozicionira Hrvatsku na međunarodnom tržištu pomorske edukacije.

Adria Libar poslovnice: Šibenik, Zadar, Split, Rijeka, Zagreb.

Informacije: info@adrialibar.com / www.adrialibar.com

Gotovo 600 brodova pod sankcijama: EU pojačava udar na ruske tankere

0

Europska unija dodatno je pojačala mjere protiv ruske tzv. flote iz sjene, proširivši popis sankcioniranih plovila za još 41 brod. Time je ukupan broj brodova pod sankcijama dosegnuo gotovo 600, što predstavlja jedan od najvećih zahvata EU-a u području pomorskih restrikcija od početka rata u Ukrajini.

Nove mjere prvenstveno su usmjerene na tankere za koje se sumnja da prevoze rusku sirovu naftu i naftne derivate koristeći nepravilne i visokorizične prakse plovidbe. Uz to, sankcionirano je i pet brodova za koje se navodi da su sudjelovali u prijevozu ukradenog ukrajinskog žita i kulturnih dobara iz okupiranih područja. Za te brodove uvedene su zabrane uplova u luke EU-a te ograničenja pristupa pomorskim uslugama, piše Splash247.

EU je istodobno ciljala i pojedince te kompanije koje se dovode u vezu s organizacijom i financiranjem takvih prijevoza, uključujući trgovce naftom i menadžere posredničkih tvrtki koje su posljednjih godina imale ključnu ulogu u ruskom izvozu energenata morem.

U Bruxellesu i krugu zemalja G7 razmatra se i znatno oštrija mjera – potpuno ukidanje režima ograničenja cijene ruske nafte i njegovo zamjenjivanje sveobuhvatnom zabranom pomorskih usluga povezanih s Rusijom. To bi uključivalo brodarstvo, osiguranje, posade i tanker operacije, čak i za isporuke prema trećim državama poput Indije i Kine. Ako takav prijedlog uđe u novi paket sankcija početkom 2026., riječ bi bila o najznačajnijem pooštravanju pomorskih mjera do sada.

Ujedinjeno Kraljevstvo paralelno je uvelo 24 nove sankcije usmjerene na ruski energetski sektor i njegove logističke mreže. Posebno su pogođeni veliki proizvođači nafte koji i dalje ostvaruju znatan prihod kroz izvoz morem. London ističe da je cilj dodatno smanjiti financijske tokove koji podupiru ratne aktivnosti.

Sjedinjene Američke Države također signaliziraju spremnost na daljnju eskalaciju pomorskih sankcija, kako prema Rusiji, tako i prema Iranu, gdje je niz brodova i kompanija uključenih u prikrivenu trgovinu naftom već stavljen pod mjere. Poruka Washingtona ostaje jasna – pomorski sektor i flote iz sjene ostaju ključna točka pritiska.

NTSB: pomicanje tereta s litij-ionskim baterijama uzrokovalo dva požara na brodu Genius Star XI

0
Foto: Screenshot/X

Dvije godine nakon ozbiljnog incidenta na sjevernom Pacifiku, američki Nacionalni odbor za sigurnost prometa (NTSB) objavio je izvješće koje potvrđuje da su dva požara u skladištima teretnog broda Genius Star XI uzrokovana nepravilno osiguranim teretom s litij-ionskim baterijama, koji se pomaknuo tijekom teških vremenskih uvjeta.

Požari su izbili 25. prosinca 2023. godine dok je brod, nosivosti 13.600 dwt i pod panamskom zastavom, plovio južno od Aljaske prema Long Beachu u Kaliforniji. Na brodu se nalazilo 19 članova posade, a u trenutku prvog požara brod je bio oko 370 nautičkih milja jugozapadno od Aleutskih otoka.

Teret je ukrcan početkom prosinca u Hai Phongu u Vijetnamu, a sastojao se od 192 energetska sustava s litij-ionskim baterijama te 35 izmjenjivača topline. Svaka jedinica sadržavala je 28 baterijskih paketa, dodatno podijeljenih na module i ćelije, što ovu vrstu tereta čini posebno osjetljivom na mehanička oštećenja.

Jedinice su bile složene između donje palube i tween decka u oba skladišta. Iako je brodski Cargo Securing Manual preporučivao korištenje čeličnih sajli ili lanaca, na zahtjev vlasnika tereta korištene su poliesterske vezne trake kako bi se izbjegla oštećenja kućišta.

Tijekom božićnih blagdana brod je zahvatilo teško nevrijeme, s vjetrovima od preko 30 čvorova i valovima visine do šest metara. Posada je prilikom redovite inspekcije uočila pomicanje tereta u drugom skladištu, dok je istodobno iz prvog skladišta počeo izlaziti gust crni dim. Aktiviran je CO2 sustav, a brod je, nakon što je iscrpio zalihe CO2, uz dopuštenje američke Obalne straže preusmjeren prema Dutch Harboru na Aljasci.

Nekoliko dana kasnije, u novom nevremenu, izbio je i drugi požar u drugom skladištu. Bez CO2, posada je mogla samo hladiti konstrukciju skladišta vodom dok se temperatura postupno nije počela smanjivati.

Istragom je utvrđeno da su 43 jedinice oštećene, pri čemu je većina pukla s vezova. NTSB navodi lomove kuka na veznim trakama, neusklađenost D-prstenova te odvajanje zavarenih nosača kao ključne tehničke propuste. Operater broda priznao je da postupci osiguranja tereta nisu pravilno provedeni, a posada nije imala dovoljno znanja za provjeru stanja vezova u luci ukrcaja.

Zaključak NTSB-a jasan je: pravilno slaganje, lasiranje i inspekcija tereta presudni su za sigurnu plovidbu, osobito kada je riječ o litij-ionskim baterijama i plovidbi u teškim vremenskim uvjetima.

Praksa u stvarnom okruženju: Studenti PFRI-ja na terenskoj nastavi u AGCT-u

0

Posjet AGCT-u studentima je pružio rijedak uvid u stvarne operativne procese jedne od najmodernijih kontejnerskih luka u regiji

U ponedjeljak, 15. prosinca 2025. godine, studenti druge godine prijediplomskog studija Promet i mobilnost te treće godine studija Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu posjetili su kontejnerski terminal AGCT u sklopu terenske nastave iz kolegija Tehnologija luka i terminala. Terensku nastavu vodila je prof. dr. sc. Ines Kolanović.

Tijekom obilaska studentima su detaljno predstavljeni ključni infrastrukturni i suprastrukturni elementi terminala, uključujući operativne obale, skladišne površine, prometnice unutar terminala te sustave koji omogućuju nesmetan tijek kontejnerskog prometa. Poseban naglasak stavljen je na prekrcajna sredstva, prijevoznu mehanizaciju te tehnološke procese koji započinju dolaskom broda na vez, a završavaju otpremom kontejnera cestovnim i željezničkim pravcima.

Studenti su imali priliku pratiti cijeli logistički lanac kontejnerskog tereta, od iskrcaja s broda, preko privremenog skladištenja, do organizacije daljnjeg transporta u zaleđe. Posebno zanimanje izazvale su dvije nove Super Post Panamax kontejnerske dizalice koje se trenutačno nalaze u fazi instalacije, a koje će značajno povećati operativne kapacitete terminala i omogućiti prihvat najvećih kontejnerskih brodova današnjice.

Tijekom posjeta studenti su aktivno sudjelovali postavljanjem pitanja, čime su dodatno produbili razumijevanje organizacije rada, sigurnosnih procedura i uloge terminala u širem lancu opskrbe. Terenska nastava omogućila im je povezivanje teorijskih znanja stečenih na fakultetu s realnim izazovima i praksom rada u luci.

Organizatori su na kraju zahvalili domaćinu, gospodinu Jasminu Muhedinoviću, na srdačnom prijemu te na stručnim i detaljnim informacijama koje su studentima približile svakodnevno funkcioniranje suvremenog kontejnerskog terminala.

Dva pomorca poginula nakon udara drona u tanker – Crno more ulazi u najopasniju fazu sukoba

0
Foto: @NAFOvoyager/X

Napetosti u širem crnomorskom području otišle su korak dalje nakon što je u četvrtak u ranim satima ukrajinski dron pogodio tanker vezan u ruskoj luci Rostov-na-Donu, pri čemu su poginula dvojica članova posade, a brod je zahvatio požar.

Lokalne vlasti potvrdile su da je tanker, identificiran kao „Valery Gorčakov“, izgrađen 1969. godine, pogođen dok je bio privezan uz obalu. Uslijed udara došlo je do snažne eksplozije i požara koji se proširio duž nadgrađa i palubnih prostora. Hitne službe uspjele su spriječiti istjecanje naftnih derivata, što je smanjilo mogućnost ozbiljnijeg onečišćenja u akvatoriju Azovskog mora, piše Splash247.

Rostovski gradonačelnik Aleksandar Skrijabin naveo je da su vatrogasne i lučke službe brzo reagirale: “Požar se gasi, spriječeno je istjecanje tereta, ali nažalost imamo poginule i ozlijeđene.” Regionalni guverner dodao je da su stradali članovi posade, dok se točan broj ozlijeđenih još utvrđuje. Eksplozija je oštetila i obližnji lučki objekt te više zgrada u okolici.

Napad dolazi u razdoblju sve intenzivnijih udara na rusku naftnu infrastrukturu i tankere, uključujući plovila koja se u međunarodnim izvješćima često svrstavaju u tzv. “tamnu flotu”. Tijekom proteklih tjedana pogođeni su tankeri Kairos, Virat i Dashan, što Kijev opisuje kao pokušaj ometanja ruskog izvoza energenata.

Moskva je odgovorila prijetnjama odmazdom prema brodovima koji pripadaju državama koje podupiru Ukrajinu, uz najave mogućeg “zatvaranja Ukrajine prema moru”. Ruski napadi na ukrajinske luke prošloga tjedna oštetili su tri turska trgovačka broda i izazvali veliki požar, dodatno pogoršavajući sigurnosnu situaciju.

Sve glasnija su i upozorenja međunarodnih organizacija. Glavni tajnik Međunarodne pomorske organizacije Arsenio Dominguez ponovio je apel za suzdržavanje od napada na trgovačku flotu: “Pomorci, lučki radnici i trgovački brodovi ne smiju postati meta. Rizik za okoliš i ljudske živote dramatično raste.”

Slično je poručio i Mark Dickinson iz Međunarodne federacije transportnih radnika: “Pomorci nisu oružje u sukobu. Nijedan politički cilj ne opravdava ugrožavanje civilnih posada.”

Najnoviji napad još jednom pokazuje koliko se crnomorsko i azovsko područje pretvorilo u zonu visokog rizika u kojoj se sigurnosne okolnosti za posade mijenjaju iz sata u sat.

IMO Polar Code 2026 donosi širu primjenu i obuhvaća više brodova i ruta

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Morski led u Arktiku i Antarktici ove zime ostaje znatno ispod dugogodišnjeg prosjeka, što izravno utječe na sigurnost i operativno planiranje brodova koji plove polarnim rutama. Takvi uvjeti dovode do kraćih i nestabilnijih navigacijskih prozora, uz veći stupanj nepredvidivosti za zapovjednike i brodarske operacije.

U Arktiku je morski led već ranije ove godine dosegnuo rekordno nizak maksimum. Trend se nastavio i u studenome, kada je prosječna površina morskog leda iznosila oko 9,1 milijun četvornih kilometara, što je približno 1,2 milijuna km² ispod prosjeka razdoblja 1991.–2020. Trenutačno su u Barentsovom moru, Baffinovom zaljevu i Karskom moru zabilježene smanjene i tanje ledene površine, dok su u područjima poput Obskog zaljeva uvjeti znatno teži, s debljim ledom. Prognoze upućuju na to da će i tijekom ostatka zime pokrivenost ledom ostati ispod prosjeka.

Na južnoj hemisferi, antarktički ledeni pokrov povlači se prema svom ljetnom minimumu. Ove je godine zabilježen jedan od najnižih zimskih maksimuma ikada, sedmi najmanji u povijesti mjerenja. Iznadprosječne temperature na Antarktici povećavaju rizik da će se u veljači i ožujku 2026. dosegnuti još jedan izrazito nizak ljetni minimum morskog leda.

Foto: IMO

U takvim okolnostima posebnu važnost dobivaju izmjene IMO Polar Codea koje stupaju na snagu 1. siječnja 2026. godine. Proširuje se područje primjene Kodeksa na teretne brodove od 300 do 499 GT, jahte za razonodu veće od 300 GT te ribarske brodove duljine 24 metra i više. Brodovi izgrađeni nakon tog datuma moraju odmah udovoljavati novim zahtjevima, dok je za postojeće brodove krajnji rok usklađivanja 1. siječnja 2027.

Izmjene se odnose ponajprije na poglavlja o sigurnosti i planiranju putovanja te uključuju dodatne zahtjeve za navigacijsku opremu, detekciju leda i detaljnije planove plovidbe s unaprijed definiranim mjestima zaklona. Cilj je povećati razinu sigurnosti posade, broda i okoliša u regijama u kojima pomorski promet kontinuirano raste.