O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 243

Potonuo brod kod Rumunjske: Traga se za trojicom članova posade, osam spašeno

0
Foto: Marine Traffic

Od subote, 18. svibnja, rumunjske vlasti intenzivno pretražuju Crno more nakon što je mali teretni brod potonuo uz sjevernu obalu blizu granice s Ukrajinom. Tri člana posade, koji su sirijski državljani, vode se kao nestali, a osmero ih je spasio drugi turski teretni brod koji se nalazio u tom području.

Obavijest o incidentu je stigla u subotu, oko četiri sata po lokalnom vremenu ujutro, u kojoj se navodi da je brod Mohammed Z, potonuo otprilike 26 nautičkih milja udaljen od grada Sfantu Gheorghe u Rumunjskoj.

U akciju potrage i spašavanja bili su uključeni pomorski centar za koordinaciju spašavanja (MRCC), granična policija i dva trgovačka plovila koja su se nalazila u blizini potonulog broda, navodi gCaptain.

Rumunjske vlasti su alarmirale dva trgovačka broda u tom području, od kojih je jedan teretni brod Michel, u vlasništvu Turske, uspio pronaći i spasiti osam članova posade, piše The Maritime Executive. Brod je skrenuo sa svoje rute iz Odese u Bugarsku, a posada je evakuirana na liječenje u Constantu u Rumunjskoj. Jedan član posade zadobio je dvije ozljede, zasad nepoznate, i prebačen je u bolnicu.

Na brodu Mohammed Z nalazilo se ukupno jedanaest članova posade, od kojih devet državljana Sirije i dva Egipćana.

Rumunjske vlasti također su angažirale helikopter rumunjskih zračnih snaga i dva spasilačka plovila, Artemis i Apollo, iz ARSVOM-a kako bi pronašli tri nestala pomorca. U akciju potrage i spašavanja uključila su se i dva čamca granične policije. Operacija potrage prekinuta je tijekom noći u subotu i nastavila se u nedjelju ujutro.

Službene vlasti kažu da je razlog potonuća broda nepoznat i da je istraga u tijeku. “Trenutno se nastavljaju napori da se pronađu ostala tri nestala člana posade, svi sirijske nacionalnosti”.

Prijavljeno je da posada surađuje. Izvješća ističu da se nalazi na sličnom području gdje su u prošlosti otkrivene plutajuće mine. Brod je plovio prometnim plovnim putem duž obale koji koriste plovila koja putuju u Ukrajinu.

Mohammed Z od 3.425 DWT, izgrađen je 1988. godine i plovio je pod zastavom Tanzanije. Bio je na putu iz Istanbula za Sulinu u Rumunjskoj, navodi Maritime News.

Prema izvješćima, tijekom nedavne inspekcije broda u Egiptu pronađeni su određeni nedostatci, uključujući neispravne sigurnosne svjetiljke, nepropisno održavane kolute za spašavanje, kao i nesigurni radni i životni uvjeti.

“Žene i more”: Inspirativne žene koje su radom i predanošću obilježile pomorsku industriju

0
Foto: SPH

Uoči Međunarodnog Dana žena u pomorstvu, na Sveučilištu u Dubrovniku, u suradnji s Pomorskim odjelom Sveučilišta, a u organizaciji Sindikata pomoraca Hrvatske održana je konferencija pod nazivom “Žene i more”.

– Često izložene brojnim izazovima i diskriminaciji, žene su kroz povijest dale značajan doprinos pomorskoj industriji. Srećom, danas se situacija mijenja i sve se više žena upisuje na pomorske studije i zapošljava u različitim sektorima pomorske industrije. Ipak, još se puno toga može učiniti na poticanju veće ravnopravnosti i inkluziji žena u pomorstvu – rekao je na otvorenju ovogodišnje tematske konferencije ”Žene i more” povjerenik Sindikata pomoraca Hrvatske Romano Perić, najavljujući da će se na tom skupu čuti inspirativne žene koje su radom i predanošću obilježile pomorsku industriju:

– Raspravljat ćemo i o izazovima s kojima se žene suočavaju u pomorstvu i o mogućim rješenjima za jačanje njihove uloge. Želim da konferencija motivira sve žene koje se žele baviti pomorstvom uz jasnu poruku: za vas postoji mjesto u pomorskoj industriji! Potrebne su vam samo snaga, hrabrost i predanost da biste ostvarili svoje snove, a svima nama preostaje samo da vas u tome podržimo! Također, moramo stvoriti okruženje u kojem ćete se osjećati dobrodošle i cijenjene i u kojem ćete moći iskoristiti svoj punu potencijal.

Cilj konferencije Žene i more je smanjenje prepreka u zapošljavanju i zadržavanju žena u pomorskoj industriji, koja je još uvijek dominantno muška profesija. Važne pomorske teme, kao što su mobbing, harassment, bullying, te kako se nositi sa stresom koji donosi ta profesija, razmatrane su na radionicama sa studentima, kroz stručna predavanja i panel rasprave. Konferencija se održala uz pokroviteljstvo ITF Seafarers’ Trusta, jedan od predavača bio je i dr Asif Altaf , tema je bila očuvanje mentalnog zdravlja pomoraca, prenosi SPH.

Uz sve izazove koje u suvremenosti donosi pomoračka profesija, kao što su sve veća zahtjevnost i tržišta i kompanija, dehumanizacija uvjeta rada, kriminalizacija pomoraca, piratstvo i brojne druge nevere koje donosi pomorački život, SPH je na ovoj konferenciji dobrim primjerima plovidbenog iskustva pomorkinja koje su postigle zavidne pomoračke karijere, poslao poruku mladima , kako muškim tako i ženskim osobama koji se tek odlučuju za svoj životni poziv – pomorstvo je iz mnogih razloga, još uvijek atraktivno zanimanje u kojemu sve češće i žene pronalaze svoje mjesto.

No jedna razlika će uvijek postojati, rekao je u uvodnoj riječi pomoćnik Glavnog tajnika SPH i ITF koordinator Romano Perić: “Muškarci se za pomoračko zanimanje odlučuju iz brojnih razloga, a žene uglavnom, ako ne i isključivo, iz ljubavi prema moru i plovidbi”.

Nakon panel rasprave Žene i more, iskustvo plovidbe sudionicima konferencije, video javljanjem prenijeli su i kapetanica duge plovidbe Kate McCue i chief Nikola Petrović.

Konferencija je bila i povod za razgovor s dvije mlade žene koje su pomorstvo izabrale kao budući ili sadašnji poziv. Buduća časnica, inače studentica druge godine Nautike na Pomorskom fakultetu u Rijeci Lucija Vidaković rođena je u Sisku, a u pomorstvu ju je usmjerila ljubav prema moru i aktivni treninzi plivanja, piše Otvoreno more.

– Bakina sestra je iz Kraljevice gdje su mi cijelo djetinjstvo tankeri bili dio pogleda s plaže. Među studentima Pomorskog fakulteta u Rijeci su još dvije kolegice: jedna iz Delnica, druga s Krka. Ja sam najmlađa, a odnos muških kolega prema nama je izvrstan, iskustva asu lijepa i jako se dobro slažemo. Rado mi pomognu što god ih pitam i nikako nije po onoj ”žena si i ne možeš”. Dok razgovoram s kolegama iz generacije nema ni natruhe priča o ženi kao nagovještaju nesreće na brodu.

Ipak, stariji su nerijetko iznenađeni kad čuju što studiram. No, iskustva su pozitivna iako na praksi još nisam bila. To me čeka na trećoj godini studija na ”Kraljici mora”. Ako joj remont slučajno ne završi bit će to na ”Jadroliniji” i tad ću primijeniti sve ono što sam teoretski učila – priča nam Lucija koja, na upit jesu li je već kontaktirale pomorske kompanije, odgovara:

– Fakultet svake godine ima Dan karijera kad nam dolaze i nude posao brojne kompanije s kojima fakultet surađuje. Već su imam mogućnost ukrcaja na LNG-brod ili rad u pomorskom uredu na kopnu. No, više od kopna zanima me plovidba i odluku donosim nakon treće godine fakulteta. Mislim da će mi najveći izazov biti potpuna odvojenost tijekom više mjeseci plovidbe i stoga još važem hoću li moći ili ne. No, u fizičkom dijelu posla apsolutno ništa ne vidim kao prepreku jer već sad mogu napraviti sve s tatom i mamom; i kuhat i šarfat (zavidat, op.) u isto vrijeme. Nema mi ništa teškog!

Andrea Brajović je prva časnica navigacije na renomiranoj kompaniji “Norvegian Cruise Line” i navegava već osam godina. Iz Luke Šipanske je a o iskustvima i izazovima žena na brodu ističe:

– Prije svega, svi smo profesionalci i na brodu ne vidim razliku između muškarca i žene! Istina, uvijek se u svakoj djelatnosti, pa i pomorstvu, nađu pojedinci kojima to ne odgovara, ali bih kolegicama poručila da svojim brevetima pokažu koliko znaju i samo još steknu iskustvo. Znači, svi smo jednaki, a svojim profesionalizmom navedene pojedince jednostavno ignoriram i ”otkantam”, tako da shvate s kime imaju posla. Nakon toga i od njih samih imam samo više poštovanja- kaže Andrea koja na pitanje što joj je najveći izazov na brodu, kaže:

– ”Problem” je što previše volim svoj posao da bi mi bilo što bilo izazov! Ipak, kao čimbenik izazova u poslu u kojem radim mogu reći da je to odlazak na novi brod i upoznavanje novog tima. Prekjučer je u luci Gruž bio je kruzer ”Norvegian Escape” na kojem je povila tri i pol godine: ima kapacitet 1800 članova posade i 4700 putnika, dok je posljednji brod bio nešto manji:”samo” 1400 članova posade i 3800 putnika.

Kao bridge-menger (vođa palube, op.) na zadnjem sam vijađu imala šest časnika koji su izravno meni odgovarali. Ako zapovjednik nije zadovoljan s nekim od njih, meni sugerira da to riješim. Inače, sjećam se da mi je na prvom vijađu zapovjednik broda bio naš Dubrovčanin Teo Grbić, a sjećam se i smiješnih situacija tijekom pandemije, kad smo bili na minimalnoj plaći i kad nas je od 1800 članova posade na brodu ostalo samo 180, od kojih tri žene, dvije sobarice i ja. To je bila specifična situacija iako, generalno, na brodu je više žena nego muškaraca! Jer, putnički brod je grad koji plovi te ima tete u vrtiću, djevojke u SPA-centrima, kuharice,m sobarice… – kaže Andrea koja iz osobnog iskustva svim djevojkama koje razmišljaju o izboru sličnog zanimanja priznaje i preporuča:

– Upisala sam nautiku iako nisam znala je li to posao za mene! Ali, ubrzo sam uvidjela da je to ono što želim i volim. I svakoj djevojci, ali i mladiću, poručila bih da probaju te nakon jednog- dva ugovora zaključe je li im to odgovara ili ne. Djevojkama posebno poručujem da stiču iskustvo i da kolegama trebaju pokazati kako su sposobne koliko i oni. Pomorski fakultet sam završila u Dubrovniku i želim za deset godina biti kapetan! Ako dođe do tog da zaželim imati obitelj, tad ću na neko vrijeme prestati ploviti ali što će biti, ne znam i ne opterećujem se!

Dunav: U sudaru s brodom za krstarenje dvoje je poginulo, a pet nestalih

0
Foto: The Maritime Executive/ Kereszturi Lászlóné - CC BY-SA 2.0 DEED

Mađarska policija nastavlja pretraživati Dunav u blizini Budimpešte nakon što su tijekom noći navodno sudarili riječni kruzer i mali gliser. Iz rijeke su izvukli dva tijela i tragaju za pet osoba koje se vode kao nestale, dok također razgovaraju s jedinim preživjelim.

Akcija spašavanja je započela malo prije ponoći 18. svibnja kada je hitna pomoć pozvana na lokaciju otprilike 30 milja sjeverno od Budimpešte nakon što je muškarac pronađen na cesti, ozlijeđen i s krvarenjima. Hitne službe utvrdile su da je doživio nesreću s plovilom na rijeci i započele su potragu za drugim žrtvama i plovilima koja su sudjelovala u incidentu, prenosi The Maritime Executive.

U nedjelju ujutro javljeno je da je riječni kruzer Heidelberg zadržan uz rijeku u gradu Komarom, gotovo 50 milja od Budimpešte. Kruzer se nije zaustavio nakon sudara, a policija pokušava utvrditi je li uopće bio svjestan da se sudario s malim brodom. Policija vjeruje da je Heidelberg sudjelovao u sudaru nakon što su na pramcu plovila našli ogrebotine i tragove.

Tijelo muškarca pronađeno je na istom mjestu gdje i preživjeli. Policija je kasnije pronašla tijelo žene nizvodno rijeke, blizu mosta na periferiji Budimpešte

Policija u Budimpešti danas je izvjestila da drži jednu neidentificiranu osobu. Pokrenuli su kriminalističko istraživanje radi utvrđivanja sumnje u dovođenje u opasnost morskog prometa te radi ubojstava iz nehaja.

Izgrađen 2004., Heidelberg plovi na rijeci već 20 godina. Dugačak je 109 metara s kapacitetom za 110 putnika i 35 članova posade. Izvješća pokazuju da je brod u švicarskom vlasništvu, ali nije jasno tko trenutno upravlja riječnim krstarenjima. Brod je izvorno bio u vlasništvu Deilmann Cruisesa, ali ga je 2009. godine kupila druga njemačka tvrtka Nicko Cruises, ali ta tvrtka izvješćuje da ne upravlja brodom od sezone 2023.

Hitne službe izvješćuju da desetak čamaca pretražije rijeku zajedno s dronovima i timovima koji rade uz riječnu obalu. Ostaci su pronađeni tijekom noći u rijeci, a oštećeni izčetnički čamac je pronađen i izvučen na obalu u sklopu istrage.

Ovaj dio Dunava popularno je turističko odredište za brojne riječne kruzere, trgovačke i putničke brodove te glisere. Prije pet godina, također u svibnju, najveća riječna katastrofa u Mađarskoj također se dogodila kada je riječni kruzer Viking pokušao prestići manji turistički brod tijekom jake oluje. Dvadeset i pet korejskih turista je poginulo u sudaru brodova, a kapetan Vikinga je osuđen za nemar i optužen na pet godina zatvora.

VIDEO: “Oliver” napokon zaplovio: Uspješno uplovio u Velu luku, spreman za prvu plovidbu

0
Foto: Čitatelj 24 sata / 24 sata

Nakon pet mjeseci radova na njegovoj prilagodbi zahtjevima Hrvatskog registra brodova (HRB), Oliver se u subotu, 18. svibnja u kasnim poslijepodnevnim satima, konačno otisnuo prema Splitu gdje će održavati liniju prema otoku Korčuli, odnosno Veloj Luci.

Za razliku od prije mjesec dana, kada je inspektor Lučke kapetanije Rijeka zbog uočenih nedostataka iz zone sigurnosti plovidbe stopirao njegovo najavljeno isplovljavanje, novonabavljeni Jadrolinijin trajekt ovog je puta, očito, uspješno prošao preglede HRB-a i Lučke kapetanije Rijeka, piše Novi list.

Oliver je najprije zaplovio prema Veloj Luci, gdje je zapovjednik broda Anton Miculinić obavio probno pristajanje, a potom je krenuo prema Splitu gdje je stigao u nedjelju u večernjim satima. Prva Oliverova plovidba na državnoj liniji Split – Vela Luka najavljena je za početak tjedna.

Njegovo pristajanje u Uble na otoku Lastovu ovisit će o završetku radova koji se izvode u tamošnjoj luci, a dotad će tu liniju prema Veloj Luci održavati drugi Jadrolinijin trajekt, Bartol Kašić.

Trajekt Oliver jučer je, u jutarnjim satima, uplovio u Velu Luku, javlja Dubrovački dnevnik.

Olivera su dočekali Velolučani zainteresirani za brod nazvan prema njihovu najistaknutijem mještaninu, a zanimalo ih je i hoće li trajekt uspješno odgovoriti zahtjevima njihove luke, piše Slobodna Dalmacija.

Zapovjednik Jadrolinijina broda Anton Miculinić i posada uspješno su ispunili taj zahtjev i akoštali uz velolušku rivu, koju će trajekt u vremenu pred nama redovito posjećivati. 

Podsjetimo, trajekt je prvi put trebao isploviti 10. travnja uz svečanost i sirene s brodica, no uvođenje broda tada je privremeno odgođeno. Jadrolinija je objasnila da je do toga došlo zbog dodatnog zahtjeva koji će u što kraćem roku ispuniti, imajući na umu zadovoljenje zahtjeva za maksimalnom sigurnosti putnika i posade, navodi Dnevno.hr.

Pročitajte više: Trajekt “Oliver” sutra kreće na svoje prvo putovanje: Ispratite ga brodskim sirenama

Pročitajte više: Trajekt “Oliver” ostao u “Lencu”: Odgađa se prva plovidba novog Jadrolinijinog broda

Pročitajte više: Razlog zabrane plovidbe trajekta “Oliver”: Nema generator koji u hitnim slučajevima strujom povezuje sve sustave na brodu

Luka Rijeka ostvarila milijun eura dobiti uz 6 posto manji promet: Izostala je dividenda s Brajdice

0
Foto: Luka Rijeka

Luka Rijeka d.d. prošlu je godinu završila s neto dobiti u iznosu od 1.003.883 eura, objavljeno je na stranicama Zagrebačke burze nakon održane sjednice Nadzornog odbora društva. Prihodi same Luke Rijeka d.d. pritom su u 2023. godini iznosili 34,076 milijuna eura, dok je na razini grupe ostvaren ukupni prihod od 41,110 milijuna eura. U odnosu na godinu ranije to znači da su ukupni prihodi Luke Rijeka d.d. pali za 11 posto, dok su prihodi na razini grupe rasli za oko 12 posto.

U izvješću o poslovanju navodi se, ipak, da su u prošloj godini prihodi Luke Rijeka d.d. od poslovanja rasli za 11 posto, no do značajnog smanjenja ukupnih prihoda došlo je zbog manjih financijskih prihoda uzrokovanih činjenicom da u prošloj godini nije isplaćena dividenda od društva Jadranska vrata d.d. koje upravlja kontejnerskim terminalom na Brajdici, a koja je u prethodnim godinama činila značajan dio ukupnih prihoda Luke Rijeka d.d., s obzirom na to da je iznos dividende znao premašivati 20 milijuna kuna, odnosno oko tri milijuna eura, piše Novi list.

Grupu Luka Rijeka, uz matično društvo Luka Rijeka d.d., čine i tri tvrtke u stopostotnom vlasništvu matičnog društva: Luka – prijevoz, Stanovi i Luka Rijeka Container Depot, a Luka Rijeka d.d. je vlasnik 49 posto udjela u tvrtki Jadranska vrata.

Raznoliki trendovi

Promet tereta u 2023. godini na terminalima kojima upravlja Luka Rijeka d.d. pao je za šest posto, s 2.579.602 na 2.423.422 tone. Po glavnim kategorijama tereta, zabilježen je porast prometa generalnog tereta za šest posto, sa 719.094 tona u 2022. godini na 759.286 tona u 2023. godini.

Promet rasutog tereta pao je za 11 posto, s 1.569.779 tona u 2022. godini na 1.392.682 tone u 2023. godini. Kod kontejnerskog prometa također je zabilježeno smanjenje za oko sedam posto, s 290.729 tona u 2022. godini na 271.454 tone u 2023. godini, s tim da valja naglasiti da je riječ o kontejnerskom prometu Luke Rijeka d.d., koji ne treba miješati s prometom kontejnerskog terminala na Brajdici, odnosno tvrtke Jadranska vrata d.d.(AGCT), a koji je i prošle godine bio u laganom rastu.

Naime, Luka Rijeka d.d. bavi se uslugama punjenja i pražnjenja kontejnera, te kopnenim manipulacijama tereta od Terminala Brajdica do Terminala Škrljevo i Terminala Rijeka i obrnuto, pri čemu je lani ostvarila promet od 137.144 TEU-a, dok je promet kontejnera u dolasku i odlasku na Brajdici bio 385.794 TEU-a, što je tri posto više nego u 2022. godini, navodi Novi list.

Kad je riječ o generalnom teretu, navodi se u izvješću, trendovi su vrlo raznoliki unutar kategorija s kojima Luka Rijeka posluje.

Tako je ostvaren značajan porast u prometu frigo tereta, s 53.771 tona u 2022. godini na 67.273 tona u 2023. godini, što je oko 25 posto više.

“Segment metalnih proizvoda bilježi povećanje od 38 posto, s prometom koji raste s 131.155 tona na 180.363 tone. Promet opreme i konstrukcija pao je za 39 posto, smanjivši se s 20.874 tone u 2022. na 12.827 tona u 2023. godini. Promet kamena i građevinskog materijala smanjio se za 40 posto, padajući s 45.318 tona na 27.316 tona. Promet segmenta tereta stoke porastao je za 21 posto, s 28.778 tona na 34.780 tona. Količina prehrambenih generalnih tereta u prometu smanjila se za 10 posto, s padom s 6.893 tone na 6.186 tona. Promet kemijskih proizvoda zabilježio je porast od 22 posto, rastući s 9.055 tona na 11.017 tona. Promet drvom blago je pao za tri posto, smanjivši se s 410.178 tona na 399.140 tona. U kategoriji ostalih generalnih tereta došlo je do značajnog porasta od 56 posto, s povećanjem s 13.072 tone na 20.384 tone”, stoji u objavi na Burzi.

Drvo glavni teret

Drvo je i dalje glavni generalni teret, s 52 posto prometa u ovom segmentu, dok metalni proizvodi čine daljnjih 24 posto prometa, tako da ove dvije kategorije ukupno čine ogromnu većinu prometa generalnog tereta Luke Rijeka d.d.

U segmentu rasutog tereta, iako je ukupno zabilježen značajan pad prometa, također je bilo velikih razlika u trendovima po pojedinim kategorijama pa je tako promet žitaricama, u prvom redu zbog rata u Ukrajini, lani povećan za 29 posto, na više od 213 tisuća tona. Promet uljarica povećan je za čak 128 posto, na 8,2 tisuće tona, a ogromnih 128 posto rasta ostvareno je i u prometu ugljena, kojega je prekrcano 518,7 tisuća tona. Značajno je rastao i promet šećera, za 181 posto, s 14,4 tisuće na 40,5 tisuća tona.

S druge strane, željezna rudača doživjela je ogroman pad prometa od 85 posto, s 544 tisuće tona u 2022. godini na svega 80 tisuća tona lani. Promet soli neznatno je smanjen, za dva posto, na 87,4 tisuće tona, a pad je zabilježen i u prekrcaju starog željeza kojeg je kroz Luku Rijeka d.d. prošlo 254,4 tisuće tona, odnosno 12 posto manje nego godinu ranije. Promet kamenog agregata pao je za sedam posto, na 180 tisuća tona, dok je promet cementa značajno pao, za čak 71 posto, s 24 i pol tisuće tona, na svega nešto više od sedam tisuća tona.

Ove godine proširenje kontejnerskog depoa na Škrljevu

Od planiranih aktivnosti i ulaganja Luke Rijeka za ovu godinu, u izvješću se ističe završavanje CEF projekta uređenja operativnih površina i infrastrukture u lučkom bazenu Rijeka, te posebno 5,7 milijuna eura vrijedan projekt proširenja kontejnerskog depoa na Škrljevu.

“Projekt se odnosi na proširenje depoa za kontejnere, te uređenje nove skladišno operativne površine, odnosno na izvedbu 7-9 dodatnih platoa za smještaj kontejnera na površini od 66.615 kvadratnih metara, te na uređenje unutarnjih prometnica na istom, s potrebnom oborinskom odvodnjom i vanjskom rasvjetom, zatim asfaltiranje skladišnih površina i izvedbu dodatnih električnih priključaka. Realizacijom projekta očekuje se povećanje prometa u dijelu manipulacije i skladištenja praznih kontejnera, a otvara se i mogućnost pružanje nove usluge, manipulacije punih kontejnera, koja se sada događa u vrlo skromnom obimu. Osim toga, u planu je i priprema dokumentacije za izvedbu željezničkog kolosijeka od željezničkog ulaza u Škrljevo do Kontejner depoa”, stoji u objavi Luke Rijeka na Zagrebačkoj burzi.

“Methatug”: Luka Antwerpen-Bruges predstavila prvi tegljač na metanol na svijetu

0
Foto: Port of Antwerp-Bruges / gCaptain

Luka Antwerpen-Bruges predstavila je prvi tegljač na metanol na svijetu, Methatug, kao dio svog cilja da postane klimatski neutralna do 2050. godine, piše gCaptain.

Metanol, čisto gorivo koje se može proizvesti iz obnovljivih izvora, pruža niže emisije štetnih plinova i može se koristiti i u novim i u prilagođenim brodovima. Projekt Methatug dio je europske inicijative FASTWATER, koju financira program Horizon 2020, a čiji je cilj prikazati metanol kao održivo gorivo za brodsku industriju.

Methatug, s vučom od 50 tona, može pohraniti 12.000 litara metanola, osiguravajući dovoljno goriva za dva tjedna rada. Tegljač ima dual fuel motor s pogonom i na metanol i na tradicionalno gorivo, ističe gCaptain.

Luka Antwerpen-Bruges je peta najveća luka za bunkere na svijetu. Cilj joj je postati “luka s više vrsta goriva”, gdje brodovi za unutarnju i pomorsku plovidbu mogu skladištiti ne samo konvencionalna, već i alternativna goriva s niskim udjelom ugljika, poput metanola, vodika ili električne energije. Luka je ranije ove godine obilježila svoje prvo opskrbljivanje broda metanolom s Maerskovim zelenim kontejnerskim brodom na metanol, Ane Maersk. U prosincu je luka svjedočila porinuću prvog tegljača na vodikov pogon na svijetu, Hydrotug 1, u partnerstvu s belgijskom brodarskom grupom CMB.TECH.

“Zajedno s našim partnerima, pioniri smo s inovativnim tehnologijama za prijelaz na alternativne i obnovljive izvore energije”, rekao je Jacques Vandermeiren, izvršni direktor luke Antwerpen-Bruges.

Methatug je novi i bitan korak u našim nastojanjima da vlastitu flotu učinimo zelenijom i klimatski neutralnom do 2050. godine. Zahvaljujući projektima kao što je ovaj, utiremo put i nadamo se da ćemo biti primjer i izvor inspiracije za druge luke”, istaknuo je.

Indijska obalna straža uspješno evakuirala pomorca s broda: Bila mu potrebna medicinska pomoć

0
Foto: Indian Coast Guard / The Maritime Executive

U četvrtak, 16. svibnja, indijska obalna straža uspješno je evakuirala bolesnog pomorca s britanskog broda Anvil Point u blizini obale Kochija, priopćilo je indijsko ministarstvo obrane.

Oko 21:00 sati u srijedu navečer, centar za koordinaciju pomorskih spašavanja Ujedinjenog Kraljevstva stupio je u kontakt s Koordinacijskim centrom za pomorsko spašavanje u Mumbaiju, u vezi s hitnim medicinskim stanjem 62-godišnjeg člana posade, navodi Maritime News. Pretpostavlja se da se radi o dubokoj venskoj trombozi.

Centar u Kochiju uspostavio je telemedicinsko savjetovanje kako bi se procijenilo stanje pomorca. Nakon što su utvrdili ozbiljnost problema, poslan je brod indijske obalne straže u pomoć. Sljedećeg dana, brod C-410 stigao je do Anvil Pointa kod obale Kochija i pacijent je prebačen te sigurno odvezen u luku. Prema indijskim vlastima, nalazi se u bolnici Renai u Kochiju i u stabilnom je stanju, piše The Maritime Executive.

Anvil Point je ro/ro brod klase Point, privatno plovilo koje podržava vlada Ujedinjenog Kraljevstva i koje se koristi kao pomoćno mornaričko plovilo. Izgrađeno ih je šest, uključujući dva u poznatom brodogradilištu Harland & Wolff u Belfastu. Anvil Point, isporučen 2003., bio je posljednji veliki trgovački brod izgrađen u tvrtki Harland & Wolff prije bankrota i restrukturiranja. Ostala četiri izgrađena su u Njemačkoj od strane Flensburger Schiffbau-Gesellschaft.

Nova prijetnja hutista: Proširit će napade na brodove koji idu prema izraelskim lukama na Sredozemno more

0
Foto: Ilustracija / Safety4Sea

Svi brodovi koji idu prema izraelskim lukama bit će na meti hutista, i to ne samo u regiji Crvenog mora, rekao je vođa skupine Abdulmalik al-Houthi u televizijskom govoru u četvrtak, piše gCaptain.

Skupina je zaprijetila da će proširiti svoje napade bespilotnim letjelicama i raketama na brodove koji idu prema izraelskim lukama na Sredozemno more, u, kako kažu, kampanji solidarnosti s Palestincima tijekom izraelskog rata s Hamasom u Gazi.

Pozvali su Kinu, Rusiju, azijske i europske zemlje da ne prevoze teret u izraelske luke.

Hutisti su ranije rekli da je njihova glavna meta Izrael, te njegovi saveznici Sjedinjene Države i Britanija.

“Svi moraju prestati s transportom do okupiranih palestinskih luka… U interesu je svih kompanija da prestanu s transportom izraelskom neprijatelju prema Sredozemnom moru ili u bilo kojem smjeru”, rekao je al-Houthi.

Napadi hutista povisili su troškove plovidbe i osiguranja prekinuvši ključnu trgovačku rutu između Azije i Europe, prisiljavajući brodske tvrtke da se preusmjere na duža i skuplja putovanja oko južne Afrike.

Od studenog prošle godine, hutisti su izvršili više od 90 napada na trgovačke brodove, u posljednje vrijeme sve dalje i dalje od vlastite obale, navodi Splash247.

Lars Jensen, izvršni direktor konzultantske tvrtke Vespucci Maritime, svakodnevno je putem LinkedIna pružao novosti o sve većoj krizi u pomorskom prometu na Crvenom moru. Prošlog je mjeseca upozorio da su skupine u Alžiru napadnute dronovima iz Irana, nešto što bi uvelike moglo utjecati na brodarstvo u istočnom Sredozemlju.

Nasukana jedrilica u uvali Žirje: Posada spašena, nema onečišćenja mora

0
Foto Ilustracija /: Iskra / Šibenik.in

Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u Rijeci (MRCC Rijeka) izvijestila je nadležne službe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture o poduzetim aktivnostima vezano uz pomorsku nesreću, koja se dogodila jučer u šibenskom arhipelagu.

Poziv pogibelji ‘MAY-DAY’ uputila je peteročlana posada broda Sofia Emilia jučer, 16. svibnja u 13.08 sati, posredstvom Obalne radio postaje ORP Split-radio, nakon što su se nasukali u blizini obale otoka Žirje.

Odmah po zaprimanju poziva iz MRCC Rijeka u suradnji s Lučkom kapetanijom Šibenik pokrenuta je akcija traganja i spašavanja prema dojavljenoj poziciji, tijekom koje je stalno održavana komunikacija s posadom, priopćili su iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

S obzirom na to da je posada dojavila kako je u potpalublju uočen prodor mora, iz MRCC Rijeka dodatno su prema mjestu nasukavanja, u uvali Rovišće na otoku Žirju, angažirali posade dviju charter jedrilica Leona i Viki, koje su se nalazile u blizini te su brodolomce evakuirali pomoćnim brodicama.

Po dolasku na poziciju službenici šibenske Kapetanije preuzeli su brodolomce na spasilačku brodicu LK Šibenik te, nakon što su utvrdili kako među spašenom peteročlanom posadom, svi državljani Republike Austrije, nema ozlijeđenih prevezli su ih u Šibenik, kamo su iskrcani jučer u 16.30 sati, čime je spasilačka akcija uspješno okončana.

Nasukani brod duljine 16,3 metra djelomično je potonuo na mjestu udara o morsko dno te je osiguran na poziciji i ne predstavlja opasnost za odvijanje pomorskog prometa tim dijelom šibenskog arhipelaga. O događaju je obaviješten vlasnik, charter tvrtka iz Hrvatske, kojemu je iz nadležnosti Lučke kapetanije Šibenik naloženo komercijalno odsukavanje i tegalj do sigurnog veza, gdje će se nastaviti očevid o uzrocima ove pomorske nesreće.

Na poziciji nasukavanja nije uočeno onečišćenje mora i morskog okoliša.

Prvi Međunarodni dan žena u pomorstvu: Žene su u pomorstvu ostavile velik trag, a nastavljaju to činiti i danas!

0
Foto: Ilustracija / Maritime-Executive

Danas, 18. svibnja, obilježava se prvi Međunarodni dan žena u pomorstvu!

Odluku o obilježavanju Međunarodnog dana žena u pomorstvu krajem prošle godine donijelo je Vijeće Međunarodne pomorske organizacije (IMO) kako bi se promicalo zapošljavanje i zadržavanje žena u pomorskom sektoru, industriji kojom su povijesno oduvijek dominirali muškarci. 

Žene predstavljaju tek 1,2% ukupnog broja pomoraca diljem svijeta. Ipak, iako se radi o malom postotku, posljednjih godina bilježi se pozitivan trend ka većoj ravnoteži spolova u pomorskoj industriji. Prema BIMCO/ICS Izvješću o pomorskoj radnoj snazi za 2021. godinu, broj žena u pomorstvu povećao se za 45,8% u odnosu na podatke iz 2015. godine.

Povijest žena u pomorstvu

Iako se ulozi žena u pomorstvu često ne pridaje dovoljan značaj, povijest žena u pomorskoj industriji je bogata. Naširoko su poznate brojne inspirativne priče o odvažnim i znamenitim mornarima iz davnina. No, iako ih nema puno, ništa manje važne nisu priče o slavnim ženama pomorkinjama.

Kroz povijest, žene su se odlučivale za pomorsku karijeru iz različitih razloga: zbrinjavanja obitelji, ratova, hitnih situacija, pronalaska boljeg života ili pak zbog promjene okruženja. Bez obzira na razloge, svakako su ostavile trag u pomorskoj industriji.

Nekad davno, prije no što su uopće prihvaćene u pomorskoj industriji, postoje priče o opasnostima i hitnim slučajevima na brodovima u kojima su junakinje spremno preuzele zapovjedništvo nad brodom. Jedan takav slučaj dogodio se i 1846. godine kada se na kitolovcu kapetana Williama Mayhewa pojavila epidemija velikih boginja. Bolest je teško pogodila kapetana i brojne druge članove posade, ali Caroline Mayhew, supruga kapetana koja se također nalazila na brodu, preuzela je dužnost kapetanice i spasila živote cijele posade.

Nekoliko se žena tijekom 19. stoljeća na sličan način proslavilo kao prave junakinje pomorstva. Mary Patten je 1856. godine isplovila na jedrenjaku iz New Yorka prema San Franciscu zajedno sa svojim suprugom, kapetanom Joshuom Pattenom. Nakon što je smijenio prvog časnika s dužnosti, kapetan se razbolio, a treći časnik koji je preuzeo zapovjedništvo bio je nepismen i nije znao ploviti. Tada trudna 19-godišnja Mary preuzela je zapovjedništvo nad plovilom i sigurno odvela brod u luku, dok se istovremeno brinula za bolesnog supruga.

Još jedan primjer je Eliza Thorrold, supruga kapetana Charlesa Thorrolda. Nakon što joj je suprug preminuo od sepse 1893. godine, ostala je sama s petero djece. S obzirom da je znala upravljati tegljačima koje je posjedovao njezin suprug, položila je sve potrebne certifikate i postala kapetanica, rušeći tako predrasude i nejednakosti.

Ana Ivanovna Šćetinina prva je žena koja je kao kapetanica preplovila ocean. Bilo je to 1935., kada je u Hamburgu preuzela za SSSR netom kupljeni brod Čaviša i dovela ga oko Europe, Afrike i Azije na ruski daleki istok. Proglašena je Herojem socijalističkog rada. Svoje pomorske zgode i nezgode opisala je u knjizi Na moru i iza mora, pa je primljena i u Društvo ruskih pisaca. Rt u zaljevu Amur u Japanskom moru je 2006. godine nazvan Rt Šćetinina, a jedan od dotad neimenovanih kurilskih otoka također je 2017. dobio njezino ime.

Tijekom 20. stoljeća i dva svjetska rata, velik broj muškaraca otišao je u rat i napustio svoja radna mjesta. Države nisu mogle priuštiti financijske gubitke, a mnoge žene počele su dokazivati kako su jednako sposobne za poslove u kojima su dotad dominirali muškarci. Ni brodogradnja nije bila iznimka. Godine 1943., na vrhuncu procvata brodogradnje, gotovo 65% radnika u brodogradnji na zapadnoj obali SAD-a bile su žene.

Kako je vrijeme prolazilo, žene su počele učvršćivati svoj položaj u pomorskoj industriji. Godine 1974., prva grupa žena primljena je u Merchant Marine Akademiju u New Yorku. Jedna od tih žena, kapetanica Wagner, postala je prva žena koja je stekla Master Unlimited Certificate of Competency. Kasnije je postala lučki peljar u San Franciscu, a i danas je jedina žena koja obavlja tu funkciju u tom području.

Žene u pomorstvu danas i u budućnosti

U međuvremenu vremena su se drastično promijenila. Iako još uvijek čine mali postotak ukupnog broja pomoraca, ženama više nije nemoguće ući u pomorsku industriju. S rastom pomorske industrije i nedostatkom radne snage, brodari se okreću slabije zastupljenim demografskim skupinama. Na sastanku pod nazivom National Dialogue focused on Women in Blue Collar Transportation Careers održanom 2011. godine u SAD-u, istaknuti su neki od razloga za slabiju zastupljenost žena u takvim industrijama. Prije svega tu je nedovoljna osviještenost o ženama na ovim radnim mjestima. Tu je i uvjerenje da je pomorstvo posao za muškarce, što često odvraća žene od ideje da se odvaže na takvu karijeru.

Nikad nije bilo bolje vrijeme za ulazak žena u pomorstvo. Kako napreduje tehnologija, obrazovani i kvalificirani radnici sve su potrebniji. Žene koje napreduju i ostvaruju vrhunske rezultate ključne su kako bi se inspirirale buduće generacije.

Brojni su dokazi koji pokazuju kako ulaganje u žene izuzetno pozitivno utječe na razvoj zajednica, korporacija i država. Istraživanja pokazuju kako tvrtke u kojima se žene također nalaze na vodećim pozicijama bolje posluju, zemlje koje promiču ravnopravnost spolova imaju veći stupanj ekonomskog rasta, a vlade u kojima su žene zastupljenije donose više zakona o ključnim društvenim pitanjima kao što su zdravstvo, obrazovanje i prava djece. Zaključak je jasan: veća prisutnost i angažman žena omogućuje napredak za cjelokupnu zajednicu.

Pročitajte i: Tri generacije, isti cilj: Časnice Jadrolinije ruše stereotipe o “muškom” zanimanju

Sarah Smajilhodžić: kapetanica duge plovidbe na francuskim brodovima

Riječanka Vera Zec Dešković upravlja luksuznom jahtom Aristotela Onassisa