U brodogradilištu Viktor Lenac danas jetrajekt Oliver dobio i svoj natpis, objavili su iz Jadrolinije na svojoj Instagram stranici.
Ponosni su na ime njihovog novog trajekta i vjeruju da će njegovu plovidbu Oliverova pisma pratiti na svim putovanjima!
Podsjetimo, ovaj polovni ro-ro brod izgrađen je 1997. godine u Japanu, a kupljen je u postupku javne nabave za 12 milijuna eura bez PDV-a od kompanije Horizon Shipping Company iz grčke Preveze. Prema podacima s Marine Traffica, brod je do 2020. godine bio u floti japanskog putničkog brodara Nankai Ferry pod imenom Tsurugi, a posljednje tri godine u Grčkoj je plovio kao Hermes.
Dugačak je 108 metara, širok 18 metara, a prema informacijama iz Jadrolinije ima kapacitet prijevoza 680 putnika i 100 vozila što predstavlja iskorak s obzirom na to da je kapacitet Lastova 500 putnika i 60 vozila. U Jadroliniji očekuju da bi trajekt, nakon prilagodbe zahtjevima Hrvatskog registra brodova (HRB), na svojoj budućoj liniji trebao zaploviti u prvom kvartalu ove godine.
Jednoglasan je stav pomoraca i radnika da traženo 12 postotno povećanje plaće u kontekstu nedavnih, mnogo značajnijih povećanja plaća kolega koji rade u državnim službama, nipošto nije neumjereno, zaključeno je na Skupštini SPH u Plovputu na kojoj su uz članove SPH nazočili i drugi radnici, priopćili su iz Sindikata pomoraca Hrvatske.
Naprotiv, takvo povećanje ne bi uspjelo ni izjednačiti efekt inflacije u proteklim godinama. Pomorci i radnici su spremni na industrijske akcije ukoliko u sljedeća dva tjedna ne dođe do dogovora Uprave i Pregovaračkog odbora sindikata.
Nadzorni odbor Plovputa je za danas, 18. ožujka sazvao izvanrednu sjednicu na kojoj je jedina točka Dnevnog reda traženje sindikata koji djeluju u Plovputu. Očigledno da je Nadzorni odbor ozbiljnije shvatio traženja radnika Plovputa nego je to napravila Uprava na inicijalnim, po njima neslužbenim (?!) pregovorima.
Sljedeći krug pregovora zakazan je za 2. travnja, kada će se znati je li prevladao razum ili krećemo s organiziranjem industrijskih akcija. O istima će odluku donijeti povjereništvo i vodstvo SPH u dogovoru sa Sindikatom djelatnika Plovputa. “Nije upitna privrženost pomoraca i radnika Plovputu, ali nedopustivo je da vlasnik – RH nekome bude majka, a nekome maćeha”, zaključio je glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Neven Melvan.
Zaposlenici Luke Zadar, koncesionara teretne luke Gaženica, u utorak stupaju u štrajk. Od sedam sati obustavljaju iskrcaj i ukrcaj tereta, no nastavit će s privezom i odvezom brodova u Gradskoj luci i Putničkoj luci Gaženica, prenosi Zadarski list.
Sindikat prometa i veza Hrvatske (SPIVH), udružen u Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) najavio je pokretanje štrajka nakon neuspješnog postupka mirenja u kojem je Uprava Luke Zadar odbila prihvatiti aneks kolektivnog ugovora. Kako je na medijskoj konferenciji održanoj ispred upravne zgrade Luke Zadar poručio sindikalni predstavnik SPIVH-a u Luci Zadar, Nikola Tuta, štrajk počinje u utorak u 7 sati.
“Radnici sa svojim plaćama ne mogu preživjeti normalno mjesec dana. Plaće su oko 700 eura, to je ispod svake razine. Ove godine ima puno posla i profita, naše traženje o 200 eura neto se moglo i moralo ispuniti. Imali smo dva neuspješna mirenja, jedno lani, a drugo prije nekoliko dana”, kazao je Tuta, navodi Zadarski list.
“Mi nismo za štrajk, ali ovo više nema smisla. Naše su plaće premale i na to moram upozoriti javnost i Upravu. Uprava nam nije izašla u susret u dva mirenja, ali apeliram da još ima vremena da se dogovorimo, nikome štrajk nije u interesu. Strah me da ovo neće na dobro”, rekao je sindikalni predstavnik radnika.
“Dogovorili smo s Upravom da ćemo zaustaviti samo rad na brodovima, iskrcaj i ukrcaj tereta na brodove. Imamo i koncesiju na privez i odvez brodova u Putničkoj luci Gaženica i u gradu, ali to nećemo zaustavljati zbog ljudi koji žive na otocima i zbog sigurnosti samih otoka. Trenutačno je u luci jedan brod koji iskrcava dijelove vjetrenjača i to ćemo također sutra zaustaviti”, kazao je Tuta.
Naglasio je da radnici ne žele više raditi za ovakve plaće, a štrajk će trajati do ispunjenja njihovih uvjeta. Luka Zadar ima 90-ak zaposlenih u operativi, a štrajk je podržalo 90 posto radnika. Direktor Luke Zadar u ponedjeljak nije bio u firmi.
Radnici su već krajem prošle godine bili na korak od stupanja u štrajk. S obzirom na inflaciju i veliki porast troškova života, radnici su tražili da se dogovori aneks kolektivnog ugovora za povećanje osnovice za obračun plaća. Od Uprave su tražili fiksni iznos od 200 eura bruto, no u Luci Zadar ponudili su im samo 30 eura za topli obrok.
To je predsjednik SPIVH-a Stjepan Lisičak ocijenio mizernim i smiješnim, pa su ponudu Uprave u konačnici odbili i odlučili štrajk odgoditi do proljeća, kada Luka Zadar ima dogovorene unosne poslove.
Teretna luka Gaženica sastoji se od šest vezova – prvi za tekuće terete, drugi za opskrbu naftnih platformi, treći za rasute terete, četvrti za pretovar južnog voća, peti za pretovar općeg tereta i šesti za pretovar generalnog tereta.
Kako je navedeno u Registru stvarnih vlasnika, jedini stvarni vlasnik društva Luka Zadar d.d. je Jinxiong Hu. Taj je kineski investitor svojevremeno s Ivicom Todorićem pregovarao o preuzimanju Agrokora za dvije milijarde eura.
Hrvatska brodska kompanija Jadrolinija nedavno je prihvatila prijedlog Tomislava Mrduljaša i Hrvatske glazbene unije Split da se novi brod u floti, nabavljen 2023. godine, koji plovi na relaciji Split – Vela Luka – Split više ne zove Vela Luka, nego Oliver. Autentičnost domaće glazbe vrijedi prezentirati i imenom vapora koji godišnje prevozi tisuće stranih gostiju, piše Otvoreno more.
Oliverove pjesme pisali su, mahom, i poete, a prvi Jadrolinijini prvi brodovi u socijalizmu zvali su se redom po pjesnicima: Vladimir Nazor, Njegoš, Aleksa Šantić, Ivan Cankar, Vuk Karadžić i Kosta Racin. Jadrolinijina flota danas pretežno koristi imena geografskog određenja koja ljudi manje pamte nego Petra Hektorovića čije ime nosi brod koji plovi za Vis. No, za Velu Luku plovi Oliver, pa zašto Hvaranin Petar Hektorović plovi za Vis? Izvorno danski trajekt Jadrolinija je kupila 1998. i dala mu ime Hektorović jer je bio namijenjen za liniju Split – Stari Grad – Split. Kako je preusmjeren na Vis, neki se otočani godinama pitaju zašto se njihov trajekt ne zove Ranko Marinković jer je autor drame “Glorija” i romana “Kiklop” rođen i pokopan na Visu.
Jedan od onih koji je govorio da šjor Ranko treba imati vapor bio je pokojni novinar, pjesnik i Oliverov – ali ne samo Oliverov – tekstopisac Jakša Fiamengo. Kad bi Fiamengo spominjao trajekt i šjor Ranka, poznanici bi ga znali zafrkavati kako bi možda najbolje bilo da se brod za višku luku zove Jakša Fiamengo, premda Fiamengu nije bilo do plovila. On je samoga sebe, rugajući se na vlastiti račun, nazivao čovjek-stol, demonstrirajući kako na svoj trbuh, koji nije bio mali, može nasloniti i čašu a da ona ne padne.
Danas su drukčija vremena, trajekt za Velu Luku neće nositi ime po Danijelu, nego Oliveru Dragojeviću; vrijeme pogoduje šjor Jakši, a ne šjor Ranku. Jakša Fiamengo tekstopisac je mnogo Oliverovih pjesama, hitova. Jakšine su pjesme “A vitar puše”, “Anđele moj”, “Budi bolja prema njemu”, “Dodir kristala”, “Đelozija”, “Infiša san u te”, “Karoca”, “Laku noć, Luigi, laku noć, Bepina”, “Lipa moja, ča si blida”, “Luce mala”, “Moje prvo pijanstvo”, “Na kušinu”, “Nadalina”, “Nocturno”, “Piva klapa ispo‘ volta”, “Rojena valo”, “Teško mi je putovati”, i to opet nisu sve, navodi Otvoreno more.
Fiamengovi tekstovi dali su poetsku vrijednost Oliverovoj glazbi, bilo kroz zavičajnost, refleksivnost ili liričnu afektivnost. Amarkordski svijet komiške uvale, “Rojene vale”, izvjestan je u Fiamengovim pjesmama, iako je on ponekad ispod refrenskog motiva znao zamaskirati nešto drugo. Tako je jednom bio suočen s primjedbom kako refren pjesme koja je zaživjela kao splitska domicilna, jer klapa piva ispod volta dok se s ponistre vidi Šolta, nema veze s poantom zato što se u pjesmi radi o tome da neki uspaljenik gnjavi udovicu u koroti. Tada je Fiamengo pocrvenio te uz suzdržani osmijeh izustio: “Što fali udovicama?”.
U šibenskom arhipelagu svakako bi trebao ploviti Arsen Dedić. I sam je za života želio, povjerio je to prijateljima, da jednoga dana njegovo ime nosi vapor veći od njegova obiteljskog trabakula koji se zvao “Čentrunić”. Da na onom svijetu ne putuje kao brod u boci.
Indijska mornarica u subotu, 16. ožujka, uspješno je spasila MV Ruen i svih 17 članova posade koje su pirati držali u zatočeništvu od 14. prosinca 2023. uz obalu Somalije. Svih 35 pirata koji su se nalazili na brodu je uhićeno, piše gCaptain.
Mornarica je objavila da su specijalni komandosi na njezinom ratnom brodu INS Kolkata pirate prisilili na predaju i da je posada otetog broda Ruen spašena bez ikakvih ozljeda, navodi Splash247.
Prema FleetMonu, mornaričke snage su brod naknadno provjerile kako bi se uvjerili da nema ilegalnog oružja, streljiva i krijumčarene robe.
U četvrtak, 14. ožujka, brod Ruen od 41.600 DWT, isplovio je iz Somalije prema istoku u Indijski ocean, a dan nakon, indijska mornarica izvijestila je da ga je uspjela presresti u plovidbi oko 260 nautičkih milja istočno od Somalije. Time je uslijedila 40-satna misija, u koju je čak bilo uključeno i spuštanje elitnih komandosa iz zraka, piše The Maritime Executive.
Foto: Indian Navy / The Maritime Executive
Pirati na bulkeru “započeli su paljbu na ratni brod”, izvijestila je indijska mornarica, koja ih je ipak uspjela stjerati “u kut”. Plovila mornarice Kolkata i Subhadra, zajedno s dronovima i timom elitnih mornaričkih komandosa, uspjeli su se uspješno suprotstaviti piratima na otetom bulkeru. Pirati su oborili jedan od mornaričkih dronova.
“Pirati na brodu pozvani su da se predaju i oslobode brod i sve civile koje drže protiv svoje volje”, izvijestio je glasnogovornik mornarice. Rekavši samo da su “mislili na usklađene akcije” i da su “prisilili” pirate na predaju, mornarica je izvijestila da je preuzela kontrolu nad Ruenom.
#INSKolkata, in the last 40 hours, through concerted actions successfully cornered and coerced all 35 Pirates to surrender & ensured safe evacuation of 17 crew members in the evening today #16Mar 24 from the pirate vessel without any injury.#INSKolkata had carried out the… https://t.co/eKxfEdMRESpic.twitter.com/tmQq2fG8yE
Mornarica je navela da brod prevozi veliku količinu čelika i da dovoze MV Ruen do indijske obale.
Pirati su 14. prosinca oteli Ruen koji plovi pod malteškom zastavom, gotovo 800 nautičkih milja od Somalije, što je prva uspješna otmica trgovačkog broda od strane somalskih pirata od 2017. godine. Pirati su brod odveli u somalijske vode gdje je bio i držan, ističe gCaptain.
Ranije ovog mjeseca, pirati su oteli brod Abdullah koji plovi pod zastavom Bangladeša, otprilike 690 milja istočno od Mogadishua u Somaliji, uzevši 23 člana posade za taoce. Brod je u međuvremenu stigao uz obalu Somalije, u blizini mjesta gdje je držan Ruen.
Regija je doživjela porast piratstva nakon višestrukih otmica dhowa u istočnom Adenskom zaljevu i somalijskom području posljednjih mjeseci. EUNAVFOR je ovaj tjedan izvijestio da je identificirao tri skupine osumnjičenih pirata duž somalijske obale, odakle vjeruju da su napadi pokrenuti. Prethodno je upozorio da se vjeruje da nekoliko piratskih skupina djeluje s matičnih brodova u Indijskom oceanu, s operativnim dometom do 1.000 nautičkih milja od Somalije.
Uspješno spašavanje Ruena moglo bi biti ključni trenutak za piratsku situaciju u regiji, s obzirom na to da pirati nisu uspjeli dobiti otkupninu za brod.
Incidenti su se počeli događati nakon što je prošle godine pomorska industrija uklonila oznaku “područje visokog rizika” za Indijski ocean. Područje visokog rizika uvedeno je 2010. tijekom vrhunca somalske piratske prijetnje. Na vrhuncu 2010. i 2011. godine, pirati su izveli čak 415 napada i gotovo 80 uspješnih otmica tijekom dvogodišnjeg razdoblja.
Spašavanje broda Ruen označava drugu uspješnu misiju indijske mornarice. Dana 5. siječnja, tim komandosa iz indijske mornarice spasio je Lila Norfolk, bulker od 170.000 DWT registriran u Liberiji, kojim su također zapovijedali pirati. Tim je spriječio otmicu i potvrdio da su pirati napustili brod nakon što je stigao indijski ratni brod. U sličnom incidentu krajem studenog 2023. američke su snage uspjele prestrašiti i uhvatiti pirate koji su se ukrcali na tanker Central Park u Crvenom moru, navodi The Maritime Executive.
EUNAVFOR i Središte za pomorsku sigurnost za Rog Afrike upozoravaju na daljnju opasnost piratskih napada. Naglasili su nedavni porast prijavljenih napada koji bi potencijalno mogli eskalirati u blizini obale Somalije. Postojala je zabrinutost da će se Ruen koristiti kao matični brod pirata, ali uspješna indijska misija uklonila je tu prijetnju, dok upozorenje za brodove da budu oprezni u regiji zbog povećanih rizika, ostaje na snazi i dalje.
Od studenoga prošle godine zabilježeno je više od 20 otmica ili pokušaja otmica brodova u Adenskom zaljevu i području Somalije. Od petka nije bilo zahtjeva za otkupninom od pirata koji su oteli bangladeški bulker usidren oko četiri nautičke milje od Godob Jiraana u Somaliji, piše Splash247.
Prošle su evo i četiri godine od kada je u Suhom Potoku, pitoresknom mjestašcu s prekasnim plažama u općini Dugi Rat, niknula ilegalna lučica. Nije baš ni mala, a Slobodna Dalmacija je tada pratila i izvođenje radova koji su bili više nego profesionalni i uključivali su i ronioce i građevinsku mehanizaciju… Uglavnom, vrlo brzo je niknula u doba korone, još brže su zaklon od južnih vjetrova i mora u toj ilegalnoj lučici našli turistički brodovi.
Uzalud su bile intervencije Županije, prijave i razne druge službe koje su izlazile na teren te redom potvrđivale kako je u pitanju devastacija pomorskog, zajedničkog dobra. Čak je u nekom trenutku, istina već prilično kasno, komunalno redarstvo Drugog rata postavilo betonski ‘new jersey‘ na prilazu lukobranu. Makar je djelovalo to prilično jadno, pogotovo u usporedbi s velebnošću intervencije u (pomorskom) prostoru…
Kako je i taj bijedni ‘new jersey‘ nedavno pomaknut u stranu, zanimalo nas je što se u ove četiri godine poduzelo po tom pitanju. Jer lučica je prilično funkcionalna, ne čini nam se da itko ima namjeru vratiti pejzaž u “prvobitno stanje”. A od odgovora koji su pred vama možete se samo iznervirati. Jer pitanje nadležnosti je uvijek kamen spoticanja, možda čak i dobrodošao problem, piše Slobodna Dalmacija.
Foto: Privatna arhiva / Slobodna Dalmacija
Iz Splitsko-dalmatinske županije, Upravni odjel za turizam, pomorstvo i promet, pročelnica Matea Dorčić obavijestila je kako na toj lokaciji “Splitsko – dalmatinska županija, kao davatelj koncesije na pomorskom dobru, nema sklopljen ugovor o koncesiji na pomorskom dobru, odnosno kako isto nije koncesionirano”.
Što se tiče ostalog, iz Slobodne Dalmacije su je podsjetili kako je upravo na webu Županije svojedobno objavljena reakcija vezana za ovaj slučaj, dok ih je pročelnica pak obavijestila kako “jedinica lokalne samouprave, u ovom konkretnom slučaju Općina Dugi Rat ima ingerenciju nad upravljanjem i nadzorom pomorskog dobra u općoj upotrebi”.
“Na temelju Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, čl. 151. poslove nadzora pomorskog dobra, odnosno poslove provedbe reda obavljaju ovlaštenici upravnog odjela jedinice lokalne samouprave, odnosno pomorski redari. U provedbi nadzora nad provedbom odluke o redu na pomorskom dobru pomorski redar ima pravo i obvezu rješenjem ili na drugi propisani način narediti fizičkim i pravnim osobama mjere za održavanje reda propisane odlukom o redu na pomorskom dobru. Optužni prijedlog za prekršaj propisan Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama ili odlukom o redu na pomorskom dobru koji u nadzoru utvrdi pomorski redar podnosi upravno tijelo jedinice lokalne samouprave.
Upravni odjel za turizam, pomorstvo i promet Splitsko – dalmatinske županije nema inspekcijske ovlasti te obavljanje poslova inspekcijskog nadzora pomorskog dobra obavljaju službenici Lučke kapetanije, odnosno u ovom slučaju inspektor pomorskog dobra Lučke kapetanije Split. Za nezakonito građenje bez valjane dozvole za gradnju ili bez potvrđenog glavnog projekta, postupa i mjere provodi služba Građevinske inspekcije Državnog inspektorata. Ovaj Upravni odjel je prijavio devastaciju pomorskog dobra na predmetnoj lokaciji, a daljnja nadležnost i postupanje nije u ingerenciji Splitsko – dalmatinske županije”, temeljito je opisala tijek postupka pročelnica Matea Dorčić.
Više-manje je to sve poznato, tako da su istovremeno pitanja o lučici koja je niknula mimo dozvola poslali i na sve te adrese. Iz Općine, čini se po tonu, nisu bili sad nešto presretni što iz Slobodne Dalmacije kopaju oko toga…
“Nastavno na vašu zainteresiranost za radove na lukobranu u Suhom potoku navodimo kako se radi o radovima sanacije oštećenih dijelova pomorskog dobra područja Općine Dugi Rat od posljedica nevremena tijekom studenog mjeseca 2023. godine. U konkretnom slučaju radovi obuhvaćaju sanaciju valobrana postojećeg lukobrana/privezišta postojećim kamenim materijalom te odgovarajućim kamenim materijalom koji je nabavljen za tu namjenu.
Što se tiče vaše konstatacije da se radi o „nelegalnom objektu“ za kojeg je županija poduzela odgovarajuće mjere, a komunalno redarstvo postavilo „new jersey“ elemente na prilazu lukobranu, potvrđujemo da je komunalno redarstvo Općine Dugi Rat postavilo betonske zapreke koje onemogućuju prilaz.
Općina Dugi Rat će kroz svoj Prostorni plan i Urbanističke planove uređenja, a poštujući Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije, u navedenom slučaju postupiti sukladno odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama kojim se propisuje i načini uklanjanja određenih objekata s pomorskog dobra i njihovo zadržavanje u prostoru”.
Eto, prilično detaljno je sve opisao i Pavao Tomić, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela općine Dugi Rat. Nekako je ‘štrecnula‘ posljednja konstatacija, ova o “njihovom zadržavanju u prostoru”. Još ćemo vidjeti što točno znači, ima godina. I da se razumijemo, lučice i/ili lukobrani diljem naše obale poput ove u Suhom Potoku su vjerojatno nužnost ako se želimo kao nacija baviti pomorstvom, čak je i napravljena (onako laički ocjenjujemo) po standardima struke, međutim – bez dozvole! I u tome leži ključni problem, što privatnici investiraju i grade ilegalno, ispravno smatrajući kako će tako prije i lakše riješiti svoj problem smještaja turističkih jahti nego da idu propisanim procedurama koje, na koncu, mogu čak i završiti neuspjehom! Tko je uostalom ikad čuo ili vidio da je nekome srušena ilegalna kuća, garaža, hotel ili evo lukobran i lučica?
Konačno, odgovor je Slobodna Dalmacija dobila i iz Državnog inspektorata Republike Hrvatske. Ne i iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture – razumiju njihovu zauzetost, golemo je ministarstvo s ingerencijama i zaduženjima na sve strane, ali kako su oni ipak šefovi Lučkim kapetanijama i njihovim inspektorima, ipak se očekivala nekakva reakcija.
Dobro, budimo sretni s ovih par rečenica iz DIRH-a, jednako zauzetih inspektora za sve i svašta.
“Zahvaljujemo na upitu te Vas ovim putem obavještavamo kako je građevinska inspekcija Državnog inspektorata početkom ožujka 2024. godine zapremila prijavu koja se odnosi na temu Vašega upita. Ista je stavljena u plan rada. Po okončanju inspekcijskog nadzora bit ćemo u mogućnosti iznositi više detalja”, kažu iz Državnog inspektorata. Pa eto, kad nas obavijeste, doznat ćete i vi dragi čitatelji…
Foto: Potonuli Rubymar / Youtube / The Maritime Executive
Hutisti su oštetili još jedan brod u svom posljednjem napadu na trgovačke brodove, a sada tvrde da posjeduju “hipersonične projektile” te da će početi napadati brodove koji prolaze kroz Indijski ocean kako bi spriječili “neprijateljske brodove” da plove preko Rta dobre nade.
Do danas su jemenski hutisti, tijekom pet mjeseci “solidarnosti” s Hamasom, izvršili napade na više od 65 brodova u Crvenom moru i Adenskom zaljevu. Hutisti su u posljednjih nekoliko mjeseci oteli jedan brod, potopili drugi i oštetili još oko šest brodova. Tri pomorca su poginula, jedan je ostao bez noge, a nekoliko ih je zadobilo druge ozljede, navodi The Maritime Executive.
Otprilike dvije trećine ukupnog pomorskog prometa na rutama između Azije i Europe sada izbjegava to područje i plovi se oko afričkog kontinenta.
Vođa jemenskih hutija, Abdul Malik al-Houthi, rekao je u jučerašnjem televizijskom obraćanju da će napadi na plovila eskalirati kako bi se spriječilo da brodovi povezani s Izraelom prođu kroz Indijski ocean prema Rtu dobre nade, prenosi Splash247.
“Naša glavni cilj je spriječiti brodove povezane s izraelskim neprijateljem da prođu ne samo kroz Arapsko, Crveno more i Adenski zaljev, već i Indijski ocean prema Rtu dobre nade. Ovo je veliki korak i već smo započeli s provedbom naših operacija”, rekao je al-Houthi. Također, u javnost je izišlo više izvješća u kojima se tvrdi da hutisti sada posjeduju hipersonične projektile.
Najsmrtonosnije oružje hutista do sada bili su protubrodski projektili koje je navodno isporučio Iran. Iran negira ove optužbe, unatoč činjenici da je više pošiljki oružja iz Irana dosad presretnuto.
Protubrodski projektili postižu velike brzine, ali imaju predvidljivu putanju zbog čega ih je moguće oboriti. Hipersonični projektili mogu se manevrirati, zbog čega ih je puno teže pogoditi.
Vođa hutista ranije je kazao da su u nedavnim napadima “koristili nešto novo” te da će sljedeće iznenađenje “biti veće u svakom smislu te riječi”.
United Kingdom Maritime Trade Operations (UKMTO), servis za izvještavanje, priopćio je da je danas oko 3 sata ujutro posada trgovačkog broda izvijestila da ga je “projektil pogodio brod”.
“Brod je pretrpio određena oštećenja”, dodao je UKMTO. Srećom, nije bilo žrtava, a posada je sigurno. Navodi se da šteta nije značajna te da brod nastavlja svoje putovanje. Napad se dogodio 76 milja zapadno od Hodeide u Jemenu.
Električne mreže europskih zemalja snažno su međusobno povezane. Nedavna studija Sveučilišta u Dublinu (UCD) pokazala je da bi, u idealnom slučaju, potpuno umreženi sustav prijenosa energije mogao prepoloviti troškove električne energije, piše Revija HAK.
Dio ove potencijalne super mreže je Nacionalna mreža Ujedinjenog Kraljevstva, koja prenosi električnu energiju s kopna na otok. Nacionalna mreža prije se sastojala od pet linija, od kojih dvije iz Francuske i po jedna iz Belgije, Nizozemske i Norveške.
U 2017. National Grid također je odlučio izgraditi podmorski energetski kabel Viking Link, koji je namijenjen opskrbi jeftinom energijom vjetra iz Danske. Izgradnja šestog interkonektora National Grida započela je 2010. godine. Ukupno je projekt koštao gotovo dvije milijarde eura.
Kabel dugačak 764 kilometra, od čega su 630 kilometra pod vodom, sada je dovršen i pušten u rad. Početna točka podmorskog kabela je trafostanica Revsing u Južnom Jutlandu (Danska), a krajnja točka trafostanica Bicker Fen u Lincolnshireu (Engleska), oko 170 kilometara sjeverno od Londona, navodi Revija HAK.
Kabel dijelom prolazi kroz njemački vod i ima kapacitet od 1,4 gigavata. U početku će ga, međutim, napajati samo 800 megavata. Puni kapacitet predviđen je za korištenje kasnije tijekom godine. Viking Link prenosi istosmjernu struju, s pretvaračkim stanicama na dvije krajnje točke koje vrše pretvorbu između izmjenične i istosmjerne struje.
U narednim godinama gradit će se i podmorski energetski kabel NeuConnect. Kabel dugačak 725 kilometara trebao bi povezati Veliku Britaniju i Njemačku. NeuConnect bi trebao početi s radom 2028. godine, s procijenjenim troškom od oko 2,8 milijardi eura.
Ova je izložba prije gostovanja u Splitu bila postavljena u Piranu, Kočevju, Kamniku i Puli. Odabrano je šest ključnih slovenskih brodova.
Odabirom šest ključnih brodova Splošne plovbe izložbom se rasvijetlilo jednu od najvećih, najvažnijih i najuspješnijih slovenskih pomorskih priča nakon Drugog svjetskog rata, priču o jedinom slovenskom međunarodnom brodaru koji se etablirao na nemilosrdnom svjetskom pomorskom tržištu sa simbolom Triglava na dimnjacima svih brodova u svojoj floti, piše Morski HR.
Uz prvotno odabranih šest brodova izložba je 2023. godine tematski proširena za gostovanje u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre u Puli s obzirom na to kako je u brodogradilištu Uljanik za Splošnu plovbu izgrađeno ukupno jedanaest brodova. Proširenje je u konačnici dovelo do naziva izložbe „Slovenski brodovi 6&11 – Splošna plovba“.
Foto: Morski HR
Za splitsko gostovanje zanimljivo je istaknuti kako je većina brodova Splošne plovbe izrezana u nekadašnjem Brodospasovom rezalištu u Svetom Kaju. Valja naglasiti kako se izložba organizira u godini kada Pomorski muzej Piran “Sergej Mašera” i Splošna plovba obilježavaju 70 godina djelovanja, a nakon Splita izložba će putovati dalje te će u rujnu biti postavljena Pomorskom muzeju u Kotoru, a u studenom u Muzeju Grada u Rijeci.
Moderna četverojezična izložba (na hrvatskom, slovenskom, talijanskom i engleskom) opremljena je svjetlosnim panoima s ilustracijama šest brodova prikazanih na markama, obogaćena animacijama, video zapisima, dokumentarnim filmovima te arhivskim snimkama o brodovima i pomorcima. Uz brojne fotografije, makete brodova, instrumente izložba donosi i umjetničke radove koji su se nekada nalazili na brodovima Splošne plovbe. Uz multimedijski materijal izložbu prati interaktivni katalog koji trajno obilježava i promovira dio vrlo značajne slovenske pomorske prošlosti.
Otvorenje izložbe u Splitu uveličat će glazbeni program u kojem će nastupiti Mješoviti pjevački zbor Slovenskog kulturnog društva „Triglav“ iz Splita.
Nakon što je 2020. godine dobio, kako sam priznaje, projekt života, američki dizajner Jack Fhillips lani je završio kompletnu restauraciju slavne predsjedničke jahte Honey Fitz koju je, između ostalih, koristio američki predsjednik John F. Kennedy i prva dama Jacqueline Kennedy Onassis, piše Otvoreno more.
Gotovo stoljeće stari brod (porinut je 1931. godine) tražio je opsežan i temeljiti remont kako bi se spasio od sigurne smrti. To se dogodilo kada je dotrajalu jahtu kupio lokalni poduzetnik, odlučivši je obnoviti i što sličnije replicirati dekor interijera broda iz Kennedyjeve ere.
Honey Fitz je tako najprije prošao kroz trogodišnji proces restauracije koji je zahtijevao potpuni remont greda, podloge, paluba i nadgrađa za što su se pobrinuli lokalni stručnjaci za tradicionalne brodograditeljske metode koristeći se povijesnim zapisima o brodu i bilješkama Obalne straže SAD-a.
Samo uređenje interijera započelo je početkom prošle godine. Fhillips je u međuvremenu okupio tim stručnjaka koji je pročešljao arhivirane fotografije, snimke i članke napisane o brodu, a sve kako bi što vjernije prenijeli duh njegove glamurozne ere tijekom Kennedyjeve administracije.
“Igrom slučaja locirali smo izvornu tvrtku od koje je Jackie Kennedy nabavila sav namještaj od ratana na krmenoj palubi. Kako bismo odali počast legendarnoj prošlosti jahte, pronašli smo i kopije ručnih skica ugrađenih sofa koje je Jackie nacrtala na stolu Bijele kuće. Također, krmena paluba ne sadrži samo rekreacije izvornog dizajna namještaja Jackie O., već i elemente prikladne za to razdoblje, poput crnog telefona – istog onog koji bi JFK koristio za primanje poziva na brod. Prostorije u jahti su stilizirane obiteljskim fotografijama Kennedyjevih koje su bile na brodu tijekom 1960-ih, kao i drugim memorabilijama…”, kazao je Fhillips nedavno za nauticmag.com, prenosi Otvoreno more.
Inače jahtu Honey Fitz koristilo je čak pet američkih predsjednika: Harry S. Truman, Dwight D. Eisenhower, John F. Kennedy, Lyndon B. Johnson i Richard M. Nixon.
