Njemački maloprodajni lanac Lidl kreće u logističke operacije na željeznici, navode europski portali, piše Pluton Logistics.
Kako piše Trans.info,Lidlova kompanija za kontejnerski transport Tailwind Shipping Lines sada proširuje djelokrug svojih aktivnosti. Lidl će tako samostalno obavljati organizaciju i koordinaciju prijevoza robe u unutrašnjosti, a u tu svrhu osnovana je sestrinska tvrtka Tailwind Intermodal GmbH, sa sjedištem u Grazu, u Austriji.
Kontejnerska luka Koper trenutno je strateški najvažnije čvorište za Tailwind Shipping Lines. Njihovi brodovi prevoze robu iz Kine u Koper linijskim servisom Panda Express. Nova sestrinska tvrtka bit će zadužena za daljnji transport robe u unutrašnjost, kao i za vraćanje praznih kontejnera u luku Koper kako bi ih mogli ukrcati na brod koji se vraća u Kinu.
Prema navodima portala Railfreigh, Tailwind Intermodal će nuditi svoje usluge i trećim stranama, a aktivnosti će pokrenuti na ljeto.
Sama kompanija otkrila je neke detalje u objavi na svom LinkedIn profilu.
Na kontejnerskom terminalu Brajdica kojim upravlja tvrtka Jadranska vrata (AGCT) lani je prekrcano 386 tisuća kontejnerskih jedinica (TEU), piše Novi list.
Najveći je to promet kontejnera dosad zabilježen u riječkoj luci, kojim je nastavljen višegodišnji trend rasta ove vrste tereta. Rijeka bi, s otvaranjem novog kontejnerskog terminala na Zagrebačkoj obali kojim upravlja tvrtka Rijeka Gateway, sredinom iduće godine sa svojim kapacitetima napokon trebala postati ozbiljan konkurent Kopru i Trstu. U smislu prekrcaja kontejnera, posebno kada bude izgrađena i druga faza, odnosno dodatnih 290 metara operativne obale na Zagrebačkoj obali.
No predviđenih milijun TEU-a, koliko bi prema projekcijama Lučke uprave Rijeka za koju godinu trebalo prolaziti preko oba terminala, ne treba samo prekrcati s broda na terminal i obrnuto, već treba osigurati i adekvatan, brz servis i otpremu prema krajnjem korisniku, kao i dopremu kontejnera do luke za ukrcaj na brodove, navodi Novi list.
To je moguće u prvom redu željeznicom koja je najbrži, najučinkovitiji, i dalje najisplativiji vid kopnenog transporta brodskih kontejnera. Kolika je važnost željeznice pokazuje podatak da AGCT već sada s Brajdice otprema gotovo 50 posto svih kontejnera vlakovima, što je postotak o kojemu se prije samo pet-šest godina (kad je i ukupni promet terminala bio puno manji), moglo jedino maštati. I novi operater, Rijeka Gateway, planira veći dio kontejnera sa Zagrebačke obale otpremati vlakovima, a takav vid transporta tereta snažno potiče i Europska unija, ne samo deklarativno već i obilnim sufinanciranjem željezničkih projekata.
Upravo bi željeznica idućih godina mogla biti usko grlo i usporavati kopneni dio transporta kontejnera između riječkih terminala i krajnjih odredišta ili polazišta. Kapacitet postojeće željezničke pruge između Rijeke i Zagreba vjerojatno je dovoljan za oba terminala, ali samo uz vrlo pažljivo planiranje polazaka vlakova i bez prevelikog broja zatvaranja pruge zbog radova na izgradnji drugog kolosijeka, na dionicama od Karlovca do mađarske granice koji na pojedinim dijelovima već debelo kasne.
Kao što kasni i dvokolosiječna pruga kroz Rijeku, pa bi u samom gradu moglo biti problema s otpremom vlakova kada radovi jednom krenu.
Radovi se, naravno, moraju izvesti i zatvaranja pruge su neminovna, ali upravo zbog toga svi dionici željezničkog transporta već sada moraju dobro pripremiti planove za idućih pet-šest ili više godina, kako bi se ostvario željeni promet na riječkom prometnom pravcu.
Kompanija Norwegian Cruise Line objavila je da njihovi kruzeri više neće pristajati u Veneciji, nakon što je taj grad svoje plovne putove proglasio nacionalnim spomenicima i zabranio velikim kruzerima da se usidre tamo. Norwegian je počeo, kao i neke druge tvrtke za krstarenje, prevoziti posjetitelje u grad mnogo manjim brodovima, no sada kažu da ni to više nije održivo, piše Jutarnji list.
“Iako smo uložili sve moguće napore da zadržimo putovanja prema Veneciji, nadmetanje i sveukupno iskustvo ovoga našim gostima ne daje standard koji želimo pružiti”, rekao je glasnogovornik kompanije za Euronews Travel.
Venecija je 2021. bila prisiljena zabraniti krstarenja iz svojeg središta nakon što je UNESCO rekao da će staviti grad na popis ugroženih, osim ako se zbog oštećenja lagune ne zabrane brodovi na tom mjestu.
Stručnjaci kažu da veliki brodovi uzrokuju zagađenje i nagrizaju temelje grada koji se ionako već bori s velikim poplavama.
Postavlja se pitanje kamo će putnici Norwegiana sada, umjesto u Veneciju.
Neki su kruzeri pronašli načine kako zaobići zabranu dovođenja putnika u Veneciju, poput MSC Cruisea, koji se zaustavlja u Margheri, odmah preko puta grada. Drugi se pak zaustavljaju u Trstu ili Ravenni, a oba su od Venecije udaljena najmanje dva sata.
Venecijanske vlasti u međuvremenu nastavljaju svoje višegodišnje napore za ograničenjem prekomjernog turizma. Venecija će od ovog proljeća za dnevne posjetitelje uvesti turističku pristojbu, a na ljeto će pokušati ograničiti veličinu turističkih grupa.
Od 2025. će Norwegian zaustavljanje u Veneciji zamijeniti provođenjem dana na moru ili sidrenjem u nekoj drugoj luci. Ove će godine putnici na njihovim kruzerima Veneciju zamijeniti talijanskom Ravennom, slovenskim Koprom ili pak Zadrom i Rijekom u Hrvatskoj.
Euronews travel piše o tim destinacijama, navodi Jutarnji list.
Što se može raditi u Ravenni?
Ravenna je smještena oko dva i pol sata južno od Venecije te je glavni grad istoimene pokrajine u sjevernoj Italiji. Iako nije poznata kao neki drugi talijanski gradovi, ipak ima bogatu povijest.
Od početka 5. stoljeća je tri puta bila glavni grad. Povijesni značaj Ravenne je opstao i danas, a može se pohvaliti i s osam spomenika koji su proglašeni UNESCO-vom baštinom.
Ravenna je posljednje počivalište Dantea Alighierija koji je ondje umro 1321. godine.
Kruzeri dobivaju povlašten pristup Rijeci
Tri sata udaljena od Venecije, Rijeka je treći po veličini grad u Hrvatskoj nakon Zagreba i Splita. Razlog zbog kojeg možda nije tako poznata kao ti gradovi je možda što je do nje teško doći zračnim putem izvan turističke sezone. Naime, česti letovi su organizirani samo od svibnja do listopada.
Putnici na krstarenju bi tako imali privilegiju vidjeti odredište koje je relativno neuhodano. Ipak, Rijeka je prvi hrvatski grad s prestižnom titulom Europske prijestolnice kulture 2020. Od tada privlači posjetitelje iz cijele Europe brojnim kulturnim programima.
Pristajanje u Zadru
Euronews Travel piše o Zadru koji se nalazi južnije u Hrvatskoj, te da je najstariji stalno naseljen grad u cijeloj zemlji. Smješten na rubu Jadranskog mora, često ga hvale kao jedno od “najcool” odredišta za posjetiti u ovoj regiji.
Zadar je jedna od najprepoznatljivijih postaja na putovanju Hrvatskom pa se ne očekuje da će od novog rasporeda Norwegiana imati toliko koristi kao, primjerice, Rijeka.
Euronews piše i o kritikama s kojima se Hrvatska suočila od prelaska na euro. Kažu da je Hrvatska prije bila pristupačnija, zbog čega se mnogi turisti odlučuju na ljetovanje na drugim destinacijama pa bi Hrvatska mogla biti zahvalna na povećanom broju posjetitelja s brodova.
Koper umjesto Venecije
Neposredno preko granice s Trstom, Koper je peti po veličini grad u Sloveniji i najveći obalni grad te zemlje.
Budući da se nalazi tako blizu Italije, službeno je dvojezičan. Službeni su jezici slovenski i talijanski. Iako nije poznat kao druga odredišta u Sloveniji, Koper je već dugo postaja brojnih krstarenja Mediteranom.
Arhitektonski je prilično sličan Veneciji. Ima pretorijansku palaču iz 15. stoljeća te lođu u venecijanskom gotičkom stilu. Turiste privlači i crkva Carmine Rotonda iz 12. stoljeća te katedrala sv. Nazarija koja se može pohvaliti kulom iz 14. stoljeća.
Tankerska plovidba nastavlja tradiciju doniranja, odnosno ulaganja u zajednicu, ali na korporacijski način. Objavljen je natječaj za dodjelu donacija u 2024. godini, kojima se želi pružiti potpora kvalitetnim humanitarnim, kulturnim, edukacijskim, zdravstvenim, znanstvenim i drugim projektima i programima koji pridonose dobrobiti i poboljšanju kvalitete života društvene zajednice, navodi se u natječaju zadarskog brodara.
Na natječaj se mogu prijaviti ustanove, odnosno organizacije i udruge civilnog društva te fizičke osobe s područja Hrvatske.
Na natječaj Tankerske plovidbe ne trebaju se javljati trgovačka društva, kao ni oni koji promiču političke interese, diskriminaciju, koji su u eventualnom sukobu interesa s članovima uprave TP, dužnici ili protiv kojih se vodi kaznena prijava, piše 057info.
Nova uprava Tankerske plovidbe do sada je uglavnom ulagala velike novce u zdravstvo, odnosno zadarsku bolnicu, a smatraju da ulaganje u kulturu, sport i obrazovanje, te zaštitu okoliša, pridonosi zdravijem pojedincu, a time i društvu.
Iz natječaja se vidi koliki je iznos sponzorsko-donacijskog fonda, a u slučaju odobrene donacije veće od 2.000 eura, iz Tankerske plovidbe će uputiti prijedloge ugovora o donaciji radi potpisa, navodi 057info.
Natječaj traje od 15. ožujka do 15. travnja 2024. godine., do 16 sati. Očekivani rok za objavu rezultata na www.tankerska.hr je 1. lipnja 2024. godine, navodi se u natječaju objavljenom na stranici kompanije.
Sjajno izgledaju fotografije! Vedri i nasmijani, nova i vrlo simpatična, nesumnjivo vrlo uspješna američka veleposlanica Nathalie Rayes i Tomislav Debeljak, vlasnik Brodosplita, na palubi prekrasnog jedrenjaka Golden Horizon, vezanog u brodogradilišnoj luci. Nekidan. Uz još nekoliko snimaka obilaska škverskih pogona, sve u dobrom raspoloženju.
Uskoro je osvanulo i priopćenje Brodograđevne industrije Split. S ambasadoricom je bio i američki vojni izaslanik u Hrvatskoj, a domaćini su goste upoznali s “trenutnim poslovima, projektima i investicijama koje su u tijeku i koje za cilj imaju pozicioniranje Brodosplita na karti najboljih brodogradilišta u Europi”, piše Slobodna Dalmacija.
Kažu, “posebno impresionirana bila je najvećim jedrenjakom s križnim jedrima na svijetu”, koji je gošća obišla u pratnji kap. Sergiya Paschenka, zapovjednika broda.
Foto: Brodosplit / Slobodna Dalmacija
NADZOR OBALNE STRAŽE
I onda posebno zanimljiva rečenica: “Jedna od mnogih odgovornosti U.S. Coast Guard (Obalna straža) je provođenje ciljanog nadzora nad putničkim brodovima pod stranom zastavom koji su namijenjeni američkom tržištu krstarenja dok su ti brodovi u izgradnji izvan SAD-a”.
Hm, dalo bi se zaključiti da je visoki diplomatski posjet u izravnoj vezi s jedrenjakom! Iz škvera nisu ponudili pojašnjenja, pa ih je Slobodna Dalmacija potražila u američkom veleposlanstvu. Pitali su je li posjet bio uobičajeni diplomatski, da ne kažemo kurtoazan, ili ima veze sa sudbinom jedrenjaka i navodnim nadzorom američke Obalne straže, kako to sugeriraju iz brodogradilišta.
“Posjet Brodosplitu bio je dio službenog nastupnog putovanja veleposlanice u Splitsko-dalmatinsku županiju. Uključivao je obilazak i Golden Horizona te kratku prezentaciju tvrtke, a u cilju što boljeg upoznavanja s djelatnošću tvrtke koja je veliki poslodavac u županiji. Ambasadorica se susrela i sa županom Bobanom, kao i gradonačelnikom Puljkom, posjetila Sveučilište i pomorsku bazu Lora”.
Foto: Brodosplit / Slobodna Dalmacija
Za navodne odnose brodograditelja i vlasnika jedrenjaka s Obalnom stražom SAD-a, veleposlanstvo “nema komentara” i upućuje na dvije spomenute adrese za dodatna pojašnjenja. Slobodna Dalmacija je upitala ambasadu nema li posjet možda veze s novim škverskim kreditorima, budući da je Debeljak još lanjskog proljeća – kada se Brodosplit u posljednji čas spasio od stečaja – izjavio kako je “neimenovani američki fond prepoznao vrijednost škvera i osigurao kredit kojim će se zatvoriti dug škvera prema VTB banci te osigurati novac za dovršetak dviju novogradnji”. Spominjao se kreditni iznos od 100 milijuna eura.
Odgovor Veleposlanstva glasi:
“Posjet je bio dio cjelokupnog posjeta županiji kako bi se saznalo više o brodograđevnoj industriji i jednom od najvećih poslodavaca u regiji koji je prethodno radio ugovorne poslove za američke ulagače”.
Mediji su tada spominjali iznos od sto milijuna eura. Evo što o svemu kaže Upisnik brodova, detaljno se o tome pisalo lani, kada se u jedrenjakovu izvatku prvi put pojavio novi založni vjerovnik – GLAS Trust Corporation Limited, agencija za restrukturiranje dugova, s londonskom adresom, koja djeluje globalno, pa tako i u Americi. U pitanju su bile tri uvjetne hipoteke ukupno vrijedne upravo 100 milijuna eura (33 + 50 + 17).
PREBRISANE HIPOTEKE
U zabilježbi je stajalo da će one imati pravni učinak samo ako se u roku od godine dana pobrišu prethodne hipoteke VTB banke, zajedno teške 83 milijuna eura (33 + 50).
A noviji izvadak pokazuje da se tako i dogodilo: izvorno ruskih bankara više nema, a njihovo mjesto na popisu hipotekarnih vjerovnika jedrenjaka zauzeo je GLAS. Što bi trebalo značiti da je VTB Bank Europe (europski dio banke) – koji je bio najveći škverski vjerovnik – isplaćen. U prilog tomu govori i činjenica da su bankari u međuvremenu odustali od zahtjeva za sudskom prodajom Golden Horizona na Trgovačkom sudu u Splitu.
Evo što je medijima Debeljak bio rekao o novim ulagačima, koje naziva američkima:
“S njima razgovaramo i o drugim ulaganjima, u vjetroparkove, cestogradnju itd. To je dugoročna suradnja…”.
Dio suradnje očito funkcionira (vidi se to iz promjena u hipotekama), ali dio o “osiguranju novca za dovršetak dviju novogradnji”, što je posljedično trebalo riješiti Debeljakov stari problem s državnim jamstvima, budući da je Republika Hrvatska istoj onoj VTB banci isplatila 32 milijuna eura drugog Brodosplitova duga – možda zapinje.
Naime, veliko je pitanje kada će i s kojim stručnim radnicima škver napokon završiti “Janssoniusa“, novogradnju 485, koju su financirali originalno ruski bankari, uz garancije RH. I komu će ga prodati, za koliki iznos, kao i može li to biti dovoljno da se državi vrati njezino (hipoteka od 32 milijuna eura, a kamate tko zna kolike su već, vjerojatno višemilijunske), da se riješi i zalog koji je upisao izvorni naručitelj i nesuđeni vlasnik tog nedovršenog malog polarnog kruzera – ugledni nizozemski brodar Wijnand Van Gessel…
MIRNIJI ŽIVOT
Svakako, vrlo izazovna rastezaljka koja tek treba pokazati koliko je elastična. Ali je Debeljaku ipak osigurala mirniji život u posljednjih godinu dana. Još od one dramatične deblokade škverskog računa, teške gotovo 24 milijuna eura, s kraja lanjskog ožujka, tek dan uoči ključnog sudskog stečajnog ročišta.
Svakako, još jedan ožujak upravo teče, nedovršeni škverski brodovi i danas su na istom mjestu, stari naši meštri, inženjeri i radnici u međuvremenu su otišli, a indijski novopečeni metalci došli. Jedino što nad Brodosplitovom i Debeljakovom sudbinom – kako bi to narod praktično sažeo – više ne bdiju Rusi, već to danas čine Amerikanci. Možda jednom postanu i vlasnici! Danas-sutra, razlog više za krstareće diplomatske posjete…
Uskoro bi trebali biti završeni radovi na proširenju i produbljenju plovnog kanala Privlački gaz između kopna i otoka Vira. Osim što će se time skratiti plovidba, nautičarima će to biti i sigurniji plovni put, piše HRT Radio Zadar.
U nazočnosti lokalnih čelnika, investitora – splitskog Plovputa te izvođača radova, područje na kojemu se proširuje i produbljuje Privlački gaz posjetio je državni tajnik u Ministarstvu mora Josip Bilaver. Rekao je kako se radovi s obzirom na vremenske prilike odvija planiranim tempom.
“Ono što je bitno je da će ovaj plovni put biti otvoren privremeno od polovice svibnja za plovila koja imaju dubinu gaza do metar i pol. Nakon toga, početkom rujna radovi kreću dalje i još očekujemo do kraja godine da će svi radovi biti završeni te da će plovni put u potpunosti biti otvoren za sav promet”, rekao je Bilaver.
Riječ je o plovnom putu dugačkom 1.740 metara, širokom četrdeset te dubokom tri metra. Projekt proširenja i produbljenja planiran je još prije više od stotinu godina, podsjeća direktor splitskog Plovputa Mate Perišić.
“Godine 1911. napravljena je projektna dokumentacija za ovaj kanal. Nešto je za vrijeme Austro Ugarske izvedeno. Međutim, rat koji je uslijedio zaustavio je projekt. Evo, realiziramo ga”, dodao je Perišić.
Do prije 40-ak godina taj pomorski prolaz održavali su plovnim privlački sabunjari, čija je djelatnost zabranjena 80-ih prošlog stoljeća, podsjeća načelnik Općine Privlaka Gašpar Begonja.
“Naši sabunjari su ga držali plovnim sve to vrijeme tako da su vadili pijesak s dna i na taj način ga činili plovnim”, prisjetio se Begonja.
Za sve one koji su bili skeptični oko ovog projekta, poručio je kako je ovo dokaz uspješne realizacije te iskazao zadovoljstvo trogodišnjim radom u sklopu kojeg su na mjesečnoj razini radili po više koordinacija na samom gradilištu.
“Svi oni koji su na početku bili skeptični u vezi ovog projekta i da se taj dio neće odraditi, možemo samo poslati snažnu poruku da je projekt pri kraju. Već polovicom svibnja puštamo u probni promet ovaj Privlački gaz uz potrebita mjerenja koja će se pokazati kroz taj period ljeta za koji period ćemo zatvoriti gradilište. Prošle godine smo omogućili da se radovi provode tijekom cijele turističke sezone. Nadam se da će krajem godine kanal biti pušten u promet u punom profilu”, zaključio je Begonja.
Vrijednost radova je oko dva i pol milijuna eura.
Podsjetimo, riječ je o projektu proširenja i produbljenja plovnog kanala Privlački gaz između kopna i otoka Vira, na području Općine Privlaka kojim će se povezati Zadarski i Velebitski kanal te plovni put skratiti za 11 milja. Radovi su započeli u ožujku 2022. godine, a zajednički ih financiraju Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Plovput d.o.o., Zadarska županija, Grad Nin te Općine Privlaka, Vir i Vrsi, piše Novi radio Zadar.
Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukturepriopćili su da jeVlada RH na Sjednici u petak, 8. ožujka, usvojila Odluku o davanju tri prethodne suglasnosti društvu Jadrolinija, Rijeka, za dugoročno kreditno zaduženje kod dvije poslovne banke, u svrhu financiranja kupnje dvaju ro-ro putničkih brodova i jednoga putničkog broda.
Radi se o prijedlozima sljedećih odluka: Davanje prethodne suglasnosti Jadroliniji, Rijeka za dugoročno kreditno zaduženje kod Erste & Steiermärkische Bank d.d. u svrhu financiranja kupnje ro-ro putničkog broda Sveti Duje, kao i u svrhu financiranja kupnje putničkog broda Unije; Te davanje prethodne suglasnosti Jadroliniji, Rijeka za dugoročno kreditno zaduženje kod OTP banke d.d u svrhu financiranja kupnje ro-ro putničkog broda Oliver.
Donošenjem ovih odluka i realizacijom ovih kreditnih aranžmana, osiguravaju Jadroliniji daljnji razvoj poslovanja, uz istovremeno povećanje kvalitete standarda i sigurnosti prijevoza putnika, što doprinosi održivom razvoju života i rada stanovništva na otocima.
Kupnja ro-ro putničkog broda Sveti Duje, putničkog broda Unije i ro-ro broda Oliver, u skladu je s Akcijskim planom obnove flote do 2025. godine, te srednjoročnim planom poslovanja za razdoblje 2023 – 2025 godine.
Jadrolinija je provela otvorene postupke javne nabave za navedene brodove, kao i postupke nabave kredita za financiranje njihove kupnje.
Kupnjom ova tri broda ojačava se flota linijskih brodova Jadrolinije, koji će biti uključeni za povezivanje otoka na linijama na kojima Jadrolinija obavlja linijski putnički promet.
Na Sjednici u petak, 8. ožujka, Vlada RH usvojila je Prijedlog uredbe o Nacionalnom planu traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru, priopćili su iz Ministarstva prometa, mora i prometa.
Predloženom uredbom utvrđuju se način i detaljniji uvjeti obavljanja poslova službe traganja i spašavanja osoba, u pogibelji na moru, operativni postupci i službeni zapisi službe traganja i spašavanja, stjecanje stručne izobrazbe i osposobljavanje osoba koje obavljaju službu traganja i spašavanja osoba, jedinice traganja i spašavanja na moru i obalne promatračke jedinice, uređivanje prava i obveza dobrovoljaca i uvjeta sklapanja i raskidanja ugovora o dobrovoljnom obavljanju poslova traganja i spašavanja osoba u pogibelji na moru.
Ministarstvo je izradilo predmetnu Uredbu zbog potrebe usklađivanja s odredbama Pomorskog zakonika, s obzirom na to da postojeći Nacionalni plana traganja i spašavanja ljudskih života na moru, nikada nije noveliran u protekle 24 godine.
Radi provedbe ove Uredbe neće biti potrebno ustrojavanje novih organizacijskih jedinica u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.
Foto: Ministry of Oceans and Fisheries / The Maritime Executive
Južna Koreja u petak, 8. ožujka, porinula je novi kontejnerski brod koji predstavlja novu prekretnicu u razvoju autonomnog brodarstva. Južnokorejsko ministarstvo oceana i ribarstva ističe da je ovo plovilo prvi veliki prekooceanski brod dizajniran za autonomnu plovidbu razine 3, a kasnije ove godine planiraju pokrenuti prve demonstracije autonomne plovidbe na velikim udaljenostima.
Na svečanosti u Ulsanu u Južnoj Koreji, brodograditelj Hyundai Mipo Dockyard obilježio je isplovljavanje i imenovanje broda kao Pos Singapore, izgrađenog za kompaniju Pan Ocean. Naručen 2022. godine, brod je dugačak 172 metra s kapacitetom od 1.800 TEU. Registriran u Liberiji, kontejnerski brod od 22.200 DWT trebao bi biti isporučen krajem ovog mjeseca, kada će započeti opremanje i testiranje autonomnog sustava, navodi The Maritime Executive.
Južnokorejska vlada ističe da su autonomna plovila ključna inicijativa njihove napredne strategije razvoja pomorske mobilnosti objavljene u studenom 2023. godine. Ovaj projekt pokrenut je 2020. godine, s vladom koja je izdvojila više od 120 milijuna dolara za istraživanje i razvoj tehnologija.
Prema ministarstvu, ovaj je sustav dizajniran za postizanje IMO razine 3, što znači da brod upravlja samostalno, bez posade na njemu. Operacijama će se u potpunosti upravljati na daljinu s obale, ističe The Maritime Executive.
Od faze projektiranja kontejnerskog broda, Pan Ocean i Hyundai Mipo dovršili su preliminarne pripreme autonomnog navigacijskog sustava, koji će sada biti instaliran. Sustav integrira autonomnu navigaciju, digitalni nadzor agencija, komunikaciju i sigurnosnu tehnologiju.
Korejska industrija je testirala niz autonomnih sustava tijekom posljednjih nekoliko godina. Godine 2022., Hyundai je izveo ono što se naziva prvim svjetskim prekooceanskim putovanjem velikog trgovačkog broda koji koristi tehnologije autonomne navigacije. Sustav su postavili na LNG brod, koji je prešao dug put preko Pacifika.
Demonstracije najnovije verzije tehnologije započele su 2023. godine na manjem domaćem brodu Ocean Nuri. Sada je plan da prve demonstracije broda Pos Singapore na međunarodnoj ruti započnu od rujna 2024. godine.
Jučer, 10. ožujka oko 10.30 sati u Biogradu u pristaništu trajektne luke izbio je požar u unutrašnjosti trajekta u vlasništvu Jadrolinije. Požar su brzom reakcijom ugasili vatrogasci, ozlijeđenih osoba nije bilo.
Na mjestu događaja policijski službenici Policijske uprave zadarske u suradnji s inspektorom zaštite od požara Ravnateljstva civilne zaštite proveli su očevid, a prema rezultatima provedenog očevida, uzrok požara je tehnički kvar na elektro-instalacijama u jednoj kabini, uslijed čega je navedena kabina u potpunosti izgorjela dok se požar proširi i oštetio obližnje druge kabine, piše Zadarski list.
Podsjetimo, na trajektu Kijevo gorile su četiri kabine posade. Tri kabine su ugašene ubrzo nakon dolaska vatrogasaca, dok im je četvrta stvarala probleme. Iako je u trenutku požara na trajektu bilo nekoliko članova posade, srećom nije bilo ozlijeđenih.
Požar je gasilo devet vatrogasaca Javne vatrogasne postrojbe Biograd i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Sv. Filip i Jakov, a na terenu su, osim vatrogasaca koji su držali stražu i pazili da se plamen ponovno ne razbukta, bili i policijski službenici te djelatnici Županijske lučke uprave, koji su kratko potvrdili da su službe učinile svoje te kako je direktor ŽLU-a također upoznat sa situacijom.
Obližnja je benzinska postaja za vrijeme trajanja intervencije iz predostrožnosti bila privremeno zatvorena.
