OTP Groupama Banner

O nama  |  Marketing   |   Kontakt   |   English

OTP Groupama Banner
Home Blog Page 28

Greenpeace protiv kraljevskih prihoda od vjetroelektrana – najavljena tužba protiv Crown Estatea

By
-
0
Foto: Ilustracija/StockCake

Britanski ogranak organizacije Greenpeace zaprijetio je tužbom protiv Crown Estatea – tvrtke koja upravlja imovinom kralja Charlesa – optužujući je za „monopolističko profiterstvo“ na štetu građana i razvojnih projekata offshore vjetroelektrana.

Crown Estate posjeduje gotovo cjelokupan morski pojas Ujedinjenog Kraljevstva izvan Škotske i raspisuje natječaje za zakup morskog dna kako bi se mogle graditi vjetroelektrane. Ti natječaji donose velike prihode kroz zakupnine i naknade za opcije, a upravo su te naknade sada u središtu spora, navodi Splash247.

Greenpeace tvrdi da je Crown Estate u posljednjem krugu nadmetanja — održanom početkom 2023. — ukinuo ograničenje cijena, što je dovelo do naglog rasta naknada i rekordne zarade od više od milijardu funti u fiskalnoj godini 2024./2025. Prema Greenpeaceu, taj prihod povećava prihode kraljevske obitelji i plaće uprave na račun poreznih obveznika i energetskih potrošača.

U pismu povjerenicima Crown Estatea, Greenpeace je naveo da ta institucija ima „zakonsku obvezu podržati Ujedinjeno Kraljevstvo u ispunjenju klimatskih ciljeva i spriječiti stvaranje monopolske rente od morskog dna“. No uprava Crown Estatea odgovorila je kako je njihov primarni mandat – maksimizirati profit, a ne provoditi državne klimatske politike.

Organizacija navodi i da će službeni prihod kralja Charlesa porasti s 86,3 milijuna funti ove godine na 132,1 milijun u 2025./2026., dok je plaća glavnog povjerenika Crown Estatea skočila s oko 385.000 funti na čak 1,9 milijuna.

„Crown Estate bi trebao upravljati morskim dnom u interesu nacije, a ne ga koristiti kao privatni izvor profita i bonusa. Ako želimo smanjiti račune za energiju koji opterećuju milijune kućanstava, moramo preispitati ovakav model“, poručio je Will McCallum, izvršni direktor Greenpeace UK-a.

Ro-ro brodovi ponovno pristaju u Rijeku: luka se vraća u posao s automobilima

By
-
0
Foto: Marko Gracin/Novi List

Riječka luka ponovno je dio automobilskog lanca opskrbe. Nakon što je u lipnju započeo prekrcaj automobila i kombi vozila u uvozu, početkom listopada pokrenut je i izvoz – prvi veći nakon nekoliko desetljeća. Posljednji put takav je promet bilježila nekadašnja tvornica Torpedo, poznata po izvozu traktora i gospodarskih vozila.

Na Bečkoj obali trenutačno se obavlja ukrcaj oko tisuću automobila namijenjenih turskom tržištu, na brod Lider Bulut kompanije UGR Lines, koja posluje u sklopu Abu Dhabi Port Groupa. Riječ je o vozilima marki Peugeot, Citroën, Opel, Fiat i Iveco, pristiglima iz tvornica u Slovačkoj i Poljskoj, piše Novi List.

Kako ističe Marko Mišković, član Uprave Luke Rijeka, ovo je važan iskorak u diversifikaciji poslovanja luke i jačanju njenog položaja u međunarodnom lancu opskrbe.
– Uspostavom tjednog ro-ro servisa za uvoz i izvoz automobila ostvarili smo dugoočekivani cilj i potvrdili da luka Rijeka ima potencijal postati strateško čvorište za automobilsku logistiku – poručio je Mišković.

U suradnji s proizvođačem Stellantis i logističkom tvrtkom Emil Frey Logistics, u riječkoj je luci od lipnja do danas prekrcano više od 3.300 vozila. U operacijama je sudjelovalo više od 500 specijaliziranih kamiona za prijevoz vozila, a plan je da brodovi ove vrste postanu uobičajen prizor u riječkom bazenu.

Predsjednik Uprave Luke Rijeka Duško Grabovac istaknuo je da je riječ o izuzetno vrijednom i čistom teretu, koji donosi značajnu dobit i za luku i za sve povezane djelatnosti.
– Ovo je visokoprofitabilan teret koji svaka luka priželjkuje, pogotovo u zahtjevnim vremenima. Ovakav razvoj ne bi bio moguć bez ulaganja u infrastrukturu i modernizaciju terminala, financiranih dijelom iz europskog CEF fonda – naglasio je Grabovac.

Predsjednik Nadzornog odbora Alen Jugović dodao je kako ovakav pomak otvara prostor za nove oblike suradnje, zapošljavanja i obrazovanja u sektoru logistike i transporta.
– Ne odbacujemo druge vrste tereta, ali želimo otvoriti prostor za one koji donose veću dodanu vrijednost. Vjerujem da smo okrenuli novu stranicu u povijesti luke Rijeka – rekao je Jugović.

Lučka uprava Rijeka već planira daljnje povećanje kapaciteta, prvenstveno proširenjem platoa Praške obale, čime bi se omogućio prihvat većih količina vozila. Iako Rijeka još ne može parirati luci Kopar, kroz koju godišnje prođe više od 900 tisuća automobila, ovogodišnji rezultat od 3.300 prekrcanih vozila pokazuje da su temelji za rast čvrsto postavljeni.

(VIDEO) Maersk pokreće pokuse s e-metanolom kao gorivom budućnosti

By
-
0
Foto: Frank katzer/Marinetraffic

Danski brodarski div Maersk započeo je testiranja nove mješavine goriva na brodu Laura Maersk, prvom kontejnerskom brodu na svijetu koji koristi zeleni metanol. Cilj pokusa je ispitati mogućnosti korištenja kombinacije metanola i etanola kao održive alternative tradicionalnim brodskim gorivima.

Kako navodi Splash247, na brodu kapaciteta 2.100 TEU trenutno se provodi test goriva nazvanog E10, koji sadrži 10% etanola i 90% metanola. Ova mješavina, poznata i kao e-metanol, koristi se za pogon dvogorivnog motora kako bi se procijenilo kako etanol utječe na rad motora, proces izgaranja i emisije.

Maerskov tim prati ključne operativne parametre, uključujući kvalitetu paljenja, ponašanje pri izgaranju, podmazivanje i emisije dušikovih oksida (NOx). Cilj je ustanoviti postoje li razlike u performansama između čistog metanola i mješavine E10 te može li etanol postati sastavni dio budućih brodskih goriva.

Prema riječima Petera Normarka Sørensena, Maerskovog menadžera za energetske tranzicije, razlog za ispitivanje ove mješavine jest povećanje dostupnosti alternativnih goriva i proširenje dobavnih izvora za dvogorivne brodove. „Što imamo širi spektar goriva koja možemo koristiti, to je tranzicija prema održivom brodarstvu stabilnija i otpornija,“ pojasnio je Sørensen.

Testna faza trebala bi trajati između mjesec i mjesec i pol dana, nakon čega će Maersk odlučiti hoće li provesti dodatna ispitivanja ili proširiti testiranja na druge brodove svoje flote. Laura Maersk se pokazala idealnom platformom za takve male eksperimentalne operacije jer omogućuje brzu analizu i primjenu rezultata u praksi.

Ova inicijativa dolazi u trenutku kada brodarska industrija ubrzano traži rješenja za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Metanol se već nametnuo kao jedno od vodećih goriva tranzicije, no dodavanje etanola moglo bi dodatno povećati fleksibilnost i održivost opskrbnih lanaca.

Ako rezultati testiranja budu pozitivni, Maersk bi mogao otvoriti novo poglavlje u upotrebi mješovitih goriva u globalnom brodarstvu – korak bliže cilju dekarbonizacije do sredine stoljeća.

(VIDEO) Prevrnuće broda u brodogradilištu Tuzla odnijelo dva života

By
-
0
Foto: Screenshot/X

U brodogradilištu Yıldız, dijelu kompleksa Tuzla Shipyards u Turskoj, 9. listopada došlo je do teške nesreće u kojoj su poginula dvojica radnika, a nekoliko ih je ozlijeđeno nakon što se brod Elmes iznenada prevrnuo na bok tijekom remonta.

Prema prvim informacijama, u nesreći su život izgubila dvojica ukrajinskih radnika, dok je više njihovih kolega prevezeno u obližnje bolnice. Na mjesto događaja odmah su upućene hitne službe – vatrogasci, obalna straža, medicinski timovi i policija – koji su sudjelovali u akciji spašavanja i pružanju pomoći ozlijeđenima.

Uzrok prevrtanja zasad nije poznat. Pokrenuta je istraga kako bi se utvrdile okolnosti i eventualni propusti u sigurnosnim procedurama tijekom radova. Nesreća je još jednom otvorila pitanje sigurnosti u turskim brodogradilištima, osobito u regiji Tuzla, koja je već godinama jedno od glavnih središta brodograđevne industrije u toj zemlji, ali i mjesto gdje su se u prošlosti događale slične tragedije.

UN i SAD pojačavaju pritisak na iranski naftni izvoz prema Kini

By
-
0
Foto: Wikimedia commons

Iranski izvoz sirove nafte prema Kini, koji je u protekla tri mjeseca prosječno iznosio 1,52 milijuna barela dnevno, u rujnu je pao na 1,4 milijuna barela. Analitičari procjenjuju da će se pad nastaviti i u listopadu, čime Iran ulazi u razdoblje ozbiljnijih ograničenja izvoza.

Unatoč političkim pritiscima i međunarodnim sankcijama, iranski sustav zaobilaženja trgovinskih ograničenja, koji velikim dijelom nadzire Revolucionarna garda (IRGC), do sada se uspješno prilagođavao. No, novi val međunarodnih mjera mogao bi značajno otežati daljnje operacije i financiranje iranske vanjske politike.

Sankcije Ujedinjenih naroda mijenjaju pravila igre

Krajem rujna aktiviran je mehanizam “snap-back” sankcija iz nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, čime su ponovno uvedene sankcije Iranu – ovaj put s punim mandatom Ujedinjenih naroda. Za razliku od jednostranih američkih mjera, ove sankcije imaju širi međunarodni legitimitet, što stavlja Kinu u nezgodan položaj.

Iako se Peking ranije opirao američkim sankcijama, UN-ov okvir prisiljava i druge članice BRICS-a na oprez. Kineske luke i brodarske kompanije sada riskiraju sekundarne sankcije ako dopuste uplovljavanje „tamne flote“ tankera povezanih s iranskom naftom.

SAD pojačava pritisak na pomorski sektor

Američko Ministarstvo financija 9. listopada objavilo je najopsežniji paket sankcija u posljednje dvije godine, koji obuhvaća više od 100 fizičkih i pravnih osoba te brodova uključenih u trgovinu iranskom naftom i LNG-om.

Na udaru su trgovačke kompanije iz Turske, UAE-a, Indije i Irana, kao i brodarske tvrtke Dimond Town Shipping (Ajman) i Tethis Shipping (Istanbul), koje upravljaju tankerima registriranim u Panami, Palauu i na Cookovim otocima. Ovi brodovi, dio tzv. tamne flote, često mijenjaju zastave i imena kako bi izbjegli praćenje i zapljene.

Napeti odnosi Teherana i Pekinga

Iako Kina ostaje ključni kupac iranske nafte, odnosi dviju zemalja opterećeni su dugovima i nepovjerenjem. Kineske kompanije često kasne s plaćanjima, a pravna zaštita gotovo ne postoji. Primjerice, kompanija Haokun Energy duguje iranskom Sepehr Energyju više od milijardu dolara, dok su projekti poput proširenja aerodroma u Teheranu prekinuti nakon početnih radova.

Nedavni pokušaji kompenzacije dugova isporukom oružja i vojne tehnologije također su propali, dijelom zbog iranske prakse kopiranja kineskih projektila.

U međuvremenu, Washington bi uskoro mogao početi s izravnim zapljenama tankera na moru pod novim UN-ovim mandatom — što bi predstavljalo ozbiljan udarac iranskom izvozu.

Kineski kontejnerski brod Istanbul Bridge stigao u Veliku Britaniju arktičkom rutom u rekordnih 20 dana

By
-
0
Foto: Ilustracija/Pixabay

U svega 20 dana kineski kontejnerski brod Istanbul Bridge stigao je iz Kine u Veliku Britaniju, koristeći Sjeverni morski put preko Arktika – novu, bržu alternativu Sueskom kanalu.

Riječ je o prvom kontejnerskom brodu koji je prevezao teret iz Kine do Velike Britanije arktičkim Sjevernim morskim putem. Brod klase Panamax, kojim upravlja kineski brodar Sealegend, dio je novog servisa nazvanog “China-Europe Arctic Express”, koji povezuje više kineskih i europskih luka, piše gCaptain.

Operativni direktor Sealegenda Li Xiaobin istaknuo je kako kraća arktička ruta značajno smanjuje emisije i troškove poslovanja. Međutim, ekološke organizacije upozoravaju na rizik od emisija crnog ugljika ako se koristi teško brodsko gorivo, što bi moglo negativno utjecati na krhke arktičke ekosustave. Još nije poznato kojim se gorivom Istanbul Bridge koristio tijekom putovanja ni u kojoj je mjeri ispunjavao zahtjeve IMO-ova Polarnog kodeksa.

Brod, kapaciteta 4.843 TEU-a, napustio je Kinu 22. rujna te je ruskim Sjevernim morskim putem prošao za samo pet dana, prosječnom brzinom od 17 čvorova, bez pomoći ledolomca. Tijekom kasnog ljetnog razdoblja gotovo da nije bilo morskog leda duž glavne arktičke plovidbene rute, što je omogućilo samostalnu navigaciju.

Nakon Ujedinjenog Kraljevstva, Istanbul Bridge nastavlja prema Rotterdamu, Hamburgu i Gdanjsku. Iako je upravo ovo putovanje privuklo najveću pozornost, u isto su vrijeme još najmanje tri kineska kontejnerska broda testirala arktičke vode, dok je promet na Sjevernom morskom putu ove godine dosegao rekordnih 20 prolazaka kontejnerskih brodova.

Prvi cjeloviti prolazak kontejnerskog broda kroz Arktik dogodio se 2018. kada je Maersk poslao Venta Maersk iz Vladivostoka u St. Petersburg. Zapadni su se brodari kasnije povukli s rute zbog ekoloških i političkih razloga, a kineske kompanije sada preuzimaju primat u regiji.

Iako je Arktička ruta još uvijek ograničena – 2024. godine zabilježeno je oko 100 tranzita u usporedbi s 13.000 prolazaka kroz Sueski kanal – kineski brodari, poput NewNew Shippinga, sve više ulažu u ovu alternativu, vjerujući da će ubrzanje opskrbnih lanaca i smanjenje troškova opravdati rizike plovidbe kroz sjeverne vode.

Politički pritisak na IMO: SAD protiv globalnog klimatskog plana za brodarstvo

By
-
0
Foto: IMO

Američki pritisak na IMO mogao bi zakomplicirati odnose s EU i usporiti provedbu globalnih mjera za smanjenje emisija iz brodarstva

Trumpova administracija ponovno je otvorila frontu prema međunarodnim organizacijama, ovaj put prema Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO), prijeteći sankcijama državama koje podrže Net Zero Framework (NZF) – globalni plan za smanjenje emisija stakleničkih plinova u pomorstvu.

U zajedničkoj izjavi američkog državnog tajnika Marca Rubija i ministra prometa Seana Duffyja stoji da bi zemlje koje podrže ovaj okvir mogle biti suočene s nizom mjera – od zabrana uplovljavanja i viza za pomorce do dodatnih pristojbi za brodove i osobnih sankcija državnim dužnosnicima koji „promiču klimatske politike vođene aktivizmom“, piše Splash247.

Ovakav potez, koji mnogi analitičari ocjenjuju kao bez presedana, označava treću razinu trgovinskog i pomorskog pritiska Bijele kuće nakon carinskog rata s Kinom i prijetnji novim pristojbama na kinesku robu.

„Administracija kategorički odbacuje ovaj prijedlog pred IMO-om i neće tolerirati nikakve mjere koje povećavaju troškove za američke građane, energetske tvrtke i brodarske operatore“, stoji u priopćenju.

Trumpovi dužnosnici optužili su EU da kroz IMO pokušava nametnuti „europski oblik neokolonijalne klimatske regulacije“ te upozorili da bi usvajanje NZF-a predstavljalo „prvu globalnu karbonsku taksu“.

IMO-ov Net Zero Framework trenutačno ima široku potporu europskih zemalja, pacifičkih otočnih država i velikih linijskih brodarskih kompanija, no američka prijetnja mogla bi ozbiljno utjecati na ishod glasanja na nadolazećem zasjedanju Odbora za zaštitu morskog okoliša (MEPC) u Londonu.

Europska komisija zasad ostaje čvrsta u stavu da IMO treba usvojiti ambiciozan globalni mehanizam za dekarbonizaciju brodarstva. „EU podržava mjere na globalnoj razini koje će osigurati ravnopravne uvjete i ubrzati prijelaz na klimatski neutralno brodarstvo“, poručili su iz Glavne uprave za mobilnost i promet (DG MOVE).

Što niste znali o Sjevernom moru? 10 zanimljivih činjenica

By
-
0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Sjeverno more stoljećima je oblikovalo povijest, ekonomiju i kulturu Sjeverne Europe, no za mnoge još uvijek ostaje nepoznanica. U nastavku otkrivamo 10 zanimljivih činjenica koje će vam otkriti bogatu prošlost i značaj ovog mora.

1. Izgubljena zemlja Doggerland: Zamislite vrijeme kada Sjeverno more nije postojalo u današnjem obliku. Tijekom posljednjeg ledenog doba, područje koje je sada prekriveno Sjevernim morem bilo je golemo kopneno prostranstvo zvano Doggerland. Protezalo se od današnje Britanije do kontinentalne Europe i bilo je dom prapovijesnim ljudima koji su lovili i skupljali plodove na njegovim plodnim ravnicama. Arheolozi su otkrili ostatke ovog izgubljenog svijeta, uključujući alate, kosti i tragove ljudskih naselja. Podizanje razine mora zbog otapanja ledenih kapa postupno je potopilo Doggerland, pretvarajući ga u Sjeverno more.

2. Okosnica europske energije: Sjeverno more nije samo povijesna zanimljivost; ono je energetski gigant. Ispod njegovih voda nalaze se bogate rezerve nafte i prirodnog plina. Od otkrića nafte 1960-ih, Sjeverno more postalo je ključna regija za proizvodnju energije, osobito za Veliku Britaniju i Norvešku. Vađenje tih resursa značajno je pridonijelo gospodarstvima ovih zemalja, osiguravajući radna mjesta i energetsku sigurnost.

3. Drevne pomorske rute: Dugo prije modernih trgovačkih ruta, Sjeverno more bilo je ključni koridor za trgovinu i kulturnu razmjenu. Od brončanog doba do srednjeg vijeka, povezivalo je narode sjeverne Europe, omogućujući razmjenu dobara, ideja i tehnologija.

4. Iskorištavanje vjetra: U posljednjim desetljećima Sjeverno more postalo je svjetski lider u obnovljivoj energiji, osobito u području offshore vjetroelektrana. Regija je dom nekih od najvećih i tehnološki najnaprednijih vjetroelektrana na svijetu.

5. Potopljena blaga: Opasne vode Sjevernog mora odnijele su brojne brodove tijekom stoljeća, stvarajući ogromnu podvodnu zbirku brodoloma. Ovi brodovi, od drevnih trgovačkih plovila do modernih ratnih brodova, pružaju uvid u bogatu pomorsku povijest regije.

6. Bioraznolikost: Iako su njegove vode hladne i često neprijateljske, Sjeverno more dom je bogatog i raznolikog ekosustava. Ovdje obitavaju brojne vrste riba poput bakalara i haringe, ali i morski sisavci poput tuljana i pliskavica.

7. Bitka kod Jutlanda: Sjeverno more bilo je poprište jedne od najvećih i najznačajnijih pomorskih bitaka u povijesti – Bitke kod Jutlanda. Ova je bitka, koja se odigrala 1916., značajno utjecala na tijek Prvog svjetskog rata.

8. Podmorski vulkani: Ispod površine Sjevernog mora leži kompleksan geološki krajolik, uključujući nekoliko podmorskih vulkana. Iako nisu aktivni poput onih u Pacifiku, oni i dalje oblikuju dno mora.

9. Centar morskih istraživanja: Sjeverno more je središte morskih istraživanja, privlačeći znanstvenike iz cijelog svijeta. Istraživanja pokrivaju širok raspon tema, od utjecaja klimatskih promjena na ekosustave do održivog upravljanja morskim resursima.

10. Oblikovanje obale: Sjeverno more poznato je po svojim snažnim plimama koje oblikuju obale regije. Ove plime stvaraju jedinstvene obalne krajolike, poput Waddenskog mora, i utječu na ponašanje morskih vrsta.

Kako su brodski kontejneri oblikovali modernu povijest transporta

By
dpredovan
-
0
Foto: PlutonLogistics

Brodski kontejneri danas su nezamjenjiv dio globalne pomorske industrije. Ne samo da omogućuju siguran i učinkovit prijevoz robe, već su svojim dolaskom revolucionirali pomorsku trgovinu, postavši simbol modernog teretnog transporta. Međutim, njihova povijest nije duga kao što bi se moglo činiti – standardizirani brodski kontejner postoji tek nešto više od 60 godina. No, kako su nastali, koje vrste kontejnera danas koristimo, koliko koštaju i što nas očekuje u budućnosti?

Povijest kontejnera – od ideje do revolucije

Prvi standardizirani brodski kontejner izmislio je Malcolm McLean, američki poduzetnik i vlasnik transportne kompanije, sredinom 20. stoljeća. Prije McLeanove inovacije, teret se u lukama ukrcavao i iskrcavao komad po komad, što je trajalo danima, a gubici u vremenu i novcu bili su ogromni. On je osmislio jednostavno rješenje – čeličnu kutiju standardiziranih dimenzija koja se može lako prebacivati s kamiona na brod i obrnuto. Tako je 1956. godine, na brodu Ideal X, krenuo prvi kontejnerski transport iz Newarka, New Jersey, do Houstona, Texas, čime je započela era modernog kontejnerskog transporta.

McLeanov izum je ubrzo prihvaćen širom svijeta jer je omogućio brži, sigurniji i ekonomičniji transport. Do 1970-ih, gotovo sve velike pomorske linije prešle su na kontejnerski način transporta, što je dovelo do masovnih promjena u pomorskim lukama, uključujući uvođenje specijaliziranih kontejnerskih terminala i dizalica koje su mogle rukovati velikim metalnim kutijama.
Danas postoji mnogo različitih vrsta kontejnera prilagođenih za različite terete. Evo pregleda najčešćih tipova:

1. Standardni suhi kontejner (Dry Van)

Opis: Najčešći tip kontejnera, koristi se za transport opće robe kao što su odjeća, elektronika i namještaj. Potpuno su zatvoreni, štiteći robu od vremenskih uvjeta.
Dimenzije: 20ft i 40ft.
Namjena: Opći teret (neprehrambeni proizvodi).
Cijena: Novi: 1.000 – 3.500 USD; Rabljeni: 500 – 3.000 USD.

2. High Cube kontejner

Opis: Viši od standardnih kontejnera (9,5 stopa visine), pruža dodatni prostor za teret koji zahtijeva više vertikalne visine.
Dimenzije: 40ft i 45ft.
Namjena: Prijevoz visokog tereta poput strojeva ili glomaznog namještaja.
Cijena: Novi: 2.000 – 6.000 USD; Rabljeni: 1.500 – 4.000 USD.

3. Reefer kontejner (rashladni kontejner)

Opis: Opremljen sustavom za kontrolu temperature, koristi se za transport lako kvarljivih proizvoda koji zahtijevaju posebne uvjete, poput voća, mliječnih proizvoda i lijekova.
Dimenzije: 20ft i 40ft.
Namjena: Lako kvarljiva roba (hrana, farmaceutski proizvodi).
Cijena: Novi: 5.000 – 17.000 USD.

4. Kontejner s otvorenim krovom (Open Top Container)

Opis: Ima uklonjivi krov, što omogućuje utovar robe odozgo. Prikladan za transport robe koja ne stane kroz standardna vrata.
Dimenzije: 20ft i 40ft.
Namjena: Teški strojevi, građevinski materijal, drvena građa.
Cijena: Novi: 4.000 – 7.000 USD; Rabljeni: 1.500 – 5.000 USD.

5. Flat Rack kontejner

Opis: Ima preklopne bočne stranice i ravnu površinu, što omogućuje transport velikih ili teških predmeta poput vozila ili plovila.
Dimenzije: 20ft i 40ft.
Namjena: Vozila, velika mehanizacija, brodice.
Cijena: Novi: 4.500 – 9.000 USD; Rabljeni: 1.500 – 4.000 USD.

6. Tank kontejner (ISO Tank)

Opis: Specijalizirani kontejner u obliku cilindričnog spremnika unutar čeličnog okvira, koristi se za prijevoz tekućina i plinova.
Dimenzije: 20ft.
Namjena: Kemikalije, prehrambene tekućine, plinovi.
Cijena: Novi: 10.000 – 15.000 USD.

7. Ventilirani kontejner

Opis: Ima ugrađene otvore koji omogućuju protok zraka, čime je idealan za prijevoz tereta koji zahtijeva ventilaciju poput kave, žitarica ili sjemenki.
Dimenzije: 20ft i 40ft.
Namjena: Kava, sjemenke, organski materijali.
Cijena: Ovisi o stanju i specifičnostima (kontaktirati dobavljače za točne cijene).

Cijene kontejnera i faktori koji utječu na njih

Cijena brodskih kontejnera ovisi o nekoliko ključnih faktora: stanju (novi ili rabljeni), veličini, lokaciji te specifičnim modifikacijama. Rabljeni kontejneri su često mnogo jeftiniji i mogu se naći po cijenama od 1.200 do 2.500 dolara za 20ft kontejnere, dok cijene rabljenih 40ft kontejnera variraju između 2.000 i 4.000 dolara. Međutim, specijalizirani kontejneri poput ISO tankova ili reefera mogu doseći cijene i do 15.000 dolara.

Zanimljivosti o budućnosti kontejnera

S obzirom na to da se globalna trgovina i dalje razvija, očekuje se da će i kontejnerski transport nastaviti s inovacijama. Evo nekoliko zanimljivih trendova u budućnosti:

  1. Pametni kontejneri: Kontejneri opremljeni GPS-om, senzorima za praćenje temperature i vlage te sustavima za praćenje stanja tereta postaju sve popularniji. Ovi kontejneri omogućuju vlasnicima tereta praćenje u stvarnom vremenu, čime se povećava sigurnost i smanjuje rizik od oštećenja tereta.
  2. Kontejneri za autonomne brodove: Kako se razvijaju tehnologije autonomne plovidbe, kontejnerski brodovi budućnosti mogli bi postati potpuno automatizirani, smanjujući potrebu za posadom i povećavajući sigurnost.
  3. Ekološki kontejneri: Kako industrija teži smanjenju ugljičnog otiska, istražuju se materijali za kontejnere koji su lakši i održiviji, a uz to se rade i optimizacije u dizajnu kako bi se smanjila potrošnja goriva prilikom transporta.

Brodski kontejneri su u kratkom vremenu postali ključni za globalnu trgovinu i logistiku zahvaljujući svojoj fleksibilnosti, trajnosti i svestranosti, što im omogućuje široku primjenu u različitim industrijama, od prijevoza tereta do jedinstvenih građevinskih projekata, a s obzirom na stalne inovacije u tehnologiji i održivosti, jasno je da će njihova uloga u budućnosti pomorske industrije i dalje rasti.

CHIEF ENGINEER – CONTAINER

By
-
0

RANK: Chief Engineer

VESSEL TYPE: Container vessel

SALARY: 11.500 USD

CONTRACT:  4 +/- 1 months (owner option)

JOINING DATE: 25 Oct 2025

ADDITIONAL INFO: Considerable candidates from Croatia , Montenegro & Serbia with experience on container vessels and MC-C engines

Send your application today to: crew@montecrew.me

Contact us directly at:
Office: +382 30 201 551
Mobile: +382 68 835 779
+382 68 835 780

APPLY NOW

1...272829...1.019Page 28 of 1.019

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

POPULAR CATEGORY

©