O nama  |  Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 367

Pomorci – Kolateralne žrtve sukoba u Ukrajini

By
redakcija
-
0
pomorci
Foto: Offshore energy / IMO / Mike Hood

Sukob između Rusije i Ukrajine proteže se već gotovo 50 dana, a broj žrtava nažalost raste.

Ruske snage prošlog su četvrtka napale teretni brod Apache pod malteškom zastavom, koji je promijenio kurs dok je plovio u konvoju kroz Azovsko more i krenuo prema opkoljenoj luci Mariupolj. Pogođena je krma broda, a ruske snage su se ukrcale na brod. Nitko od članova posade srećom nije ozlijeđen, a brod je s posadom prebačen u luku Yeysk. Riječ je o teretnom brodu koji je izgrađen 1991. godine, a u vlasništvu je turske Misha Shipping Agency & Trade, piše Splash247.

Dan ranije napadnut je ledolomac Kapitan Belousov koji je u vlasništvu lučke uprave Mariupol. Jedan član posade je poginuo, a nekoliko je ozlijeđeno. Podsjetimo, prošlog ponedjeljka napadnut je i teretni brod Azburg, koji je bio privezan u luci u Mariupolju. U napadu je ozlijeđen jedan član posade.

Do sada je u prvih 47 dana rata napadnuto ukupno 10 trgovačkih brodova, pri čemu su dva pomorca nažalost poginula. Brojni pomorci zapeli su usred ratne zone, a platforme za praćenje brodova pokazuju da se u narednim tjednima očekuje dolazak još stotina brodova u ratom zahvaćena područja.

Čelnici Međunarodne organizacije rada (ILO) i Međunarodne pomorske organizacije (IMO) pozvali su u petak na hitnu akciju kako bi se zaštitili pomorci i plovila koja su zapela u ukrajinskim lukama i vodama Crnog i Azovskog mora.

U zajedničkom pismu Visokom povjereniku Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), čelnicima Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) i Liječnika bez granica (MSF), glavni direktor ILO-a, Guy Ryder i glavni tajnik IMO-a, Kitack Lim, prikazali su tešku situaciju u kojoj se nalaze pomorci na više od 100 trgovačkih plovila, koji ne mogu napustiti luke Ukrajine i okolne vode. Prema IMO-u, u ratom pogođenom području nalazi se čak 1.000 pomoraca.

“Uz direktnu opasnost od napada, na mnogim brodovima ponestaje hrane, goriva, pitke vode i drugih zaliha. Situacija u kojoj se nalaze pomorci postaje neodrživa, i donosi ozbiljne rizike za njihovo zdravlje i dobrobit”, navodi se u pismu.

U pismu se od navedene tri agencije traži da “poduzmu hitne mjere” kako bi se pomorcima na brodovima u Crnom i Azovskom moru dostavile nužne potrepštine.

Uz mine koje plutaju ovom području, kao i rastuću prisutnost ruske mornarice, osiguravatelji dižu cijene osiguranja, čineći tranzite ekonomski neodrživima. Bloomberg izvještava da osiguravatelji naplaćuju čak 10% vrijednosti broda u sklopu dodatnih premija za ratni rizik.

Raste pritisak i na velika imena energetike da prestanu trgovati ruskom robom. Oleg Ustenko, ekonomski savjetnik ukrajinskog predsjednika Zelenskog, pozvao je Vitol, Trafiguru, Glencore i Gunvor da prestanu poslovati s “krvavim novcem”. Reuters izvještava da čak i kineske državne tvrtke – Sinopec, CNOOC, PetroChina i Sinochem – odustaju od novih kupnji ruske nafte u strahu od zapadnih sankcija.

U svom izvješću objavljenom jučer, Svjetska banka upozorava da će se ukrajinska proizvodnja ove godine vjerojatno smanjiti za 45,1%. Uz blokadu luka na jugu Ukrajine i pustoš u industriji na istoku, predviđa se da će se BDP Ukrajine u 2022. gotovo prepoloviti, upozorila je banka.

Povećan kapacitet uplinjavanja na LNG terminalu u Omišlju

By
redakcija
-
0
Foto: Lng.hr

Povećan je tehnički kapacitet transportnog sustava na priključku UMS Omišalj, izvijestio je jutros na svojim stranicama LNG.hr.

Novi tehnički kapacitet, odnosno maksimalni kapacitet uplinjavanja LNG-a iznosi 338.000 m3/sat, što na godišnoj razini iznosi oko 2,9 milijardi kubičnih metara.

Podsjećamo, kapacitet terminala već je podignut s početnih 2,6 milijardi kubičnih metara plina godišnje, što je otprilike jednako godišnjoj potrošnji u Hrvatskoj, na 2,9 milijardi. Za zakup dodatnih 300 milijuna kubičnih metara kapaciteta raspisan je javni natječaj za koji je zainteresirana susjedna Slovenija, prema riječima slovenskog ministra Jerneja Vrtovca, piše Novi list.

Ćorić je najavio moguće povećanje za dodatnih 600 milijuna kubika, a direktor LNG Hrvatske Hrvoje Krhen kaže da je terminal spreman za takvo povećanje kapaciteta koje, u prvom redu, ovisi o prilagodbi kapaciteta Plinacroa.

Kako bi se taj kapacitet ponudio tržištu, Plinacro je, u skladu sa svojim obvezama prema korisnicima transportnog sustava, maksimalno prilagodio tehnološko upravljanje kapacitetima te na taj način omogućio dodatan plasman plina s LNG terminala prema kupcima.

Budući da maksimalni tehnički kapacitet uplinjavanja ukapljenog prirodnog plina FSRU broda LNG Croatia iznosi 450.000 metara kubičnih na sat, ostvareno povećanje kapaciteta s 2,6 milijardi na 2,9 milijardi kubičnih metara godišnje ne utječe na tehnološke procese ni na redovan rad samog terminala, rekao je Hrvoje Krhen za Novi list.

Navedeno povećanje omogućava prihvat i transport 2,9 milijardi kubika plina godišnje, što je osigurano bez investiranja u dodatne plinovode ili postrojenja. U slučaju povećanja kapaciteta LNG terminala u iznosu većem od 2,9 milijardi kubika plina godišnje, transport dodatnih količina plina može se osigurati izgradnjom dijela planiranih evakuacijskih plinovoda.

Iz LNG terminala na Omišlju dalje navode:

Sukladno navedenome, operator terminala za LNG će ponuditi novi slobodni kapacitet uplinjavanja LNG-a sukladno Pravilima korištenja terminala za ukapljeni prirodni plin (NN 87/21) u godišnjem postupku ugovaranja usluge prihvata i otpreme LNG-a za plinsku godinu 2022./2023. i naredne plinske godine te kratkoročni kapacitet uplinjavanja u postupku kratkoročnog ugovaranja usluge prihvata i otpreme LNG-a od 1. svibnja 2022. do kraja tekuće plinske godine.

U skladu s Pravilima korištenja terminala za ukapljeni prirodni plin (NN 87/21) novi ili postojeći korisnici terminala za LNG (opskrbljivač plinom ili trgovac plinom) trebaju predati zahtjev za raspodjelu kapaciteta uplinjavanja LNG-a najkasnije do 31. svibnja plinske godine koja neposredno prethodi prvoj plinskoj godini koja je obuhvaćena zahtjevom za raspodjelu kapaciteta uplinjavanja LNG-a.

Također, podnositelj zahtjeva za ugovaranje kratkoročnog kapaciteta uplinjavanja LNG-a dužan je zahtjev za raspodjelu kratkoročnog kapaciteta uplinjavanja LNG-a dostaviti operatoru terminala za LNG najkasnije 60 dana prije planiranog korištenja usluge prihvata i otpreme LNG-a.

VIDEO: U Brodosplitu bi ove godine trebala početi gradnja 226-metarskog stambenog broda vrijednog preko pola milijarde eura?

By
redakcija
-
0
Foto: Škveranka

U Hrvatskoj bi ove godine trebala početi gradnja broda koji će imati 547 rezidencija u rasponu od jedne do četiri spavaće sobe. Oni koštaju do 7,1 milijuna eura svaki za izravnu kupnju ili od cca 350 tisuća eura za najam na 12 ili 24 godine, piše metro.co.uk, a prenosi Škveranka.

Storylines, tvrtka koja stoji iza broda, kaže da će imati 20 restorana i barova, tri bazena, umjetnički studio, kuglanu i prostor za vježbanje kućnih ljubimaca. Za ljubitelje fitnessa bit će na raspolaganju staza za trčanje, teretana, studio za jogu, golf simulatori i igralište.

Mnogi promatrači unutar tradicionalne industrije krstarenja skeptični su hoće li svi planirani stambeni brodovi biti izgrađeni, ali Storylines kaže da je Narrative, koji će raditi na čišćem ukapljenom prirodnom plinu, u fazi projektiranja i inženjeringa i da bi prvi čelik trebao biti izrezan kasnije ove godine u brodogradilištu Brodosplit.

“Radujemo se što ćemo isploviti s nevjerojatnom zajednicom avanturista. Oni moraju otkriti cijeli svijet i mi smo oduševljeni što im možemo omogućiti da ostvare svoje cjeloživotne snove da budu građani svijeta.

Uzbuđeni smo što radimo zajedno s hrvatskim brodogradilištem Brodosplit u Splitu na našem prvom privatnom rezidencijalnom brodu koji će biti nazvan MV Narrative.

Bilo nam je važno izgraditi brod u Europi i oduševljeni smo partnerstvom s Brodosplitom na projektu”, naglasio je suosnivač Storylinesa Shannon Lee.

Najinovativniji aspekt dizajna je paluba marine na razini vode gdje će putnici moći koristiti jet ski ili kajake, ili jednostavno zaroniti u more kada je brod usidren.

Očekuje se da će Narrative oploviti svijet svakih 1000 dana, zaustavljajući se na nekoliko noći u većini luka. Stanovnici će moći dolaziti i odlaziti kako žele, pozvati prijatelje na brod da ostanu ili iznajmljivati svoje stanove kada nisu na moru.

“Bit će to najluksuzniji stambeni brod koji građanima svijeta omogućuje da žive zdravim i aktivnim životom slobode i avanture, a da pritom zadrže svoj radni i obiteljski život. Onaj u kojem mogu uživati ​​u jedinstvenim, nezaboravnim iskustvima koja im mijenjaju život dok putuju svijetom iz udobnosti doma.”

Podsjetimo, predsjednik Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak početkom ožujka u razgovoru za Lider najavio skorašnje potpisivanje ugovora za prvi takav brod, vrijednosti preko pola milijarde eura.

“Koncem 2021. godine ugovorili smo gradnju luksuznog broda vrijednosti preko sto milijuna eura, a osobito smo ponosni na očekivani skori početak gradnje mega-jahte, daleko veće po vrijednosti. U 2022. godini očekuje nas isporuka još jednog broda za krstarenje polarnim područjima, drugog u nizu za istog brodovlasnika, a nadamo se tada i objavi polaganje kobilice i za treći brod u seriji.

Trend u industriji krstarenja snažno se okreće prema manjim i srednjim brodovima luksuznog nivoa opremanja što dodatno ojačava našu poziciju s obzirom na prepoznatljivost Brodosplita u tom segmentu kao i velikim rezidencijalnim brodovima gdje kabine postaju stambene jedinice i prodaju se kao oblik trajnog vlasništva. Evo mogu najaviti i skorašnje potpisivanje ugovora za prvi takav brod, vrijednosti preko pola milijarde eura“, rekao je.

“Naravno, ključni su preduvjeti realizacije tih projekata, a time postizanja i pune najmanje petogodišnje zaposlenosti brodogradilišta, osiguranje financiranja gradnji na kojem se upravo intenzivno radi, kao i investicije u infrastrukturu poput prilagodbe, ali i gradnje novih hala za mega-jahte te nabave mostne dizalice nosivosti barem 650 tona”, poručio je prvi čovjek hrvatskog brodogradilišta Brodosplit Tomislav Debeljak.

New York Post: Američki ratni brod pratila dva okrugla svjetleća neidentificirana leteća objekta veličine automobila

By
redakcija
-
0
Foto: Wikimedia Commons

Kako piše tiražni New York Post, američki ratni brod USS Kearsage su u listopadu 2021. u večernjim satima danima pratila dva okrugla svjetleća neidentificirana leteća objekta veličine automobila, prenosi Otvoreno more.

Brodovi američke ratne mornarice su se već nekoliko puta susreli s neidentificiranim objektima, stoga je Pentagon osnovao poseban odjel čiji je zadatak istraživanje porijekla objekata koje službeno nazivaju Unidentified Aerial Phenomena (UAPs).

Taj će se odjel baviti i sa svjetlećim loptama iznad USS Kearsagea, te pregledati video zapise koje je napravila posada.

USS Kearsage je amfibijski napadački brod Wasp klase istisnine 40.500 tona, izgrađen 1992. godine. Dug je 257 i širok 31,8 m, a maksimalna brzina mu je 22 čvora.

Posada je bazi u Norfolku javila o noćnim susretima sa svjetlećim loptama tijekom treninga blizu Istočne obale SAD, ističući kako to nisu bili dronovi jer bi u suprotnom slučaju automatski reagirali anti-dron sustavi postavljeni na brodu.

Brojni mediji u SAD-u sumnjaju u posjete izvanzemaljskih letjelica, ali se službena objava posebnog Pentagon odjela za Unidentified Aerial fenomene tek očekuje.

Brod Quarnaro izgrađen je u Puli 1927. godine. Samo 16 godina kasnije je potopljen, opljačkan i – miniran

By
redakcija
-
0
Foto: Novi list

Brod-radionica »Quarnero« izgrađen je u Puli 1927. godine za Talijansku ratnu mornaricu, Regia Marina, a 1943. je potopljen, napušten, opljačkan i miniran u luci Gaeta. U mirnodopsko, ali i ratno vrijeme, bio je znatna logistička podrška brodovima Talijanske ratne mornarice. Često je bio u luci Gaeta, ali je tijekom godina bio baziran i u Augusti, Napulju, Messini, Palermu i Navarinu u Grčkoj, piše Novi list.

Početkom 1943. godine »Quarnaro« se nalazio u Navarinu pod zapovjedništvom Pietra Milella, a 28. svibnja dobivena je naredba o povratku svih brodova u Italiju. Svi su isplovili osim malog i starog tegljača-minolovca RD 18 i – »Quarnara«. Problem je bio vrijeme za pripremu parnog stroja. Brod je isplovio tek poslijepodne, dok su grčki partizani palili vatre na uzvisinama kako bi signalizirali položaj broda-radionice eventualnim savezničkim brodovima u blizini. Pri izlasku iz uvale »Quarnaro« je svojim topovima otvorio vatru prema grčkim vatrama te zaplovio za Brindisi zajedno s tegljačem. Tegljač, koji je mogao ploviti brzinom manjom od deset čvorova, bio je na čelu, a »Quarnaro«, čija je brzina bila 14 čvorova i bio je jedini naoružani brod, plovio je u njegovoj brazdi.

Za vrijeme plovidbe tegljač je počeo ploviti sve sporije, približio se »Quarnaru« i zatražio da netko zamijeni jedinog podčasnika-strojara koji je ozlijedio skočni zglob. Zapovjednik »Quarnara« je, pomoću brodske dizalice, prebacio svog strojara na tegljač, dok je ozlijeđeni prebačen na brod gdje mu je pružena liječnička pomoć. Činilo se da će noćna plovidba proći bez problema, ali tegljač je udario o minu i potonuo s jednim članom posade. Ostalih osam brodolomaca, koji su završili u moru, »Quarnaro« nije mogao preuzeti, jer bi operacija zahtijevala paljenje reflektora, što nije bilo u skladu s ratnim pravilima. »Quarnaro«, koji nije želio riskirati da bude otkriven, punom brzinom je otplovio nakon što je bacio pojaseve za spašavanje. Uz to, zapovjedništvu u Brindisiju je javio položaj potonuća, što je omogućilo spašavanje svih brodolomaca.

Dan kapitulacije

Na dan kapitulacije Italije, 8. rujna 1943. godine, brod se nalazio, već duže vremena, u Gaeti, vezan unutar vojnog dijela luke. Zapovjednik, Pietro Milella, nalazio se službeno u Rimu, pa ga je mijenjao njegov zamjenik Aniello Guida. Tog dana u tim vodama su se nalazile korvete »Gru«, »Gabbiano« i »Pellicano«, podmornica Axum, brod-bolnica »Toscana«, motorne torpiljarke 55, 64 i 71, MAS 544 i nekoliko manjih pomoćnih brodova.

Danilo Prestint

“Gentile da Fabriano“ i “Andrea Mantegna“ šezdesetih i sedamdesetih povezivali su talijansku i našu obalu

By
redakcija
-
0
Foto: Ivo Batričević / Dubrovački dnevnik

Dubrovčanin Ivo Batričević za Dubrovački dnevnik u novom feljtonu ‘Priče o moru i brodovima’ piše o brodovima Gentile da Fabriano i Andrea Mantegna koji su svojevremeno povezivali talijansku i hrvatsku obalu.

Po cijeni od 4.200 lira putnicima je bio organiziran prijepodnevni izlet Atlasovim autobusom na Žarkovicu i u Grad, kojeg nazivaju Biserom Jadrana u kojem je ”svaki kut Grad muzej”.

Linee Marittime dell’Adriatico iz Ancone je šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća uspješno spajala talijansku i jugoslavensku jadransku obalu pa je u domaćim brodogradilištima dala sagraditi nekoliko izvrsnih linijskih brodova i trajekata. Medu njima i blizance GENTILE DA FABRIANO i ANDREA MANTEGNA.      

 U to vrijeme luksuzni i moderni brodovi su naručeni 1960. i izgrađeni 1962, u brodogradilištu Cantieri Navali Apuania u Marina Di Carrara. Imali su po 2304 bruto tona, bili su dugi 96 metara, a na svojim su palubama i udobni kabinama mogli prihvatiti do 600 dnevnih putnika ili 136 putnika na krstarenjima. Imali su jednu teretnu štivu – skladište u kojoj su mogli ukrcati 610 tona tereta. Dva FIAT glavna diesel pogonska stroja ukupne snage 3575 kilovata omogućavala su im plovidbu maksimalnom brzinom od 19,5 čvorova.

Foto: Ivo Batričević / Dubrovački dnevnik

Mogu se uvrstiti u kruzere

Gentile da Fabriano, novogradnja broj 64 i Andrea Mantegna, novogradnja broj 65 nisu bili namijenjeni kružnim putovanjima već održavanju redovnih putničko-teretnih pruga, ali ih se po svim karakteristikama njihove kasnije eksploatacije slobodno može uvrstiti u putničke kruzere. Po plovidbenom su redu boravili u hrvatskim lukama sasvim dovoljno vremena da bi putnici mogli posjetiti najzanimljivije turističke lokalitete. Zanimljivo je da je plovidba u promidžbenim materijalima bila označena kao “Servizio di linea fra le coste italiane e dalmate” (pruga između talijanske i dalmatinske obale).                                                                                                                                 

Gentile da Fabriano je po objavljenom programu putovanja od svibnja do konca rujna 1976. započinjao plovidbu nedjeljom iz Trsta navečer u 18:00 sati tičući luke: Venecija, Ancona, Šibenik, Split, Dubrovnik, Kotor, Hvar, Rimini te ponovo Ancona i Venecija. U grušku bi luku uplovio utorkom u 19:00 sati i otplovio prema Kotoru srijedom u podne. Po cijeni od 4.200 lira putnicima je bio organiziran prijepodnevni izlet Atlasovim autobusom na Žarkovicu i u Grad, kojeg nazivaju ” La Perla dell’Adriatico” i gdje je “Ogni angollo della Citta e un vero museo” – (Svaki je kut Grada muzej).

Plovio punih 20 godina

Kabotaža među hrvatskim lukama nije bila dozvoljena, tako da su se svi putnici ukrcavali i iskrcavali samo u talijanskim lukama. Putnici su morali imati važeće putovnice, ali je bila dovoljna i “Carta d’ldentita” (osobna iskaznica). Tako su ovu zanimljivu plovidbu koristili uglavnom turisti iz Zapadne Europe kao jedinstveno kružno putovanje našom obalom i otocima. Na njima se u ovim turističkim putovanjima moglo prihvatiti 124 putnika u klimatiziranim kabinama jedinstvenog razreda i 12 putnika u luksuznoj klasi. O njima je brigu vodilo 37 članova posade. Na brod se moglo ukrcati i 14 automobila. 

Gentile da Fabriano ovako plovi punih dvadeset godina, da bi 1983. bio prodan u Grčku gdje je pod imenom Attika ostao četiri godine. Nakon toga, 1987. odlazi na otočje Galapagos, mijenja ime u Galapagos Explorer i zajedno s našim nekadašnjim Atlasovim brodom Ambasador plovi na sve popularnijim krstarenjima ovim egzotičnim izoliranim otočjem. U siječnju 1996. nemarnošću posade Galapagos Explorer svom snagom udara u stjenovitu obalu na prilazima luke Baquerizo Moreno, glavnog grada ekvatorske provincije Galapagos i nepovratno tone na morsko dno. 

Brod blizanac Andrea Mantegna je u početku više plovio sjevernim Jadranom iz istih talijanskih luka prema Opatiji, Puli, Krku i Malom Lošinju, ali se kasnije i on spušta prema jugu pa tako dolazi i u Dubrovnik. Ovdje ostaje sve do 1980. kada je prodan u Finsku gdje plovi pod imenima Kalakukko i Maram. U skandinavskim vodama očito za nj nije bilo dovoljno ozbiljnog posla pa je Maram već 1983. prodan u Saudijsku Arabiju gdje pod istim imenom u Crvenom moru služi kao brod za oceanografska istraživanja. Kako su podatci veoma škrti za ovaj mali brodić tako ni sam ne znam je li on više postoji ili ne. Uglavnom, Miramar ship indeks piše da je još u službi te službena stranica registra brodova Equasis također piše da je još postojeći kao istraživački brod pod oznakom  SCF 2435B i vije Liberijsku zastavu.

Foto: Ivo Batričević / Dubrovački dnevnik

Kabotaža

U Pomorskom zakoniku je pisalo, a i danas piše da između dvije naše luke, putnike i teret mogu prevoziti samo brodovi naše zastave, osim ako Ministarstvo zbog interesa naše Države drugačije ne propiše. Danas je taj dio proširen i za zemlje EU, međutim u doba plovidbe talijanskih brodova iz ovoga teksta oni su mogli ploviti između naših luka te su mogli iskrcati teret ili putnike u jednoj našoj luci, ali nisu mogli na primjer ukrcati putnike ili teret u Dubrovniku, a iskrcati u Splitu. Znači putnik ukrcan u Italiji je mogao putovati s ovim brodovima iz teksta po našoj obali i imali su status kao i današnji kruzeri te su mogli obilaziti sve gradove koje bi posjećivali. Ovaj pojam kabotaže je uglavljen i u zakonima drugih pomorskih država svijeta.

Ivo Batričević

Koja je prava cijena američkog plina? Sloboda ili klimatsko samoubojstvo?

By
redakcija
-
0
Foto: Wikimedia Commons

Hidraulično frakturiranje ili ‘fracking’ je zabranjeno u većem dijelu Europe. Europska unija se okreće Sjedinjenim Američkim Državama kako bi se osigurala alternativna opskrba plinom. Koliko će takvog plina uopće stići u Europu? Američki predsjednik Joe Biden i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nedavno su objavili kako su postigli sporazum u cilju smanjenja ovisnosti Europske unije od ruskih energenata, piše Morski.hr.

Dodatnih 15 milijardi kubičnih metara ukapljenog prirodnog plina (LNG) — koji se uglavnom dobiva hidrauličkim razbijanjem stijena u bušotinama koje su prošlih godina nicale kao gljive poslije kiše širom SAD-a, ove godine će stići s druge strane Atlantika na europske obale.

Ovo je samo oko jedne trećine plina koji će Njemačka dobiti ove godine iz Rusije. Ali aktivisti strahuju da zamjena ruskog plina ukapljenim plinom ne samo da neće uspjeti povećati energetsku sigurnost nego će ugroziti i dugoročne klimatske ciljeve, prenosi Deutsche Welle.

– Na temelju ovog sporazuma EU i SAD će skrenuti na pogrešan i opasan put, jer se na temelju njega stvara nova infrastruktura za uvoz fosilnog plina u Europu – rekao je Murray Worthy, koji u ekološkoj nevladinoj organizaciji Global Witness predvodi kampanju protiv upotrebe plina.

– Izgradnja novih terminala za uvoz značila bi odluku da se uvozi fosilni plin i daleko iza vremenskog roka do kojeg bi EU zauvijek trebala odustati od ovog, po klimu štetnog, energenta – ističe.

Zbog neposrednih klimatskih utjecaja LNG-a dobivenog iz ležišta škriljaca duboko pod zemljom, zabrinutost je još veća. Iako je fracking zabranjen u većem dijelu Europe zbog utjecaja na okoliš, prvenstveno zbog upotrebe kemikalija koje zagađuju podzemne vode, EU je sad počela uvoziti taj plin iz SAD-a.

Okretanje frackingu ima ozbiljne klimatske implikacije zbog visoke emisije metana prilikom dobivanja i korištenja LNG-a. U razdoblju od 20 godina je utjecaj metana na globalno zagrijavanje oko 85 puta veći od utjecaja ugljičnog dioksida. S obje strane Atlantika malo je učinjeno na zaustavljanju curenja metana. Doduše, sporazum Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država povezuje cilj diverzifikacije opskrbe plinom i “klimatske ciljeve”. Sporazum kaže da je cilj da se smanji intenzitet stakleničkih plinova u svim novim LNG-infrastrukturama i cjevovodima. To bi se postiglo korištenjem čiste energije za pogon postrojenja i bušotina, kao i smanjenjem curenja metana.

Ipak, ako se ruski plin jednostavno zamijeni američkim, ovaj energent će u Europskoj uniji ostati drugi najveći izvor emisije ugljičnog dioksida, odmah nakon ugljena.

Utjecaj LNG-a na klimu će se udvostručiti kad se vađenje, transport, proces ukapljivanja i ponovno pretvaranje u plin dodaju samoj emisiji pri sagorijevanju LNG-a. Utrostručenje američkog izvoza između 2020. i 2030. bit će kao puštanje u promet do 45 milijuna dodatnih automobila na fosilna goriva godišnje. Time će se poništiti postignuta desetljetna redukcija emisije stakleničkih plinova od jedan posto.

Za aktiviste koji se bore protiv klimatskih promjena, energija iz fosilnih goriva je ključni pokretač rata i treba ju postepeno ukinuti i zamijeniti obnovljivom energijom. Više ulaganja u ovu branšu i oslanjanje na fosilna goriva je voda na mlin despota i ratnih huškača širom svijeta koji vide da im ovaj energetski sustav koristi. Ako se Europa zaista želi osloboditi ruskog plina, jedina prava opcija je potpuno odustajanje od plina.

– Imamo jedinstvenu povijesnu šansu i obavezu da sada izaberemo radikalnu promjenu načina na koji proizvodimo i trošimo energiju. Ali rješenje koje su naše transatlantske vlade predstavile nije ništa drugo nego nastavak kretanja u istom smjeru – zaključuje Andy Gheorgiu, njemački borac protiv upotrebe plina i metode eksploatacije koja je poznata kao hidrauličko frakturiranje ili fracking.

Danski sindikat i ITF podigli optužnicu: Maersk zbog odluke o zabrani izlaska na kopno završava na sudu

By
redakcija
-
0
Foto: Ilustracija / Splash247

Maersk će najvjerojatnije završiti na sudu zbog kontroverzne direktive o zabrani odlaska na kopno za članove posade tijekom pandemije.

Danska pomorska uprava (DMA) krajem prošlog mjeseca pisanim je putem upozorila najvećeg nacionalnog brodara da je potpunom zabranom izlaska na kopno za posade na brodovima pod danskom zastavom, koja je stupila na snagu nakon što je otkrivena omikron varijanta, prekršio danske zakone, kao i Konvenciju o radu pomoraca. Maersk se tada izvukao bez kazne, samo s upozorenjem, piše Splash247.

Međutim, danski ogranak Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF) namjerava podići tužbu protiv Maerska na lokalnom sudu i tražiti odštetu. Sve to se dogodilo zahvaljujući intervenciji danskog sindikata pomoraca Metal Maritime, koji je sredinom prošlog mjeseca prisilio Maersk da povuče zabranu izlaska na kopno.

Sindikat pomoraca i danski ogranak ITF-a tvrde da Maerskova odluka o zabrani izlazaka na kopno direktno krši Konvenciju o radu pomoraca i Sekciju 58 Seafarers’ Act-a, te ‘danski model’. Odluka o zabrani donešena je bez prethodne obavijesti Danskoj pomorskoj upravi ili sindikatima, piše Safety4Sea.

Prema Konvenciji, pomorci moraju imati pravo izlaska na kopno kada se brod nalazi u luci, a ne moraju tražiti nikakva posebna dopuštenja. Jedino u izvanrednim situacijama, kapetan može pomorca zamoliti da ostane na brodu.

Sindikat Metal Maritime kontaktirao je Maersk, vjerujući da je riječ o pogrešci ili nesporazumu. No, nakon nekoliko mailova, sindikat je prijavio Maersk Danskoj pomorskoj upravi zbog kršenja konvencije. Maersk je 11. ožujka ukinuo odluku o zabrani izlaska na kopno za sve brodove u floti.

U nekim dijelovima svijeta pomorcima se konačno dopušta izlazak na kopno. Primjerice, Singapur, jedna od najprometnijih luka na svijetu, napokon je početkom mjeseca dozvolio članovima posade izlazak na kopno. Međutim, i tu ‘postoji kvaka’: potrebno je priložiti dokaz o “potpunom cijepljenju” i negativni brzi test ne stariji od 48 sati.

Međunarodna brodarska komora (ICS) ažurirala je preporuke o izlasku na kopno tijekom pandemije, dokument koji sadrži informacije o obvezama vezanima uz izlaske na kopno kojih se moraju pridržavati državna tijela i brodovlasnici. Dokument možete pronaći <<ovdje>>.

Coronavirus-COVID-19-Seafarer-Shoreleave-Principles-Second-EditionPreuzmi

Europski parlament poziva na „potpuni embargo na uvoz ruske nafte, ugljena, nuklearnog goriva i plina”

By
redakcija
-
0
Foto: Ilustracija / Offshore energy

Europski parlament zatražio je jačanje sankcija prema Rusiji, uključujući potpuni embargo, odnosno zabranu uvoza ruske nafte, ugljena, nuklearnog goriva i plina.

Parlament izražava ogorčenje zbog zabilježenih zlodjela ruskih oružanih snaga te zahtijeva da se počinitelji ratnih zločina privedu pravdi, objavljeno je na službenim stranicama Europskog parlamenta.

U rezoluciji usvojenoj u četvrtak s 513 glasova za, 22 protiv i 19 suzdržanih zastupnici su pozvali na uvođenje dodatnih kaznenih mjera, uključujući „hitno uvođenje potpunog embarga na uvoz ruske nafte, ugljena, nuklearnog goriva i plina”.

To bi trebalo biti popraćeno planom za jamčenje sigurnosti opskrbe energijom u EU-u, kao i strategijom za „zaustavljanje sankcija u slučaju da Rusija poduzme korake prema ponovnoj uspostavi neovisnosti, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica i potpuno ukloni svoje postrojbe s državnog područja Ukrajine”.

Isključivanje Rusije iz skupine G20 i drugih multilateralnih organizacija

Postojeće sankcije sada moraju biti u potpunosti i učinkovito provedene diljem EU-a i međunarodnih saveznika EU-a kao prioritet, ustraju zastupnici. Pozivaju čelnike EU-a da isključe Rusiju iz skupine G20 i drugih multilateralnih organizacija, kao što su UNHRC, Interpol, Svjetska trgovinska organizacija, UNESCO i druge, „što bi bio važan znak da se međunarodna zajednica neće vratiti na staro s državom agresorom”.

Kako bi sankcije bile učinkovitije, Parlament poziva na isključivanje ruskih banaka iz sustava SWIFT, zabranu ulaska svih plovila povezanih s Rusijom u teritorijalne vode EU-a i pristajanja u lukama EU-a te zabranu cestovnog prijevoza tereta iz Rusije i Bjelarusa. Zastupnici također zahtijevaju zapljenu „sve imovine ruskih dužnosnika ili oligarha povezanih s Putinovim režimom, njihovih predstavnika i posrednika, kao i imovine u Bjelarusu povezane s Lukašenkovim režimom”.

Ukazujući na sudjelovanje Bjelarusa u ratu u Ukrajini, u rezoluciji se zahtijeva da sankcije protiv Bjelarusa slijede sankcije uvedene Rusiji kako bi se uklonile sve rupe u zakonu kojima se Putinu omogućuje da upotrijebi Lukašenkovu pomoć za zaobilaženje sankcija, objavio je Europski parlament.

Cijelo priopćenje sa sjednice Europskog parlamenta možete pronaći <<ovdje>>.

Pet primamljivih proljetnih recepata sa šparogama

By
redakcija
-
0
Foto: Pixabay

Počela je sezona šparoga, delikatese zanimljivog okusa u kojoj možemo uživati pripremajući je na različite načine. Ova samonikla biljka u priobalnom području počinje se brati već u ožujku, no travanj i svibanj su mjeseci kad se najbolje zaputiti u potragu za ovom višegodišnjom trajnom biljkom iz porodice ljiljana, piše Story.

Šparogu zovu proljetnim čistačem organizma, vrlo je zdrava, ima veliku nutritivnu vrijednost zbog bogatog sadržaja minerala i vitamina a malu energetsku vrijednost. Bogata je kalijem, fosforom, vitaminom C, vitaminom A, vitaminom B6, sumporom, kalcijem, magnezijem i željezom a sadrži i ostale mikroelemente kao što su bakar, cink, fluor i jod.

U gastronomiji, šparoga je jako zanimljiva zbog aromatičnosti ali i nježnosti. Odlično se slaže sa različitim namirnicama, a najčešće se kombinira s jajima, mesom, rižom ili tjesteninom. Termičkom obradom šparoge ne gube se minerali, a mikronutrijenti se gube u malim količinama.

Zato, iskoristite sezonu divljih šparoga za uživanje u ukusnim jelima brze i jednostavne priprave, piše Gloria.

Sendvič sa šparogama i jajima

Sastojci za 2 osobe:

  • 4 šnite kruha po želji
  • 1 vezica šparoga
  • 4 jaja
  • namaz po želji
  • sol

Priprema: Šnite kruha ispeći na maslinovom ulju te natrljati češnjakom. Šparoge oprati, drvenasti dio odlomiti i baciti, a jestivi dio pržiti na maslacu 5 minuta. Posoliti i popapriti. Premazati šnite kruha namazom po želji, na njega staviti šparoge i poširano jaje.

Foto: Pixabay

Baget sa šparogama, šunkom i sirom

Sastojci za 4 osobe:

  • baget izrezan na šnite
  • 1 vezica šparoga
  • 4 jaja
  • 15 dag sira
  • 15 dag šunke
  • sol i papar
  • začini po želji

Priprema: Zagrijati pećnicu na 200 stupnjeva. Napraviti smjesu od šunke narezane na komadiće, umućenih jaja, naribanog sira i komadića gornjeg dijela šparoga. Posoliti, popapriti i začiniti po želji. Rasporediti šnite kruha po kalupu na kojem je papir za pečenje te na svaku šnitu žlicom staviti smjesu. Prema želji na vrh smjese položiti nekoliko šparoga te peći u pećnici 10-ak minuta. Poslužiti vruće.

Foto: Pixabay

Proljetni tart sa šparogama

Sastojci:

  • 1 žlica običnog brašna, plus još za posipanje
  • 1 list smrznutog lisnatog tijesta, odmrznuti
  • 1 šalica mascarponea
  • 1 1/2 žličice soli
  • 1 veliko jaje, umućeno
  • 1 limun, korica sitno naribana (oko 1 žlica)
  • 1 žlica nasjeckanog svježeg vlasca
  • 1 žlica nasjeckanog svježeg estragona
  • 50 dkg šparoga
  • 1 žlica maslinovog ulja
  • Svježe mljeveni crni papa

Priprema: Zagrijte pećnicu na 200°C. Lagano pobrašnite radnu površinu i razvaljajte lisnato tijesto i prebacite u pripremljeni lim za pečenje. Pomiješajte mascarpone, sol, brašno, jaje i koricu limuna, a onda umiješajte vlasac i estragon. Premažite smjesom lisnato tijesto, ostavljajući rub te slobodnim vrhom noža napravite male rezove oko ruba. U zdjeli pomiješajte šparoge s maslinovim uljem. Polovicu šparoga položite u red preko površine tarta tako da vrhovi diraju rub. Isto učinite u suprotnom smjeru s preostalim šparogama. Začinite i pecite dok rub tarta ne postane tamnozlatan i napuhan, oko 25 minuta. Ostavite da se ohladi 5 do 10 minuta i poslužite uz Lugano začinjenu salatu.

Foto: Pixabay

Šparoge umotane u pancetu

Sastojci:

  • 1 vezica šparoga
  • papar
  • ulje
  • 25 dkg pancete, narezano na šnite

Priprema: Odrežite šparogama krajeve. Začinite ih uljem i paprom, možete po želji ipak dodati i malo soli, ako panceta nije preslana. Umotajte šparoge u pancetu – ili omjer jedan na jedan ako su šparoge velike ili ih uzmite nekoliko ako su tanje. Stavite ih u posudu za pečenje i pecite u pećnici na 200 stupnjeva oko 20 minuta, dok panceta ne postane hrskava.
Izvadite iz pećnice i poslužite uz jaje.

Foto: Pixabay

Humus sa šparogama

Sastojci za 6 osoba:

  • vezica šparoga
  • 1 i pol šalica sušenog slanutka
  • 1 i pol šalica tahinija (paste od sezama)
  • 1/4 šalice svježe iscijeđenog soka od limuna
  • 3 češnja češnjaka
  • 1/2 šalice ekstra djevičanskog maslinovog ulja
  • himalajska sol
  • pola žličice kumina
  • malo peršina

Priprema: Noć prije ostaviti slanutak da se namače u zdjeli napunjenoj vodom. Ujutro ga ocijediti i ubaciti u vodu, dodati žličicu sode bikarbone te kuhati pola sata ili malo više. Ocijediti ga i prebaciti u drugu posudu. Sačuvati malo vode od kuha nja. U multipraktik staviti tahini, češnjak, sok od limuna i kumin. Dobro izmiksa ti. Dodati slanutak te izmiksati u glatku pastu. Uliti u pastu malo maslinovog ulja i posoliti . Ako je pregusto, doliti malo vode u kojoj se slanutak kuhao. Kad je humus gotov, prebaciti ga u zdjelicu, politi s nekoliko kapi maslinovog ulja te na vrh staviti pečene vrhove šparoga (peku se začinjene solju, paprom i maslinovim uljem 20 minuta za 180 stupnjeva umotane u aluminijsku foliju).

Foto: Pixabay
1...366367368...522Page 367 of 522

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

POPULAR CATEGORY

©