Cijene vozarina za prijevoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) od početka mjeseca su se više nego udvostručile. Posljedica je to energetske krize koja je zahvatila Aziju i Europu, što povećava potražnju za plovilima, piše gCaptain.
Cijena dnevnog najma za TFDE plovila (Tri-Fuel Diesel-Electric), kapaciteta 160 000 kubičnih metara, koja prevoze LNG do luka u Pacifiku, u utorak je porasla na 202 500 dolara, što je najveća cijena od 15. siječnja, prema podacima Spark Commoditiesa.
Za istu vrstu brodova koji plove Atlantikom, cijena najma je u petak dosegla najveću vrijednost od kraja siječnja ove godine, ali je u utorak pala na 138 250 dolara dnevno, pokazali su podaci Sparka.
U svakom slučaju, cijene najma su se više nego udvostručile od početka mjeseca.
Budući da se LNG terminali vraćaju u operacije nakon redovnih održavanja, a očekuje se i da će opskrba u bliskoj budućnosti rasti kako bi se zadovoljila povećana potražnja zbog grijanja tijekom zime, razni izvori pišu o tome kako nema dovoljno dostupnih brodova.
Postoji vrlo ograničen broj dostupnih brodova, a ako dođe do povećanja potražnje, cijene najma mogle bi znatno porasti, rekao je Tim Mendelssohn, izvršni direktor Sparka.
Cijene vozarina na svim rutama ovog su tjedna u porastu i vjerojatno će oboriti prethodno postavljene rekorde.
Očekuje se zagušenje i u Panamskom kanalu, kojim prolaze brodovi koji prevoze LNG iz SAD-a u Aziju, a ove zime će vrlo mali broj brodova biti dostupan za čarter na licu mjesta, rekao je Oystein Kalleklev, izvršni direktor FLEX LNG Managementa.
Ovo se događa u vrijeme kada su cijene tereta visoke, pa su mnogi spremni plaćati i veće iznose za vozarine, rekao je Kalleklev, dodajući da se očekuje da će cijene prijevoza i dalje rasti tijekom sljedećih nekoliko mjeseci, iako to ovisi i o vremenu.
Obično cijene dosegnu vrhunac u drugoj polovici prosinca. U slučaju hladne zime, što se čini vjerojatnim s obzirom na pojavu fenomena poput La Nine, cijene vozarina mogle bi ostati povišene do početka veljače, dodao je Kalleklev.
Ponovna potražnja za LNG-om sljedeće godine, kako bi se nadopunila niska razina zaliha, mogla bi održati cijene prijevoza na visokim razinama tijekom zime, dodao je.
Čak 24 broda koja su potopljena tijekom krvave bitke za Iwo Jimu, u kojoj su se Amerikanci i Japanci sukobili u zadnjim mjesecima Drugog svjetskog rata, isplivala su s morskog dna na obalu Iwo Jime. Uzrok iznenadne pojave brodskih olupina je pomicanje morskog tla uslijed aktivnosti vulkana Mount Suribachi, piše Daily Mail, a prenosi Otvoreno more
Na snimkama japanskog All Nippon Newsa vide se ostaci trupova 24 transportna broda koje su Amerikanci zarobili i potom premjestili na zapadni dio Iwo Jime da im posluže kao osnova za formiranje luke koje na otoku tada nije bilo, prenosi Jutarnji.hr.
Ti su brodovi poslužili kao svojevrsni lukobrani kako bi od valova i vjetra zaštitili američke brodove s kojih su se iskrcavali vojnici, naoružanje i oprema.
Desetljećima kasnije seizmička aktivnost vulkana Mount Suribachi, koji se smatra jednim od najaktivnijih u Japanu, podigla je morsko dno, a samim time i brodove.
Na otoku danas nema stanovnika, ali su na njemu prisutne japanske oružane snage koje su tamo došle nakon što su Amerikanci 1968. vratili otok pod upravu Tokija.
– Čini se da vulkanska aktivnost još nije završila, postoji mogućnost velike erupcije na Iwo Jimi, poručio je za All Nippon News Setsuya Nakada, direktor državnog Centra za istraživanje vulkana.
Na Iwo Jimi je do sad zabilježeno najmanje 10 erupcija, a posljednja se dogodila 1982. godine. Sam otok se pak od 1952. godine zbog vulkanske aktivnosti izdigao za najmanje 10 metara, prema istraživanju Sveučilišta Oregon.
U bitci za Iwo Jimu, koja je trajala od 19. veljače do 26. ožujka 1945., poginulo je više od 7000 američkih vojnika i oko 18.000 japanskih (zarobljeno je samo 216 Japanaca, op.a.), a završila je američkim osvajanjem otoka. I dok se o strateškom značaju bitke i dalje vode rasprave, danas je najpoznatija po čuvenoj fotografiji američkih marinaca koji na vrhu Mount Suribachija uzdižu stijeg SAD-a. Fotografiju je za AP snimio Joe Rosenthal.
Foto: Požar u luci Ploče/Ante Šunjić/Dubrovački vjesnik
U luci Ploče sinoć je gorio brod Mehmet unlu, koji plovi pod turskom zastavom. Brod je privezan na Obali 3 i vozi staro željezo. Neslužbeno se doznaje da je u plamenu bila štiva broj 3 u koju je željezo utovareno, a uzrok požara je za sada nepoznat.; piše Dubrovački vjesnik
Požar je izbio oko 21 sati, a u akciju gašenja uključili su se vatrogasci s pet vozila. Na mjesto nesreće došli su predstavnici policije, Lučke kapetanije, te dva remorkera.
Premda poprilično maleni u usporedbi s ostalim vrstama brodova, tegljači igraju veliku ulogu u suvremenom brodskom prijevozu. Koriste se još od početka 19. stoljeća, a posljednjih 200 godina asistiraju većim brodovima u plovidbi u gotovo svim lukama i kanalima diljem svijeta, kao i na otvorenom moru.
Zahvaljujući svojoj golemoj snazi, tegljači mogu pomicati brodove koji su i do tisuću puta veći ili teži od njih samih. U usporedbi s veličinom broda imaju zaista goleme propelere i motore, što im omogućuje da na kraće udaljenosti pomiču velike brodove.
Više o tome kako funkcioniraju tegljači pogledajte u videu kojeg donosimo.
Korona kriza je u proteklih godinu dana dobrano uzdrmala gospodarstvo, a ponajviše su ugroženi prijevoznici koji bilježe velike minuse. U hrvatskim morskim lukama smo lani imali 30,7% manje brodova nego u 2019.
Broj putnika od 19 milijuna je za 47,2% bio manji nego u godini prije, no zato promet roba od 21,4 milijuna tona bilježi rast za četiri posto u odnosu na 2019. Glavni razlog za rast prometa su tekući tereti te posebno suha rasuta roba, piše Poslovni.hr.
Iako se rasutim teretima bavi, u uvozu ili izvozu, veći broj tvrtki iz Hrvatske i regije, glavni “krivac” za rast prometa rasutih tereta prošle i ove godine u hrvatskim lukama je zagrebačka tvrtka CE-ZA-R koja djeluje u sklopu C.I.O.S. grupe.
Naime, u toj tvrtki su lani povećali izvoz otpadnog željeza za pet puta, a već ove godine se nadaju da bi to moglo biti i milijun tona. Najveći dio te željezne sirovine se izvozi u Tursku koja na području oko grada Izmira ima pozicionirano 100-tinjak većih i manjih željezara.
Postali smo generator izvoza putem hrvatskih morskih luka, u dvije godine sa 100.000t pretovari su povećani na preko 500.000t. Poslujemo u Luci Rijeka, Split i Ploče te od svibnja krenuli i s izvozom iz Luke Zadar, a što se tiče kopnenog prijevoza velik partner su nam Hrvatske željeznice.Imamo veliku potrebu za dodatnim kapacitetima u kamionskom prijevozu jer naših 300-tinjak kamiona nije dovoljno. I ovim putem pozivam sve prijevoznike koji su zainteresirani za prijevoz rasutih tereta da nam se jave jer im možemo osigurati dugoročnu suradnju, rekao je za Poslovni.hr Jure Vukić, predsjednik Uprave CEZ-A-R-a.
Kako je Split profitirao
Jedna od luka koja je profitirala od rasta izvoza željezne sirovine jest svakako ona u Splitu čiji promet roba se kreće na razini između 360 i 400 tisuća tona tereta. Lani su, upravo zahvaljujući CEZ-A-R-u, koji je preko te luke lani pretovario gotovo 100 tisuća tona starog željeza, ostvarili rekordni promet zadnjih godina od 392,3 tisuće tona.
Filip Rogošić, predsjednik Uprave Luke Split, kaže da se prije korone većina prometa odnosila na uvoz pogonskog goriva za proizvodnju u industriji poput ugljena i petrolkoksa, uvoz niskotarifne sezonske roba u kontejnerima s Dalekog istoka te izvoz drvene građe u zemlje Bliskog istoka.
U odnosu na trendove u Luci Split u vrijeme korone osjetio se pad kontejnerskog prometa u prvom kvartalu 2020., međutim isti je osjetno porastao u zadnja dva kvartala 2020. sukladno globalnom porastu kontejnerskog prometa, dok je kontejnerski promet u 2021. godini obilježen problematikom vezanom za nedostatak kontejnera na tržištu.
U prometu rasutih tereta bilježimo porast prometa u odnosu na isto razdoblje prethodne godine u iznosu od 35%, kaže Rogošić. Dodaje da, iako se često, pogrešno, u pomorskom prometu svi fokusiraju na kontejnere, svakoj teretnoj luci bitan je ukupan broj godišnje prekrcanih tona, a u čemu rasuti tereti imaju bitnu ulogu.
U Splitu smo tradicionalno orijentirani bulk (rasutom) teretu, rekao je Rogošić, čija luka, nakon provedene konsolidacije vlasništva i stjecanja većinskog broja dionica od strane jednog dioničara, nastavlja s ulaganjem u modernizaciju opreme, informatizaciju poslovanja te ulaganje u razvoj kontejnerskog terminala.
S obzirom na izražene potrebe tržišta za kvalitetnim skladištenjem naftnih derivata, navodi, dugoročni razvojni projekt Luke je izgradnja novog, suvremenog, naftnog terminala, a koji je proglašen i strateškim projektom Republike Hrvatske.
Iako većina javnosti Luku Split doživljava isključivo kao putničku luku pretrpanu turistima koji čekaju na ukrcaj na trajekte za srednjodalmatinske otoke, a čega su svjesni i u teretnoj luci, naglašavaju da je neosporno kako nam je kao turistički orijentiranoj zemlji bitan promet trajektima, ali se i u ovoj krizi uvidjela važnost i drugih grana gospodarstva, piše Poslovni.hr.
Francuski energetski div TotalEnergies nedavno je produžio ugovor za MAERSK VOYAGER, brod za bušenje nafte sedme generacije u vlasništvu kompanije Maersk Drilling. Brod će biti iskorišten za istražno bušenje na bušotini Ondjaba-1 na obali Angole, čime će oboriti svjetski rekord, piše FleetMon.
Kako piše Splash247, bušotina Ondjaba-1 u angolskom Bloku 48 oborit će svjetski rekord jer će se bušenje odvijati na dubini mora od 3 628 metara.
Maersk Drilling prvotno je sklopio ugovor s TotalEnergies u listopadu 2020., a uključivao je bušenje tri bušotine na obali Angole do drugog kvartala 2021. godine.
Radovi na ovoj ultradubokoj istražnoj bušotini započeli su ovog mjeseca nakon što je angolski ogranak TotalEnergies pristao na produženje ugovora na 54 dana, do veljače 2022. godine. Nakon toga brod će se preseliti u Namibiju.
Trenutni svjetski rekord od 3 400 metara dubine mora drži bušotina Raya-1 pored Urugvaja, koju je 2016. godine izbušio Maersk Venturer, sestrinski brod Maersk Voyagera.
Oduševljeni smo što možemo potvrditi da ćemo doista postaviti novi svjetski rekord. Ondjaba-1 bila je dio izvornog ugovora Maersk Voyagera u Angoli, ali je program bušenja doživio nekoliko promjena zbog okolnosti sa kojima se svijet suočio od početka 2020. godine, rekao je glavni izvršni direktor Maersk Drillinga.
Maersk Voyager, brod za bušenje nafte na velikim dubinama isporučen je 2014. godine, a operira u Africi posljednjih šest godina.
Znamenita pomorska Bitka kod Navarina, u kojoj su europske velesile pružile ključnu pomoć Grcima u borbi za nezavisnost protiv Osmanskog Carstva, dogodila se 20. listopada 1827. godine, piše Povijest.hr.
Naime, prije te bitke postojala je opasnost od potpunog gušenja Grčkog ustanka u Osmanskog Carstvu, i to od strane egipatske flote potpomognute pomorskim snagama niza osmanskih ejaleta. U to je vrijeme Egipat bio polunezavisna država pod vlašću moćnog Muhameda Alija, koji je samo nominalno bio osmanski vazal.
U Bitci kod Navarina združena britanska, francuska i ruska flota odlučno je porazila protivničke snage, tako da je Grcima osigurana nezavisnost.
Bitka se dogodila u zaljevu smještenom na obali Peloponeza, zvanom na talijanskom jeziku Navarino (na grčkom jeziku poznatom i pod imenom Pylos). Riječ je o povelikom zaljevu promjera oko 5000 metara, vrlo dobro zaštićenom od otvorenog mora. Taj zaljev s morem povezuju samo dva razmjerno uska prolaza pa on predstavlja veliko prirodno sidrište.
Bitka kod Navarina bila je posljednja velika pomorska bitka u povijesti koja je vođena isključivo pomoću brodova pokretanih jedrima. U kasnijim bitkama počeli su se pojavljivati parobrodi, koji su naposljetku potpuno istisnuli jedrenjake.
Egipatskim pomorskim snagama u Bitci kod Navarina zapovijedao je Ibrahim-paša, najstariji sin spomenutog moćnog egipatskog vladara Muhameda Alija. Ibrahim-paša postao je zloglasan po masakriranju Grka. Navodno mu je sultan bio obećao dati Peloponez u posjed u slučaju da uspješno uguši tamošnji ustanak Grka i osvoji taj poluotok. Poraz Ibrahim-paše u Bitki kod Navarina stoga je izazvao veliko oduševljenje kod Grka.
Jedrenjak brazilske mornarice CISNE BRANCO udario je u most za pješake koji spaja Guayaquil i otok Santay u Ekvadoru, javlja FleetMon.
Nesreća se dogodila 18. listopada oko 13:30 sati po lokalnom vremenu. Jedrenjak je u trenutku nesreće napuštao luku u gradu Guayaquil.
Brod se nakon udara u most nagnuo i naslonio na most, no pomoću tegljača je ispravljen. Jedan od tegljača koji je asistirao u ispravljanju jedrenjaka je u procesu potonuo.
Kako su objavile lokalne vlasti, u nesreći nitko nije ozlijeđen.
Pretpostavlja se da je do nesreće došlo zbog jakih struja te pogrešnog izračuna posade koja je upravljala jedrenjakom.
Brod će ostati u Guayaquilu dok se ne obavi istraga.
Jahta Solaris u vlasništvu Romana Abramoviča jutros se mogla vidjeti u gruškoj luci, nakon čega je napustila Dubrovnik i krenula na put prema Francuskoj, javlja Dubrovački dnevnik.
Solaris je duga 140 metara, zbog čega spada u top 15 najvećih plovila na svijetu, a proteže se na čak osam paluba, zbog čega može primiti 36 gostiju i 60 članova posade u čak 48 kabina. Za apsolutnu sigurnost tu je sustav za otkrivanje projektila s radarskim upravljanjem, neprobojna stakla kao i oklopna zaštita.
Vidljivo je da ima veliki bazen, jaccuzzi na vlasnikovoj privatnoj terasi, heliodrom, platforme za goste na strani, kao i bočna garaža, ali i pravi noćni klub.
Najbogatiji čovjek Rusije i predsjednik engleskog nogometnog kluba Chelsea čekao je punih šest godina novu megajahtu koju je platio 610 milijuna dolara. Abramović je s jahtom Eclipse bio čest gost u dubrovačkom akvatoriju.
Ako je vjerovati dobro upućenim izvorima o čemu piše Tportal, a prenosi Dubrovački dnevnik, Solaris je najmoćnija i tehnološki najnaprednija jahta. Prvi put Solaris je krenuo još u travnju ove godine, no dok se u potpunosti sve ne provjeri, Roman Abramovič nije htio na njoj isploviti. Je li ipak stigao u Dubrovnik Solarisom ili je ovo moćno plovilo još uvijek u testnoj fazi, ostat će nepoznanica koje sve zanima.
Aktivisti “Greenpeace”-a u ponedjeljak su izveli akciju na LNG terminalu na Krku, kad su se približili gumenim čamcima i ispisali poruku na terminalu “Climate Killer (Ubojice klime)”, izvijestila je programska voditeljica “Greenpeace”-a za Hrvatsku Petra Andrić. Nakon zalaska sunca, pokušali su i projicirati laserske poruke na spremnicima Janafova Terminala u Omišlju, piše Morski.hr.
Brod Lučke kapetanije Rijeka i policijski čamac doplovili su oko 17,50 do broda Greenpeacea Arctic Sunrise, koji se u ponedjeljak oko 17 sati usidrio nedaleko od broda LNG terminala na otoku Krku. U efektnoj prosvjednoj akciji protiv upotrebe prirodnog plina, aktivisti Greenpeacea na oplati LNG terminala bijelom bojom ispisali su poruku “Climate killer”.
Prosvjed se održao uz nedavno otvoreni LNG terminal, objekt koji je stajao 233,6 milijuna eura i koji je gotovo u cijelosti financiran europskim i državnim sredstvima. Umjesto da rješenje za energetsku krizu traži u većem udjelu obnovljivih izvora energije, hrvatska Vlada planira daljnje širenje plinske infrastrukture i za to traži nova sredstva EU, upozoravaju aktivisti. Uoči sastanka europskih čelnika koji će u Bruxellesu razgovarati o skoku cijena plina i električne energije, Greenpeace ističe da fosilni plin nije rješenje, te da upravo ovisnost o fosilnim gorivima šteti i klimi i gospodarstvu i kućanstvima.
Foto: Greenpeace / Facebook / Morski.hr
Petra Andrić programska voditeljica u hrvatskom Greenpeaceu rekla je da su “mirno prosvjedovali protiv LNG terminala i fosilnog plina, a ispisivanjem poruke na terminalu željeli su ukazati na to koliko fosilni plin negativno utječe na klimu”.
Usred energetske krize uzrokovane potresima na tržištu fosilnih goriva, naša vlada i dalje raspreda o tome kako dodatno povećati ovisnost o fosilnom plinu i time nas gura dalje prema klimatskoj katastrofi. Industrija fosilnog plina i nafte bogati se na divljanju cijena energije i produbljivanju klimatske krize, a račun na kraju plaćaju građani. Javni novac mora se prestati bacati na financiranje nove plinske, dakle fosilne infrastrukture. Sva nova ulaganja trebaju se usmjeriti na obnovljive izvore, energetsku učinkovitost i rješenja za pohranu energije, rekla je Andrić.
Istraživanja potvrđuju da je cijeli proces proizvodnje, skladištenja i transporta plina često povezan s nekontroliranim istjecanjem metana i da to ima štetnije posljedice nego što se ranije mislilo, smatraju Greenpeaceovci.
Industrija fosilnih goriva uvjerava nas da je fosilni plin sigurno rješenje za klimu. To je laž! Plin podstiče klimatsku krizu baš kao i ugljen i nafta. Industrija fosilnih goriva promiče lažnu sliku i koristi svoju propagandu da odvrati pažnju i zavede javnost, s jasnim ciljem odgađanja zelene i pravedne tranzicije. Danas smo ovdje kako bismo raskrinkali industriju koja zaslužuje titulu “ubojice klime, rekla je Joanna Flisowska, voditeljica europske Greenpeaceove kampanje protiv plina.
Traže od Vlade da prekine ulaganje u fosilnu infrastrukturu
Kao odgovor na, kako kažu, manipulativno predstavljanje fosilnog plina kao čistog, sigurnog i prirodnog, Greenpeace i 20 drugih nevladinih organizacija nedavno su pokrenuli peticiju europske građanske inicijative (ECI), zagovarajući novi zakon koji zabranjuje oglašavanje fosilnih goriva i sponzorstava u Europskoj uniji. Zabrana oglašavanja fosilnih goriva konkretan je potez za ubrzanje hitno potrebne energetske tranzicije.
Na nacionalnoj razini tražimo od Vlade da prekine daljnje projekte i ulaganje u plinsku i drugu fosilnu infrastrukturu i da se ta javna, novčana sredstava koriste za obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i metode pohrane energije, istaknula je.
Prvenstveno se tu radi o energiji sunca, koje Hrvatska ima na pretek, a na samo je europskom dnu po njenom korištenju, upozorila je.
Time je, kako je dodala, završena misija Greenpeace-ovog broda Arctic Sunrise u Hrvatskoj.
Foto: Joanna Flisowska / Greenpeace / Morski.hr
Lučka kapetanija stala u tampon zonu
Brod Lučke kapetanije Rijeka i policijski čamac doplovili su oko 17,50 do broda Greenpeacea Arctic Sunrise. Aktivisti Greenpeacea očekivali su da će se dužnosnici Lučke kapetanije i policije popeti na brod i razgovarati s kapetanom Arctic Sunrisea Danielom Rizzottijem, ali to se nije dogodilo.
U Greenpeaceu su izjavili da njihov brod nije ušao u zabranjenu zonu oko LNG terminala, u kojoj je zabranjena plovidba. Plovila Lučke kapetanije i policije stala su između Arctic Sunrisea i LNG terminala.
No, na prilazima otoku Krku, LNG terminalu su se pridružila dva brza gumena čamca Greenpeacea s dva člana posade, koji su bez ikakvih problema uplovili u zabranjenu zonu i išarali brod krcat ukapljenim plinom LNG Croatia.
Podsjetimo, Greenpeace Hrvatska je proteklog vikenda započeo kampanju protiv upotrebe prirodnog plina. Aktivisti su u subotu, gotovo godinu dana nakon što je u Jadranskom moru potonula Inina plinska platforma Ivana D, u blizini olupine razvili 23 metra dug transparent s natpisom “Plinskom biznisu profit, Jadranu otpad”.
Nedozvoljen pristup tankeru s ukapljenim plinom – Tko im je to dozvolio?
Dok im neki na društvenim mrežama daju podršku, drugi pak tvrde da su licemjeri, jer su do broda LNG terminala stigli gumenjacima s moćnim vanbrodskim motorima.
Svaki od ovih idiota sa 200 konjskih snaga s dvotaktašem prdi ispuh i neizgoren dvotaktol ravno u more, jedan je od komentara na društvenim mrežama.
Danas na Krku zelena sekta zvana zelenaši jupolom uništavali tuđu imovinu… Kako ih zaustavit???, drugi je komentar, koji se odnosio na činjenicu da su, unatoč zabrani plovidbe, neometano stigli do zone koja predstavlja i sigurnosnu prijetnju.
Ne ulazeći u njihovo pravo na prosvjed, pravo je pitanje tko im dozvolio nedozvoljen pristup tankeru. Iz redakcije portala Morski.hr upit su poslali Policijskoj upravi Primorsko-goranskoj i Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. A što je uopće radilo osiguranje broda? Ovo su pak pitanje poslali u LNG Croatia. Odgovore ćemo objaviti čim ih dobijemo, piše Morski.hr.
