Više od 150 predstavnika organizacija u pomorskoj industriji pozvalo je vlade i svjetske čelnike da se obvežu na dekarbonizaciju pomorske industrije do 2050. godine, piše Offshore energy.
Inicijativu Call to Action razvila je koalicija Getting to Zero, partnerstvo između Svjetskog pomorskog foruma, Svjetskog ekonomskog foruma i organizacije Friends of Ocean Action.
Potpisnici uključuju članove iz cijele pomorske industrije, uključujući brodarstvo, čartere, financije, luke i proizvodnju goriva. Inicijativa će biti dostavljena svjetskim vladama u studenom 2021. godine uoči Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama.
Pomorska industrija mora se uskladiti s ciljem Pariškog sporazuma i u potpunosti se prebaciti na izvore energije s nultom stopom emisije štetnih plinova do 2050. godine. Privatni sektor predvodi i poduzima konkretne radnje kako bi plovila s nultim emisijama i ekološki prihvatljiva goriva postala standardom do 2030. godine. Za postizanje naših ambicija za 2030. i 2050. godinu sada je potrebno djelovanje vlada diljem svijeta, istaknuli su čelnici industrije.
Potpisnici inicijative pozvali su vlade da se obvežu da će donijeti odluke koje će dovesti do dekarbonizacije industrije do 2050. godine. Također su ih pozvali da podrže projekte nulte emisije štetnih plinova djelovanjem na nacionalnoj razini te donesu političke mjere kojima će do 2030. godine nulte emisije postati standardom u pomorskoj industriji.
Međunarodna pomorska organizacija (IMO) postavila je 2018. godine cilj u sklopu kojega će kompanije do 2050. godine smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 50 posto u odnosu na 2008. godinu. Za čelnike u pomorskoj industriji ovo je bio važan prvi korak, ali s obzirom na tehnološki razvoj i najnovija saznanja o klimatskim promjenama, sada je vrijeme za postavljanje jasnog cilja da pomorska industrija do 2050. godine u potpunosti prijeđe na izvore energije s nultim stopama emisije, dodali su članovi inicijative.
Pomorski čelnici koji su potpisali inicijativu uključuju kompanije kao što su A.P. Moller – Maersk, MSC, Hapag Lloyd, NYK Line, Mitsui O.S.K. Lines (MOL), X-Press Feeders, naftne kompanije BP i Royal Dutch Shell, najveće luke poput luka u Rotterdamu, Londonu, Antwerpenu, Göteborgu, te Uprava Panamskog kanala.
Prošlog tjedna, britanska naftna kompanija BP i japanski NYK Line potpisali su memorandum o razumijevanju. Surađivat će na budućim rješenjima za gorivo i transport kako bi se provela dekarbonizacija u industrijskim sektorima.
Regent Seven Seas Cruises postupno se vraća u industriju krstarenja. Drugo kružno putovanje ove kompanije započet će njezin najnoviji kruzer Seven Seas Splendor, nakon prvog uspješnog krstarenja britanskim otocima kojim je započeo povratak kompanije u kruzing industriju. Tvrtka je također jučer počela prihvaćati rezervacije za svoj najnoviji kruzer koji bi trebao započeti s plovidbom krajem 2023. godine, piše The Maritime Executive.
Povratak kompanije u industriju započeo je 11. rujna ove godine, kada je Seven Seas Splendor od 55 498 bruto tona isplovio iz Southamptona. U službi je od početka 2020. godine, ali prvu sezonu prekinula mu je pandemija. Brod prima 750 putnika, što se smatra novim standardom u luksuznim krstarenjima.
Prva destinacija međunarodnog putovanja Seven Seas Splendor-a je Pirinejski poluotok, a putovanje završava u Barceloni. Nakon toga odradit će kružno putovanje po Sredozemlju, a u prosincu 2021. trebao bi biti premješten u Miami. Drugi luksuzni kruzer RSSC-a, Seven Seas Explorer, nastavlja plovidbu 16. listopada kada isplovljava iz Venecije, a odradit će dva putovanja po Mediteranu. Zatim će preko Atlantika otploviti u Miami prije početka sezone na Karibima. Tri druga RSSC-ova kruzera, Seven Seas Mariner, Seven Seas Navigator i Seven Seas Voyager nastavit će s plovidbom u prosincu, siječnju i veljači.
Regent se vraća u službu nakon usvajanja zdravstvenih i sanitarnih protokola kako bi se osigurala sigurnost gostiju i članova posade. Vjerni gosti Regenta u rekordnim brojevima rezerviraju mjesta za buduća krstarenja.
Tijekom svoje 29-godišnje povijesti Regent je dosljedno vodio industriju u podizanju standarda luksuznih putovanja.
Najnoviji kruzer, Seven Seas Grandeur, trenutno gradi Fincantieri u Italiji. Poput drugih sestrinskih brodova, novi Seven Seas Grandeur ugostit će 750 gostiju. Regent je nedavno predstavio svoj luksuzni dizajn, uključujući 15 kategorija apartmana, nove vrhunske restorane i Observation Lounge.
Regent je 22. rujna počeo prihvaćati rezervacije za uvodnu sezonu Seven Seas Grandeur. Brod počinje s plovidbom u studenom 2023. na Karibima, nakon čega slijede njegova putovanja Mediteranom.
Kako izgleda Seven Seas Splendor pogledajte u videu.
Dana 23. rujna 1641. godine na morsko dno otišao je jedan od najbogatijih brodskih tereta u povijesti. Radilo se o britanskom brodu imena Merchant Royal, koji je potonuo u oluji u blizini južne engleske obale, piše Povijest.hr.
Brod je nosio nevjerojatno bogatstvo: više od 37.000 kilograma zlata, oko 500.000 srebrnjaka i još oko 400 poluga meksičkog srebra. Po današnjim cijenama, samo navedenih 37.000 kilograma zlata vrijedilo bi desetak milijardi kuna (gotovo dvije milijarde dolara), a da srebro ni ne računamo. To ogromno blago još i danas čeka da bude otkriveno i izvađeno.
Brod je potonuo negdje oko britanskog rta Land’s End, što je ujedno i najzapadnija točka čitave Engleske. Rt nalazi se u engleskoj pokrajini Cornwall. Brod s blagom bio je na plovidbi iz španjolske luke Cadiz prema Antwerpenu, noseći plaću za vojnike koji su se ondje borili za Španjolsku.
Brod je još od prije bio prilično oštećen i propuštao je vodu, što je rješavano pomoću pumpi koje su vodu izbacivale van. Međutim, dogodilo se da su pumpe prestale funkcionirati, a brod je zahvatilo loše vrijeme. Počeo je tonuti i na kraju je završio na dnu mora. Pri potonuću je poginulo 18 osoba s broda, a 40 ih je spašeno. Zlato je bilo preteško da bi se iznijelo iz tonućeg broda, pa je izgubljeno.
Godine 2007. poduzeće Odyssey Marine Exploration organiziralo je operaciju namijenjenu pronalaženju blaga. Dosad nisu imali uspjeha u lociranju olupine Merchant Royala, ali su uspjeli izvaditi blago sa španjolskog broda Nuestra Señora de las Mercedes, vrijedno oko 500 milijuna dolara.
Danska kompanija A.P. Moller-Maersk mogla bi uskoro ući u poslovnu povijest svoje matične države. Ukupna ovogodišnja dobit koju bilježi kompanija mogla bi se uskoro približiti nevjerojatnom rezultatu – kombiniranim ciframa godišnjih dobiti u proteklih devet godina, piše gCaptain.
Kombinacija je to nekoliko ekstremnih čimbenika – uključujući uska grla u opskrbnim lancima uzrokovana pandemijskom potrošnjom – što je povećalo zaradu ove najveće svjetske kompanije. Kompanije je prošli tjedan po treći put u pet mjeseci ažurirala svoja financijska predviđanja za ovu godinu.
Kako pišu danski analitičari, Maerskov rezultat u 2021. bit će rekord u danskoj korporativnoj povijesti. Ovogodišnja dobit bit će otprilike tri puta veća od prethodnog Maerskovog rekorda iz 2014. godine i više nego dvostruko veća od rezultata farmaceutske tvrtke Novo Nordisk, najprofitabilnije danske tvrtke u 2020. godini.
Ovogodišnja neto dobit Maerska dosegnut će oko 16,2 milijarde dolara, prema prosječnoj procjeni sedam analitičara koje je Bloomberg anketirao nakon ažuriranja financijskih predviđanja 16. rujna. Prosječna procjena početkom godine iznosila je oko 3 milijarde dolara.
Maerskov profit u 2021. godini proizlazi iz privremenih fenomena i stoga je “malo vjerojatno” da će Maersk ili bilo koja druga danska tvrtka u narednim godinama uspjeti oboriti ovogodišnji nadolazeći rekord.
Gordon & MacPhail Generations 80 Year Old destilerije Glenlivet destiliran je 3. veljače 1940. godine. Gordon & MacPhail ga je sada, nakon punih 80 godina odležavanja, stavio na tržište kao najstariji single malt ikad buteljiran.
Whisky je posveta Georgeu Urquhartu i njegovu ocu Johnu koji su whisky napunili u bačvu 340 prije osam desetljeća. Obitelj je još uvijek vlasnik destilerije.
Glenlivet je whisky buteljirao 5. veljače 2020. na 44,9% ABV, a 250 dekantera u prodaju je izišlo ovoga mjeseca. Posebni decanter za ovaj whisky potpisuje arhitekt i dizajner Sir David Adjaye. Prvu bocu Generation 80 Year Old whiskyja prodat će Sotheby’s početkom listopada na aukciji čiji prihod će se donirati škotskoj dobrotvornoj organizaciji Trees for Life, za obnovu Kaledonske šume.
‘To što ovaj viski – najstariji single malt scotch ikad u bocama – ima toliko živopisan okus na 44,9% ABV, svjedoči o znanju koje se u mojoj obitelji prenosi s generacije na generaciju,’ rekao je Stephen Rankin, počasni direktor u Gordon & MacPhailu.
Ewen Mackintosh, izvršna direktorica tvrtke, dodala je: ‘Sazrijevanje single malt whiskyja tijekom osam desetljeća umjetnost je po mnogo čemu slična arhitekturi, gdje stvarate nešto što treba izdržati test vremena. Ni u jednom ni drugom ne može se žuriti.
Sir David i Gordon & MacPhail dijele predanost ulaganju u budućnost. Svi vidimo značaj stvaranja nečeg izuzetnog, ostavljajući naslijeđe budućim generacijama.”
Prije šest godina Glenlivet je na tržište pustio 75-godišnji single malt Mortlach 75 Years Old by Gordon & MacPhail, napunjen u bačvu 1939. godine po cijeni od 20.000 funti po boci.
Atlantska plovidba nakon osam godina naručila je novogradnje, javlja Dubrovački vjesnik.
Naime, kako su iz dubrovačkog brodara obavijestili Zagrebačku burzu, sukladno strateškom opredjeljenju u cilju modernizacije, ekologizacije i obnove flote, na sjednici Upravnog odbora Društva održanoj jučer, 21. rujna 2021. godine dana je suglasnost na ugovore o gradnji dvaju brodova i dvaju opcijskih brodova za prijevoz rasutih tereta nosivosti 82.000 DWT s brodogradilištem Jiangsu Hantong Ship Heavy Industry Co., Ltd.
Brodovi odgovaraju IMO Tier III i EEDI Phase 2 standardima. Odluka o aktiviranju opcijskih ugovora donijet će se u rokovima predviđenim ugovorom. Ukupna vrijednost investicije je približno 137 milijuna USD. Isporuka svih brodova predviđena je tijekom 2023. godine, poručuju iz Atlantske plovidbe.
Dana 22. rujna 1957. godine umro je japanski admiral Soemu Toyoda – posljednji zapovjednik Japanske carske mornarice. Naime, ta je divovska mornarica formalno ukinuta nakon Drugog svjetskog rata i danas više ne postoji, piše Povijest.hr.
Japan danas ima samo tzv. Pomorske samoobrambene snage, koje ipak nisu zanemarive, a raspolažu sa stotinjak brodova i oko 46.000 časnika i mornara. Unatoč napuštanju imena Japanska carska mornarica, te pomorske snage uvelike se naslanjaju na tradiciju carske mornarice (čak im je i pomorska zastava s izlazećim suncem istovjetna onoj iz Drugog svjetskog rata).
Soemu Toyoda promaknut je u čin punog admirala (jap. Kaigun Taishō) neposredno uoči Drugog svjetskog rata. Tijekom rata držao je mnoga važna zapovjedništva. Bio je zapovjednik tzv. Kombinirane flote – najjačeg dijela carske mornarice. Prethodnici na tom položaju bili su mu znameniti admirali Isoroku Yamamoto i Mineichi Koga, od kojih su obojica poginula u ratu.
Toyoda je potkraj rata preuzeo i najviši položaj u mornarici – načelnika Glavnog mornaričkog stožera. Taj stožer bio je na čelu goleme pomorske sile, koja je u ratu raspolagala flotama na širokom području od Tihog do Indijskog oceana. Admiral Toyoda bio je automatski i član Carskog glavnog stožera (stožer koji je odgovarao izravno caru) i Vrhovnog ratnog vijeća.
U Carskom glavnom stožeru postojala je konkurencija između kopnene vojske i mornarice. Generali kopnene vojske smatrali su da je najveći neprijatelj Japana SSSR, a mornarički admirali smatrali su da je more najvažnije područje operacija, željeli su da se više ulaže u mornaričko zrakoplovstvo itd.
Nakon japanske predaje, admiralu Toyodi prilično je blago suđeno. Na kraju je pušten na slobodu, na kojoj je poživio sve do svoje 73. godine.
S prvim danima listopada počinje nastava na pomorskim fakultetima u Republici Hrvatskoj, točnije na Pomorskom fakultetu Rijeka, Pomorskom fakultetu Split i na Pomorskim odjelima Sveučilišta u Zadru te Sveučilišta u Dubrovniku. Nastava će se održavati sukladno preporukama koje vrijede iz prošle akademske godine, pa će se, ukoliko bude velik broj studenata prvih godina, pristupiti nekom od modela disperzije studenata u više grupa, ili će se pak primijeniti model nastave na daljinu. Za sada su jedino na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Dubrovniku sigurni da će se nastava održavati uživo u prostorijama Sveučilišta, uz poštivanje svih epidemioloških mjera lokalnoga stožera, a na preporuku nadležnog Ministarstva znanosti i obrazovanja, potvrdio je to Pročelnik Pomorskog odjela dubrovačkog Sveučilišta, izv.prof.dr.sc. Žarko Koboević.
Osim teoretske nastave, studenti pomorskih fakulteta u Republici Hrvatskoj pristupaju i praktičnoj nastavi za vrijeme studija, u svrhu primjene teorijskih znanja u realnom prostoru i vremenu putem raznih pokaznih vježbi u posebno opremljenim učionicama, vježbalištima i na nautičkim te brodostrojarskim simulatorima.
Sve to zahtjeva famozna STCW Konvencija, prema kojoj obrazovni ciklus pomorskih zvanja ne može biti završen ukoliko student nije pohađao praktičnu nastavu. Dakle, kao što je već poznato, po završetku pomorskih preddiplomskih studija, u slučaju da je student redovito bio na praktičnoj nastavi, odnosno vježbama, uz diplomu prvostupnika dobiva i niz potvrdnica koje služe za konkuriranje u svijetu pomoraca.
Rezultati ankete
Prema anketi portala Pomorac.hr, čak 37,5% pomoraca koji su završili pomorske fakultete u Republici Hrvatskoj nije zadovoljno znanjem i vještinama stečenim tijekom školovanja.
Dakle, gotovo dvije petine pomoraca smatra da na fakultetima nisu naučili dovoljno o brodu i pomorstvu, što je zabrinjavajući podatak s obzirom da se na stotinu ljudi koji iziđu s diplomom sa fakulteta, njih trideset i sedam ne smatra dovoljno kompetentnim da u tom trenutku preuzmu najveće odgovornosti na brodu. Pretpostavka je da je razlog tomu taj što se mnogo stvari nauči u direktnom kontaktu s problematikom i pri individualnim iskustvima za vrijeme asistenture, odnosno kadeture u slučaju palube.
Graf 1 „Jeste li zadovoljni znanjem i vještinama stečenim tijekom pohađanja pomorskog fakulteta?“
Praktična nastava
Upravo problem praktične nastave pomorci ističu kao ‘rak ranu’ pomorskih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj. Usprkos činjenici da u izvedbenim planovima pomorskih fakulteta stoje stotine i stotine sati praktične nastave, preko 90% pomoraca poniklih iz hrvatskih sveučilišta navezanih na pomorstvo nisu zadovoljni količinom praktične nastave koja je predviđena u sklopu studiranja.
Možda je ovo i najšokantniji podatak budući pomorci kroz prvu i drugu godinu preddiplomskog studija gotova pola akademskog tjedna provedu na vježbama. Dakle, prema rezultatima ankete provedene na reprezentativnom uzorku, 4 od 10 budućih pomoraca nisu zadovoljni niti teorijskim niti praktičnim dijelom nastave. Usprkos težnjama ka standardizaciji i poistovjećivanju sa svjetskom klasom, negdje je očigledno zapelo. Gdje točno, rekli su sami pomorci, a odgovor donosimo u nižem dijelu teksta.
Graf 2 „Jeste li zadovoljni količinom praktične nastave koja se provodila na pomorskom fakultetu?“
Engleski jezik struke
Ono čime hrvatski pomorci zasigurno dobro barataju nakon završetka visokoškolskog obrazovanja jest engleski jezik struke. Gotovo petina ispitanika tvrdi da je na pomorskom fakultetu izvrsno usvojila engleski jezik, a preko 60% govori ga dobro ili vrlo dobro. Onih koji znaju dovoljno da bi se sporazumjeli je 15%, a tek 5% smatra da nedovoljno poznaje engleski jezik struke po završetku pomorskog fakulteta.
Stoga se može zaključiti da je nastava engleskog jezika veoma kvalitetna u sklopu pomorskog obrazovanja, ali i da je to jedan od prioriteta budućih pomoraca kojima je većinom krajnji cilj završiti svoju karijeru na nekoj od stranih kompanija.
Graf 3 „Koliko ste dobro usvojili engleski jezik struke na pomorskom fakultetu?“
Najteži kolegiji prema mišljenju pomoraca
Pitali smo pomorce sa fakultetskim diplomama i koji im je kolegij bio najteži te je li opravdano najteži. Većina je spomenula matematiku i tvrde da je apsolutno neopravdano najteža jer bi trebalo tu težinu prebaciti na stručne predmete. Pogledajmo neke od komentara:
Matematika, primijenjena matematika. To nema veze s pomorstvom i nije potrebno. Pod hitno izbaciti matematike bilo kakve vrste.
Matematika, ubijanje sa matricama, derivacijama i integralima, a najgora stvar nikad mi ništa nije tribalo, sferne trigonometrije je bilo doslovno 2 sata, školska . . .
Primijenjena matematika. Nema smisla je učit uopće.
Drugo mjesto težine zauzele su termodinamika i mehanika, a ispitanici većinom tvrde da su opravdano teški predmeti. No, ističu da su došli na fakultete sa nedovoljnim predznanjem, pa im je bilo teško u potpunosti razumijevati sadržaj kolegija, što bi se svakako popravilo da je na to stavljen veći naglasak za vrijeme srednjoškolskog obrazovanja.
Nautičari velik problem vide i u astronomskoj navigaciji, no za razliku od brodostrojara koji opravdavaju težinu termodinamike i mehanike, oni ne opravdavaju zahtjevnost astronomske navigacije. Od problematičnih i nepotrebnih predmeta navedeni su još i kolegiji iz pomorskoga prava te nastava o sredstvima pomorskog prometa za koju pomorci tvrde da je zastarjela. Nautičari tvrde da treba povećati kriterije za prolazak ispita iz stabiliteta broda i rukovanja teretom, a ukinuli bi elektrotehniku iz svoga izvedbenog plana. Većina je istaknula kako su velik problem i nerazumni profesori koji su ustrajni u svojim naumima o kvoti prolazaka, kao i o dizanju svojega kolegija u nebesa.
Prijedlozi pomoraca
Ispitanici ankete su zamoljeni da iznesu vlastite prijedloge izmjene obrazovnog sustava usmjerenog na pomorska zvanja i razmišljanja o svom akademskom školovanju, a prijedlozi i mišljenja su glasili ovako:
Vise prakse, veći naglasak na održavanje, a ne na konstruiranje brodskih uređaja.
Toliko glupih predmeta samo da se popuni program. A nemaju veze sa morem i pomorstvom.
Doslovno sve.
Reducirao bih program i kriterij prolaza matematike. Pojačao pojam stručnih predmeta, navigacije, teorije broda, stabiliteta, engleskog te nastave na simulatoru i školskom brodu.
Vise prakse, modernije obrazovanje, u skladu s dobom u kojem živimo.
Pomorski fakultet Rijeka uz moju volju i trud me izvrsno pripremio za izazove s kojima se suočavam trenutno na brodu kao strojar. Ne bih ništa mijenjao.
Prvenstveno bi trebalo uvesti da se nakon svake akademske godine MORA osigurati studentima nautike i brodostrojarstva minimalno 2 mjeseca prakse na brodu (nešto slično engleskom sistemu) te da to bude uvjet za daljnji nastavak studiranja. Naravno, za to postići trebali bi naši brodari imati mnogo veću flotu brodova u odnosu na trenutačno stanje, ali uz dugoročni plan i određene poticaje što iz privatnog, što iz ostalih fondova, moguće je.
Puno toga, 21, je stoljeće učimo stvari na fakultetu iz 19, stoljeća i s kojim se uopće ne susrećemo na brodu.
Uveo više nastave na simulatorima. Na brodu je nautičarima najbitnija navigacija i na tome se na fakultetu treba najviše raditi. Neki kažu da zato postoji tih 12 mjeseci na brodu, ali zašto sam onda išao na faks?
Osuvremeniti, riješiti se nepotrebnih kolegija koji su sami sebi svrha, riješiti se profesora koji su zadnji put bili na brodu prije 30 godina i misle da se i dalje sve radi kako su oni naučili, puno puno PUNO više praktične nastave. Moj magisterij je bio gubitak vremena jer ništa tamo naučeno nije pomoglo sa radom na brodu, a i dobar dio preddiplomskog je bio isti takav.
Pristup profesora i usvajanje novih programa. Uči se iz knjiga koja se bave materijom iz 80-ih godina.
Više prakse, više iskusnijih profesora, praćenje trendova i modernizacija u brodarstvu.
Promijenio bih profesore koji ne razumiju sami sebe.
Uvođenje prakse/kadeture u trajanju od 1-3 mjeseca tokom semestra na brodovima duge plovidbe u dogovoru sa hrvatskim brodskim kompanijama (Tankerska Plovidba, Atlantska Plovidba, Jadroplov). Da se piše iskustvo u matrikulu i da student/vježbenik otkrije sto ga očekuje iza diplomiranja jer riječi rijetko mogu opisati stvarnost plovidbe…
Više struke i mogućnost kasnijeg odabira paluba/makina kao sto ga imaju Danci i Francuzi.
Između godine, da se odrađuje kadetura, da kad završiš faks i kadetura bude gotova.
Više praktične nastave.. I zamijenio bih profesore koji nemaju veze s pomorstvom i na kraju predmeti kao matematika budu najteži na fakultetu.
Sve, 80% prakse, 20% teorije i smijeniti ove metuzaleme sa faxa, kao i ove korumpirane klošare. Tužno je da momci dođu sa faxa i ne znaju u kojem smjeru se vida zavidaje ili odvidaje. Nažalost, pretpostavljam da i dobar dio naših profesora to ne zna. Također, uz odrađenu praksu, momci bi znali otprilike kako koji uređaj izgleda, a ne da sve šta vide na brodu, prvi put u životu vide.
Više specijaliziranja za specifične vrste brodova, npr. Jack up, dp brodovi, dredgeri, port tugovi. I vise o različitim vrstama propulzije.
Više razumijevanja profesora, nismo svi isti i nećemo svi na brod nakon faksa. Malo ljudskosti i poštovanja.
Dekan pomorskog fakulteta mora biti bivši Kapetan ili Kapo.
Ukinuo ovaj spid tečaj jer mi koji smo studirali redovito smo potrošili vremena, novaca, živaca i morali smo baš naučit gradivo.
Praćenje novih tehnologija, a ne učenje o parobrodima i stvarima kojima je već davno bilo mjesto u muzeju. Literatura koju neki profesori koriste u predavanjima je toliko zastarjela u tehničkom smislu da može proći samo kao neki tehnički uvod a ne bit srž kolegija.
Sve. Zastarjeli program. Nema prakse. Uhljebi na pomorskom fakultetu u Xxxxxx. Dovode sinove i braću da rade. Profesori nemaju praksu. Na faksu nije opće bilo bitno znanje, nego znati se snaći.“
Većina ostalih prijedloga bila je upućena povećanju praktične nastave te okretanju ka pomorskoj budućnosti, a ne stalnim prebiranjem po prošlosti.
Zaključak
Pomorci tvrde kako pomorska visoka učilišta Republike Hrvatske ne mogu u stopu pratiti razvoj svjetskih trendova jer se oni naprosto mijenjaju tolikom brzinom da može doći do velikih izmjena unutar dvije godine, a netko je već odslušao dvije godine preddiplomskog studija i tehnički položio ono što se od njega tražilo tada. U suštini je najveći problem direktno suočavanje s problemima, a vrijeme je u svijetu kapitala uistinu novac.
Izgleda da su hrvatski pomorci u velikoj mjeri samokritični, a oni za kojima popravljaju razne greške svoje obrazovne sustave hvale do nebesa, pa se otvara problematika brendiranja hrvatskih pomoraca kao izuzetno kvalitetnog, stručnog kadra za upravljanje poslovima na moru.
Nekako je sva slava pomorske kvalitete otišla ka drugim zemljama koje uz već školovane pomorce razvijaju napredne pomorske autonomne sustave, dok hrvatska brodogradilišta još uvijek muče muku sa pitanjem gole egzistencije na skromnom tržištu. Pouka cijele priče je da oni koji na vrijeme nisu promijenili kurs u maloj razlici sada moraju dobrano okrenuti kormilo.
Činjenica tržišta rada je da Hrvatska proizvodi veoma dobre pomorce, no oni sami imaju želju biti najbolji i upravo su zato kritični spram sebe i sustava. To je jedna od najpozitivnijih stvari koja se jednoj zajednici može dogoditi, jer samodopadnost i divljenje minulom vremenu uvijek vodi u – propast.
Zadrani i turisti jučer su imali pravu atrakciju na Pozdrav suncu i Morskim orguljama vrijednu fotografiranja. U Zadar je doplovio Wind Surf, kruzer koji slovi kao jedan od najromantičnijih brodova na svijetu, piše eZadar.
Ovo plovilo dovršeno je 1989. godine i trenutno plovi pod zastavom Bahama. Dio je flote renomirane svjetske tvrtke Windstar cruises.
Brod je dug 187 metara, što ga čini jednim od najvećih jedrenjaka na svijetu. U Zadar je doplovio iz Grčke, u sklopu putovanja koje je započelo 8. kolovoza ove godine. Na svojih 6 paluba može primiti 342 putnika smještenih u 150 luksuznih kabina. O putnicima brine 210 članova posade.
Pet masivnih jarbola visoko je 50 metara. Za pogon koristi jedra, ali i motore koji mu omogućuju jednostavno uplovljavanje u sve luke.
Dana 20. rujna 1519. godine Ferdinand Magellan isplovio je s pet brodova i otprilike 270 članova posade na ekspediciju čiji će krajnji rezultat biti prvo oplovljavanje svijeta, piše Povijest.hr.
Isplovili su iz gradića Sanlúcar de Barrameda, na ušću rijeke Guadalaquivir u Španjolskoj. Do kraja godine došli su do Rio de Janeira, a zatim sljedeće godine nastavili put prema jugu.
Otkrili su prolaz koji se danas zove Magellanov. Prolaz je prvotno nazvan Prolaz Svih Svetih je Magellanova flota njime prolazila 1. studenog 1520. godine, na dan Svih Svetih. Izbivši na drugu stranu prolaza, našli su se na oceanu kojeg su nazvali Mar Pacifico (danas Tihi ocean) u značenju mirno more.
Do ožujka 1521. godine preplovili su Tihi ocean i došli do Filipina (ime dobili po španjolskom kralju Filipu II.). Na Filipinima je Magellan ubijen kad je pomagao jednom lokalnom vladaru u bitki protiv njegovih neprijatelja. Pogođen je kopljem od bambusa i zatim dotučen drugim oružjima.
Putovanje je nastavio Juan Sebastian Elcano. Bitno je naglasiti da Magellanu nije bio cilj oploviti svijet, nego samo pronaći zapadni put do Azije. On je, dakle, prije smrti postigao svoj cilj.
