Na London International Shipping Weeku 2025. (LISW25) održan je seminar pod nazivom „Maritime Charity Partners Supporting Shipping“, koji je stavio u prvi plan ulogu pomoraca u svjetskoj trgovini. Događaj je organizirao Merchant Navy Welfare Board (MNWB), a glavni govornik bio je kapetan Kuba Szymanski, glavni tajnik InterManagera.
Szymanski je otvorio raspravu pitanjem: „Zašto ne možemo brinuti jedni o drugima? Trebamo vlasnike brodova da prepoznaju naš trud – moramo slušati pomorce i izravno ih pitati: što vam treba, što možemo učiniti za vas?“ Naglasio je da pomorce treba voljeti i tretirati kao junake od najranijih faza karijere. „To je jedini način da privučemo mlade u našu industriju“, poručio je.
Tijekom seminara istaknute su četiri službene humanitarne organizacije LISW25: Merchant Navy Welfare Board, International Maritime Rescue Federation, Sir Thomas Lipton Foundation i Project Connect. Sve su posvećene poboljšanju uvjeta rada i života pomoraca.
Izvršni direktor MNWB-a, Stuart Rivers, pozvao je na konkretne korake: „Ovaj tjedan je o pretvaranju riječi u djela – moramo stvoriti trajne promjene koje poboljšavaju živote pomoraca.“
Događaj je moderirao kapetan Sir Ian McNaught, iskusni zapovjednik Cunardovih i Seabournovih brodova, poznat i kao posljednji kapetan legendarnog broda Queen Elizabeth 2 (QE2). McNaught je naglasio kako pomorske humanitarne inicijative nisu samo dobročinstvo, već ulaganje u stabilnost globalne trgovine.
LISW25 je i ove godine potvrdio svoju ulogu središnjeg mjesta okupljanja pomorskih lidera, ukazujući da bez motiviranih i cijenjenih pomoraca nema održivog razvoja brodarstva. Poruka iz Londona bila je jasna: pomorci su temelj pomorske industrije i zaslužuju tretman pravih junaka.
Treći napad američkih snaga na krijumčarske brodove kod Venezuele izazvao je zabrinutost među lokalnim ribarima
Trumpova administracija izvela je treći zračni napad na sumnjivi krijumčarski brod u međunarodnim vodama uz obalu Venezuele, pri čemu su poginule tri osobe. Time je broj smrtno stradalih u novoj američkoj kampanji presretanja krijumčara porastao na ukupno 17. Napad je potvrđen na predsjednikovoj platformi Truth Social, uz napomenu da američke snage nisu pretrpjele gubitke. Prethodna dva napada također su, prema medijima, izvedena dronovima pod zapovjedništvom američkih specijalnih snaga (SOCOM), bez prethodnog ukrcaja ili pokušaja uhićenja – što je značajan odmak od prijašnjih operacija Obalne straže u Karibima.
Pravni stručnjaci u Pentagonu upozoravaju na moguće posljedice za vojnike uključene u ove napade. Aktualna Autorizacija za uporabu vojne sile (AUMF) iz 2001. odnosi se isključivo na Al-Qaedu i povezane džihadističke skupine, ne i na narkokartele. Neki vojni odvjetnici i umirovljeni časnici JAG-a smatraju da ta ovlast ne pokriva akcije protiv krijumčara kokaina, unatoč tome što je Bijela kuća jednu venezuelansku bandu proglasila terorističkom organizacijom. Također se raspravlja o dosegu predsjedničkih ovlasti prema Članku II. Ustava SAD-a kada je riječ o uporabi smrtonosne sile protiv neboraca, navodi The Maritime Executive.
Stanovnici poluotoka Paria izjavili su za AP kako su poginuli vjerojatno bili ribari koji su povremeno radili za mreže krijumčara. S urušenim gospodarstvom Venezuele i iscrpljenim ribljim fondovima, mnogi lokalci preživljavaju upravo zahvaljujući povremenim „poslovima“ za narkokartele i trgovce ljudima. Prema riječima mještana, krijumčarski čamci lako se prepoznaju po izrazito snažnim višestrukim vanbrodskim motorima, znatno jačima od onih koje koriste pošteni ribari.
Napadi su izazvali strah među svim ribarima u regiji, a ne samo među onima povezanima s ilegalnim aktivnostima. Predsjednik Trump upozorio je venezuelanske ribare da „možda ne bi trebali izlaziti na more“, a ribolovna aktivnost u tom području prema anegdotama je već pala. Venezulanski Nacionalni akvatički institut uveo je zabranu ribolova izvan 30 milja od sjevernog dijela poluotoka Paria, dok je vojska obećala zaštititi interese ribara.
Usvajanje Net Zero okvira moglo bi odrediti smjer globalne dekarbonizacije brodarstva za desetljeća koja dolaze
Jedna od najvećih imena svjetskog brodarstva udružila su se protiv Međunarodne pomorske organizacije (IMO) neposredno prije ključnog glasanja o Net Zero okviru (NZF) u listopadu. Među njima su Frontline Johna Fredriksena, TMS Group Georgea Economoua, Capital Maritime Evangelosa Marinakisa, Angelicoussis Group i saudijski Bahri, a podržavaju ih i Dynacom, Dynagas, Centrofin, GasLog, Hanwha Shipping, Seapeak te Stolt Tankers. Brodari upozoravaju da bi predloženi paket mogao nametnuti „pretjerane financijske terete“ industriji i krajnjim korisnicima, piše Splash247.
Grčki ministar pomorstva Vassilis Kikilias prenio je iste zabrinutosti IMO-ovom glavnom tajniku Arseniu Dominguezu tijekom London International Shipping Weeka. Unatoč kritikama, Dominguez ostaje uvjeren da će okvir biti usvojen, ističući suradnju država članica i dosadašnju praksu dogovora. NZF predviđa uvođenje novih naknada na ugljik od 2027. u sklopu cilja postizanja nulte emisije do 2050.
Snažan udarac IMO-ovim planovima došao je i od Christophera Wiernickog, odlazećeg predsjednika i CEO-a American Bureau of Shipping (ABS), trećeg najvećeg klasifikacijskog društva na svijetu. Upozorio je da ne postoji jasan plan za opskrbu i skaliranje zelenih goriva te da LNG i biogoriva moraju biti ključni prijelazni energenti. Wiernicki je pozvao na „timeout“ i bolju usklađenost ambicije i realnosti, podsjećajući da su emisije i dalje 121% iznad razine iz 2008.
Sjedinjene Države, koje su već napustile travanjski sastanak IMO-a, intenzivno lobiraju protiv prijedloga, prijeteći odmazdnim mjerama poput tarifa i lučkih nameta. DNV je prošlog tjedna također naglasio važnost LNG-a, što je izazvalo kritike stručnjaka poput Tristana Smitha s UCL-a, koji smatra da klasifikacijska društva pokušavaju pritisnuti IMO.
Suprotno tome, koalicija Getting to Zero, koja okuplja više od 180 tvrtki i najveće svjetske brodare, pozvala je na usvajanje okvira kako bi se izbjegla investicijska nesigurnost i dugoročni troškovi. Patrick Verhoeven iz Međunarodne udruge luka i luka upozorio je da bi neuspjeh u listopadu otvorio put fragmentaciji tržišta i onemogućio postizanje klimatskih ciljeva.
Odluka u listopadu zahtijevat će dvotrećinsku većinu – 108 od 176 članica IMO-a. Kako stavovi postaju sve čvršći, sve je izglednije formalno glasanje, što je neuobičajeno za IMO i signalizira duboke podjele u industriji.
Rijeka Boat Show, prepoznat kao jedan od ključnih sajmova u regiji, ove će se godine održati od 25. do 28. rujna i obilježava impresivnih 41 godinu postojanja
Rijeka je prva u Hrvatskoj prepoznala važnost nautičkih sajmova, oslanjajući se na svoju dugu i bogatu pomorsku baštinu koja počinje još s proglašenjem Slobodne kraljevske luke prije više od 300 godina. Danas, u razdoblju novog uspona grada, Rijeka Boat Show povezuje povijest i suvremenu nautičku scenu.
Prošlogodišnje izdanje donijelo je rekordan broj izlagača, a svi prostori sajma bili su rasprodani. Isti trend nastavlja se i ove godine – organizatori očekuju 100 izlagača, a svi kapaciteti već su popunjeni. To potvrđuje da je Rijeka Boat Show postao nezaobilazno mjesto za one koji žele predstaviti svoje proizvode i usluge ili sklopiti konkretne poslove.
Rijeka Boat Show ističe se i najpovoljnijim omjerom uloženog i dobivenog među domaćim sajmovima. Niske cijene izlagačkih prostora i snažna marketinška vrijednost privlače brodograditelje, trgovce opremom, marine i turističke agencije. Uz to, posjetitelji mogu vidjeti brojne premijere, probne vožnje i prezentacije najnovijih tehnologija u svijetu nautike.
Incident je prouzročio evakuaciju plaža, zatvaranje glavnog lučkog mosta i štetu veću od pola milijuna dolara na obali
Kapo kontejnerskog broda MSC Michigan VII, Filipinac Fernando San Diego San Juan (61), priznao je krivnju u vezi s incidentom iz lipnja 2024. kada je brod nekontrolirano ubrzao u luci Charleston, Južna Karolina.
Prema američkom državnom odvjetništvu i spisima predanima saveznom sudu u Južnoj Karolini, kapo se na brod ukrcao u travnju 2024. i imao tek pet sati za handover – vrijeme koje je ocijenjeno krajnje nedostatnim za potpuno sagledavanje stanja strojarnice. Gotovo odmah uočio je da strojarski sustavi MSC Michigan VII pate od kroničnih problema, a neki su bili kritični za sigurnost broda.
Najveći izazov predstavljali su glavni zračni kompresori, ključni za pokretanje i kontrolu glavnog motora. Prvi kompresor imao je curenje ulja i zraka na sigurnosnom ventilu, što je moglo uzrokovati pad tlaka i kvar tijekom pokretanja. Drugi kompresor mogao je razviti samo oko 60 % svog kapaciteta, što je značilo da u slučaju kvara prvog, brod ne bi imao dovoljno komprimiranog zraka za sigurno manevriranje ili zaustavljanje motora. Bez pouzdane opskrbe zrakom, svaki manevar u uskom lučkom prostoru bio je potencijalno opasan.
Problemi nisu stali na kompresorima. Generatorima broda također je opadala snaga, što je više puta onemogućilo rad bow thrustera tijekom manovri. Uz to, sustav hlađenja imao je propuštanja, a takvi kvarovi u hlađenju mogli su uzrokovati pregrijavanje, oštećenje ležajeva i ozbiljan kvar glavnog motora.
Kvarovi su bili prijavljeni zapovjedniku broda, a potom je poslana obavijest i DPA-u. No, kada je MSC Michigan VII uplovio u Južnu Karolinu, brod nije izvijestio američku Obalnu stražu o ozbiljnim problemima. Još u travnju primijećen je i problem s glavnom makinom: okretaji koje je most tražio preko telegrafa nisu uvijek bili postignuti. Kako bi brod postigao željenu brzinu, posada je pribjegla ručnom podešavanju spojne šipke (linkage rod) koja povezuje regulator (governor) i gorivne pumpe.
Taj potez bio je vrlo rizičan – ako bi se spojna šipka nepravilno podesila, mogla je puknuti ili se odvojiti, što bi dovelo do gubitka kontrole nad dovodom goriva. Povrh svega, glavni motor koristio je niskoviskozno, niskosumporno gorivo koje je uzrokovalo curenja u injektorima i pumpama. To je značilo da je motoru trebalo više goriva da bi održao iste okretaje, što je povećavalo pritisak na regulator i spojne mehanizme.
Dana 5. lipnja 2024., MSC Michigan VII krenuo je iz Charlestona uz pilota na mostu. Nakon manevra okretanja, treći strojar je uočio da motor ne postiže tražene okretaje i napustio kontrolnu sobu kako bi ručno podesio regulator. Nedugo zatim spojna šipka se odvojila. Glavni motor je ostao bez pravilne regulacije i brod je počeo ubrzavati.
Kako su minute prolazile, MSC Michigan VII ubrzao je do 16–17 čvorova – više nego dvostruko iznad dopuštene brzine u luci. Brod od gotovo 304 metara dužine postao je nekontroliran. Lučke vlasti odmah su reagirale: most Arthur Ravenel Jr., glavna prometnica preko rijeke Cooper, zatvoren je za promet i evakuiran zbog mogućeg sudara. Obližnje plaže također su ispražnjene iz predostrožnosti.
Na brodu je zavladala napeta atmosfera dok je posada improvizirano popravljala spojnu šipku nastojeći povratiti kontrolu nad glavnom makinom. Uspjeli su ga zaustaviti neposredno nakon što je brod napustio luku. Potom je brod usidren i vraćen natrag na vez, gdje ga je američka Obalna straža (USCG) zadržala 44 dana.
Dan nakon incidenta kapo je istražiteljima USCG-a i Nacionalnog odbora za sigurnost prometa (NTSB) tvrdio da posada nije mijenjala podešavanja na regulatoru te da takve zahvate izvode samo kvalificirani tehničari. Nadalje, prišao je trećem strojaru i zatražio od njega da potvrdi tu verziju događaja. Ovi postupci sada su dio optužnice za opstrukciju istrage.
Prema sporazumu o priznanju krivnje, prijeti mu do šest godina zatvora i kazna od 250.000 USD za neprijavljivanje kvarova na brodu, te dodatnih pet godina i 250.000 USD kazne za opstrukciju pravosudnog postupka. Datum izricanja presude još nije određen.
Aroya kreće na novo krstarenje Crvenim morem, povezujući turske i egipatske luke s Jeddahom
Kruzer Aroya, s više od 2.300 gostiju i 1.500 članova posade, uspješno je ranije ovog tjedna prešao Sueski kanal, objavila je Sueska uprava kanala (SCA). Riječ je o trećem prolasku Aroye kroz ovaj ključni morski prolaz otkako je krajem 2024. ušla u službu za Aroya Cruises, piše Cruise Industry News.
Osama Rabee, čelnik SCA, naglasio je da ova plovidba pokazuje povjerenje brodara u kapacitet i spremnost kanala da prihvati sve vrste kruzera. Dodao je kako su od 2021. godine 69 kruzera prošla Sueskim kanalom te da SCA pruža posebne poticaje i popuste za kruzerske operatore kako bi potaknula promet i turizam.
Nakon prolaska, Aroya je nastavila plovidbu do Sharm El Sheikha, gdje je ostvarila tranzitni poziv. Brod je sredinom rujna započeo krstarenje iz Istanbula prema Crvenom moru, s planiranim pristajanjima u Turskoj i Egiptu. Plovidba traje osam noći i završava u saudijskom Jeddahu.
Dolaskom u Jeddah, Aroya će ponuditi nove itinerare po Crvenom moru i Saudijskoj Arabiji. Ovaj brod izgrađen 2017. ponovno će proći Sueskim kanalom 2026. godine, kada se bude vraćao u istočni Mediteran za svoju drugu sezonu krstarenja.
DNV je na London International Shipping Weeku predstavio deveto izdanje Maritime Forecast to 2050 i Energy Transition Outlook 2025, naglašavajući da pomorska industrija ulazi u fazu “od ambicija prema djelovanju”. Sve veći broj narudžbi za dvogorivne brodove i nove tehnologije pokazuje pomake, ali opskrba i infrastruktura znatno zaostaju.
Knut Ørbeck-Nilssen, izvršni direktor DNV Maritime, istaknuo je tri ključna trenda: geopolitičke izazove (poput situacija u Crvenom moru i Ukrajini), dekarbonizaciju te ubrzani razvoj tehnologija – od vjetropogona do umjetne inteligencije. Očekivano usvajanje IMO-ovog Net-Zero okvira bit će presudno za budućnost, a DNV procjenjuje da će Net-Zero fond godišnje primati između 10 i 15 milijardi dolara za podršku prijelazu.
Jedna od glavnih prepreka ostaje nedostatak goriva bez ugljika – DNV procjenjuje da će se opskrba morati povećati dvadeset puta. Ørbeck-Nilssen poziva na otvorenost prema svim opcijama, uključujući LNG kao prijelazno rješenje, uz naglasak na biometan i smanjenje ukupne potrošnje goriva. DNV predlaže “koridore za hvatanje ugljika”, s razvojem infrastrukture u 20 ključnih luka, što bi moglo smanjiti emisije velikih brodova za 20 %.
Analiza troškova pokazala je da će IMO okvir udvostručiti troškove, no uz prave strategije to je izvedivo. Bio-goriva se ističu kao jednostavnije i isplativije rješenje u usporedbi s plaćanjem kazni. Rasprava je naglasila da će prilagodba većih brodova biti lakša od manjih, dok brodogradilišta nemaju kapacitete za masovna rezanja i zamjenu flote.
Arsenio Dominguez, glavni tajnik IMO-a, potvrdio je da će okvir biti usvojen u listopadu, čime bi se industriji pružila veća sigurnost i potaknula ulaganja u zelenu infrastrukturu i tehnologiju.
Panamski kanal uvodi novi “NetZero Slot” u svom sustavu rezervacija prolaza, namijenjen brodovima s dvostrukim pogonom koji koriste ekološki prihvatljivija goriva. Cilj je potaknuti dekarbonizaciju pomorstva i dati prednost onima koji ulažu u čišću plovidbu.
Prva dodjela ovakvog termina održat će se 3. listopada, a odnosi se na tjedan tranzita od 2. do 8. studenoga. Od tog datuma nadalje, jedan tjedni termin bit će rezerviran isključivo za plovila koja ispunjavaju kriterije niskih emisija, piše Splash247.
Dobitnici NetZero Slota imat će slobodu odabira datuma prolaza unutar dodijeljenog tjedna, zajamčen prolazak kroz kanal u roku od 24 sata te uključen “just-in-time” servis. Također će moći mijenjati ili zamijeniti brod ekvivalentnih specifikacija, što im daje dodatnu fleksibilnost.
“NetZero Slot jasan je signal naše predanosti održivosti i konkurentnosti globalne trgovine. Ovim potezom želimo podržati naše klijente u prijelazu prema budućnosti s niskim emisijama,” izjavila je Ilya Espino de Marotta, zamjenica upravitelja i glavna direktorica za održivost Panamskog kanala.
Inicijativa dolazi dok brodarske kompanije globalno uvode goriva s manjim emisijama, suočene s rastućim zahtjevima regulatora i tržišta. Panamski kanal ovime pokazuje kako pametno upravljanje tranzitom može potaknuti održiviju budućnost plovidbe.
Pet godina nakon razorne eksplozije u bejrutskoj luci, bugarske vlasti privele su Igora Grečjuškina, ruskog brodovlasnika broda Rhosus, povezanog s 2.750 tona amonijevog nitrata – tereta koji je kasnije izazvao jednu od najvećih pomorskih eksplozija u povijesti.
Grečjuškin, koji posjeduje i ciparsko državljanstvo, zaustavljen je na aerodromu Vasil Levski u Sofiji po Interpolovoj tjeralici izdanoj od libanonskog suda. Bejrut sada priprema zahtjev za izručenje, dok istražitelji najavljuju da su spremni doći u Bugarsku ako izručenje bude odbijeno, piše Splash247.
Eksplozija 4. kolovoza 2020. usmrtila je najmanje 218 ljudi, ozlijedila više od 6.000 i izazvala štetu procijenjenu na milijarde dolara. Rhosus, brod pod moldavskom zastavom, bio je zadržan u luci zbog neplaćenih pristojbi i problema s motorom tijekom putovanja iz Gruzije u Mozambik. Teret je premješten u skladište, gdje je godinama bio pohranjen bez adekvatnih mjera sigurnosti.
Unatoč višegodišnjem bijesu javnosti i brojnim optužnicama, nijedan visoki libanonski političar još nije osuđen. Prvotni pokušaji suca Fadija Sawana da procesuira tadašnjeg premijera Hassana Diaba i ministre propali su pod političkim pritiscima. Novi predsjednik Joseph Aoun i premijer Nawaf Salam obećali su dovršetak istrage i dovođenje odgovornih pred lice pravde.
