Nedavno objavljena pravna tužba iznosi ozbiljne optužbe za zlostavljanje posade tankera Heroic Idun, koju su lokalne vlasti pritvorile u međunarodnim vodama, a zatim držale mjesecima bez ikakvih optužbi. U tužbi podnesenoj Međunarodnom sudu za pravo mora (ITLOS), država zastave tvrdi da su oružane snage Ekvatorske Gvineje nezakonito ukrcale brod i zlostavljale posadu, čime su prekršile njihova temeljna ljudska prava.
Dana 8. kolovoza 2022., Heroic Idun je plutao i čekao ukrcaj u blizini terminala Akpo, unutar nigerijske isključive gospodarske zone (EEZ). Te noći mu se približilo nepoznato plovilo koje je putem VHF-a kontaktiralo posadu, predstavljajući se kao ratni brod nigerijske mornarice. Nepoznato plovilo naredilo je Heroic Idunu da ga slijedi prema Bonny Fairway plutači ili će se u protivnom morati prisilno ukrcati na brod, piše The Maritime Executive.
Zbog straha od piratstva, zapovjednik je kontaktirao CSO-a, koji je preporučio da se plovilo tretira kao sigurnosna prijetnja. Zapovjednik je tada naredio polazak, te se Heroic Idun udaljio s pozicije u potrazi za sigurnošću. Nepoznato plovilo započelo je potjeru i više puta pokušalo izvršiti prisilni ukrcaj, no bez uspjeha; naknadno je potvrđeno da je riječ o nigerijskom ophodnom brodu Gongola.
Heroic Idun je zatim uplovio u isključivu gospodarsku zonu Ekvatorske Gvineje i nastavio plutati 10. kolovoza, čekajući daljnje upute za ukrcaj. Dok je još bio u međunarodnim vodama, prišao mu je ratni brod Captain David, koji je naredio tankeru da ga slijedi prema sidrištu Luba “radi istrage”.
Država zastave navodi da nikada nije bila obaviještena o presretanju i odvlačenju broda, koji je, prema međunarodnom pravu, pod jurisdikcijom Maršalovih Otoka dok se nalazi izvan 12-nautičke milje teritorijalnog mora.
Dana 14. kolovoza, zapovjednik i još četrnaest članova posade odvedeni su na kopno pod oružanom pratnjom. Dovedeni su u Malabo, gdje su ispitivani i pritvoreni u policijskoj postaji. Prema navodima iz tužbe Maršalovih Otoka, uvjeti u pritvoru bili su nehumani – pomorci su svjedočili premlaćivanjima drugih zatvorenika, uskraćeni su im hrana i pitka voda, sanitarni uvjeti bili su vrlo loši, a spavali su na podu, neki i bez madraca.
Na brodu je ostalo jedanaest članova posade koji su, unatoč nedostatku ljudi za minimalnu sigurnost, morali održavati sustave i spriječiti oštećenja plovila. Nadzirala ih je skupina od osam do deset pripadnika mornarice, za koje je posada tvrdila da su često bili pijani ili pod utjecajem droga.
Država zastave pokušala je intervenirati u slučaju nakon što je 26. kolovoza doznala za incident, no nije dobila nikakav odgovor. Posada Heroic Iduna ostala je zatočena bez optužbi te je bila podvrgnuta višestrukim ispitivanjima od strane nigerijskih, a ne ekvatorskogvinejskih vlasti, koje su željele saznati što je tanker radio kod platforme Akpo 8. kolovoza. Svi zahtjevi za pravnim zastupanjem bili su odbijeni.
Tijekom pritvora, pomorci su oboljeli od malarije, tifusa i gastroenteritisa, a mnogi su pokazivali znakove psihičke iscrpljenosti. Unatoč uplati „kazne” od 2 milijuna dolara koju je brodovlasnik platio kako bi oslobodio posadu, Ekvatorska Gvineja je dopustila nigerijskoj mornarici da preuzme brod i sve članove posade u sklopu neformalne ekstradicije. Dana 11. studenoga, protivno željama svih uključenih strana, brod i posada napustili su teritorijalne vode Ekvatorske Gvineje i prebačeni su na nigerijsko sidrište, gdje su bili pritvoreni pod optužbom za „lažno predstavljanje kao žrtve pomorskog kaznenog djela“ – rijetko primjenjiv zakon protiv piratstva. U svibnju 2023., brodovlasnik je platio dodatnih 15 milijuna dolara „odštete“ kako bi Nigerija pustila brod i posadu, nakon čega su konačno mogli napustiti zemlju.
„Ekvatorska Gvineja poduzela je mjere prisile protiv Heroic Iduna i njegove posade na otvorenom moru, uključujući prijetnju uporabom sile. Time je prekršila članak 92. Konvencije UN-a o pravu mora“, navodi se u podnesku Maršalovih Otoka. „Sve mjere koje je Ekvatorska Gvineja poduzela nakon nezakonitog postupanja na otvorenom moru bile su bez pravne osnove i stoga također nezakonite.“
Kao naknadu štete, država zastave traži povrat od 2 milijuna dolara „kazne“ plaćene ekvatorskogvinejskim vlastima, koja nije rezultirala oslobađanjem posade, te dodatno: 1 milijun dolara za troškove potpore posadi tijekom pritvora, 1,3 milijuna za operativne troškove broda, 15 milijuna dolara plaćenih Nigeriji za oslobađanje broda i posade, 1,1 milijun za repatrijaciju posade, 500.000 dolara za popravke broda, 20 milijuna za izgubljeni najam, 300.000 za dodatne ratne premije osiguranja te 650.000 dolara troškova pravnog postupka protiv Ekvatorske Gvineje. Osim toga, traži se odšteta od 2.000 dolara dnevno po članu posade za pretrpljene patnje – ukupno više od 40 milijuna dolara.
Saslušanja u ovom slučaju započinju ovoga tjedna i trajat će do sredine mjeseca.
