Njemački uređaj za šifriranje Enigma bio je zloglasno učinkovit.
Dana 9. svibnja 1941. godine dogodio se jedan od najvećih britanskih uspjeha u Drugom svjetskom ratu. Sam britanski kralj George VI. nazvao je tu akciju “najvažnijim pojedinačnim događajem u cjelokupnom ratu na moru”.
Britanci su, naime, uspjeli zarobiti njemačku podmornicu U-110, zajedno s potpuno očuvanim Enigma uređajem za šifriranje i s knjigom šifri.
Njemački uređaj za šifriranje Enigma bio je zloglasno učinkovit, sve dok njegovo funkcioniranje nije razbijeno zahvaljujući ovoj akciji. Njemačkom podmornicom U-110 zapovijedao je Fritz-Julius Lemp, s mornaričkim činom Kapitänleutnanta (odgovara otprilike današnjem hrvatskom činu poručnika bojnog broda).
Podmornicu U-110 otkrila je sonarom britanska korveta HMS Aubretia, a zatim su je dubinskim bombama napali britanski razarači HMS Bulldog i HMS Broadway.
Podmornica U-110 oštećena je pa je njemački zapovjednik bio prisiljen izroniti i narediti evakuaciju. Očekivao je da će podmornica sama potonuti, no kad je vidio da ostaje na površini sam je zaplivao natrag prema njoj u namjeri da je uništi zajedno s knjigom šifri koja je ostala na njoj.
U tom je pokušaju poginuo, a Britanci su došli u posjed podmornice, Enigme i knjige šifri.
Županijski zavod za javno zdravstvo prvi je u Hrvatskoj uvrstio pomorce na listu prioriteta za cijepljenje protiv covida, zajedno s turističkim djelatnicima i učiteljima. Prema neslužbenim podacima, Istra ima oko 700 pomoraca koji plove na domaćim i stranim brodovima, a koji se od srijede mogu prijaviti za cijepljenje u prioritetnoj skupini. U uvjetima pandemije, potvrda o cijepljenju uvelike će im olakšati ukrcaj i iskrcaj s broda, kao i putovanje avionom do destinacije ukrcaja ili pri povratku kući.; piše Glas Istre
Zaglavili na brodovima
Od početka pandemije novog koronavirusa, pomorci su se suočili s brojnim problemima i neizvjesnostima. Prošle godine mnogi od njih zaglavili su na svojim brodovima daleko od kopna, bez mogućnosti da pristanu u neku od svjetskih luka, a zbog prizemljenih aviona i zatvorenih granica, nisu mogli niti obavljati smjene posada brodova na vrijeme. Kad su ti problemi konačno riješeni i pomorci se vratili svojim kućama, a drugi krenuli konačno na brodove, već se počelo bilo govoriti o mogućnostima za njihovo cijepljenje. Premda to ne smije biti obvezujuće, niti se nekoga time može ucjenjivati pod cijenu otkaza ugovora o radu, pomorcima je zbog njihove sigurnosti i preveniranja problema tijekom plovidbe sugerirano da bi bilo poželjno da se cijepe. Zadnjih nekoliko mjeseci mnogi od njih neizvjesno su pratili hoće li dospjeti na vrijeme na red za cijepljenje, a tu mogućnost prva im je pružila Istarska županija.
Prema svim povratnim informacijama pomorci se uredno cijepe, za što se mogu javiti svom liječniku obiteljske medicine ili HZJZ-u. Pomorci nam osobno potvrđuju da, ukoliko iskažu želju, dobiju cjepivo u roku od par dana. Sindikat pomoraca Hrvatske je u više navrata pisao nadležnim ministarstvima i institucijama kako bi se pomorci uvrstili na prioritetnu listu za cijepljenje. Iako postoje mnoga zanimanja gdje su radnici u povećanoj opasnosti od zaraze korona virusom, pomorci su jedini koji mogu izgubiti posao ako se ne cijepe. Naime, pojedine strane kompanije već su cijepljenje uvrstile u Seafarer´s Medical Examination and Certificate, što znači da je obavezno. Poznato je da oko 16.000 hrvatskih pomoraca plovi na brodovima u međunarodnoj plovidbi. S obzirom na njihov nesigurni radno-pravni status, jer samo rijetki imaju stalne ugovore, pomorci bi mogli lako izgubiti posao kad ne bi imali mogućnost cijepljenja. Naglašavamo: mogućnost, jer inzistiramo na dragovoljnosti cijepljenja. Na svjetskom tržištu rada se permanentno vodi nemilosrdna bitka za radna mjesta, a pojedine države čine sve kako bi njihovi pomorci imali sve uvjete za redovne smjene članova posade broda, ističe Neven Melvan, glavni tajnik SPH te dodaje da je u ovom slučaju izostala pravovremena reakcija nadležnih institucija. Ipak, veseli ih činjenica da su pomorci napokon došli na red za cijepljenje.
Sigurnost od zaraze
Ova je vijest s iznimnim zadovoljstvom dočekana i u pulskom Alpha Adriaticu, te smatraju da je to dijelom rezultat inicijative i zajedničkih napora udruge hrvatskih brodara Mare Nostrum, Sindikata pomoraca Hrvatske i resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Iako još uvijek nema univerzalnog pristupa ovom problemu na međunarodnoj razini, naglašava direktor Alpha Adriatica Igor Budisavljević, cijepljenje pomoraca bi zasigurno trebalo imati pozitivan učinak te ne samo olakšati međunarodna putovanja i smjene pomoraca, nego i pružiti dodatnu zaštitu i sigurnost na brodovima u slučaju zaraze.
– U tijeku je anketa putem koje ćemo ispitati zainteresiranost pomoraca koji plove na brodovima kojima upravlja grupa Alpha Adriatic, a rezultate očekujemo za nekoliko dana. Kao i većina brodara, podržavamo pomorce u odluci da se cijepe i uvjereni smo da je većina profesionalnih pomoraca svjesna prednosti cijepljenja i zaštite koju ono pruža, posebice uzimajući u obzir rizike kojima su pomorci svakodnevno izloženi tijekom izvršavanja svojih redovnih radnih zadataka, ali i tijekom međunarodnih putovanja na ukrcaj ili na povratku svojim obiteljima u Hrvatsku, kaže Budisavljević.
Jučer nas je u 62. godini života napustio ravnatelj Pomorske škole Zadar, prosvjetar i vizionar, čovjek kojega je podjednako obožavala struka i opća javnost, ali i sami učenici, i to ne samo oni koji su pohađali Pomorsku školu, već svi učenici Zadarske županije jer se on zalagao za sve i svugdje, za dobrobit svakoga mladoga čovjeka bez obzira bio on usmjeren na pomorstvo ili na nešto sasvim drugo, Svetkova misija bila je pomoći svima.
Svetko Perković bio je osebujan lik, uvijek spreman i na ljubav i na „fajt“, ali „fajt“ za ono dobro, za ono za što se većinom ne dobiva lako, već je potrebno proći kroz trnje da bi se došlo do zvijezda. Upravo to je i činio Svetko Perković, pa je od Pomorske škole Zadar napravio svojevrsni brend. Tri tisuće i šest stotina četvornih metara prostora pretvorio je u pravi mali hram obrazovanja pomoraca u kojem je djelovalo pedeset zaposlenika škole, te još niz drugih kojima je Škola ustupala svoje prostorije. Škola je godišnje upisivala gotovo stotinu učenika u redovnom srednjoškolskom obrazovanju, te još niz onih koji bi dolazili na prekvalifikacije i doškolovanja, tako da praktički nema pomorca iz Zadra i okolice koji ne poznaje gospodina Svetka Perkovića.
Osim što je bio prosvjetar i vizionar, bio je i veliki menadžer, spretni upravitelj jedne srednje škole koja je postala sinonim za sve ono dobro što se događa u prvim zaposlenjima mladih ljudi i u stjecanju pomorskih kvalifikacija s obrazovanjem svjetske razine. Osim indirektne pomoći, pomagao je Svetko Perković i direktno, no nikada nije govorio da je pomogao on, već da su pomogli „oni“ – čitav kolektiv sastavljen od učenika Zadarske županije, djelatnika Pomorske škole i svih dobrih ljudi, a sebe je uvijek stavljao na posljednje mjesto.
Foto: Svetko Perković 057info
I tako je Pomorska škola Zadar pod ravnanjem Svetka Perkovića zadarskoj bolnici donirala sto tisuća kuna za borbu protiv epidemije, prije nešto više od godinu dana kupila joj je uređaj za oživljavanje, a to je samo kap u moru dobrih djela spram zdravstvenih ustanova. Inzistirao je Svetko i da se pomognu svi oni koji nemaju dovoljno, pa je tako škola konstantno financirala dvadesetak svojih i još nekoliko učenika drugih škola, pomagala u nabavci opreme i uređenju obrazovnih zgrada na području Županije i sudjelovala u svim humanitarnim akcijama na području grada Zadra.
I baš zato će Svetko Perković ostati u sjećanju prvenstveno kao dobar čovjek, kao drugi otac svojim učenicima i kao osoba s neopisivom željom za pomoć onima koje drugi baš i ne primjećuju, no Svetko je primijetio sve, od bolesnih do siromašnih, od onih kojima prokišnjava krovište do onih koji nemaju informatičke učionice.
Ispričao je jednom prigodom za portal Pomorac.hr kako je naganjao neke opasne tipove po gradu jer nisu učenicima isplatili zaradu od ljetnoga posla, išao je tamo gdje se nitko ne usudi i uvijek bio na strani pravde, pa se od njega ovih dana neće oprostiti samo zaposlenici i učenici, već cijele generacije kojima je omogućio nasmijaniju mladost.
Veliko hvala i posljednji pozdrav gospodinu Svetku, neka ga prati milost na njegovom posljednjem vijađu, onome u vječni sjaj.
Iskrena sućut obitelji i svim prijateljima u ime redakcije portala Pomorac.hr.
ovim putem Vas obavještavamo kako smo promijenili domenu i ime, čime pomorac.net postaje www.pomorac.hr – mreža svih pomoraca.
Nastavno na odlične poslovne rezultate, nove trendove u online poslovanju, sve veći interes i povratne informacije naših korisnika, njihovih preferencija, navika i želja – odlučili smo se za promjene kako bismo i dalje zadržali imidž glasila hrvatskih pomoraca.
Tim povodom promijenili smo dizajn portala, preselili na nove EU servere i najnovije verzije aplikacija, uveli rubriku Lifestyle, proširili rubriku Karijera, te napravili redizajn portala proširenjem sadržaja s ciljem još veće interakcije korisnika i konačno, napravili prelazak sa pomorac.net domene na www.pomorac.hr ime i domenu.
Jedna od također malo većih promjena je i to da zbog tehničkih poteškoća i modernizacije portala završavamo priču s Forumom kojeg će uskoro zamijeniti novo mjesto razbibrige, opuštanja i umrežavanja ljudi iz pomorskog sektora.
Pomorac.net pokrenut je 2007. godine, prvo kao forum za pomoć i povezivanje ljudi iz struke i svojevrstan hobi. 2008. godine forum prerasta u novinski portal i postaje pravna osoba, a 2009. godine nastaje Udruga pomoraca Hrvatske. Iako relativno kratkog vijeka, Udruga je povezala veliki broj iskusnih i kvalitetnih ljudi iz struke, proširila glas, te upozorila na probleme hrvatskih pomoraca i ono najvažnije, udružila se da pomogne mladim kolegama u pronalasku zaposlenja i važnih informacija.
2020. godine portal ostvaruje rekordan broj posjeta što nas je dodatno ohrabrilo za promjene u 2021. kojima, između ostalog, pomorac.net postaje pomorac.hr.
Danas tim portala ponosno broji 5 stalno zaposlenih osoba i nekoliko vanjskih suradnika, te najvažnije od svega, preko 80.000 jedinstvenih korisnika mjesečno i preko 24.000 pratitelja društvenih mreža.
Svima Vama se ovim putem zahvaljujemo na ukazanom povjerenju i uspješnoj suradnji. Zahvaljujući toj suradnji postali smo relevantan medij i jedini službeni portal za pomorstvo u Hrvatskoj i šire.
Nadamo se da ćete nas i dalje vjerno pratiti te da će portal Pomorac.hr – mreža svih pomoraca i dalje biti Vaše omiljeno odredište.
Mirno more i dobro zdravlje želi Vam Vaš Pomorac.hr team!
– Hrvatska želi od 1. lipnja početi primjenjivati digitalni zeleni certifikat, odnosno zelene covid putovnice koje će sadržavati informaciju je li osoba cijepljena, ima li negativan PCR test ili je preboljela covid – rekla je u četvrtak na sjednici saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije državna tajnica MUP-a Terezija Gras.
Iako je prvotno izjavila kako bi iskaznice trebale biti u funkciji od 26. lipnja, kasnije je istaknula da Hrvatska želi s njezinom primjenom početi već od 1. lipnja.; piše Jutarnji list
Riječ je o iznimno važnom dokumentu jer se bez njega ili nekog drugog na razini Europske unije priznatog COVID dokumenta od tog datuma više neće moći ući u Hrvatsku ili neku drugu članicu Europske unije.
Hrvatske vlasti žele što prije početi s primjenom tog dokumenta kako bi zbog turističke sezone omogućile što lakši dolazak stranih državljana u našu zemlju.
Njemački list Süddeutsche Zeitung (SZ) piše da Europska komisija priprema prijedloge koji bi europske tvrtke trebali zaštititi od nepoštene konkurencije iz Kine, a kao jedan primjer toga navodi se i Pelješki most, koji sredstvima iz EU fondova grade kineske tvrtke.
U srijedu je Europska komisija predstavila zakonodavni projekt čiji je cilj stvoriti mogućnost zabrane državnim subvencioniranim tvrtkama iz trećih zemalja preuzimanja tvrtki iz EU. Uz to, tvrtke podržane državnim novcem također bi trebale biti isključene iz natječaja za javne ugovore, piše Index, a prenosi Dalmacija danas.
Foto: Pelješki most / EdoStuffAviation/Dalmacija danas
Nelojalna konkurencija iz Kine?
U Njemačkoj su naročito kontroverzna kineska preuzimanja europskih tvrtki. Primjerice, mnogo je kritika izazvalo nekoliko milijardi teško preuzimanje tvrtke Kuka, jednog od vodećih proizvođača robota za industriju. Kupac je bila kineska tvrtka Midea.
Na području javnih ugovora, na primjer, činjenica da je kineskom konzorciju dodijeljen ugovor za izgradnju važnog mosta u južnoj Hrvatskoj (Pelješkog mosta, op.a.) potaknula je rasprave. Brojne velike europske tvrtke propustile su natječaj, a zatim su se požalile na nelojalnu konkurenciju.
Državne subvencije tvrtkama ubuduće će se morati objaviti
Prijedlog Komisije posebno predviđa da prije velikog preuzimanja u budućnosti strane tvrtke moraju otkriti jesu li posljednjih godina primile državne subvencije veće od 50 milijuna eura. To bi se onda odnosilo na sva preuzimanja tvrtki s prometom od 500 milijuna eura ili više.
Prilikom prijave za javne ugovore trebalo bi pak ubuduće objaviti državne subvencije s ugovorom obujma od 250 milijuna eura ili više. Uz to, nadzorni organi Europske komisije za konkurenciju žele biti u mogućnosti istražiti preuzimanja i dodjelu ugovora ispod graničnih vrijednosti na vlastitu inicijativu.
Hoće li se prijedlog provesti na isti način, sada ovisi o vladama država članica Europske unije i Europskom parlamentu. O zakonu će raspravljati sljedećih mjeseci, a zatim će se morati odlučiti o njegovom usvajanju, navodi SZ.
Sedmog svibnja 1774. godine rođen je Francis Beaufort, britanski admiral po kojem je nazvana Beaufortova ljestvica (skala) za ocjenjivanje jačine vjetra prema njegovim učincima. Prema toj se ljestvici jačina vjetra izražava pomoću 13 stupnjeva, od 0 do 12, zvanih boforima (beaufortima).; piše Povijest hr
Francis Beaufort rodio se u Irskoj kao potomak hugenotskih doseljenika iz Francuske. Već je u mladosti postao moreplovcem, a obrazovao se postupno. U ratnoj mornarici napredovao je osobito tijekom Napoleonskih ratova, a pri jednoj je akciji teže ranjen. Dospio je naposljetku do čina admirala i položaja službenog hidrografa Britanske kraljevske ratne mornarice.
Osmislio je ljestvicu za ocjenjivanje jačine vjetra, od oznake 0 za tišinu, 1 za lahor, 2 za povjetarac pa sve do oznake 12 za orkan. Admiral Beaufort bio je član Kraljevskog astronomskog društva, Kraljevske irske akademije, Kraljevskog geografskog društva i vrlo uglednog Kraljevskog društva.
U starijoj životnoj dobi primio je vitešku titulu pa je preminuo kao sir Francis Beaufort. U trenutku smrti, koja ga je zatekla 1857. godine u Sussexu, imao je 83 godine.
Pomorska bitka u Koraljnom moru vodila se između japanske carske mornarice i savezničke pomorske i zračne flote sastavljene od američkih i australskih snaga. Značaj ove pomorske bitke je u tome što se sukob vodio između nosača zrakoplova, a to je bila ujedno prva pomorska bitka bez topova u povijesti pomorskog ratovanja.
U pokušaju učvršćivanja stečenih pozicija u južnom Pacifiku, japanski je plan bio osvojiti zračnu bazu Port Moresby na Novoj Gvineji, kako bi lakše izveli invaziju na Australiju. Imperijalni generalni stožer odlučio se na invaziju na spomenutu luku, a angažirana japanska 4. flota carske mornarice u svom je sastavu imala dva nosača zrakoplova, jedan laki nosač zrakoplova, devet krstarica, 15 razarača, pet minolovaca, dvije podmornice, 12 transportnih brodova, tri topovnjače, jedan naftni tanker te, između ostaloga, 127 zrakoplova na spomenutim nosačima. Zapovjednik 4. flote carske mornarice bio je viceadmiral Shigeyoshi Inoue (1889. – 1975. godine).
Na suprotstavljenoj strani nalazila se američka brza borbena skupina nosača zrakoplova (Task Force 17), kojom je zapovijedao admiral Frank Jack Fletcher (1885. – 1973. godine). Spomenuta borbena skupina nosača zrakoplova u svom je sastavu imala dva nosača zrakoplova, devet krstarica, 13 razarača, dva naftna tankera i 128 zrakoplova na nosačima.
Suprotstavljene strane slale su eskadrile izviđačkih zrakoplova kako bi otkrile protivnikove položaje. Izviđačke eskadrile, i jedne i druge strane, otkrile su protivničke brodove rano ujutro 8. svibnja. Amerikanci su prvi pokrenuli napad. S nosača zrakoplova klase Yorktown poletjelo je 24 bombardera, šest lovaca i devet torpednih zrakoplova prema japanskim nosačima.
Foto: Bitka na Koraljnom moru/Povijest.hr
U napadu je oštećen japanski laki nosač zrakoplova klase Shokaku, koji je u kasnijem tijeku bitke potonuo (prvi japanski brod potopljen od početka rata na Pacifiku). U međuvremenu je trajao japanski napad s 33 bombardera i 18 torpednih zrakoplova u pratnji 18 lovaca. U napadu je nakratko izbačen iz stroja američki nosač Lexington, dok je nosač Yorktown bolje prošao.
Američki nosač Lexington nije se oporavio od posljedica japanskog napada, zbog gotovo cjelodnevne borbe s požarom koji je izbijao iz kotlovnice broda. Spomenuti nosač potonuo je 8. svibnja, što je označilo kraj pomorske bitke na Koraljnom moru. Japanski gubici u bitki na Koraljnom moru iznosili su 966 poginulih mornara, 92 uništena zrakoplova, a od brodova je potopljen laki nosač zrakoplova, razarač i tri mala ratna broda. Saveznički gubici iznosili su 656 poginulih mornara i 69 uništenih zrakoplova, a od brodova potopljen je nosač zrakoplova, razarač i tanker za naftu.
Osim što je ova pomorska bitka značajna po tome što nije došlo do sukoba brodova (u kojoj nije ispaljena nijedna topovska granata), nije bilo ni lansiranja torpeda u napadu suprotstavljenih brodova. Pomorska se bitka vodila najviše zrakoplovima, a od brodskih topova bili su korišteni samo oni protuzračni radi obrane od zračnih napada. Bombardiranja su se vršila iz zraka, a torpedni zrakoplovi preuzeli su ulogu torpednih napada razarača.
Pomorska bitka završila je neodlučno zbog povlačenja sukobljenih strana. Kada govorimo o taktičkoj razini, japanska flota odnijela je pobjedu jer su Amerikanci pretrpjeli teže gubitke. S druge strane saveznici su odnijeli pobjedu na strateškoj razini jer su zaustavili japansku invaziju na Australiju. Otada japanske snage nisu izvojevale značajnu stratešku pobjedu koja bi donijela prekretnicu u ratu na Pacifiku.
Ministar Oleg Butković predstavit će sadržaj podkomponente – Razvoj konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava unutar Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.
Predstavljanje će se održati u petak, 7. svibnja 2021. godine, u Rijeci (Lučka uprava Rijeka, Riva 1), s početkom u 14.00 sati.
Preduvjet za korištenje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost je usvojeni Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. koji u skladu s ciljevima Mehanizma obuhvaća reforme i investicije koje će se provesti u sljedećih pet godina.
Komponenta Gospodarstva obuhvaća investicije usmjerene ka jačanju konkurentnosti i inovativnosti gospodarstva kroz sustavno integriranje održivog razvoja, zelene i digitalne tranzicije. Jedan od glavnih ciljeva ove komponente je i razvoj konkurentnog, energetski održivog i učinkovitog prometnog sustava za što je osigurano ukupno 5,5 milijardi kuna.
Prometni sektor jedan je od najpogođenijih krizom uzrokovanom koronavirusom te je nužno dodatno usmjeriti napore na osiguravanje otpornog i snažnog prometnog sustava.
U zadarskoj luci Gaženica u četvrtak, 6. svibnja 2021. završeno je iskrcavanje više od 300 komada američke vojne opreme i sredstava koja su dan ranije dopremljeni brodom Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske “Hurst Point”, a koja će se koristiti u vježbi “Immediate Response 21”
