RANK: 2nd Engineer
VESSEL TYPE: LNG
SALARY: USD
CONTRACT: 3 months
JOINING DATE: Mid Sept 2025
ADDITIONAL INFORMATION: Experience required on MEGI and XDF vessels.
???? Send your application today: hr-csc-crewing@bs-shipmanagement.com
???? Or contact us directly: +385 21 322 860 / +385 21 322 862
???? Check out all our current vacancies at the link below and register on our platform to stay updated on future opportunities.
Glavna uprava za pomorstvo Indije (DGS) objavila je nacrt okružnice u kojem navodi 86 brodova na kojima su se, prema izvještajima, ponavljali slučajevi zlostavljanja posada, neisplaćenih plaća, loših radnih uvjeta i plovidbe bez potrebne dokumentacije. Odluka dolazi nakon što je Međunarodna federacija transportnih radnika (ITF) upozorila na rekordne razine napuštanja posada tijekom 2025. godine.
Prema navodima DGS-a, većina tih brodova nema minimalne obavezne dokumente, uključujući valjano P&I osiguranje, dok su posredničke agencije pokazale „slabu usklađenost“ u dokumentiranju statusa pomoraca. U mnogim slučajevima indijske vlasti nisu dobile odgovor ni od država zastava ni od luka gdje su brodovi zadržani.
Među brodovima koji su se našli na popisu ističe se produkt tanker Eagle S, uključen u slučaj u Finskoj gdje se istražuje namjerno povlačenje sidra i oštećenje podmorskih kabela. Uz njega, na listi su i generalni teretni brodovi, tankeri te jedan RoPax.
Nacrt okružnice nalaže agencijama da hitno prekinu regrutaciju indijskih pomoraca za te brodove te da organiziraju njihov iskrcaj u prvoj mogućoj luci i povratak u Indiju, uključujući isplatu plaća, zdravstvene i socijalne naknade. Agencije imaju 14 dana da dostave izvješće o statusu pomoraca i njihovim neisplaćenim pravima, uz prijetnju suspenzije ili ukidanja licenci.
Prema podacima ITF-a, tijekom 2025. zabilježeno je 2.648 slučajeva napuštanja posada na 259 brodova, što je znatno više od ukupnog broja u 2024. kada je bilo 3.133 pomorca napušteno. Riječ je o porastu od 87 posto u odnosu na 2023., što potvrđuje ozbiljnost situacije i potrebu za jačim međunarodnim nadzorom.
Španjolska je donijela odluku kojom se brodovima i zrakoplovima koji prevoze oružje ili vojni gorivo za Izrael zabranjuje pristajanje u španjolske luke i korištenje zračnog prostora. Odluka dolazi u kontekstu gotovo dvogodišnje izraelske vojne ofenzive u Gazi.
Premijer Pedro Sánchez poručio je kako postoji jasna razlika između obrane zemlje i, kako je naglasio, bombardiranja bolnica ili uskraćivanja hrane civilima.
Mjera Španjolske slijedi potez Turske, koja je krajem kolovoza zatvorila svoje luke za izraelske brodove te onemogućila turskim brodovima uplovljavanje u izraelske luke, uključujući i zabranu vojnog tereta za Izrael.
Na globalnoj razini već su zabilježeni brojni prosvjedi u lukama protiv isporuka oružja Izraelu, a sve veći broj lučkih radnika odbija sudjelovati u rukovanju takvim pošiljkama. Ova odluka Španjolske mogla bi dodatno zakomplicirati opskrbne rute i logističke tokove u istočnom Mediteranu, posebno za brodove koji redovito prevoze osjetljive terete kroz europske luke.
Na Trgovačkom sudu u Rijeci održava se ispitno-izvještajno ročište za stari „3. maj“, brodogradilište koje je ostalo dužno više od 167 milijuna eura. Glavni vjerovnik je Ministarstvo financija, s potraživanjem od 120,5 milijuna eura. No, kako pokazuju podaci stečajnog upravitelja Lorisa Raka, imovina brodogradilišta daleko je manja – vrijednost nekretnina procijenjena je na 17,1 milijun eura, dok je oprema i materijal procijenjen na tek 1,57 milijuna eura.
Iako je jasno da se većina vjerovnika neće uspjeti naplatiti, radnici bi mogli proći bolje. Njihova potraživanja, uključujući iznose koje zastupa Agencija za zaštitu radničkih potraživanja, iznose ukupno 2,58 milijuna eura. U usporedbi s milijunskim dugovima države i banaka, to je relativno mali iznos koji bi se mogao namiriti gotovo u cijelosti, piše Novi List.
Ključan izvor za namirenje radnika je dug pulskog brodara Alpha Adriatic prema „3. maju“, vrijedan 4,06 milijuna eura. Iako su na dio tog iznosa upisana založna prava OTP banke i tvrtke Strojopromet, preostali novac trebao bi biti dovoljan da radnici dobiju ono što im pripada.
Dodatna sredstva mogla bi se prikupiti i prodajom pokretnina – strojeva, opreme i materijala – ali stvarna vrijednost tek treba biti potvrđena od strane ovlaštenog vještaka. Stečajni upravitelj upozorava da se radi o imovini koja je pripremana za gradnju brodova, što umanjuje njenu tržišnu vrijednost.
Što se tiče države, iako Ministarstvo financija ima hipoteke na pojedinim trećemajskim nekretninama, uključujući i poznato prenoćište na Kantridi te objekt „Umorni radnik“, realni iznos koji će uspjeti naplatiti ostaje neizvjestan. Situaciju dodatno otežava nesređeno zemljišnoknjižno i katastarsko stanje.
Sudbina vjerovnika starog „3. maja“ još će se razjašnjavati na skupštinama i ročištima, ali jedno je sigurno – bivši radnici imaju najviše razloga za oprezni optimizam, dok će najveći vjerovnici poput države ostati bez većeg dijela svojih potraživanja.
Na početku 2025. godine svjetsko brodarsko tržište doživjelo je najveću promjenu u alijansama kontejnerskih linija u posljednjem desetljeću. Kako se nova mreža linija postupno ustalila, jasno se vidi tko su najveći dobitnici, a tko gubitnici među europskim lukama.
Prema analizi danskog konzultantskog društva Sea-Intelligence, nova raspodjela snaga na Azija–Europa rutama konsolidirala je promet u čvorištima poput Hamburga i Valencije, dok su luke poput Antwerpena i Tanger Meda izgubile dio ključnih servisa, piše Splash247.
Španjolska luka Algeciras bilježi umjeren rast ukupnog kapaciteta, premda uz manji prosječni kapacitet brodova. To pokazuje da preuzima novu ulogu u opsluživanju manjih servisa s većim brojem pristajanja. S druge strane, Pirej je zabilježio pad ukupnog nominalnog kapaciteta, iako mu sada pristižu veći brodovi – što Sea-Intelligence opisuje kao “kvaliteta umjesto kvantitete”.
Najveći dobitnik je Hamburg, koji je prema svim pokazateljima iz ove mrežne preraspodjele izašao jači nego ikad. Luka je ostvarila značajan rast u učestalosti poziva, prosječnoj veličini brodova i ukupnom kapacitetu. MSC, najveći svjetski brodar, sada drži 49% vlasničkog udjela u toj njemačkoj luci. Podaci Alphalinerja pokazuju da je Hamburg u prvih šest mjeseci ove godine ostvario rast pretovara od 9,3%, dosegnuvši 4,2 milijuna TEU-a. Posebno se ističe porast dolazaka brodova većih od 10.000 TEU-a za 50%, dok su oni najveći, preko 24.000 TEU-a, porasli za 30%.
Rotterdam, unatoč konkurenciji, i dalje ostaje vodeći europski kontejnerski hub s vlastitom ligom, no osjetan pad prometa u Antwerpenu i Tangeru ukazuje na gubitak ključnih servisnih linija i preusmjeravanje tereta prema jačim lukama.
Promjene izazvane novim savezima Gemini Cooperation, Premier Alliance, Ocean Alliance te samostalnim nastupom MSC-a jasno su pokazale novu geografiju kontejnerskog prometa u Europi – gdje se Hamburg etablirao kao glavni pobjednik, a nekoliko dosad dominantnih čvorišta gubi korak u utrci.
Dana 5. rujna 2025. godine u prostorijama Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Splitu potpisan je Sporazum o znanstveno-istraživačkoj, obrazovnoj, tehničko-stručnoj i poslovnoj suradnji između Pomorskog fakulteta i Hrvatskog hidrografskog instituta.
Sporazum su potpisali dekan Pomorskog fakulteta, dr. sc. Ivan Peronja, izv. prof., i ravnateljica Hrvatskog hidrografskog instituta, Vinka Kolić Bubić, mag. ing. admin. nav. Potpisanim Sporazumom obje institucije su potvrdile dosadašnje uspješno partnerstvo i dodatno osnažile suradnju temeljenu na zajedničkim istraživačko-razvojnim projektima, organizaciji znanstveno-stručnih skupova, edukaciji i praktičnom usavršavanju djelatnika te studentskoj praksi.
Cilj ovakve suradnje je jačanje povezanosti prakse, znanosti i istraživačkog rada, što doprinosi unapređenju djelatnosti obiju ustanova i razvoju pomorskih znanosti u Republici Hrvatskoj.
Svaka deseta kontejnerska pošiljka sadrži nedostatke koji mogu ugroziti sigurnost posade, brodova i okoliša – pokazuje najnovije izvješće Svjetskog vijeća brodara (WSC).
Prema podacima prikupljenim od inspekcija država luke, u 2024. godini 11,39% pregledanih pošiljki imalo je nepravilnosti. Riječ je o porastu u odnosu na 11% iz 2023., posljednje godine u kojoj je IMO objavljivao slične podatke. WSC je odlučio nastaviti seriju izvješća prekinutu od strane IMO-a, kako bi industrija imala uvid u stvarne trendove, piše Splash247.
Najčešći problemi odnose se na neprijavljene i pogrešno deklarirane opasne terete, neispravnu dokumentaciju i loše pakiranje. Takve greške mogu dovesti do ozbiljnih posljedica – od požara i eksplozija do prevrtanja brodskih kontejnerskih slojeva.
Predsjednik WSC-a Joe Kramek naglasio je kako sigurnost tereta počinje s ispravnim deklariranjem i pravilnim pakiranjem robe. “Više od jedne od deset pošiljki s nedostatkom pokazuje da su propusti prečesti. Time se u opasnost dovode posade, brodovi i okoliš”, upozorio je Kramek.
Posebno zabrinjava činjenica da trenutačno samo sedam država dostavlja podatke o inspekcijama, zbog čega WSC poziva na širu međunarodnu suradnju. Najavljeno je i pokretanje posebnog industrijskog programa koji bi trebao unaprijediti screening i inspekcijske postupke.
Primjeri nesreća poput požara na MSC Flaminiji, eksplozije na Maersk Honamu ili gubitka stotina kontejnera s ONE Apusa i XPress Pearla svjedoče koliko posljedice mogu biti teške kada se tereti skrivaju ili pogrešno prijavljuju. Lloyd’s Register navodi kako je upravo pogrešno deklariranje treći najveći uzrok nesreća na kontejnerskim brodovima.
WSC je svoja konsolidirana izvješća već dostavio IMO-ovu pododboru za prijevoz tereta i kontejnera, čija sjednica započinje upravo ovoga tjedna.
MOL planira do 2035. godine opremiti čak 80 svojih brodova tehnologijom Wind Challenger
Japanski brodar MOL predstavio je radikalni novi dizajn LNG broda s četiri Wind Challenger jedra. Riječ je o membranskom LNG carrieru kapaciteta 174.000 m³, razvijenom u suradnji s brodogradilištima HD Hyundai Heavy Industries i Samsung Heavy Industries. Oba projekta već su dobila odobrenje u načelu (AiP) od klasifikacijskog društva Lloyd’s Register, dok su sigurnosne procjene potvrđene od strane zastava Maršalskih otoka i Liberije, piše Splash247.
Glavna inovacija je ugradnja četiri 49 metra visoka Wind Challenger jedra od ojačane plastike, tehnologije koju MOL razvija već desetak godina. Za razliku od ranijih projekata gdje su na LNG brod bila predviđena samo dva takva jedra, novi dizajn omogućava njihovu optimalnu raspodjelu zahvaljujući premještanju zapovjedničkog mosta prema pramcu. Time se maksimalno iskorištava vjetar i smanjuje potrošnja goriva.
Prema preliminarnim izračunima, očekuje se da će brodovi ostvariti uštede goriva do 30% po putovanju, a prosječno 15–20% godišnje. Ovo bi značajno smanjilo operativne troškove, ali i emisije stakleničkih plinova, što je jedan od glavnih ciljeva globalne brodarske industrije.
MOL planira ugraditi Wind Challenger sustav na 25 brodova do 2030. godine, a do 2035. na njih čak 80. Trenutno su isporučena dva broda s ovom tehnologijom, dok je za devet novih već potvrđena instalacija.
Novi LNG brod bit će predstavljen na sajmu Gastech u Milanu, gdje će se brodarskoj industriji prikazati kao jedno od najnaprednijih rješenja u segmentu LNG prijevoza.
Teretni brod Thamesborg, dug 173 metra, ostao je nasukan u Arktiku na ruti između Lianyunganga i Baie-Comeaua. Nesreća se dogodila u Franklinovu tjesnacu, otprilike na polovici Sjeverozapadnog prolaza, jedne od dviju glavnih arktičkih pomorskih ruta.
Prema informacijama brodara, nizozemske tvrtke Wagenborg, nitko od posade nije ozlijeđen, a onečišćenje mora nije zabilježeno. Thamesborg je klase 1A, građen za plovidbu u prvoj godini leda tijekom ljetnih i jesenskih mjeseci, te redovito koristi Sjeverozapadni prolaz za povezivanje Azije i Sjeverne Amerike. piše gCaptain.
Ova arktička ruta skraćuje put između Kine i Kanade za oko 3.750 nautičkih milja u odnosu na tradicionalni prolaz kroz Panamski kanal, čime se štedi približno 14 dana plovidbe i, prema podacima brodara, smanjuju emisije za 40 posto. Međutim, ekološke organizacije upozoravaju da emisije u osjetljivom arktičkom okolišu mogu imati značajan lokalni utjecaj.
Kanadska obalna straža poslala je ledolomac CCGS Sir Wilfrid Laurier, koji je stigao na mjesto nesreće devet sati nakon dojave. Brod je ostao nasukan u stabilnom stanju, a angažirane su stručne ekipe za procjenu oštećenja i planiranje sigurne operacije odsukanja. Thamesborg u trenutku nesreće prevozio je teret karbonskih blokova za industrijsku upotrebu.
Plovidba Sjeverozapadnim prolazom posljednjih godina pokazuje ozbiljne izazove. Kanadske arktičke vode često su nedovoljno hidrografski obrađene, a nasukavanja nisu rijetkost. Podsjetimo, 2018. godine ruski ekspedicijski kruzer Akademik Ioffe nasukao se u Zaljevu Boothia, također na području Arktika, no zahvaljujući mirnom moru i brzoj intervenciji, incident je prošao bez težih posljedica.
Švedska brodarska kompanija Stena Bulk udružila je snage s norveškom tvrtkom Seasystems, podružnicom Scane specijaliziranom za sustave privezivanja plutajućih struktura, kako bi zajednički razvijali i nudili “jettyless” LNG infrastrukturu. Riječ je o rješenju koje omogućuje pretovar i skladištenje ukapljenog prirodnog plina bez gradnje tradicionalnih gatova.
Suradnja je formalizirana potpisivanjem sporazuma kojim se kombinira Stenina patentirana tehnologija produženog priveza za FSU/FSRU jedinice (EFM) i plutajućeg terminala bez gata (JFT) s dugogodišnjim iskustvom Seasystemsa u isporuci cjelovitih sustava privezivanja i prijenosa fluida za energetsku industriju, piše Offshore Energy.
Generalni menadžer za LNG u Stena Bulku, Göran Hermansson, istaknuo je da ove tehnologije predstavljaju značajan iskorak za fleksibilna i učinkovita rješenja uvoza i izvoza LNG-a: „U kombinaciji s ekspertizom Seasystemsa dodatno jačamo mogućnost isporuke sigurnih, pouzdanih i troškovno učinkovitih rješenja globalnom energetskom tržištu.“
Prema sporazumu, norveška kompanija dobiva ekskluzivna prava za plasman i implementaciju Steninih rješenja, dok vlasništvo nad patentima ostaje u rukama švedske tvrtke. Seasystems naglašava da su jettyless sustavi posebno korisni u regijama koje nemaju razvijenu energetsku infrastrukturu, jer za instalaciju trebaju samo odgovarajuću obalu ili offshore lokaciju s dovoljnom dubinom.
Tehnologija omogućuje skladištenje i pretovar LNG-a bez skupih betonskih i čeličnih konstrukcija, a primjenjiva je i u zahtjevnim uvjetima. Direktor Seasystemsa, Torkjell Lisland, naglasio je da ova suradnja otvara vrata za globalne projekte: „Zajedno možemo ponuditi cjelovita i ekonomična rješenja za terminale bez gata, prilagođena potrebama novih i postojećih klijenata.“
Podsjetimo, Seasystems je nedavno dobio narudžbu za opremu za privezivanje FLNG jedinica, dok je Stena Bulk prošle godine prodala svoj posljednji LNG carrier kako bi fokus preusmjerila na nova područja rasta. Još 2021. njihova podružnica Stena Power & LNG Solution udružila je resurse s Global Energy Storage (GES) radi razvoja logistike i skladištenja LNG-a.
Ova nova suradnja potvrđuje strateški zaokret Stene prema inovacijama koje mogu ponuditi brza i ekonomična rješenja za energetske projekte, što bi moglo biti od posebnog interesa za regije u razvoju i tržišta koja traže fleksibilnost bez velikih građevinskih ulaganja.
