O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 5

Trump poziva brodare da nastave plovidbu kroz Hormuški tjesnac unatoč rastućim napadima

0
Foto: Splash 247

Američki predsjednik Donald Trump pozvao je brodare i trgovačke brodove da nastave plovidbu kroz Hormuški tjesnac unatoč sve češćim napadima na komercijalnu plovidbu u tom području.

U razgovoru za američke medije Trump je poručio da brodovi ne bi trebali izbjegavati prolazak kroz tjesnac zbog sigurnosnih prijetnji. Prema njegovim riječima, trgovačka plovidba mora nastaviti funkcionirati jer je riječ o ključnom pomorskom pravcu za globalnu trgovinu energentima, piše gCaptain.

Ova izjava dolazi u trenutku kada pomorska industrija prolazi kroz jedno od najopasnijih razdoblja za civilnu plovidbu u posljednjih nekoliko godina. U području Perzijskog zaljeva, Omanskog zaljeva i Hormuškog tjesnaca posljednjih dana zabilježeni su raketni napadi, napadi dronovima te nekoliko eksplozija u blizini trgovačkih brodova.

Podaci organizacije UKMTO pokazuju razmjere pogoršanja sigurnosne situacije. Između 28. veljače i 8. ožujka zabilježeno je ukupno 13 incidenata povezanih s trgovačkim brodovima, uključujući deset potvrđenih napada i tri sumnjiva događaja u području Perzijskog zaljeva, Hormuškog tjesnaca i Omanskog zaljeva.

Najveću cijenu ove krize trenutačno plaćaju pomorci na trgovačkim brodovima. Prema informacijama Međunarodne pomorske organizacije, u napadima na brodove tijekom aktualne krize poginulo je najmanje sedam pomoraca, dok je više članova posada ozlijeđeno.

Među poginulima su i četiri pomorca koji su stradali kada je tegljač koji je pomagao oštećenom kontejnerskom brodu Safeen Prestige pogođen projektilima oko šest nautičkih milja sjeverno od Omana.

U drugom incidentu pogođen je tanker MKD Vyom, pri čemu je eksplozija i požar u strojarnici odnijela život jednog člana posade. Još jedan tanker, Skylight, pogođen je uz obalu Omana, a dio posade je ozlijeđen.

Zbog pogoršane sigurnosne situacije promet kroz Hormuški tjesnac naglo je pao. Velik broj brodova trenutačno čeka na sidrištima u Perzijskom zaljevu dok brodari procjenjuju sigurnosne rizike prije nastavka plovidbe.

Međunarodne pomorske organizacije upozoravaju da se tisuće pomoraca nalaze u izuzetno opasnoj situaciji dok obavljaju posao koji omogućuje nesmetan protok robe i energenata na globalnoj razini.

Kao odgovor na pogoršanu sigurnosnu situaciju, Hormuški tjesnac, Omanski zaljev i Perzijski zaljev službeno su proglašeni područjem ratnih operacija. Ta odluka aktivira dodatne zaštitne mjere za posade, uključujući ratne dodatke na plaću, veće odštete u slučaju smrti ili ozljede te pravo pomoraca da odbiju ukrcaj u takvo područje.

Japanski brodar MOL ulazi na europsko tržište offshore vjetroelektrana

0
Foto: MOL/Splash247

Japanska brodarska kompanija Mitsui OSK Lines (MOL), najveći brodar u Japanu, ulazi na europsko tržište offshore vjetroelektrana kroz novi projekt izgradnje specijaliziranih servisnih brodova.

MOL je odlučio zajedno s ciparskom brodarskom tvrtkom Schoeller Holdings sudjelovati u vlasništvu dva CSOV broda (Commissioning Service Operation Vessel). Riječ je o plovilima koja se koriste za podršku izgradnji, održavanju i radu offshore vjetroelektrana, piše Splash247.

Istovremeno je MOL najavio i preuzimanje udjela u hamburškoj kompaniji Deutsche Offshore Schifffahrt koja će upravljati tim brodovima. Plan partnera je kroz ovu platformu razvijati i dodatne projekte u sektoru offshore energije.

Tehničko upravljanje brodovima bit će povjereno kompaniji Columbia Shipmanagement, koja je također dio grupacije Schoeller Holdings. U istoj grupi nalazi se i poznata heavy-lift brodarska kompanija AAL.

Ovim projektom MOL prvi put ulazi u europsko tržište offshore wind servisnih brodova. Japanska kompanija već je ranije ušla u sektor SOV brodova u Tajvanu, no ovo je prvi takav projekt u Europi.

Europa posljednjih godina snažno razvija offshore vjetroelektrane koje su postale jedan od ključnih stupova energetske tranzicije. Zbog sve većeg broja projekata na moru raste i potražnja za specijaliziranim servisnim brodovima koji prevoze tehničare, opremu i pružaju logističku podršku na offshore instalacijama.

Schoeller Holdings je za potrebe ovog projekta već naručio četiri CSOV broda u kineskom brodogradilištu CSSC Huangpu Wenchong Shipbuilding. Dva od ta četiri broda bit će u zajedničkom vlasništvu s MOL-om.

Planirano je da novi brodovi budu isporučeni tijekom 2027. godine. Svaki brod bit će dug oko 96 metara i širok 20 metara te će moći primiti do 120 osoba, uključujući posadu i offshore tehničare.

EU kupila sav ruski arktički LNG samo devet mjeseci prije planirane zabrane

0
Foto: Ilustracija/Shutterstock

Samo devet mjeseci prije nego što bi Europska unija trebala uvesti potpunu zabranu uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG), europski kupci u veljači su preuzeli sve terete iz ruskog projekta Yamal LNG.

Prema dostupnim podacima, u veljači 2026. u europske luke stiglo je ukupno 1,54 milijuna tona LNG-a iz ovog arktičkog projekta. Teret je dopremljen u 21 isporuci, a po prvi put od travnja 2018. svaki tanker završio je u europskim terminalima. Već u siječnju europski kupci preuzeli su čak 93 posto proizvodnje Yamala, piše gCaptain.

Podaci organizacije Urgewald, temeljeni na analizama Kplera, pokazuju da Europa i dalje ostaje glavno tržište za ruski arktički plin, unatoč gotovo pet godina geopolitičkih napetosti i sankcija nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Prema riječima analitičara Sebastiana Röttersa iz Urgewalda, brojke iz veljače jasno pokazuju da Rusija trenutačno nema alternativno tržište za taj plin. Niti jedan tanker nije isporučio teret u Kinu ili druga azijska tržišta, dok su u veljači 2025. četiri isporuke išle prema Aziji.

Važnu ulogu u tom prometu i dalje imaju europske brodarske kompanije. Tankere koji prevoze LNG iz Yamala često operiraju kompanije iz Europe, dok osiguranje i logističke usluge također u velikoj mjeri dolaze iz europskog pomorskog sektora.

Statistika pokazuje da su brodari Seapeak iz Ujedinjenog Kraljevstva i grčki Dynagas prevezli 17 od ukupno 21 tereta tijekom veljače. Europske osiguravajuće kuće također pružaju ključnu pokrivenost za plovila uključena u ovaj promet.

Iako Europska unija planira uvesti potpunu zabranu uvoza ruskog LNG-a od 1. siječnja 2027., analitičari upozoravaju da bi tržišne okolnosti mogle zakomplicirati taj plan. Napetosti na Bliskom istoku i potencijalni poremećaji u Hormuškom tjesnacu već sada podižu cijene energije i stvaraju pritisak na opskrbu.

Zbog toga se u Bruxellesu sve češće spominje mogućnost da bi se planirane mjere mogle preispitati ako opskrba plinom postane ograničena, a cijene dodatno porastu.

Projekt Yamal LNG i dalje funkcionira bez većih prekida zahvaljujući specijaliziranoj floti Arc7 LNG tankera ledene klase koji omogućuju plovidbu tijekom cijele godine u arktičkim uvjetima. Zbog logistike i infrastrukture europske luke trenutačno ostaju najvažnije tržište za ovaj plin.

Dok politički planovi predviđaju prekid uvoza za manje od godinu dana, aktualne brojke pokazuju da Europa i dalje igra ključnu ulogu u izvozu ruskog arktičkog LNG-a.

RADIO OPERATOR – JACK UP BARGE

0

RANK: Radio Operator

TIP BRODA: Jack-up Barge

PLAĆA: 465 EUR/dan

DATUM UKRCAJA: 11.03.2026

TRAJANJE UGOVORA: 2/3 tjedna

DODATNE INFORMACIJE / UVJETI: Potrebno je prethodno iskustvo rada na Jack-up, te posjedovanje sljedećih certifikata: BOSIET/FOET, CA-EBS, OGUK, CAA, GMDSS i MIST

Pošaljite svoju prijavu već danas: croatia@orca-crew.com

Kontaktirajte nas izravno:
Ured: +385 51 33 64 97

APPLY NOW

Projekt u Zadru istražuje utjecaj divljih sidrišta na morski ekosustav

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Pomorski odjel Sveučilišta u Zadru nositelj je projekta mapiranja divljih sidrišta na području Zadarske županije. Riječ je o međunarodnom istraživačkom projektu u kojem sudjeluju znanstvenici iz više zemalja, a njegov je cilj ispitati utjecaj takvih sidrišta na morski okoliš te razviti održiva rješenja za njihovu regulaciju i sanaciju.

Na Jadranu plovi velik broj čarter plovila, luksuznih jahti i privatnih rekreacijskih brodica koje se, osim u lukama i marinama, često sidre i izvan službeno uređenih sidrišta. Takva sidrenja najčešće se odvijaju u nezaštićenim područjima, piše Slobodna Dalmacija.

„Divlja sidrišta najčešće nastaju u prirodnim, nezaštićenim uvalama koje su među nautičarima popularne zbog dobrog zaklona i atraktivnog krajolika. Posebno su izložena takvom pritisku područja s velikim brojem otoka i intenzivnim nautičkim prometom“, ističe voditeljica projekta, doktorica znanosti Astrid Zekić s Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru.

Zadarska županija upravo je jedno od takvih područja, zbog čega projekt obuhvaća mapiranje i analizu postojećih divljih sidrišta, ali i aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti te uvođenje konkretnih mjera za zaštitu morskog ekosustava.

„Posebna pozornost posvetit će se oštećenjima morskog dna i osjetljivih staništa, poput livada posidonije. Istraživanje planiramo provoditi uz pomoć dronova za snimanje iz zraka te podvodne ronilice koja će detaljno dokumentirati stanje morskog dna“, pojašnjava dr. Zekić.

Projekt se financira sredstvima Europske unije i trajat će četiri godine. U njegovu provedbu, uz znanstvenike, bit će uključeni i studenti, skiperi, čarter tvrtke, lokalno stanovništvo te drugi dionici.

Fincantieri isporučio novi kruzer Norwegian Luna: drugi brod proširene Prima Plus klase ulazi u flotu NCL-a

0
Foto: Cruise Industry News

Talijansko brodogradilište Fincantieri isporučilo je kruzer Norwegian Luna kompaniji Norwegian Cruise Line u brodogradilištu Marghera u Veneciji. Riječ je o drugom brodu nove generacije Prima Plus klase koji se gradi za ovu kompaniju.

Svečanosti primopredaje nazočili su Biagio Mazzotta, predsjednik Fincantierija, te Luigi Matarazzo, generalni direktor odjela za trgovačke brodove u Fincantieriju.

Norwegian Cruise Line i matičnu kompaniju Norwegian Cruise Line Holdings Ltd. predstavljali su Marc Kazlauskas, predsjednik NCL-a, Patrik Dahlgren, izvršni potpredsjednik zadužen za operacije flote i novogradnje, te Daniel S. Farkas, izvršni potpredsjednik i glavni pravni savjetnik., piše Cruise Industry News.

Norwegian Luna pripada proširenoj Prima Plus klasi i sestrinski je brod kruzera Norwegian Aqua koji je isporučen 2025. godine. Brod ima oko 156.000 bruto tona, dug je 321 metar te može primiti više od 3.550 putnika.

U odnosu na prethodnu generaciju brodova Prima klase – Norwegian Prima i Norwegian Viva – novi brodovi su približno 10 posto veći, što omogućuje više prostora za putnike i dodatne sadržaje na brodu.

Gradnja broda u posljednjim mjesecima uključivala je oko 3.000 radnika, među kojima su zaposlenici Fincantierija i brojnih partnerskih tvrtki uključenih u završne radove i opremanje broda.

Isporukom Norwegian Lune Fincantieri dodatno potvrđuje svoju snažnu poziciju u segmentu gradnje velikih kruzera, dok Norwegian Cruise Line nastavlja modernizirati flotu novom generacijom većih i tehnološki naprednijih putničkih brodova.

(VIDEO) Švedska zaplijenila brod iz ruske “shadow flote”, jedan član posade priveden

0
Foto: Screenshot/X

Švedske vlasti zaplijenile su teretni brod Caffa dug 96 metara i privele jednog člana posade nakon akcije presretanja u blizini Trelleborga u Baltičkom moru. Sumnja se da je brod plovio bez valjane zastave te da je prevozio ukradeno ukrajinsko žito.

Prema navodima švedske obalne straže, brod je praćen određeno vrijeme jer su postojale indicije da plovi pod lažnom zastavom Gvineje. U petak su na brod upali naoružani pripadnici obalne straže koji su se ukrcali iz helikoptera i s brzog patrolnog čamca.

Brod Caffa izgrađen je 1997. godine, a švedske vlasti tvrde da se nalazi i na ukrajinskoj listi sankcioniranih plovila. Prema dostupnim podacima, brod je posljednje putovanje započeo u Casablanci, a bio je na putu prema ruskom Sankt Peterburgu.

Navodi se i da je brod 2025. godine promijenio zastavu iz ruske u gvinejsku, no međunarodna baza podataka Equasis navodi da je registracija nevažeća.

Rusko veleposlanstvo u Stockholmu priopćilo je da je 10 od ukupno 11 članova posade ruskog državljanstva.

Švedska obalna straža potvrdila je da je jedan član posade priveden zbog sumnje na kršenje pomorskih propisa, sigurnosnih pravila na brodu te korištenje krivotvorenih dokumenata. Prema navodima vlasti, riječ je o ozbiljnom kaznenom djelu.

Daniel Stenling, zamjenik voditelja operacija švedske obalne straže, upozorio je kako stanje broda predstavlja potencijalnu prijetnju sigurnosti plovidbe, pomorskim rutama, lukama, ali i okolišu.

Dodatno zabrinjava činjenica da je brod izgubio klasifikaciju još u lipnju 2025. godine. Tijekom inspekcije države luke u Turskoj u travnju iste godine utvrđeno je čak 11 nedostataka, uključujući probleme vezane uz radne uvjete posade, pogonski sustav i navigacijsku sigurnost.

Ukrajinske vlasti tvrde da je brod u srpnju 2025. godine ukrcao žito u Sevastopolju na Krimu, teritoriju koji je pod ruskom okupacijom. Kijev takav teret smatra ukradenim.

Švedska transportna agencija pokrenula je inspekciju države luke kako bi se utvrdilo treba li brod službeno zadržati u luci. U međuvremenu je državno odvjetništvo preuzelo istragu koja se nastavlja dok je brod još na moru.

Iz švedske obalne straže poručuju da bi istraga mogla potrajati nekoliko dana, a ovisno o rezultatima moguće su novčane kazne ili kazneni postupci.

U posljednjih nekoliko tjedana sve je više europskih država koje odlučnije reagiraju na aktivnosti tzv. “shadow flote”, brodova koji često plove pod sumnjivim zastavama i izbjegavaju međunarodne sankcije.

Afrika sve važnija na karti globalnog kontejnerskog prometa: četiri najbrže rastuće rute povezane su s tim kontinentom

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Afrika sve snažnije ulazi na kartu globalnog kontejnerskog prometa. Najnoviji podaci organizacije Container Trade Statistics (CTS) za siječanj pokazuju da su četiri najbrže rastuće kontejnerske rute u svijetu povezane upravo s afričkim tržištem.

Analiza konzultantske kuće Sea-Intelligence dodatno potvrđuje taj trend. Prema njihovim podacima, Afrika je početkom godine zabilježila najveći međugodišnji rast i u uvozu i u izvozu kontejnerskog tereta u gotovo svim regijama svijeta, piše Splash247.

Posebno se ističe linija između Azije i Afrike. Podaci analitičke kuće Alphaliner pokazuju da je kapacitet flote na toj ruti u studenom prošle godine dosegnuo gotovo 2,2 milijuna TEU-a. Samo godinu dana ranije iznosio je oko 1,4 milijuna TEU-a, što predstavlja rast veći od 54 posto.

Kada se gleda šira slika, sve linije povezane s podsaharskom Afrikom činile su oko 8,1 posto ukupne svjetske kontejnerske flote, odnosno oko 2,68 milijuna TEU-a kapaciteta.

Veliku ulogu u ovom rastu ima i najveći svjetski kontejnerski brodar Mediterranean Shipping Company (MSC). Ova kompanija prošle je godine značajno povećala prisutnost na afričkom tržištu, posebno u zapadnoj Africi.

MSC je čak dio svojih najvećih brodova preusmjerio s tradicionalne linije Azija – Europa prema tržištu Azija – Zapadna Afrika. Zbog toga je prosječna veličina brodova na toj ruti porasla za oko 28 posto, s približno 6.300 TEU-a na više od 9.000 TEU-a.

Uz rast prometa, posljednjih godina diljem Afrike razvijaju se i novi veliki kontejnerski terminali i luke, što dodatno povećava interes globalnih brodara za taj kontinent.

Istodobno, najnoviji podaci ukazuju i na drugi trend u kontejnerskoj industriji – sve veći disbalans na liniji Azija – Europa. Prema Sea-Intelligenceu, omjer između tereta koji ide iz Azije prema Europi i onoga koji ide u suprotnom smjeru prvi je put premašio 4:1.

Europski izvoz pritom ostaje slab, što povećava troškove brodara zbog potrebe za povratom praznih kontejnera i dodatno utječe na ekonomiku linijskih servisa.

ITF i JNG: Hormuški tjesnac, Omanski i Perzijski zaljev proglašeni područjem ratnih operacija

0
Foto: Wikimedia commons

Međunarodna federacija transportnih radnika (ITF) i Zajednička pregovaračka skupina (JNG) objavile su da se Hormuški tjesnac, Omanski zaljev i Perzijski zaljev od sada smatraju područjem ratnih operacija (Warlike Operations Area – WOA). Odluka je donesena nakon izvanrednog pregleda Odbora za područja ratnih operacija Međunarodnog foruma za pregovaranje (IBF).

Ova oznaka predstavlja korak više u odnosu na raniju klasifikaciju područja visokog rizika, koja je uvedena početkom ožujka. Razlog je pogoršana sigurnosna situacija i povećana prijetnja trgovačkim brodovima i njihovim posadama.

U regiji je trenutačno zabilježen veliki poremećaj pomorskog prometa. Prema dostupnim informacijama, stotine brodova zadržane su u području Perzijskog zaljeva nakon što je tranzit kroz Hormuški tjesnac privremeno zaustavljen. Situacija dodatno naglašava razinu rizika s kojom se suočavaju civilne posade koje plove ovim važnim svjetskim pomorskim pravcem.

Proglašenje područja ratnih operacija donosi dodatne zaštitne mjere za pomorce koji plove na brodovima obuhvaćenim IBF sporazumima. Pomorci koji se već nalaze u tom području imaju pravo na dodatnu novčanu naknadu i mogu zatražiti repatrijaciju, uzimajući u obzir trenutačne operativne poteškoće.

S druge strane, pomorci kojima je naređeno da uplove u područje ratnih operacija imaju pravo odbiti takvu plovidbu te zatražiti repatrijaciju na trošak kompanije.

Prema pravilima IBF-a, za vrijeme boravka broda u području ratnih operacija primjenjuju se posebni uvjeti za posadu. Pomorci imaju pravo na bonus u visini 100 posto osnovne plaće za najmanje pet dana boravka u području, a isti se dodatak nastavlja isplaćivati za svaki dodatni dan.

U slučaju smrti ili trajnog invaliditeta uzrokovanog incidentima u tom području, predviđena je dvostruka odšteta. Pomorci također imaju pravo odbiti ulazak u ratnu zonu uz repatrijaciju i naknadu u visini dvomjesečne osnovne plaće.

IBF je ujedno preporučio brodarima da uvedu dodatne sigurnosne mjere na brodovima, na razini koja odgovara ISPS sigurnosnoj razini 3.

ITF i JNG ističu kako sigurnost pomoraca mora ostati prioritet. Upozoravaju i na dodatne poteškoće vezane uz repatrijaciju jer je velik dio zračnog prostora u regiji zatvoren, što znatno otežava organizaciju smjena posada.

Hormuški tjesnac jedna je od najvažnijih pomorskih ruta na svijetu kroz koju prolazi velik dio globalne trgovine energentima. Zbog toga stabilnost u toj regiji ima izravan utjecaj ne samo na pomorce i brodare nego i na globalne opskrbne lance.

Oznaka područja ratnih operacija ostat će na snazi, ali će se situacija redovito preispitivati kroz tjedne procjene Odbora za ratne operacije IBF-a.

Hrvatskim pomorcima u državama Bliskog istoka dostupni kontakti za pomoć i repatrijaciju

0
Foto: MMPI

Zbog sigurnosne situacije u dijelu država Bliskog istoka, hrvatskim pomorcima koji se nalaze u tom području dostupni su kontakti diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske kojima se mogu javiti ako su zainteresirani za repatrijaciju u Hrvatsku ili trebaju konzularnu pomoć.

Pomorci koji se nalaze u Ujedinjenim Arapskim Emiratima mogu se obratiti Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Dubaiju.
Dežurni telefon: +971 50 905 5980
Telefon: +971 4 701 8300
Email: registar.dubai@mvep.hr
Email: croconsulate.dubai@mvep.hr

Za pomorce koji se nalaze u Kataru i Omanu nadležno je Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Državi Katar.
Telefon: +974 3311 1526
E-mail: croemb.doha@mvep.hr

Pomorci u Bahreinu i Kuvajtu mogu kontaktirati Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Kuvajtu.
Telefon: 00965 253 88 705
E-mail: croemb.kuwait@mvep.hr

Za pomorce koji se nalaze u Saudijskoj Arabiji, Jordanu, Libanonu i Siriji nadležno je Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Egiptu (Kairo).
Dežurni telefon: +20 128 140 0344
Telefon: +20 2 2738 3155
E-mail: crocons.cairo@mvep.hr
E-mail: croemb.cairo@mvep.hr

Osim toga, pomorci se mogu izravno obratiti i Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske na adresu:
konzularni.poslovi@mvep.hr