O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 62

Rusija pokrenula drugu liniju Arctic LNG 2 – prvi tanker ukrcao teret

0
Foto: Novatek/gCaptain

Dolazak kineskih tankera po arktički LNG pokazuje kako sankcije nisu zaustavile ruski izvoz

Rusija nastavlja širiti svoje kapacitete za ukapljeni prirodni plin na Arktiku. Više od godinu dana nakon što je druga proizvodna linija dopremljena na poluotok Gydan, LNG tanker ice klase Christophe de Margerie obavio je prvi ukrcaj na Terminalu Utrenniy u sklopu projekta Arctic LNG 2, piše gCaptain.

Tanker, izvorno građen za susjedni Yamal LNG, privezao se uz tzv. Train 2 22. rujna. Satelitske snimke potvrđuju da je ukrcaj obavljen, što znači da je Novatek, većinski vlasnik postrojenja, uspio riješiti tehničke probleme nastale zamjenom zapadnih plinskih turbina električnim pogonom zbog sankcija dobavljača.

Satelitska snimka broda Christophe de Margerie uz Train 2 projekta Arctic LNG 2, 22. rujna 2025. (Izvor: Sentinel 2/gCaptain)

Pokretanje druge linije dolazi samo nekoliko tjedana nakon što je Moskva našla prvog kupca za LNG s oznakom sankcioniranog tereta. Više od godinu dana do milijun tona plina plutalo je bez kupaca spremnih prekršiti američke mjere. U kolovozu je LNG tanker Arctic Mulan iskrcao prvi teret u kineski Beihai terminal, a u međuvremenu je uslijedilo još pet isporuka.

Kinesko prihvaćanje LNG-a s projekta Arctic LNG 2 jasno signalizira produbljivanje energetskih veza s Rusijom te istovremeno stavlja na kušnju američku sposobnost provedbe sankcija. Dok su američki senatori u pismu državnom tajniku Rubiju i ministru financija Bessentu upozorili da popustljivost prema Kini potkopava napore za pritisak na Kremlj, Bijela kuća zasad nije najavila nove mjere protiv ruskog LNG sektora.

Unatoč simboličnom uspjehu, projekt se suočava s ozbiljnim ograničenjima. Obje proizvodne linije rade s upola kapaciteta, treća je obustavljena, a manjak tankera klase Arc7 prijeti zatvaranjem ili značajnim smanjenjem proizvodnje s dolaskom zimskog leda. Trenutno je dostupan samo Christophe de Margerie, dok se Aleksey Kosygin još nalazi u remontu. Tek s dva plovila Novatek bi mogao održati tjedna ukrcavanja, što bi značilo proizvodnju oko 3,5 milijuna tona godišnje.

IMPA upozorava: rješenja za “remote” pilotažu još uvijek nedovoljno zrela

0
Foto: Wikimedia Commons

Međunarodna udruga pomorskih pilota (IMPA), u suradnji s Kanadskim Nacionalnim centrom stručnosti za pilotiranje (NCEMP) i Kanadskom obalnom stražom, objavila je prvo izvješće o tehničkoj spremnosti rješenja za daljinsko pilotiranje brodova.

Izvješće je pokazalo da su ponuđena rješenja dala uvid u ono što bi u budućnosti moglo biti moguće, no prije prelaska na probne faze u obveznim pilotnim područjima moraju se prevladati brojni izazovi.

Najveći rizici povezani su s nedostatkom rezervnih sustava, sprječavanjem oslanjanja na samo jedan izvor podataka te omogućavanjem svih ključnih zadaća pilotiranja – od izbjegavanja sudara, precizne navigacije i manevriranja u blizini infrastrukture, do koordinacije s VTS-om, tegljačima i lučkim službama.

Izvješće ističe da pouzdana komunikacija mora omogućiti verbalnu i video vezu pilota s kapetanom i mostom, kako bi se održalo povjerenje i jasnoća u prijenosu uputa. Upozorava se i na opasnost pretjeranog oslanjanja na GNSS signale, jer bez optičkih sustava i mogućnosti samostalnog očitanja radara pilotima nedostaju ključne informacije za sigurnu plovidbu.

Također je naglašeno da postojeći brodski VDR nije dizajniran za ulogu u daljinskom pilotiranju te bi bilo nužno razviti namjenske sustave koji pilotu pružaju podatke kao da se fizički nalazi na mostu.

Predsjednik IMPA-e, kapetan Simon Pelletier, poručio je da industrija mora izbjeći „umjetna ograničenja tehnologije“ kako bi probne faze donijele realne rezultate. Iz NCEMP-a dodaju da proizvođači trebaju jasnije ciljeve i zahtjeve kako bi se razvio minimalno održiv sustav koji se može koristiti u budućim testovima.

Nova, detaljnija verzija zahtjeva za rješenja bit će objavljena krajem 2025., a Kanadska obalna straža ističe da je riječ o projektu koji će pomoći u oblikovanju budućih navigacijskih usluga i jačanju međunarodne suradnje.

Icon of the Seas 5 u gradnji, Icon 6 i 7 na čekanju – Royal Caribbean otkriva planove

0
Foto: Thomas P. Illes/Marinetraffic

Royal Caribbean Group potpisao je okvirni sporazum s brodogradilištem Meyer Turku, kojim osigurava gradnju brodova u Finskoj tijekom sljedećeg desetljeća. U sklopu dogovora potvrđena je i gradnja petog broda klase Icon, koji bi trebao biti isporučen 2028. godine, uz dodatne opcije za šesti i sedmi brod iste serije.

Jason Liberty, predsjednik i izvršni direktor Royal Caribbean Groupa, istaknuo je da će nastavak suradnje omogućiti razvoj inovativnih brodova koji će oblikovati budućnost kruzera sve do 2036. godine, piše Cruise Industry News.

Osim proširenja Icon Classa, sporazum predviđa i početak razvoja potpuno nove klase brodova koja bi trebala obilježiti sljedeću eru u industriji putničkih brodova.

Casimir Lindholm, direktor Meyer Turkua, naglasio je da ovaj dogovor donosi sigurnost dugoročnog planiranja te potvrđuje ključnu ulogu finskog brodogradilišta u globalnoj industriji. Finska vlada također je pozdravila sporazum, istaknuvši njegov značaj za nacionalno gospodarstvo, otvaranje novih radnih mjesta i jačanje pomorskog klastera.

Dosad su iz Turkua već isporučena dva broda klase Icon – Icon of the Seas (2024.) i Star of the Seas (2025.), dok je treći, Legend of the Seas, planiran za ljeto 2026. Četvrti brod trebao bi stići 2027., a s novim dogovorom potvrđen je kontinuitet gradnje do najmanje 2028. godine, uz mogućnost daljnjeg širenja flote.

Posada bulkera “Eleen Armonia” tri mjeseca bez plaće u Nigeriji

0
Foto: Dmitri Timchenko/Splash247

Posada bulkera Eleen Armonia, broda izgrađenog 2008. godine koji plovi pod liberijskom zastavom, već je više od tri mjeseca zarobljena u Nigeriji bez isplaćenih plaća. Pomorci tvrde da su njihovi ugovori istekli, ali vlasnik broda odbija organizirati repatrijaciju ili smjenu posade.

Posada tvrdi da su više puta alarmirali Liberijski registar, Nigerijsku pomorsku uniju i P&I osiguratelja, no odgovora i dalje nema.

„Napušteni smo bez plaće od lipnja 2025. Naše obitelji pate, a mi nemamo nikakve informacije kada će ova situacija završiti. Hitno pozivamo liberijsku zastavu, nigerijske vlasti i međunarodne organizacije da interveniraju,“ poručio je predstavnik posade.

Prema podacima Equasisa, brod Eleen Armonia nosivosti 55.522 dwt u vlasništvu je i pod upravom bugarske kompanije Eleen Marine. Posada traži hitnu međunarodnu pomoć kako bi im se osigurala isplata zaostalih plaća i siguran povratak kući.

Prekomjerna izgradnja flote LNG tankera prijeti financijskim gubicima do 2035.

0
Foto: Ilustracija/Shutterstock

Novo istraživanje UCL Energy Institutea i Kuehne Climate Centra (KCC) pokazuje da bi čak 48 milijardi dolara uloženih u LNG prijevoznike moglo biti otpisano do 2035. godine. Razlog je nagla ekspanzija flote koja daleko nadmašuje projekcije potražnje, čak i u scenarijima visokog korištenja fosilnih goriva.

Za razliku od naftnih i LPG tankera, koji u određenoj mjeri mogu mijenjati vrste tereta, LNG prijevoznici imaju ograničene opcije. Njihov visoki trošak gradnje i specijalizirani dizajn čine ih teškim i skupim za prenamjenu. Time se smanjuje njihova dugoročna konkurentnost.

Analiza je pokazala i da je financijski rizik posebno koncentriran u deset vodećih brodarskih država, među kojima su Japan, Južna Koreja, Grčka, Norveška, Singapur i Kina. Procjenjuje se da čak 75 % vrijednosti flote fosilnih prijevoznika stoji na bilancama kompanija iz tih zemalja.

Dr. Marie Fricaudet iz UCL-a naglasila je da je u izračun po prvi put uključena mogućnost prenamjene određenih tipova brodova, što korisnicima omogućuje bolje sagledavanje prednosti fleksibilnosti u odnosu na rizik zarobljene imovine.

Ipak, mlada LNG flota ostaje najosjetljivija jer ju čine brodovi visoke vrijednosti koji teško mogu pronaći alternativnu ulogu. „Brodarstvo čeka duboka transformacija, a naš alat daje vlasnicima i investitorima informacije koje im mogu pomoći da donesu kvalitetne odluke,“ poručila je Stefanie Sohm iz Kuehne Climate Centra.

Put smrti iz Senegala: deseci migranata nestali na putu prema Kanarima

0
Foto: Salvamento Maritimo/The Maritime Executive

Preživjeli su opisali kako su krijumčari nasumično birali putnike i bacali ih u more

Španjolska policija na Kanarima podigla je optužnice protiv 19 osoba zbog ubojstva i mučenja migranata na ruti iz Senegala. Optuženi su identificirani kao organizatori putovanja na drvenom brodu dugom 20 metara, s kojeg je u kolovozu krenulo oko 300 ljudi prema Kanarskim otocima.

Brod je 24. kolovoza presreo španjolski spasilački brod Guardamar Urania, južno od Dajle u području Zapadne Sahare. Na plovilu je tada bilo 248 preživjelih. Putnici su odmah po dolasku u luku ukazali na 19 osoba koje su navodno tijekom plovidbe tukle ljude, bacale ih u more i uskraćivale pomoć onima koji su pali preko palube.

Prema svjedočanstvima, motivi su bili brutalni i nelogični. Krijumčari su vjerovali da su pojedini migranti “vračari” i da donose lošu sreću – kvarove, loše vrijeme ili nesreće na moru. U takvim trenucima odabrane su osobe bacali u ocean. Drugi su smaknuti jer su se usudili protiviti uvjetima ili se sukobiti s organizatorima putovanja.

Istraga je pokazala da je tijekom putovanja nestalo najmanje 30 ljudi, a moguće i više od 50. Optuženi sada odgovaraju za ubojstvo, nanošenje teških tjelesnih ozljeda, mučenje i krijumčarenje ljudi.

Ruta iz Senegala i Mauritanije prema Kanarima jedna je od najopasnijih migracijskih linija na svijetu. Put je dug oko 1.000 nautičkih milja i često prolazi preko otvorenog Atlantika. Prema podacima humanitarne organizacije Caminando Fronteras, samo 2024. godine na toj ruti poginulo je oko 10.000 ljudi.

Vozarine VLCC tankera prelaze 100.000 USD dnevno – rekord nakon 2022.

0
Foto: iStock

Najveće klase brodova – VLCC i capesize – nose teret rasta, dok kontejnerski sektor tone na najniže vozarine od kraja 2023. godine

ClarkSea Index, pokazatelj prosječnih dnevnih prihoda različitih brodarskih sektora koji vodi Clarksons Research, dosegnuo je prošli tjedan dvogodišnji maksimum od 29.888 dolara dnevno. Glavni pokretač ovog skoka bile su rekordne vozarine VLCC tankera koje su u nekim ugovorima probile granicu od 100.000 dolara dnevno – razine koje nisu viđene još od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Rast se nije zadržao samo na tankerima. U sektoru suhih tereta capesize brodovi zabilježili su tjedni rast prihoda od 10 posto, dosegnuvši 28.497 dolara dnevno, što je najviša razina od svibnja 2024. godine, navodi Splash247.

Nasuprot tome, kontejnersko tržište bilježi ozbiljan pad. Indeks vozarina iz Šangaja (SCFI) pao je 14 posto na najnižu razinu od prosinca 2023. godine, što upućuje na nastavak pritiska na linijske brodare.

Na plinskom tržištu LNG vozarine ostaju slabe, dok LPG pokazuje stabilnost. Prosječni prihodi VLGC brodova na ruti Houston – Chiba porasli su 6 posto na 77.108 dolara dnevno.

Clarksons Research procjenjuje da će rast svjetske pomorske trgovine u 2025. pasti na svega 0,5 posto, uz ukupno 12,8 milijardi tona prevezenog tereta. Ipak, brojke u tonama na milju pokazuju rast od 1 posto, što se tumači kao pozitivan znak u uvjetima geopolitičke nestabilnosti i poremećaja opskrbnih lanaca.

U analizi se ističe da geopolitički rizici, poremećaji na tržištu, sankcije, energetska tranzicija i sigurnost opskrbe postaju ključni faktori pri procjeni budućih prilika i rizika u brodarstvu.

“Pomorci su temelj svjetske trgovine” – poruka sa London International Shipping Weeka

0

Na London International Shipping Weeku 2025. (LISW25) održan je seminar pod nazivom „Maritime Charity Partners Supporting Shipping“, koji je stavio u prvi plan ulogu pomoraca u svjetskoj trgovini. Događaj je organizirao Merchant Navy Welfare Board (MNWB), a glavni govornik bio je kapetan Kuba Szymanski, glavni tajnik InterManagera.

Szymanski je otvorio raspravu pitanjem: „Zašto ne možemo brinuti jedni o drugima? Trebamo vlasnike brodova da prepoznaju naš trud – moramo slušati pomorce i izravno ih pitati: što vam treba, što možemo učiniti za vas?“ Naglasio je da pomorce treba voljeti i tretirati kao junake od najranijih faza karijere. „To je jedini način da privučemo mlade u našu industriju“, poručio je.

Tijekom seminara istaknute su četiri službene humanitarne organizacije LISW25: Merchant Navy Welfare Board, International Maritime Rescue Federation, Sir Thomas Lipton Foundation i Project Connect. Sve su posvećene poboljšanju uvjeta rada i života pomoraca.

Izvršni direktor MNWB-a, Stuart Rivers, pozvao je na konkretne korake: „Ovaj tjedan je o pretvaranju riječi u djela – moramo stvoriti trajne promjene koje poboljšavaju živote pomoraca.“

Događaj je moderirao kapetan Sir Ian McNaught, iskusni zapovjednik Cunardovih i Seabournovih brodova, poznat i kao posljednji kapetan legendarnog broda Queen Elizabeth 2 (QE2). McNaught je naglasio kako pomorske humanitarne inicijative nisu samo dobročinstvo, već ulaganje u stabilnost globalne trgovine.

LISW25 je i ove godine potvrdio svoju ulogu središnjeg mjesta okupljanja pomorskih lidera, ukazujući da bez motiviranih i cijenjenih pomoraca nema održivog razvoja brodarstva. Poruka iz Londona bila je jasna: pomorci su temelj pomorske industrije i zaslužuju tretman pravih junaka.

(VIDEO) Trump upozorio ribare: „Nemojte sada na more“ nakon novih udara na narkokartele u Karibima

0
Foto: Screenshot/X

Treći napad američkih snaga na krijumčarske brodove kod Venezuele izazvao je zabrinutost među lokalnim ribarima

Trumpova administracija izvela je treći zračni napad na sumnjivi krijumčarski brod u međunarodnim vodama uz obalu Venezuele, pri čemu su poginule tri osobe. Time je broj smrtno stradalih u novoj američkoj kampanji presretanja krijumčara porastao na ukupno 17. Napad je potvrđen na predsjednikovoj platformi Truth Social, uz napomenu da američke snage nisu pretrpjele gubitke. Prethodna dva napada također su, prema medijima, izvedena dronovima pod zapovjedništvom američkih specijalnih snaga (SOCOM), bez prethodnog ukrcaja ili pokušaja uhićenja – što je značajan odmak od prijašnjih operacija Obalne straže u Karibima.

Pravni stručnjaci u Pentagonu upozoravaju na moguće posljedice za vojnike uključene u ove napade. Aktualna Autorizacija za uporabu vojne sile (AUMF) iz 2001. odnosi se isključivo na Al-Qaedu i povezane džihadističke skupine, ne i na narkokartele. Neki vojni odvjetnici i umirovljeni časnici JAG-a smatraju da ta ovlast ne pokriva akcije protiv krijumčara kokaina, unatoč tome što je Bijela kuća jednu venezuelansku bandu proglasila terorističkom organizacijom. Također se raspravlja o dosegu predsjedničkih ovlasti prema Članku II. Ustava SAD-a kada je riječ o uporabi smrtonosne sile protiv neboraca, navodi The Maritime Executive.

Stanovnici poluotoka Paria izjavili su za AP kako su poginuli vjerojatno bili ribari koji su povremeno radili za mreže krijumčara. S urušenim gospodarstvom Venezuele i iscrpljenim ribljim fondovima, mnogi lokalci preživljavaju upravo zahvaljujući povremenim „poslovima“ za narkokartele i trgovce ljudima. Prema riječima mještana, krijumčarski čamci lako se prepoznaju po izrazito snažnim višestrukim vanbrodskim motorima, znatno jačima od onih koje koriste pošteni ribari.

Napadi su izazvali strah među svim ribarima u regiji, a ne samo među onima povezanima s ilegalnim aktivnostima. Predsjednik Trump upozorio je venezuelanske ribare da „možda ne bi trebali izlaziti na more“, a ribolovna aktivnost u tom području prema anegdotama je već pala. Venezulanski Nacionalni akvatički institut uveo je zabranu ribolova izvan 30 milja od sjevernog dijela poluotoka Paria, dok je vojska obećala zaštititi interese ribara.

Sukob na horizontu: Brodari i klasifikacijska društva protiv IMO-ove dekarbonizacije

0
Foto: IMO

Usvajanje Net Zero okvira moglo bi odrediti smjer globalne dekarbonizacije brodarstva za desetljeća koja dolaze

Jedna od najvećih imena svjetskog brodarstva udružila su se protiv Međunarodne pomorske organizacije (IMO) neposredno prije ključnog glasanja o Net Zero okviru (NZF) u listopadu. Među njima su Frontline Johna Fredriksena, TMS Group Georgea Economoua, Capital Maritime Evangelosa Marinakisa, Angelicoussis Group i saudijski Bahri, a podržavaju ih i Dynacom, Dynagas, Centrofin, GasLog, Hanwha Shipping, Seapeak te Stolt Tankers. Brodari upozoravaju da bi predloženi paket mogao nametnuti „pretjerane financijske terete“ industriji i krajnjim korisnicima, piše Splash247.

Grčki ministar pomorstva Vassilis Kikilias prenio je iste zabrinutosti IMO-ovom glavnom tajniku Arseniu Dominguezu tijekom London International Shipping Weeka. Unatoč kritikama, Dominguez ostaje uvjeren da će okvir biti usvojen, ističući suradnju država članica i dosadašnju praksu dogovora. NZF predviđa uvođenje novih naknada na ugljik od 2027. u sklopu cilja postizanja nulte emisije do 2050.

Snažan udarac IMO-ovim planovima došao je i od Christophera Wiernickog, odlazećeg predsjednika i CEO-a American Bureau of Shipping (ABS), trećeg najvećeg klasifikacijskog društva na svijetu. Upozorio je da ne postoji jasan plan za opskrbu i skaliranje zelenih goriva te da LNG i biogoriva moraju biti ključni prijelazni energenti. Wiernicki je pozvao na „timeout“ i bolju usklađenost ambicije i realnosti, podsjećajući da su emisije i dalje 121% iznad razine iz 2008.

Sjedinjene Države, koje su već napustile travanjski sastanak IMO-a, intenzivno lobiraju protiv prijedloga, prijeteći odmazdnim mjerama poput tarifa i lučkih nameta. DNV je prošlog tjedna također naglasio važnost LNG-a, što je izazvalo kritike stručnjaka poput Tristana Smitha s UCL-a, koji smatra da klasifikacijska društva pokušavaju pritisnuti IMO.

Suprotno tome, koalicija Getting to Zero, koja okuplja više od 180 tvrtki i najveće svjetske brodare, pozvala je na usvajanje okvira kako bi se izbjegla investicijska nesigurnost i dugoročni troškovi. Patrick Verhoeven iz Međunarodne udruge luka i luka upozorio je da bi neuspjeh u listopadu otvorio put fragmentaciji tržišta i onemogućio postizanje klimatskih ciljeva.

Odluka u listopadu zahtijevat će dvotrećinsku većinu – 108 od 176 članica IMO-a. Kako stavovi postaju sve čvršći, sve je izglednije formalno glasanje, što je neuobičajeno za IMO i signalizira duboke podjele u industriji.