Manjak službenih informacija iz Kine dodatno je potaknuo sumnje o ozbiljnosti incidenta i mogućim žrtvama među članovima kineske posade.
Nakon sudara kineskog broda obalne straže i kineskog ratnog razarača blizu spornog Scarborough Shoala, regija ponovno bilježi pojačane tenzije. Incident se dogodio tijekom kineskog presretanja filipinskog broda obalne straže, a prema snimkama koje je objavio PCG (Philippine Coast Guard), moguće je da su četiri kineska mornara pala u more netom prije sudara.
Iako Peking i dalje šuti o detaljima incidenta, Filipinska obalna straža smatra da je Kina pokrenula potragu za čovjekom u moru (MOB – Man Overboard) neposredno nakon sudara. Na snimkama se vidi kako su kineski brodovi ispuštali čamce i izvodili pretrage u obrascima koji su uobičajeni za MOB operacije.
Prema riječima kontraadmirala Jaya Tarriela iz filipinske obalne straže, četiri kineska člana posade bili su na pramcu broda netom prije sudara, no nakon udara nisu više viđeni. Iako nema službene potvrde iz Pekinga, brojne indicije ukazuju na moguće žrtve.
Bivši vojni izaslanik SAD-a Ray Powell izjavio je za GMA News da su kineska obalna straža i pomorska milicija provodile intenzivnu potragu istočno od shoala, što upućuje na najmanje jednog nestalog člana posade.
U međuvremenu, senator Ping Lacson objavio je kako neslužbeni izvori navode da su dva kineska časnika poginula u sudaru, dok Filipinska mornarica te informacije još uvijek provjerava.
Filipinski glavni stožer smatra kako je kineski ratni brod (razarač Guilin) imao za cilj izravni udar na njihov brod BRP Suluan. Došlo je i do fizičkog kontakta, pri čemu je savijen jarbol s krme.
Američka administracija najavila je da neće podržati međunarodne propise koji, po njihovim riječima, štete interesima američke brodarske industrije i potrošača.
Sjedinjene Američke Države službeno su odbile prijedlog Međunarodne pomorske organizacije (IMO) za uvođenje karbonske pristojbe, nazvavši ga “globalnim porezom na Amerikance” te poručile da će aktivno raditi na okupljanju protivnika prijedloga prije odlučujućeg glasovanja u listopadu, piše Splash247.
U zajedničkom priopćenju, državni tajnik Marco Rubio, ministri trgovine, energetike i prometa naglasili su da predsjednik Donald Trump neće prihvatiti “nijedan međunarodni ekološki sporazum koji nerazmjerno opterećuje SAD ili šteti američkom narodu”.
Predloženi klimatski okvir, koji je u travnju većinski prihvaćen od strane IMO država članica, uključuje strože standarde goriva te naplatu pristojbi za brodove koji premašuju zadane emisijske granice. Cilj je ostvarenje ciljeva IMO-a do 2050. godine, no SAD smatra da bi taj sustav favorizirao Kinu i kaznio američke industrije, osobito one povezane s LNG-om i biogorivima.
“Standardi goriva koje predlaže IMO pogodovali bi Kini, dok bi američke brodarske tvrtke, pa čak i manji brodovi, trpjele višemilijunske troškove koji bi se direktno prelili na američke potrošače”, stoji u izjavi.
Američka administracija također je zaprijetila mogućim protumjerama ukoliko IMO usvoji okvir, no nije navela konkretne korake.
Na travanjskom sastanku Odbora za zaštitu morskog okoliša (MEPC), SAD-ovi pregovarači su napustili raspravu. Tada je 63 države, uključujući Kinu, Brazil i članice EU, podržalo okvir, dok ih je 16 bilo protiv.
Prema prijedlogu, brodovi koji ne smanje intenzitet emisija stakleničkih plinova – uključujući CO₂, metan i dušikov oksid – morat će kupiti tzv. “korektivne jedinice”. Za osnovni cilj one će koštati 380 USD po toni CO₂ ekvivalenta, a za izravni cilj 100 USD po toni, u razdoblju 2028.-2030.
U listopadu slijedi konačna odluka. Ako ne dođe do konsenzusa, potrebno je najmanje dvije trećine glasova (108 od 176 članica IMO-a koje su ratificirale konvenciju). S obzirom na oštre stavove, sve je izgledniji formalni postupak glasovanja – što je u IMO-u iznimno rijetko.
Ekološke organizacije oštro su osudile američki stav, upozoravajući da daljnje odgađanje regulacije emisija iz pomorstva prijeti dostizanju globalnih klimatskih ciljeva.
Testiranje obuhvaća sve – od iskrcaja i utovara do rada dizalica i intermodalnog povezivanja
Rijeka Gateway, najmoderniji kontejnerski terminal u regiji, ušao je u završnu fazu testiranja dolaskom prvog kontejnerskog broda Cape Fulmar. Brod, dug 170 metara i nosivosti oko 1.440 TEU, stigao je iz egipatskog Port Saida te će sljedeća četiri tjedna služiti kao platforma za obuku i ispitivanje svih operativnih procesa u realnim uvjetima.
Testiranja uključuju planiranje, ukrcaj i iskrcaj različitih tipova kontejnera, osiguranje tereta te koordinaciju pomoću terminalnih vozila. Prvi kamioni i vlakovi s izvoznim teretom očekuju se početkom rujna, dok će prvi komercijalni brod pristati 12. rujna 2025. U početku će pristajanja biti jednom tjedno, svakog petka, a potom će se frekvencija povećavati.
Uz dolazak broda, terminal je primio i prvi testni vlak, kojim upravlja ENNA Logic. Vlak, dug 500 metara, podijeljen je na dvije kompozicije raspoređene na dva kolosijeka, a dopremio je prazne kontejnere za testiranje rada RMG dizalica.
Ovi koraci potvrđuju visoku razinu spremnosti terminala te naglašavaju važnost intermodalnog prometa, koji će biti temelj budućeg poslovanja. Tim Rijeka Gatewaya sada broji više od 220 zaposlenika, a samo u 2025. godini uloženo je više od 45.000 sati u obuku i usavršavanje kadra.
Foto: Rijeka Gateway
„Dvije godine nakon početka izgradnje naš terminal je potpuno opremljen i spreman za probni rad. Dolazak testnog broda i vlaka označava početak izazovne, ali uzbudljive faze u kojoj naši sustavi i procesi prelaze iz planova u praksu,” izjavio je Peter Corfitsen, glavni izvršni direktor Rijeka Gatewaya.
Rijeka Gateway predstavlja najveće privatno logističko ulaganje u Hrvatskoj – zajednički projekt APM Terminals i ENNA Grupe. U prvoj fazi imat će kapacitet od 650.000 TEU te mogućnost prihvata brodova do 18.000 TEU, čime se Rijeka pozicionira kao strateška ulazna točka za robu namijenjenu srednjoj i zapadnoj Europi.
Zapljena broda Al Sharwa u srpnju otkrila je detaljan sustav iranskog krijumčarenja oružja prema Hutistima, uključujući tri glavne rute i ključne sudionike mreže.
Izvješće jemenskih Nacionalnih snaga otpora (NRF) otkrilo je metode kojima Iran krijumčari oružje Hutistima. Temelji se na iskazima posade dhowa Al Sharwa, zaustavljenog u srpnju s 750 tona mješovitog tereta oružja, streljiva, projektila i komponenti.
Iako se posade često sastoje od mornara bez političke pripadnosti, u ovom slučaju četvorica su bili izravno povezani s Hutima. Svi su prošli vojnu obuku u Iranu, u kampovima koje vodi Kuds postrojba Islamske revolucionarne garde (IRGC) i namijenjenima obuci stranih boraca, navodi The Maritime Executive.
Yemeni Partners Successfully Interdict Massive Iranian Weapons Shipment Bound for the Houthis
Congratulations to the Yemeni National Resistance Forces (NRF), led by Gen. Tareq Saleh, for the largest seizure of Iranian advanced conventional weapons in their history.
Prema njihovim iskazima, IRGC koristi tri glavne rute krijumčarenja:
“Prednja vrata” – izravno komercijalno otpremanje iz Bandar Abbasa do jemenske luka Salif. Ova ruta se koristila za osjetljive terete, poput raketnih goriva koja zahtijevaju posebne uvjete. Nedavno je poremećena izraelskim i američkim zračnim udarima.
Ruta preko matičnog broda – teret se prebacuje s većeg broda usidrenog uz obalu Somalije na manje jemenske ribarske brodice, koje ga zatim iskrcavaju u manjim lukama pod kontrolom Huta. Ova metoda povezuje se s plovilima MV Saviz i MV Behshad, koja su djelovala u Crvenom moru i kasnije u Adenskom zaljevu.
Djibouti kanal – korištenje fiktivnih tvrtki za slanje oružja u Džibuti legalnim trgovačkim putem. Odatle se treret dostavlja u Hodeidah i Salif uz lažne papire i uz pomoć korumpiranih službenika.
Svjedočenja posade otkrila su ne samo logistiku, već i identitete časnika IRGC-a i Huta uključenih u svaku fazu operacije, te mrežu korumpiranih lučkih dužnosnika.
Iako su sve tri glavne rute trenutačno teško poremećene, poznata je prilagodljivost IRGC-a, pa se očekuje razvoj novih krijumčarskih puteva. No, s obzirom na posljednje poremećaje u njihovim operacijama, taj proces mogao bi biti spor i otežan.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izdalo je rješenje kojim se brodu „Moby Drea“ nalaže da napusti brodogradilište „Brodosplit“ i teritorijalno more Republike Hrvatske u roku od sedam dana. Brod je nedavno u teglju doveden u splitsku luku posebne namjene radi planiranog remonta, no nakon zajedničkog postupanja nadležnih tijela donesena je odluka o njegovu udaljenju.
Odluka je donesena nakon konzultacija predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, potpredsjednika Vlade i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića te ministrice zaštite okoliša i zelene tranzicije Marije Vučković, piše MMPI.
Tijekom koordinirane inspekcije Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te Državnog inspektorata otkrivene su nove činjenice. Prema navodima iz službenog priopćenja, one ukazuju na mogućnost da bi ostanak broda u brodogradilištu značio zbrinjavanje otpada na način koji nije u skladu s hrvatskim zakonima.
Zbog toga je vlasniku broda, kao i Brodograđevnoj industriji Split d.d., uručeno rješenje kojim se nalaže organizacija teglja i udaljenje broda iz splitskog škvera i hrvatskog teritorijalnog mora. U odluci se uzima u obzir činjenica da brod nema posadu te je za njegov odlazak potrebno vrijeme za organizaciju prijevoza.
„Moby Drea“ je talijanski putnički brod, nekada u službi na linijama između Italije i Sardinije. Posljednjih godina brod nije bio aktivan u redovnoj plovidbi te se u Splitu trebao podvrgnuti remontu. Međutim, najnoviji razvoj događaja znači da će umjesto popravka brod morati napustiti Hrvatsku, a gdje će mu biti sljedeće odredište zasad nije poznato.
Finski tužitelji podigli su optužnice protiv kapetana i dvojice časnika tankera Eagle S, dijela ruske tzv. shadow flote, zbog navodne sabotaže ključne podmorske infrastrukture koja povezuje Finsku i Estoniju.
Tanker pod zastavom Cookovih Otoka, koji je plovio iz ruske luke Ust-Luga s teretom naftnih derivata, optužen je da je u prosincu prošle godine vukao sidro gotovo 50 nautičkih milja kroz Finski zaljev. Time je navodno presjekao Estlink-2 elektroenergetsku vezu te četiri komunikacijska kabela, piše Splash247.
Procjenjuje se da su troškovi popravka premašili 75 milijuna dolara. Estlink-2, ključna energetska veza, može osigurati oko polovicu potreba Estonije za električnom energijom tijekom zime. Iako su opskrbu održale alternativne veze, kvar je uzrokovao rast cijena električne energije u baltičkoj regiji.
Eagle S spada među brojne starije, nejasno vlasnički strukturirane tankere koji plove izvan zapadnih osiguravateljskih sustava te ih EU i finske vlasti identificiraju kao dio flote koja zaobilazi sankcije uvedene Rusiji nakon invazije na Ukrajinu.
Sabotaže na moru postale su sve učestalije nakon početka ruskog rata protiv Ukrajine 2022. godine. Iste godine, eksplozije na plinovodu Nord Stream pokazale su koliko je europska energetska i komunikacijska infrastruktura ispod morske površine ranjiva. U posljednje vrijeme zabilježen je porast incidenata s podmorskim kabelima i energetskim vezama u Baltičkom i Sjevernom moru, pri čemu se u više slučajeva sumnja na plovila iz tzv. shadow flote.
Finske vlasti nisu objavile detalje obrane optuženih časnika, dok će suđenje, prema procjenama, privući veliku međunarodnu pozornost zbog geopolitičke osjetljivosti regije i povezanosti s ruskim energetskim interesima.
Tanker Latur svojim putovanjem otvara pitanja o sigurnosti, transparentnosti i odgovornosti u arktičkoj plovidbi
Rusija nastavlja testirati granice sigurnosti pri izvozu nafte preko Arktika. Suezmax tanker Latur, star 19 godina i pod sankcijama, ukrcao je rusku sirovu naftu te 6. kolovoza isplovio iz Murmanska prema Kini, s predviđenim dolaskom 6. rujna. Brod plovi pod zastavom Komora, koja se nalazi na crnim listama Pariškog i Tokijskog MOU-a zbog lošeg sigurnosnog zapisa i slabe usklađenosti s međunarodnim standardima.
Kako navodi gCaptain, osiguranje broda je nepoznato, što je uobičajeno kod plovila pod sankcijama koja nemaju zapadno P&I pokriće. Klasifikaciju mu je oduzeo Indian Register of Shipping u veljači ove godine zbog neobavljenog pregleda.
Prema službenoj stranici ruske Administracije Sjevernog morskog puta, Latur nema izdanu dozvolu za plovidbu ovim strateškim pravcem. Iako ruska pravila zahtijevaju valjanu dozvolu za svaki ulazak u te vode, sve je češća praksa da se shadow flota kreće bez prijave.
Ove rute i dalje dijelom prekrivaju ledena polja, posebno u Laptevskom, Istočnosibirskom i Čukotskom moru. Latur se trenutno nalazi u Karskom moru i plovi bez pratnje ledolomca, što povećava rizik od nezgoda.
AIS trag Suezmaxa Latur koji prikazuje rutu i trenutačnu lokaciju (10. kolovoza) u istočnom Karskom moru. (Izvor: Shipatlas)
Ovo nije prvi put da Rusija koristi konvencionalne tankere za prolazak Arktikom. Prvi takav transport dogodio se u rujnu 2023., a sadašnji slučaj predstavlja daljnju eskalaciju.
Sjedinjene Države su u veljači 2024. stavile Latur (tada pod imenom Mercury) na listu sankcija zbog sudjelovanja u transportu ruske nafte izvan G7 ograničenja cijene. Brodom je tada upravljao Gatik Ship Management, ključni akter shadow flote s flotom od preko 60 tankera, koja se u međuvremenu raspala.
Vlasništvo Latura kasnije je prešlo na Gessi Maritime Corp iz Sejšela, dok je upravljanje brodom povjereno Maple Maritime Solutions FZE iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Gessi Maritime je također pod američkim sankcijama od siječnja 2025.
Prije ukrcaja nafte u Murmansku, brod je gotovo dva tjedna mirovao uz norvešku obalu. Norveške vlasti najavile su pojačane inspekcije sankcioniranih i mogućno neosiguranih tankera, s ciljem smanjenja ekološkog rizika i suzbijanja aktivnosti shadow flote u svojim vodama.
Competing boats lined up in the harbour ahead of The Ocean Race Europe 2025 in Kiel, Germany on August 10, 2025. (Photo by Lloyd Images / The Ocean Race Europe 2025)
Drugo izdanje regate The Ocean Race Europe 2025 započelo je 10. kolovoza u Kielu u Njemačkoj. Ukupno sedam opremljenih IMOCA timova natjecat će se u pet etapa grand-prix formata, od Baltičkog do Jadranskog mora.Regata duga 4.500 nautičkih milja, koja traje šest tjedana, startala je zahtjevnom i tehnički složenom etapom od Kiela do Portsmoutha na južnoj obali Engleske, gdje se očekuje da četveročlane posade stignu u četvrtak.
Na samom početku regate došlo je do sudara između timova Team Holcim PRB i Allagrande MAPEI Racing, nakon čega su oba broda morala vratiti u Kiel radi provjere i otklanjanja oštećenja. Nitko od članova posada nije ozlijeđen, a oba tima rade na tome da se što prije vrate u natjecanje, dok će ih ostali timovi čekati u Portsmouthu.
Nakon kratkog zadržavanja, druga etapa koja starta u nedjelju, 17. kolovoza, bit će najduža i donijet će dvostruke bodove. Polazak je s linije Royal Yacht Squadron kod Cowesa, odakle flota prolazi kroz Lam Manche, izlazi na Atlantik, a zatim kroz Gibraltarska vrata ulazi u Sredozemno more i završava u španjolskoj luci Cartagena. Ova etapa uključuje i trosatno „fly-by“ zaustavljanje u portugalskoj luci Matosinhos.
Iz Cartagene regata nastavlja prema Nici na jugu Francuske, zatim prema Genovi u Italiji, a po prvi put završava u Jadranskom moru, u Boki Kotorskoj. Iz zaljeva će se u subotu, 20. rujna, održati završna obalna regata koja će donositi isti broj bodova kao i svaka od pet etapa na otvorenom moru.
Posade predstavljaju međunarodnu selekciju najboljih oceanskih jedriličara svijeta iz 13 različitih zemalja, uključujući Francusku, Veliku Britaniju, Švicarsku, Portugal, Nizozemsku, Kanadu, Njemačku i Sjedinjene Američke Države. Među njima je i 11 skipera s posljednjeg Vendée Globe natjecanja te šest bivših pobjednika The Ocean Racea.
Team Malizia, skippered by Boris Herrmann,, during the speed runs of the Ocean Race Europe 2025 in Kiel, Germany on August 09, 2025. (Photo by Vincent Curutchet / The Ocean Race Europe 2025)
Direktor regate The Ocean Race Europe Phil Lawrence ističe da je ovo natjecanje koje kombinira navigaciju na otvorenom moru sa zahtjevnim obalnim izazovima – promjenjivim priobalnim vjetrovima, rtovima, plimnim prolazima i zabranjenim zonama, i predstavlja pravi test sposobnosti pod pritiskom: „Većina etapa traje četiri dana i posade će biti maksimalno fokusirane. Izložene su svim mogućim izazovima i ovo će biti pravi test.“
Kao i kod većine nedavnih IMOCA regata, Lawrence očekuje tijesnu borbu za postolja, s malim razlikama među vodećima: „S obzirom na kvalitetu flote, bodovi će biti ravnomjerno raspoređeni, što obećava vrlo konkurentnu regatu. Nadam se otvorenoj borbi u kojoj bi čak i obalna regata kod Crne Gore mogla odlučiti pobjednika ili poredak na vrhu.“
Lawrence dodaje da je organizacija The Ocean Race Europe, s potpunom kontrolom regate iz sjedišta u Alicanteu, posebno zadovoljna kvalitetom jedriličara koji sudjeluju: „Naravno, želimo da regata The Ocean Race ima što više vrhunskih timova i da predstavlja atraktivnu ponudu. Povratne informacije s posljednje regate pokazale su da su jedriličari koji su sudjelovali, bilo u cijelom natjecanju ili njegovim dijelovima, kasnije postizali odlične rezultate u drugim IMOCA regatama, i nadamo se da će to privući nove sudionike.“
Svaka luka domaćin organizira Ocean Live Park i aktivnosti za goste i klijente, uključujući program brzinske utrke svih sedam brodova. Za timove, ovo natjecanje nije samo ono što se događa na moru, već i veliki izazov za tehničke ekipe na kopnu koje putuju između luka kako bi pružile podršku jedriličarima po dolasku.
Dok IMOCA posade nastoje osvojiti prestižni trofej The Ocean Race Europe 2025 tijekom narednih šest tjedana, sudjelovat će i u inicijativi Racing for the Ocean Challenge, čiji je cilj pomoći obnovi odnosa društva s oceanom. Brodovi će biti opremljeni znanstvenim instrumentima za mjerenje parametara mora poput temperature, saliniteta, razine kisika i ugljičnog dioksida, kao i koncentracije mikroplastike.
Filipinska obalna straža (PCG) potvrdila je kako je u ponedjeljak, 11. kolovoza 2025., došlo do sudara između dvaju kineskih plovila u blizini Scarborough Shoala u Južnokineskom moru.
Prema priopćenju glasnogovornika PCG-a, komodora Jaya Tarriela, incident se dogodio 10,5 nautičkih milja od spornog grebena. Sudarili su se brod kineske obalne straže (CCG) s oznakom trupa 3104 i ratni brod Kineske ratne mornarice (PLAN) s oznakom 164, piše Baird Maritime.
Tarriela je objasnio kako je CCG brod u trenutku sudara bio u potjeri za filipinskim višenamjenskim brodom BRP Suluan (MRRV, duljine 44 m), koji je pružao pomoć filipinskim ribarima u tom području. Tijekom potjere, kineski brod obalne straže izveo je manevar s desnog boka filipinskog broda, no došlo je do udara u vlastiti ratni brod.
Here is a longer video capturing the collision between the PLA Navy 164 and the China Coast Guard 3104. The Philippine Coast Guard (PCG) has consistently urged the Chinese government to respect the COLREGS and to approach these matters with professionalism, especially considering… https://t.co/n7vcU4lGWqpic.twitter.com/cHU7rG2wAj
CCG plovilo pretrpjelo je znatna oštećenja pramca i proglašeno je nepogodnim za plovidbu. PCG je ponudio pomoć, uključujući traganje i spašavanje te medicinsku potporu, no kineska strana nije odgovorila.
Scarborough Shoal je već godinama poprište napetosti između Kine i Filipina, a incident bi mogao dodatno pogoršati situaciju u regiji.