Američka brodarska tvrtka Tidewater, specijalizirana za opskrbne brodove (AHTS i PSV), objavila je izvrsne rezultate za drugo tromjesečje 2025. godine, naglašavajući kako je visoka operativna dostupnost brodova (uptime) bila ključna za postignuti financijski uspjeh.
U razdoblju od travnja do lipnja Tidewater je ostvario prihod od 341,4 milijuna američkih dolara, dok je neto dobit iznosila 72,9 milijuna USD (1,46 USD po dionici). Usporedbe radi, u istom razdoblju lani prihod je bio nešto niži – 339,2 milijuna USD, dok je neto dobit tada iznosila 50,4 milijuna USD, piše Baird Maritime.
Predsjednik Uprave Quintin Kneen izjavio je kako je ovo treći kvartal zaredom s bruto maržom iznad 50 posto, što je, uz rekordne dnevne najmove, dodatno ojačalo ukupnu profitabilnost kompanije. Prosječna dnevna cijena najma iznosila je 23.166 USD, s osobitim rastom kod AHTS i PSV jedinica.
Iako tvrtka ostaje pri prognozama za cijelu 2025. – s očekivanim prihodima između 1,32 i 1,38 milijardi USD te maržom od 48 do 50 posto – priznaju da makroekonomska neizvjesnost može utjecati na rezultate druge polovice godine.
No, više od 93 posto planiranog godišnjeg prihoda već je pokriveno sklopljenim ugovorima, a iz Tidewatera zasad ne bilježe nikakva otkazivanja projekata.
Najmanje 76 osoba poginulo je, a desetci se još vode kao nestali nakon što se migrantski brod prevrnuo u Adenskom zaljevu, potvrdila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM). Nesreća se dogodila uz obalu južnog Jemena, u pokrajini Abyan, a lokalne vlasti izvijestile su da je brod bio preopterećen i zatečen u lošim vremenskim uvjetima.
Tijekom ponedjeljka more je izbacivalo tijela na obalu, a lokalna mrtvačnica nije mogla prihvatiti toliki broj preminulih. Prema informacijama s terena, tijela će biti žurno pokopana. Do sada je pronađeno najmanje 76 stradalih, a broj bi mogao rasti jer potraga za nestalima još traje, navodi The Maritime Executive.
Preživjelo je 12 osoba, među kojima su i dvojica jemenskih krijumčara. Svi su putovali rutom poznatom kao Istočna ruta – pomorskim putem koji povezuje Rog Afrike (Etiopiju, Somaliju, Eritreju) s Jemenom, odakle migranti nastavljaju preko kopna prema Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima u potrazi za radnim mjestima.
Iako je i sam Jemen pogođen ratom i siromaštvom, migrantski tokovi ne jenjavaju. Ova ruta godišnje bilježi između 60.000 i 100.000 pokušaja prelaska, uključujući sve veći broj žena i djece koji putuju sami. Smrti i nestanci na ovom dijelu mora nisu rijetkost – IOM procjenjuje da između 200 i 300 ljudi godišnje pogine ili nestane pokušavajući doći do obale Jemena.
Stručnjaci i humanitarne organizacije pozivaju na uvođenje sigurnih i legalnih ruta za radne migracije, kako bi se stalo na kraj krijumčarskim mrežama koje, prema riječima istraživačice Ayla Bonfiglio iz Mixed Migration Centra, kontroliraju ovu rutu i nemaju alternativu.
The Ocean Race 2022-23 - 1 July 2023. IMOCA In-Port Race in Genova.
Do početka The Ocean Race Europe 2025 ostalo je svega pet dana. Ova spektakularna regata, čije će se finale održati u Bokokotorskom zaljevu, započinje 10. kolovoza u Kielu, jednom od najvažnijih pomorskih središta na Baltičkom moru. Pet etapa vodit će flotu kroz Sjeverni i Atlantski ocean, potom preko Sredozemnog sve do Jadranskog mora. Ovoga ljeta publika će regatu moći pratiti izbliza, zahvaljujući inovativnom sustavu za praćenje koji mijenja način na koji se jedrenje promatra i doživljava.
U suradnji s tvrtkom PredictWind, specijaliziranom za pomorske vremenske prognoze, razvijen je novi digitalni sustav koji donosi regatu izravno publici, bez obzira na njihovu udaljenost. Po prvi put će se koristiti upravo na ovogodišnjem izdanju regate, s ciljem povezivanja svijeta s onim što se događa između jedara i horizonta.
Platforma donosi bogat vizualni prikaz i složenu strukturu podataka. Umjesto statičnih karata, gledatelje sada očekuje dinamičan doživljaj. GPS praćenje u stvarnom vremenu, uz 2D i 3D prikaze, omogućuje uvid u svaku promjenu kursa. Meteorološki uvjeti prikazani su kroz vremenske slojeve koji otkrivaju vjetrove, promjene tlaka i nadolazeće sustave, dok prognozirane rute osvjetljavaju odluke koje timovi donose na temelju trenutnih podataka i performansi svojih brodova.
Sustav za praćenje omogućuje pristup cjelovitim telemetrijskim podacima. Brzina, smjer kretanja, udaljenost do cilja i relativni položaj unutar flote postaju elementi koji dodatno osvjetljavaju priču svakog tima. Multimedijski sadržaj, uključujući video snimke s brodova i izvješća posada, integriran je u prikaz regate, pružajući publici autentičan uvid u život na otvorenom moru. Platforma je optimizirana za dijeljenje i ugradnju na digitalne kanale timova i medija, čime se širi dostupnost i povećava intenzitet praćenja regate.
Na ovoj ruti, od Sjevernog mora do Jadrana, flota prelazi više od 4.500 nautičkih milja. Gradovi poput Portsmoutha, Cartagene, Nice i Genove predstavljaju ključne točke u priči koja se odvija kroz pet etapa. Posljednja stanica u Bokokotorskom zaljevu simbolizira zatvaranje kruga, ali i susret kultura. Regata po prvi put ulazi u vode, ne samo Crne Gore, već cijelog Jadrana. Ovo natjecanje postaje okvir za dijalog između sporta i znanosti, između performansi i održivosti.
Ocean Live Park u Kielu otvara se 6. kolovoza. Svaka sljedeća luka ugostit će svoj vlastiti park, zamišljen kao prostor za susret, učenje i inspiraciju. Posjetitelji će imati priliku isprobati simulatore jedrenja, gledati dokumentarce o oceanima, sudjelovati u interaktivnim aktivnostima i doživjeti ritam regate na kopnu.
Za sve one koji regatu prate iz svojih domova, sustav za praćenje ostaje stalni prozor u svijet jedrenja. Platforma je precizno izrađena kako bi besprijekorno funkcionirala na svim uređajima; dostupna medijima, partnerima i gledateljima, pružajući kontinuitet i bliskost s onim što se događa tamo gdje je pogled usmjeren prema otvorenom moru.
U tužbi se tvrdi da je loše izvedena instalacija prekidača uzrokovala potpunu obustavu napajanja i upravljanja brodom, neposredno prije udara u most
Vlasnik broda Dali, tvrtka Grace Ocean, te menadžer Synergy Marine, podigli su tužbu protiv brodogradilišta HD Hyundai Heavy Industries zbog, kako tvrde, konstrukcijske i izvedbene greške na električnoj sklopki koja je, prema njihovim navodima, uzrokovala blackout i posljedično – udar u most Francis Scott Key 26. ožujka 2024.
Tužba, podnesena 31. srpnja pred Saveznim sudom u Pennsylvaniji, fokusira se na tzv. UVR (under-voltage release) kontrolni krug prekidača. U optužbi se navodi da je žica bila loše priključena zbog dizajnerske greške – traka za označavanje bila je postavljena preblizu feruli, što je onemogućilo pravilno spajanje i dovelo do prekida u napajanju, navodi Splash247.
Taj kvar, tvrde vlasnici, pokrenuo je automatsko isključivanje glavnog prekidača i izazvao blackout 440-voltnog sustava, čime su brodu uskraćeni i pogon i kormilarenje – upravo dok se približavao mostu u Baltimoreu.
Američki Nacionalni odbor za sigurnost prometa (NTSB) već je ranije potvrdio da je došlo do “prekida kontrolnog kruga” koji je uzrokovao niz kvarova. Preliminarno izvješće otkrilo je da je Dali imao povijest sličnih problema, uključujući blackout u luci dan prije nesreće, kao i spontane kvarove nakon isplovljavanja.
Dok vlasnici broda optužuju brodograditelja za tehničke propuste, i sami se nalaze pod udarom američkog Ministarstva pravosuđa koje ih tuži za više od 100 milijuna dolara, optužujući ih da su svjesno poslali neispravno plovilo u američke vode. Tužbe su podignule i savezne vlasti savezne države Maryland, tražeći naknadu štete za urušeni most, čišćenje i rekonstrukciju.
Grace Ocean i Synergy Marine pokušavaju ograničiti svoju odgovornost i prebaciti dio krivnje na graditelja broda i druge aktere. U odgovoru se očekuje reakcija HD Hyundaija, koji je već službeno zaprimio tužbu.
Tajvanski brodarski div Evergreen ponovno se našao u fokusu nakon što je njegov kontejnerski brod Ever Lunar 1. kolovoza izgubio oko 50 kontejnera dok je bio ispred luke Callao u Peruu.
Prema informacijama lokalnih vlasti, do incidenta je došlo uslijed iznenadnog i snažnog valjanja broda na sidrištu, što je dovelo do rušenja kontejnera s krmenog dijela u more. Pad kontejnera izazvao je hitnu obustavu svih lučkih operacija, a terminali DP World i APM Terminals privremeno su zaustavili rukovanje teretom, navodi Splash247.
Odmah su aktivirane snage peruanske obalne straže, uključujući ophodne brodove Costa Sama i Río Chira te remorkere Ram Vigo i Tiamat, koji su upućeni na mjesto događaja radi osiguranja područja i početka operacija vađenja kontejnera. Nadležna Nacionalna lučka uprava potvrdila je kako izgubljeni teret nije bio opasan.
— Andrey De La Mancha???????? (@AndreyDLaMancha) August 2, 2025
Ovo je drugi incident Evergreenove flote u Južnoj Americi u samo tjedan dana. Dana 29. srpnja, Ever Feat – kontejnerski brod kapaciteta 12.100 TEU – pretrpio je urušavanje kontejnera između Brazila i Urugvaja, pri čemu je oštećeno ili izgubljeno 30 do 40 kontejnera. Brod je naknadno sigurno uplovio u luku Montevideo, gdje su započele procjene i operacije uklanjanja oštećenog tereta.
Britanski BP i talijanski Eni potpisali su novi sporazum s egipatskim partnerima kojim kreću u zajedničko istraživanje nafte i plina u istočnom dijelu Sredozemnog mora. Cilj je povećati egipatsku domaću proizvodnju fosilnih goriva i ojačati energetski sektor zemlje.
Sporazum su potpisali čelnici EGPC-a (Egyptian General Petroleum Corporation), EGAS-a (Egyptian Natural Gas Holding Company), kao i predstavnici BP-a i Enija. Fokus aktivnosti bit će na koncesijskom području Temsah, gdje se uskoro očekuje početak bušenja istražne bušotine, navodi Offshore Energy.
Egipat planira do 2030. izbušiti ukupno 586 bušotina za naftu i plin, u okviru šire strategije jačanja investicija u energetski sektor. BP već duže vrijeme jača prisutnost u zemlji, a nedavno je osnovao zajednički pothvat s ADNOC-om pod nazivom BP-XRG JV.
Eni, koji u Egiptu djeluje godinama, nedavno je izveo novu bušotinu pomoću platforme tvrtke Saipem te najavljuje skoru eksploataciju bušotine Zohr 13, koja bi mogla dnevno davati do 55 milijuna kubičnih stopa plina.
Ministar nafte i mineralnih resursa Egipta, Karim Badawi, nazvao je novi sporazum „ključnim korakom prema otkrivanju dodatnih podmorskih resursa“ te najavio pojačane aktivnosti u Sredozemlju. Posebno je istaknuo ulogu BP-a i Enija u prenošenju tehnoloških znanja i ubrzanju istraživačkih procesa.
Na potpisivanju ugovora u New Alameinu sudjelovali su i čelnici resornih ministarstava, EGPC-a, EGAS-a, kao i predstavnici naftnih kompanija. Istaknuto je da koncesija Temsah predstavlja rezultat višegodišnje suradnje i tehničkih analiza među partnerima.
Ovaj sporazum dolazi u trenutku kada Egipat pojačava licenciranje novih istražnih područja – sedam u Mediteranu, tri u Crvenom moru i tri u Zapadnoj pustinji.
Svi brodovi koji plove kroz nadležnosti Paris i Tokyo MoU mogu očekivati detaljnu provjeru balastnih sustava, dokumentacije i obuke posade u nadolazećem razdoblju.
Od 1. rujna do 30. studenog 2025. godine provest će se nova Koncentrirana Inspekcijska Kampanja (CIC) u organizaciji Port State Control režima, s fokusom na usklađenost s međunarodnim propisima o upravljanju balastnim vodama (BWM). Kampanju provode Paris i Tokyo MoU, a očekuje se sudjelovanje i ostalih PSC režima, piše Safety4Sea.
Balastne vode već godinama predstavljaju ekološki i sigurnosni izazov, a novi ciklus inspekcija bit će usmjeren na provjeru ispravnosti balastnih sustava, evidencije u brodskom dnevniku te obuku i spremnost posade. Kao i svake godine, PSC inspekcije neće biti ograničene isključivo na ovu temu, no svi brodovi mogu očekivati da će se BWM sustavi detaljno provjeravati već pri prvom zaustavljanju u luci članici MoU-a.
Najčešće uočene nepravilnosti
Prema podacima DNV-a za 2024. i 2025., inspektori su najčešće pronalazili sljedeće nedostatke:
Upotreba elektroničkog balastnog dnevnika bez odobrenja zastave
Pogrešni, nepotpuni ili neusklađeni zapisi u balastnom dnevniku
Neusklađenost između zapisa u dnevniku i stvarnih operacija sustava
Korištenje zastarjele verzije dnevnika
Kvarovi BWMS sustava koji nisu prijavljeni nadležnima
Nedostatak dokumentiranih mjera u slučaju kvara sustava
Zastarjele ili nedosljedne informacije u BWM planovima (npr. kontakt osobe, metode tretmana, luka upisa)
Poseban naglasak inspektori će stavljati na operativne aspekte – kao što su sposobnost posade da objasni proceduru, pravilno vođenje zapisa te planiranje alternativnih mjera u slučaju kvara sustava.
Preporuke za brodare
Vlasnici i upravitelji brodova trebaju:
Provjeriti tehničku ispravnost BWMS sustava
Osigurati da su svi zapisi ažurni, potpuni i potpisani
Osigurati posadi osnovnu i naprednu obuku vezanu za BWM postupke
Informirati kapetane i časnike o predstojećoj CIC kampanji
Očekuje se da će Paris i Tokyo MoU objaviti dodatni upitnik i smjernice početkom kolovoza, koji će detaljnije opisati točke provjere.
Panamski brodovni registar, drugi najveći na svijetu po broju brodova, donio je značajnu odluku – više neće prihvaćati tankere i bulk carriera starije od 15 godina za upis pod svoju zastavu.
Ova odluka dio je pojačane borbe protiv tzv. “tamne flote” – brodova koji plove bez transparentnog osiguranja, nadzora i često sudjeluju u prijevozu sankcionirane robe. Mnogi od tih brodova registrirani su upravo pod zastavom Paname, što je izazvalo žestoke kritike međunarodnih regulatora i organizacija za zaštitu okoliša, navodi Splash247.
„Davanjem prioriteta kvaliteti ispred kvantitete i uvođenjem strožih kontrolnih mehanizama, Panamski registar želi osigurati usklađenost s najstrožim međunarodnim standardima i time doprinijeti sigurnijoj i održivijoj industriji“, poručili su iz Panamske pomorske uprave.
U posljednjih godinu dana Panama je već krenula s odjavljivanjem brodova sumnjivih vlasnika i starijih plovila koji su povezani sa sumnjivim prijevozom ruske nafte mimo sankcija. Prema podacima S&P Global Market Intelligence, do kraja prošle godine više od 1.000 brodova bilo je pod sankcijama, a čak 800 njih nije imalo potvrđeno osiguranje.
Prosječna starost sankcioniranih brodova iznosi 21 godinu – znatno iznad globalnog prosjeka od 13 godina – što povećava rizik od pomorskih nesreća i potencijalnih ekoloških katastrofa.
Ovom mjerom Panama želi izbjeći nove reputacijske udarce i održati vodeću poziciju među pomorskim registrima, ali i zaštititi sigurnost svojih brodova i posada. Analitičari smatraju da bi ovakav potez mogao potaknuti i druge velike registre da postrože kriterije, pogotovo u kontekstu sve većih pritisaka na sektor zbog sankcija, klimatskih ciljeva i sve glasnijih zahtjeva za transparentnijim vlasništvom brodova.
Dana 3. kolovoza 1492. Kristofor Kolumbo isplovio je iz španjolskog grada Palos de la Frontera s ciljem da pronađe zapadni morski put do Indije. Iako mu cilj nije bio otkrivanje novog kontinenta, njegovo će putovanje označiti početak jedne od najvećih pomorskih epoha u povijesti.
Potaknut blokadom kopnene trgovine s Azijom, Kolumbo je uvjerio španjolske vladare, kralja Ferdinanda i kraljicu Izabelu, da podupru njegovu ekspediciju. Uoči isplovljavanja sklopljen je detaljan dogovor: ako otkrije nove zemlje, dobit će titulu admirala oceana, postat će potkralj i doživotni guverner tih teritorija, a nasljedne titule nosit će njegovi potomci. Imao je pravo predložiti tri kandidata za svaku upravnu funkciju, od kojih bi kruna birala jednog, piše Povijest.hr.
Osim časti i titula, dogovorena je i financijska korist – Kolumbo je mogao ulagati osminu sredstava u svaku trgovačku operaciju na novim prostorima i ostvariti osminu dobiti.
Na brodovima Santa María, Pinta i Niña, Kolumbo i njegova posada krenuli su prema zapadu, ne znajući da će se upisati u povijest kao pomorci koji su otkrili Ameriku. Ipak, Kolumbo do kraja života vjerovao je da je stigao do azijskog kopna.
Njegovo isplovljavanje 1492. godine označilo je prekretnicu ne samo u pomorskoj povijesti, već i u globalnim trgovinskim i političkim tokovima, čiji se odjeci osjećaju i danas.
Na današnji dan, 3. kolovoza 1958. godine, američka podmornica USS Nautilus postigla je povijesni podvig ploveći ispod arktičkog leda i dosegnuvši Sjeverni pol. Ovo je bilo prvo podmorsko dosezanje Sjevernog pola u ljudskoj povijesti, čime je USS Nautilus ušla u anale pomorske i istraživačke povijesti.
USS Nautilus bila je prva podmornica na nuklearni pogon na svijetu, što joj je omogućilo da ostane zaronjena znatno duže od dizelskih podmornica. Dok dizelski motori zahtijevaju zrak za izgaranje goriva, nuklearni reaktori ne ovise o zraku, što je Nautilusu omogućilo neprekidnu podvodnu plovidbu.
Podmornica USS Nautilus porinuta je 1954. godine, s istisninom od oko 4.000 tona u potpuno uronjenom stanju. Duga 98 metara, imala je preko stotinu članova posade, a njen nuklearni pogon revolucionirao je podmorničku tehnologiju.
Podmorski prolazak ispod leda na Sjevernom polu obavljen je u sklopu američke operacije Sunshine. Nakon što je uspješno prošla ispod leda na Sjevernom polu, podmornica je nastavila put prema Grenlandu, izronivši tek nakon prijeđenih 2.940 kilometara puta ispod leda, piše Povijest.hr.
