O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 76

Otkrivene glavne iranske rute krijumčarenja oružja Hutistima

0
Foto: CENTCOM/X

Zapljena broda Al Sharwa u srpnju otkrila je detaljan sustav iranskog krijumčarenja oružja prema Hutistima, uključujući tri glavne rute i ključne sudionike mreže.

Izvješće jemenskih Nacionalnih snaga otpora (NRF) otkrilo je metode kojima Iran krijumčari oružje Hutistima. Temelji se na iskazima posade dhowa Al Sharwa, zaustavljenog u srpnju s 750 tona mješovitog tereta oružja, streljiva, projektila i komponenti.

Iako se posade često sastoje od mornara bez političke pripadnosti, u ovom slučaju četvorica su bili izravno povezani s Hutima. Svi su prošli vojnu obuku u Iranu, u kampovima koje vodi Kuds postrojba Islamske revolucionarne garde (IRGC) i namijenjenima obuci stranih boraca, navodi The Maritime Executive.

Prema njihovim iskazima, IRGC koristi tri glavne rute krijumčarenja:

  1. “Prednja vrata” – izravno komercijalno otpremanje iz Bandar Abbasa do jemenske luka Salif. Ova ruta se koristila za osjetljive terete, poput raketnih goriva koja zahtijevaju posebne uvjete. Nedavno je poremećena izraelskim i američkim zračnim udarima.
  2. Ruta preko matičnog broda – teret se prebacuje s većeg broda usidrenog uz obalu Somalije na manje jemenske ribarske brodice, koje ga zatim iskrcavaju u manjim lukama pod kontrolom Huta. Ova metoda povezuje se s plovilima MV Saviz i MV Behshad, koja su djelovala u Crvenom moru i kasnije u Adenskom zaljevu.
  3. Djibouti kanal – korištenje fiktivnih tvrtki za slanje oružja u Džibuti legalnim trgovačkim putem. Odatle se treret dostavlja u Hodeidah i Salif uz lažne papire i uz pomoć korumpiranih službenika.

Svjedočenja posade otkrila su ne samo logistiku, već i identitete časnika IRGC-a i Huta uključenih u svaku fazu operacije, te mrežu korumpiranih lučkih dužnosnika.

Iako su sve tri glavne rute trenutačno teško poremećene, poznata je prilagodljivost IRGC-a, pa se očekuje razvoj novih krijumčarskih puteva. No, s obzirom na posljednje poremećaje u njihovim operacijama, taj proces mogao bi biti spor i otežan.

Ministarstvo naredilo odlazak broda „Moby Drea“ iz Brodosplita

0
Foto: Raw Photo/Marinetraffic

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izdalo je rješenje kojim se brodu „Moby Drea“ nalaže da napusti brodogradilište „Brodosplit“ i teritorijalno more Republike Hrvatske u roku od sedam dana. Brod je nedavno u teglju doveden u splitsku luku posebne namjene radi planiranog remonta, no nakon zajedničkog postupanja nadležnih tijela donesena je odluka o njegovu udaljenju.

Odluka je donesena nakon konzultacija predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, potpredsjednika Vlade i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića te ministrice zaštite okoliša i zelene tranzicije Marije Vučković, piše MMPI.

Tijekom koordinirane inspekcije Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te Državnog inspektorata otkrivene su nove činjenice. Prema navodima iz službenog priopćenja, one ukazuju na mogućnost da bi ostanak broda u brodogradilištu značio zbrinjavanje otpada na način koji nije u skladu s hrvatskim zakonima.

Zbog toga je vlasniku broda, kao i Brodograđevnoj industriji Split d.d., uručeno rješenje kojim se nalaže organizacija teglja i udaljenje broda iz splitskog škvera i hrvatskog teritorijalnog mora. U odluci se uzima u obzir činjenica da brod nema posadu te je za njegov odlazak potrebno vrijeme za organizaciju prijevoza.

„Moby Drea“ je talijanski putnički brod, nekada u službi na linijama između Italije i Sardinije. Posljednjih godina brod nije bio aktivan u redovnoj plovidbi te se u Splitu trebao podvrgnuti remontu. Međutim, najnoviji razvoj događaja znači da će umjesto popravka brod morati napustiti Hrvatsku, a gdje će mu biti sljedeće odredište zasad nije poznato.

Kapetan i časnici tankera Eagle S optuženi za sabotažu podmorskih kabela u Baltiku

0
Foto: Screenshot/X

Finski tužitelji podigli su optužnice protiv kapetana i dvojice časnika tankera Eagle S, dijela ruske tzv. shadow flote, zbog navodne sabotaže ključne podmorske infrastrukture koja povezuje Finsku i Estoniju.

Tanker pod zastavom Cookovih Otoka, koji je plovio iz ruske luke Ust-Luga s teretom naftnih derivata, optužen je da je u prosincu prošle godine vukao sidro gotovo 50 nautičkih milja kroz Finski zaljev. Time je navodno presjekao Estlink-2 elektroenergetsku vezu te četiri komunikacijska kabela, piše Splash247.

Procjenjuje se da su troškovi popravka premašili 75 milijuna dolara. Estlink-2, ključna energetska veza, može osigurati oko polovicu potreba Estonije za električnom energijom tijekom zime. Iako su opskrbu održale alternativne veze, kvar je uzrokovao rast cijena električne energije u baltičkoj regiji.

Eagle S spada među brojne starije, nejasno vlasnički strukturirane tankere koji plove izvan zapadnih osiguravateljskih sustava te ih EU i finske vlasti identificiraju kao dio flote koja zaobilazi sankcije uvedene Rusiji nakon invazije na Ukrajinu.

Sabotaže na moru postale su sve učestalije nakon početka ruskog rata protiv Ukrajine 2022. godine. Iste godine, eksplozije na plinovodu Nord Stream pokazale su koliko je europska energetska i komunikacijska infrastruktura ispod morske površine ranjiva. U posljednje vrijeme zabilježen je porast incidenata s podmorskim kabelima i energetskim vezama u Baltičkom i Sjevernom moru, pri čemu se u više slučajeva sumnja na plovila iz tzv. shadow flote.

Finske vlasti nisu objavile detalje obrane optuženih časnika, dok će suđenje, prema procjenama, privući veliku međunarodnu pozornost zbog geopolitičke osjetljivosti regije i povezanosti s ruskim energetskim interesima.

Tanker “Latur” – još jedan primjer kako “shadow” flota probija pravila na Arktiku

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Tanker Latur svojim putovanjem otvara pitanja o sigurnosti, transparentnosti i odgovornosti u arktičkoj plovidbi

Rusija nastavlja testirati granice sigurnosti pri izvozu nafte preko Arktika. Suezmax tanker Latur, star 19 godina i pod sankcijama, ukrcao je rusku sirovu naftu te 6. kolovoza isplovio iz Murmanska prema Kini, s predviđenim dolaskom 6. rujna. Brod plovi pod zastavom Komora, koja se nalazi na crnim listama Pariškog i Tokijskog MOU-a zbog lošeg sigurnosnog zapisa i slabe usklađenosti s međunarodnim standardima.

Kako navodi gCaptain, osiguranje broda je nepoznato, što je uobičajeno kod plovila pod sankcijama koja nemaju zapadno P&I pokriće. Klasifikaciju mu je oduzeo Indian Register of Shipping u veljači ove godine zbog neobavljenog pregleda.

Prema službenoj stranici ruske Administracije Sjevernog morskog puta, Latur nema izdanu dozvolu za plovidbu ovim strateškim pravcem. Iako ruska pravila zahtijevaju valjanu dozvolu za svaki ulazak u te vode, sve je češća praksa da se shadow flota kreće bez prijave.

Ove rute i dalje dijelom prekrivaju ledena polja, posebno u Laptevskom, Istočnosibirskom i Čukotskom moru. Latur se trenutno nalazi u Karskom moru i plovi bez pratnje ledolomca, što povećava rizik od nezgoda.

AIS trag Suezmaxa Latur koji prikazuje rutu i trenutačnu lokaciju (10. kolovoza) u istočnom Karskom moru. (Izvor: Shipatlas)

Ovo nije prvi put da Rusija koristi konvencionalne tankere za prolazak Arktikom. Prvi takav transport dogodio se u rujnu 2023., a sadašnji slučaj predstavlja daljnju eskalaciju.

Sjedinjene Države su u veljači 2024. stavile Latur (tada pod imenom Mercury) na listu sankcija zbog sudjelovanja u transportu ruske nafte izvan G7 ograničenja cijene. Brodom je tada upravljao Gatik Ship Management, ključni akter shadow flote s flotom od preko 60 tankera, koja se u međuvremenu raspala.

Vlasništvo Latura kasnije je prešlo na Gessi Maritime Corp iz Sejšela, dok je upravljanje brodom povjereno Maple Maritime Solutions FZE iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Gessi Maritime je također pod američkim sankcijama od siječnja 2025.

Prije ukrcaja nafte u Murmansku, brod je gotovo dva tjedna mirovao uz norvešku obalu. Norveške vlasti najavile su pojačane inspekcije sankcioniranih i mogućno neosiguranih tankera, s ciljem smanjenja ekološkog rizika i suzbijanja aktivnosti shadow flote u svojim vodama.

Započela je regata The Ocean Race Europe

0
Competing boats lined up in the harbour ahead of The Ocean Race Europe 2025 in Kiel, Germany on August 10, 2025. (Photo by Lloyd Images / The Ocean Race Europe 2025)

Drugo izdanje regate The Ocean Race Europe 2025 započelo je 10. kolovoza u Kielu u Njemačkoj. Ukupno sedam opremljenih IMOCA timova natjecat će se u pet etapa grand-prix formata, od Baltičkog do Jadranskog mora. Regata duga 4.500 nautičkih milja, koja traje šest tjedana, startala je zahtjevnom i tehnički složenom etapom od Kiela do Portsmoutha na južnoj obali Engleske, gdje se očekuje da četveročlane posade stignu u četvrtak.

Na samom početku regate došlo je do sudara između timova Team Holcim PRB i Allagrande MAPEI Racing, nakon čega su oba broda morala vratiti u Kiel radi provjere i otklanjanja oštećenja. Nitko od članova posada nije ozlijeđen, a oba tima rade na tome da se što prije vrate u natjecanje, dok će ih ostali timovi čekati u Portsmouthu.

Nakon kratkog zadržavanja, druga etapa koja starta u nedjelju, 17. kolovoza, bit će najduža i donijet će dvostruke bodove. Polazak je s linije Royal Yacht Squadron kod Cowesa, odakle flota prolazi kroz Lam Manche, izlazi na Atlantik, a zatim kroz Gibraltarska vrata ulazi u Sredozemno more i završava u španjolskoj luci Cartagena. Ova etapa uključuje i trosatno „fly-by“ zaustavljanje u portugalskoj luci Matosinhos.

Iz Cartagene regata nastavlja prema Nici na jugu Francuske, zatim prema Genovi u Italiji, a po prvi put završava u Jadranskom moru, u Boki Kotorskoj. Iz zaljeva će se u subotu, 20. rujna, održati završna obalna regata koja će donositi isti broj bodova kao i svaka od pet etapa na otvorenom moru.

Posade predstavljaju međunarodnu selekciju najboljih oceanskih jedriličara svijeta iz 13 različitih zemalja, uključujući Francusku, Veliku Britaniju, Švicarsku, Portugal, Nizozemsku, Kanadu, Njemačku i Sjedinjene Američke Države. Među njima je i 11 skipera s posljednjeg Vendée Globe natjecanja te šest bivših pobjednika The Ocean Racea.

Team Malizia, skippered by Boris Herrmann,, during the speed runs of the Ocean Race Europe 2025 in Kiel, Germany on August 09, 2025. (Photo by Vincent Curutchet / The Ocean Race Europe 2025)

Direktor regate The Ocean Race Europe Phil Lawrence ističe da je ovo natjecanje koje kombinira navigaciju na otvorenom moru sa zahtjevnim obalnim izazovima – promjenjivim priobalnim vjetrovima, rtovima, plimnim prolazima i zabranjenim zonama, i predstavlja pravi test sposobnosti pod pritiskom: „Većina etapa traje četiri dana i posade će biti maksimalno fokusirane. Izložene su svim mogućim izazovima i ovo će biti pravi test.“

Kao i kod većine nedavnih IMOCA regata, Lawrence očekuje tijesnu borbu za postolja, s malim razlikama među vodećima: „S obzirom na kvalitetu flote, bodovi će biti ravnomjerno raspoređeni, što obećava vrlo konkurentnu regatu. Nadam se otvorenoj borbi u kojoj bi čak i obalna regata kod Crne Gore mogla odlučiti pobjednika ili poredak na vrhu.“

Lawrence dodaje da je organizacija The Ocean Race Europe, s potpunom kontrolom regate iz sjedišta u Alicanteu, posebno zadovoljna kvalitetom jedriličara koji sudjeluju: „Naravno, želimo da regata The Ocean Race ima što više vrhunskih timova i da predstavlja atraktivnu ponudu. Povratne informacije s posljednje regate pokazale su da su jedriličari koji su sudjelovali, bilo u cijelom natjecanju ili njegovim dijelovima, kasnije postizali odlične rezultate u drugim IMOCA regatama, i nadamo se da će to privući nove sudionike.“

Svaka luka domaćin organizira Ocean Live Park i aktivnosti za goste i klijente, uključujući program brzinske utrke svih sedam brodova. Za timove, ovo natjecanje nije samo ono što se događa na moru, već i veliki izazov za tehničke ekipe na kopnu koje putuju između luka kako bi pružile podršku jedriličarima po dolasku.

Dok IMOCA posade nastoje osvojiti prestižni trofej The Ocean Race Europe 2025 tijekom narednih šest tjedana, sudjelovat će i u inicijativi Racing for the Ocean Challenge, čiji je cilj pomoći obnovi odnosa društva s oceanom. Brodovi će biti opremljeni znanstvenim instrumentima za mjerenje parametara mora poput temperature, saliniteta, razine kisika i ugljičnog dioksida, kao i koncentracije mikroplastike.

(VIDEO) Potjera kineskog broda obalne straže završila udarom u vlastiti ratni brod

0
Foto: Screenshot/X

Filipinska obalna straža (PCG) potvrdila je kako je u ponedjeljak, 11. kolovoza 2025., došlo do sudara između dvaju kineskih plovila u blizini Scarborough Shoala u Južnokineskom moru.

Prema priopćenju glasnogovornika PCG-a, komodora Jaya Tarriela, incident se dogodio 10,5 nautičkih milja od spornog grebena. Sudarili su se brod kineske obalne straže (CCG) s oznakom trupa 3104 i ratni brod Kineske ratne mornarice (PLAN) s oznakom 164, piše Baird Maritime.

Tarriela je objasnio kako je CCG brod u trenutku sudara bio u potjeri za filipinskim višenamjenskim brodom BRP Suluan (MRRV, duljine 44 m), koji je pružao pomoć filipinskim ribarima u tom području. Tijekom potjere, kineski brod obalne straže izveo je manevar s desnog boka filipinskog broda, no došlo je do udara u vlastiti ratni brod.

CCG plovilo pretrpjelo je znatna oštećenja pramca i proglašeno je nepogodnim za plovidbu. PCG je ponudio pomoć, uključujući traganje i spašavanje te medicinsku potporu, no kineska strana nije odgovorila.

Scarborough Shoal je već godinama poprište napetosti između Kine i Filipina, a incident bi mogao dodatno pogoršati situaciju u regiji.

Višak kapaciteta prijeti stabilnosti kontejnerskog tržišta do 2029.

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Kontejnerski brodarski sektor trenutno pokazuje kontradiktorne trendove. Dok su čarter stope dosegnule razine koje nisu viđene izvan covid razdoblja, spot stope već devet tjedana zaredom bilježe pad.

Prema podacima Clarksons Research, Indeks čarter stopa kontejnerskih brodova iznosi 198 bodova – najvišu vrijednost izvan pandemijskih godina. Hamburgov New ConTex navodi da su stope u svim segmentima stabilne, a potražnja za brodovima zdrava i u ljetnim mjesecima, piše Splash247.

S druge strane, spot tržište bilježi kontinuirani pad. Šangajski indeks vozarina (SCFI) prošlog je petka pao za 4% na 1.490 bodova – što je 60% manje od prošlogodišnjeg vrhunca. Posebno su stope na transpacifičkoj ruti prema istoku vraćene na razine prije preusmjeravanja prometa zbog krize u Crvenom moru.

Među velikim prijevoznicima vlada podijeljena slika. Danski Maersk je prošlog tjedna povećao svoju prognozu za 2025., očekujući EBITDA između 8 i 9,5 milijardi USD, potaknut snažnijom potražnjom od očekivane. Suprotno tome, japanski Ocean Network Express (ONE) smanjio je prognozu za 400 milijuna USD zbog geopolitičkih i ekonomskih izazova.

Foto: Splash247

Izazov za industriju ostaje višegodišnji problem prekomjerne ponude. Prema Xeneta podacima, veličina svjetske flote porasla je s indeksa 100 (2019.) na 145 bodova, dok je potražnja porasla tek na 113 bodova. Čak i kada se uračunaju duže rute oko Rta Dobre nade, potražnja u TEU-miljama doseže samo 130 bodova – i dalje znatno ispod rasta kapaciteta.

Analitičari upozoravaju da će višak kapaciteta vjerojatno trajati najmanje do 2029., što će prijevoznicima otežati održavanje stabilnih vozarina.

ITF izvještaj: Shore leave postaje privilegija, a ne pravo

0
Foto: ITF

Novi izvještaj ITF-ovog povjereništva pomoraca i Svjetskog pomorskog sveučilišta (WMU) otkriva zabrinjavajuće nalaze o stalnom nedostatku shore leavea za pomorce. Podaci iz ankete provedene među 5.879 pomoraca pokazali su da više od četvrtine njih nije imalo nikakav shore leave, dok je trećina imala priliku izaći na obalu samo jednom ili dvaput tijekom prosječnog trajanja ugovora od 6,6 mjeseci.

Anketu je ITF pokrenuo sredinom 2024. godine kako bi ispitao zabrinutost zbog sve težeg pristupa shore leaveu. Rezultati su jasni: prepreke shore leaveu su brojne i duboko ukorijenjene. Pomorci, posebno oni na tankerima, najmanje često dobivaju shore leave. Čak i kad dobiju priliku, 47% ispitanika navelo je da na obali provodi manje od tri sata, dok 93,5% provodi manje od šest sati ukupno, piše Splash247.

Glavni razlozi uključuju minimalan broj članova posade, visoka radna opterećenja, učestale inspekcije, sigurnosne mjere u lukama te kratka zadržavanja zbog operativne učinkovitosti. Nedostatak obalnih sadržaja i visoki troškovi prijevoza dodatno otežavaju situaciju. Posljedično, mogućnost odmora i oporavka kroz shore leave za mnoge pomorce postaje nedostižan luksuz.

Katie Higginbottom, voditeljica ITF-ovog povjereništva pomoraca, izjavila je: „Ova anketa potvrđuje naše strahove. Shore leave nije prioritetiran kao ključan za dobrobit posade i sigurnost broda.”

Izvještaj naglašava da, s obzirom na sve veću važnost mentalnog zdravlja i dobrobiti posade, pristup shore leaveu treba biti prioritet. Autori pozivaju sve dionike — od država zastave i luka, preko agenata i brodarskih kompanija, do samih pomoraca — da prepoznaju kako trenutašni sustav vodi prema potpunom nestanku shore leavea, što bi moglo dodatno otežati privlačenje i zadržavanje posade te sigurnu plovidbu.

Sjećanje na nesreću broda „Lastovo“: Godinu dana od tragedije koja je potresla Hrvatsku

0

Godinu dana od tragedije u Malom Lošinju: Sudbina Boška, Marka i Denisa ne smije se ponoviti

Boško Kostović, Marko Topić i Denis Šarić, članovi posade Jadrolinijinog broda »Lastovo«, prije godinu dana poginuli su u Malom Lošinju, u najgoroj nesreći u povijesti nacionalnog putničkog brodara, piše Novi List.

Na trojicu pomoraca tada je pala pramčana ulazno-izlazna rampa broda, pri čemu su poginuli na mjestu nesreće, a četvrti član posade je bio teško ozlijeđen.

Emotivan datum

U povodu tužne godišnjice, svi brodovi Jadrolinije danas će se u 15 sati oglasiti brodskim sirenama, u znak sjećanja na tragično stradale pomorce. Uz to, delegacija Jadrolinije danas će na mjestu njihove pogibije u Malom Lošinju položiti vijence u more, a u ulaznom holu upravne zgrade Jadrolinije u jutarnjim će satima biti održana molitva za poginule pomorce, u znak sjećanja na poginule, koju će predvoditi vlč. Mario Gerić iz Apostolata mora Riječke nadbiskupije.

– Jedanaesti kolovoza je posebno emotivan datum za sve djelatnike Jadrolinije, posebice za kolege pomorce s broda »Lastovo«. U mislima smo i s obiteljima stradalih pomoraca kojima je protekla godina bila izuzetno teška. Strateški cilj ove Uprave, na kojem svakodnevno radimo od prvog dana, unapređenje je sustava upravljanja sigurnošću kako se ovakva tragedija više nikad ne bi ponovila, poručili su jučer, uoči godišnjice tragedije, iz uprave Jadrolinije.

Istraga uzroka nesreće koju je predvodilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, pokazala je da su za pogibiju trojice pomoraca odgovorni bivši predsjednik uprave Jadrolinije David Sopta, zapovjednik broda »Lastovo« Goran Đolonga i sama Jadrolinija, prvenstveno zbog neuspostavljenog sustava upravljanja sigurnošću, kao i neprovođenja odredbi istog sustava.

Sopta i ostala dva člana bivše uprave smijenjeni su pola godine nakon nesreće, a obitelji poginuli do danas su sklopile izvansudske nagodbe zbog pokrenutih parničnih postupaka za naknadu neimovinske štete na temelju kojih im je isplaćena odšteta u sveukupnom iznosu od 412 000 eura.

U odnosu na naknadu imovinske štete, poput izgubljene dobiti za uzdržavanje članova obitelji, ugovorne strane su suglasno utvrdile da nisu predmetom izvansudske nagodbe.

Ukupna potraživanja po osnovi imovinske štete još su predmetom usuglašavanja, kako je za Novi List prije nekoliko mjeseci objašnjeno iz Jadrolinije.

Kaznena prijava

U međuvremenu je Sindikat pomoraca Hrvatske (SPH) podigao kaznenu prijavu protiv Davida Sopte, kao i troje drugih osoba koje smatraju odgovornima za nesreću.

– Poginulih kolega možemo se jedino s tugom i pijetetom sjećati. Ali ne možemo dopustiti da se oštrica pravde usmjeri jedino prema zapovjedniku i drugim članovima posade broda »Lastovo« koji nisu znali, niti su mogli znati da je rampa na brodu pokvarena. Stoga činimo sve da pravda krene u pravom smjeru, prema onima koji su zaista odgovorni za nesreću, a što je pokazala i istraga, rekao je Neven Melvan, glavni tajnik SPH-a.

Luka Hamburg uvodi obavezno korištenje shore powera za kruzere od 2027.

0
Foto: Cruise Industry News

Od 2027. svi kruzeri koji uplovljavaju u tri putnička terminala luke Hamburg morat će koristiti shore power, priključujući se na obalnu električnu mrežu umjesto rada na brodske generatore.

Prema lokalnim medijima, svi brodovi koji tehnički mogu koristiti ovu opciju morat će je primjenjivati pri uplovljavanju u Hamburg, što je tri godine prije nego što slična EU regulativa stupi na snagu, navodi Cruise Industry News.

Ministrica gospodarstva Hamburga, Melanie Leonhard, naglasila je da je ovo važno za prihvaćanje kruzing industrije od strane građana te upozorila da će tvrtke koje ne ispune uvjete biti suočene sa sankcijama, uključujući “kompenzacijske naknade”. Trenutno oko dvije trećine brodova koji imaju mogućnost priključivanja već koristi shore power pri dolasku u Hamburg.

Iako ova tehnologija značajno povećava operativne troškove za kruzere, Hamburg je jedan od europskih pionira u njezinoj primjeni. Priključci su dostupni na terminalima Hamburg-Altona (od 2017.) i Steinwerder (od 2024.), a do kraja ove godine bit će instalirani i u novom HafenCity Cruise Terminalu. Dva nova priključka planiraju se testirati prije početka obvezne primjene 2027.

Hamburg je jedan od glavnih homeportova u Njemačkoj, polazišna točka za kompanije poput AIDA, Costa, MSC, TUI, Cunard i Hapag-Lloyd, te popularno odredište brojnih drugih brendova, uključujući Royal Caribbean, P&O, Norwegian, Princess, Silversea i Regent.