O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 77

Irska zapadna obala postaje prolaz za “shadow” tankere koji bježe od UK sankcija

0
Foto: Ilustracija/Pexels

Tanker “Blue” je od 2020. promijenio šest zastava i četiri identiteta

Irske vlasti izvještavaju o rastućem broju tzv. shadow tankera koji prolaze uz zapadnu obalu zemlje kako bi izbjegli prolazak kroz Engleski kanal, gdje bi ih britanske vlasti mogle zatražiti dokaz o valjanom osiguranju. Prema pisanju Irish Timesa, brodovi odabiru dulju rutu sjeverno od Škotske i zapadno od Irske zbog slabije tehničke opremljenosti za praćenje i manjeg rizika od inspekcija, piše The Maritime Executive.

Najnoviji primjer je tanker “Blue”, koji je 8. kolovoza zaplovio južnim kursom uz zapadnu obalu Irske. Prema podacima platforme Starboard Intelligence, brod je isključio AIS signal prije ulaska u irsku isključivu gospodarsku zonu.

Ovaj brod tipičan je primjer shadow flote. Prema TankerTrackers.com, nalazi se pod sankcijama EU-a i UK-a, a Greenpeace ga navodi kao prijetnju morskom okolišu. U njihovoj bazi podataka nalazi se više od 1.200 službeno “crno označenih” tankera.

Izgrađen 2003. godine, “Blue” ima nosivost od 169.000 dwt, a trenutačno lažno pokazuje registraciju u Beninu. Od 2020. godine promijenio je četiri identiteta i plovio pod šest različitih zastava: Benin, Antigua i Barbuda, Liberija, Palau, Džibuti i Cipar. Od 2024. godine u menadžmentu je kompanije iz Turske.

Irske vlasti posebnu su pozornost posvetile ovom slučaju zbog očite lažne zastave. Iz Irske obalne straže poručuju da su uveli “posebne mjere” za praćenje povećanog broja shadow tankera u irskom EEZ-u. U te mjere uključeno je angažiranje Zračnog korpusa i Pomorske službe. Međutim, za razliku od Ujedinjenog Kraljevstva i baltičkih država, Irska zasad ne traži od brodova potvrdu identiteta i osiguravateljskih dokumenata.

Nakon što je ponovno uključio AIS, “Blue” je nastavio plovidbu brzinom od 10 čvorova prema Suezu. Prema izvještajima, vjerojatno plovi za Indiju, koja i dalje kupuje rusku naftu.

Skoro dvije godine iza rešetaka: Kapetan Bekavac napokon slobodan!

0
Foto: Screenshot/HRT

Kapetan Marko Bekavac, koji je gotovo dvije godine proveo u turskom zatvoru, napokon je pušten i jutros je stigao u Hrvatsku

Ministri pravosuđa i vanjskih poslova, Damir Habijan i Gordan Grlić Radman, potvrdili su informaciju o njegovom povratku, ističući kako je to rezultat višemjesečnih pregovora i diplomatskih napora, uključujući razgovore između premijera Andreja Plenkovića i turskih vlasti.

Bekavac je uhićen u listopadu 2023. godine u Turskoj pod optužbom za šverc 137 kilograma kokaina pronađenog na njegovu brodu Phoenician M u turskoj luci Ereğli. Iako je prošle godine osuđen na 30 godina zatvora, njegova obitelj i branitelji kontinuirano tvrde da je nevin i da nije bio u kontaktu s drogom, naglašavajući kako je to bio njegov prvi put na toj liniji i u toj situaciji te da nije mogao organizirati krijumčarenje u tako kratkom roku.

Presuda je izazvala brojne polemike, jer su svi članovi posade tvrdili da nisu imali nikakvo znanje o krijumčarenju, dok su samo kapetan i prvi časnik bili osuđeni. Uz to, ističe se da nije bilo konkretnih dokaza koji bi poduprli optužbe protiv Bekavca.

Obitelj kapetana Bekavca, koja je tijekom cijelog postupka pružala veliku podršku, zahvalila je svim institucijama koje su pomogle u njegovom povratku, uključujući diplomatske službe koje su intenzivno radile na njegovom slučaju.

Dobrodošao kući, Kapetane!

Novi izazov za brodare: Police osiguranja sve češće isključuje GPS spoofing

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Nova pravila i klauzule u osigurateljskim ugovorima mogli bi ostaviti brodare bez naknade ako dođe do havarije uzrokovane elektroničkim ometanjem navigacije

Stručnjaci za pomorsko osiguranje upozoravaju na sve veću pravnu nesigurnost oko pokrića šteta nastalih uslijed GPS spoofinga – namjernog lažiranja satelitskog signala koji može dovesti do ozbiljnih pomorskih nesreća.

Tradicionalne police osiguranja trupa i stroja (Hull & Machinery – H&M) obično pokrivaju nasukavanja, čak i kada se radi o navigacijskoj pogrešci. No, sve češća primjena cyber isključenja, poput klauzule LMA5403, stvara pravnu sivu zonu. Ta klauzula isključuje pokriće za štete “izravno ili neizravno uzrokovane korištenjem elektroničkog sustava u svrhu nanošenja štete”, piše Splash247.

Kako objašnjava Chris Kilbee iz AAA, problem je u tome što je teško dokazati je li spoofing bio zlonamjeran. Ako osiguratelji ne mogu dokazati namjeru, mogu biti prisiljeni isplatiti štetu. No, ako se dokaže da je manipulacija signalom imala zlonamjernu svrhu, brodovlasnici riskiraju odbijanje isplate.

Kao moguće rješenje, AAA preporučuje korištenje tzv. “cyber buy-back” klauzula, koje uz dodatnu premiju omogućuju vraćanje pokrića za štete povezane s cyber incidentima, uključujući spoofing.

Rizici nisu teorijski – primjeri su sve brojniji. U lipnju su se dva tankera sudarila južno od Hormuškog tjesnaca nakon lažnih GPS signala. U svibnju je kontejnerski brod MSC Antonia završio nasukan kod Jeddah, a na satelitskim servisima brod se “pojavio” na pogrešnoj lokaciji – usred pustinje.

Statistika satelitske tvrtke Marlink pokazuje drastičan porast incidenata: dok su u srpnju 2024. primali jednu prijavu svaka dva tjedna, sredinom srpnja 2025. zabilježili su više od 150 prijava u jednom danu.

Spoofing je najizraženiji u Crvenom moru, Crnom moru, Perzijskom zaljevu i Južnokineskom moru – regijama s pojačanom geopolitičkom napetošću.

Brodarima se savjetuje da detaljno pregledaju svoje police osiguranja te da u suradnji s brokerima razmotre dodatne klauzule koje mogu osigurati pokriće u slučaju elektroničkih ometanja navigacije.

Tankeri bez potvrde o osiguranju neće moći ući u norveški EEZ

0
Foto: Ilustracija/Wikimedia commons

Norveška od 11. kolovoza uvodi strožu kontrolu osiguranja stranih tankera u svojim vodama, ciljajući na brodove iz tzv. sjene koji sve češće prevoze sankcioniranu naftu.

Norveške vlasti najavile su da će od 11. kolovoza svi strani tankeri koji ulaze u ekskluzivni gospodarski pojas (EEZ) Norveške morati dostaviti potvrdu o važećem osiguranju, uključujući i podatke o P&I pokriću. Ova mjera dio je šire strategije za povećanje sigurnosti plovidbe i zaštitu okoliša, s obzirom na sve veći broj tzv. shadow tankera u europskim vodama, navodi Splash247.

Norveška se time pridružuje skupini zapadnih zemalja koje pooštravaju nadzor nad prometom tankera povezanih s trgovinom sankcionirane nafte, posebice iz Rusije i Irana. Uz zabrinutost zbog starosti tih brodova – prosječna dob tankera je preko 20 godina – javlja se i opasnost od nedostatka valjanog osiguranja, kao i potencijalnih sabotaža podmorja.

Prema podacima analitičke platforme Windward, unutar shadow flote identificirano je oko 1.900 brodova, od kojih 30% tankera koji prevoze rusku naftu koristi lažne registracije ili zastave nepoznatog statusa. Uz to, početkom godine S&P Global Market Intelligence izvijestio je da više od 80% tih tankera nema potvrđeno osiguranje.

Norveška ministrica za ribarstvo i pomorsku politiku, Marianne Sivertsen Næss, istaknula je da ovakvi brodovi ne samo da ugrožavaju sigurnost mora, već i doprinose financiranju ilegalnih ratnih aktivnosti. “Vlada ozbiljno shvaća izazove koje donosi shadow flota. To je rizik za okoliš, sigurnost, ali i geopolitičku stabilnost,” poručila je.

Foto: Splash247

Još ranije ove godine, u Oslu je otkriven slučaj nezakonitog izdavanja lažnih osigurateljnih polica. Četiri osobe, među kojima su jedan Rus, jedan Bugarin i dvojica Norvežana, optužene su za krivotvorenje dokumenata i vođenje neovlaštene osigurateljske operacije pod nazivom RO Marine.

Nova norveška regulativa omogućit će vlastima da odbiju ulazak brodovima koji ne ispune uvjete, a moguće je i zadržavanje plovila do dostave traženih dokaza. Cilj je jasan – spriječiti ulazak nesigurnih i netransparentnih tankera u osjetljivo pomorsko okruženje.

Pokušaj sabotaže na trajektu: Alkoholizirani putnik zapalio kantu za smeće

0
Foto: Amos Myllynen/Marinetraffic

Finski sud proglasio je 29-godišnjeg muškarca krivim za pokušaj sabotaže nakon što je u prosincu 2024. izazvao požar na trajektu Viking Grace, koji je u tom trenutku plovio s više od tisuću putnika.

Prema navodima tužiteljstva, osumnjičeni je tijekom noćne plovidbe zapalio kantu za smeće unutar zatvorenog brodskog bara, koji se koristi samo ljeti i nije bio otvoren za goste. Požar je prošao nezapaženo jer se prostor nije redovito obilazio. Srećom, kanta nije sadržavala puno zapaljivog materijala te se vatra sama ugasila prije nego što se proširila, navodi The Maritime Executive.

Požar je naknadno otkrio član posade koji je tijekom rutinske ophodnje osjetio miris paljevine. Video nadzor pokazao je osumnjičenog kako koristi upaljač da bi zapalio sadržaj kante. Kasnije te večeri, osiguranje broda ga je privelo, a zatim je iskrcan na Ålandske otoke i predan vlastima.

Tijekom suđenja priznao je da se nalazi na snimci, ali je tvrdio da se ne sjeća samog čina. Naveo je kako je bio pod jakim utjecajem alkohola jer je na brodu sudjelovao na božićnoj zabavi. Član osiguranja potvrdio je da je osumnjičeni bio “vidno pijan”.

Sud ga je proglasio krivim za pokušaj sabotaže i osudio na šest mjeseci zatvora – uvjetno – te mu naložio plaćanje sudskih troškova.

Crna lista Hutista se proširuje: Globalni brodari sve više izloženi riziku

0
Foto: Screenshot/X

Nakon više napada na trgovačke brodove, Huti su sada formalno zaprijetili desecima brodarskih kompanija zbog navodne povezanosti s Izraelom. Prema njihovim navodima, brodovi tih kompanija kršili su jednostrano proglašenu blokadu izraelskih luka, zbog čega su sada „zabranjeni“ za plovidbu kroz Crveno more, tjesnac Bab el-Mandeb, Adenski zaljev i Arapsko more.

Upozorenja se opisuju kao „predkazne mjere“ i dolaze samo mjesec dana nakon što su Huti potopili dva grčka bulk carriera – Magic Seas i Eternity C. Kao odgovor, međunarodna pomorska koalicija Combined Maritime Task Force proglasila je rizik za plovila povezana s Izraelom „kritičnim“, dok je ukupna razina prijetnje za sav promet ocijenjena kao „ozbiljna“, navodi Splash247.

Iako imena brodovlasnika još nisu objavljena, tržište osiguranja pomorskog prometa s napetosti čeka hoće li se njihovi identiteti otkriti – što bi moglo uzrokovati znatno povećanje premija za osiguranje brodova i posada.

Od studenoga 2023., Huti su napali više desetaka trgovačkih brodova u regiji. Prema organizaciji Human Rights Watch, ti napadi predstavljaju ratne zločine.

Međunarodna brodarska udruženja, uključujući International Chamber of Shipping, BIMCO, INTERTANKO, INTERCARGO i Europsku zajednicu brodovlasnika, zajednički su osudila napade kao „okrutne“ te pozvala globalne aktere na hitno djelovanje radi zaštite pomoraca i očuvanja slobode plovidbe.

Zbog potonuća kod Indije: MSC suočen s milijardskom tužbom

0
Foto: Screenshot/X

MSC želi ograničiti odgovornost na 14 milijuna dolara za gubitak broda MSC Elsa 3 kod Indije

MSC Mediterranean Shipping Company pokušava pred indijskim sudom ograničiti svoju odgovornost za potonuće broda MSC Elsa 3, pozivajući se na međunarodne pomorske konvencije i nacionalne propise, s ciljem da odštetni zahtjevi ne premaše 14,2 milijuna dolara, navodi The Maritime Executive.

Brod je prevozio 643 kontejnera kada je potonuo, a incident je već izazvao niz tužbi – uključujući jednu od indijske vlade koja traži više od milijardu dolara. Osim toga, tužbe su podnijeli i privatni brodari, ribarske zajednice te druge strane pogođene nesrećom.

Tužba je podnesena na temelju indijskog Zakona o pomorskom prometu iz 1958. godine i Pravilnika o trgovačkom pomorstvu iz 2015., koji brodarima omogućuju ograničenje odgovornosti u slučaju pomorskih nesreća. U tužbi se navodi i kako je Indija potpisnica Međunarodne konvencije o ograničenju odgovornosti za pomorske zahtjeve (LLMC).

MSC traži i trajnu sudsku zabranu protiv daljnjih individualnih tužbi vezanih uz incident, s obzirom na to da se pred sudom u Kerali već vodi sedam slučajeva. Posebno su zabrinuti mogućnošću neograničenih zahtjeva koji bi, prema njihovim tvrdnjama, mogli ugroziti stabilnost osiguranja i opskrbnih lanaca.

Indijske vlasti nastavljaju s čišćenjem obale, prikupljanjem kontejnera i sprječavanjem istjecanja goriva iz olupine. Operacije spašavanja odgođene su zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, no ronilački tim je spreman za početak ispumpavanja goriva čim uvjeti to dopuste.

Zanimljivo, i Šri Lanka, udaljena nekoliko stotina nautičkih milja, podnijela je tužbu tvrdeći da se ostaci broda pojavljuju na njezinim plažama.

Sud u Kerali zakazao je iduće ročište za 21. kolovoza. U međuvremenu, MSC Akiteta II ostaje zadržan u luci Vizhinjam kao jamstvo za moguće naknade štete.

Slučaj podsjeća na pravni postupak pokrenut nakon nesreće broda Dali u Baltimoreu 2024., u kojem se također tražilo ograničenje odgovornosti pozivom na međunarodno pravo.

Arktička ruta postaje nova trgovinska žila kucavica između Kine i Europe

0
Foto: Atomflot/gCaptain

S ljetnom sezonom plovidbe kroz Arktik u punom zamahu, više kineskih brodarskih tvrtki uputilo je svoje kontejnerske brodove duž ruske Sjeverne morske rute (NSR), nastojeći iskoristiti znatno kraću rutu prema europskim lukama.

Kineski prijevoznik Newnew Shipping predvodi ovu inicijativu. Od pokretanja arktičke linije 2023. godine, kompanija je prošle godine obavila 13 plovidbi preko NSR-a, prevezavši oko 20.000 kontejnera. Trenutno dva njihova broda već plove Arktikom, dok još najmanje tri imaju izdane dozvole za tu rutu, piše gCaptain.

Brod Newnew Polar Bear isplovio je iz Šangaja 16. srpnja i očekuje se da će do 15. kolovoza stići u rusku luku Arhangelsk. To je njegova prva arktička plovidba otkad je 2023. sudjelovao u incidentu u Baltičkom moru, kada je oštećena podmorska infrastruktura. Kapetan broda trenutno je pod istragom u Kini.

Drugi brod, Newnew Star (3.534 TEU), krenuo je 20. srpnja iz Tianjina prema Sankt Peterburgu, a očekivano trajanje puta je četiri tjedna – znatno brže od uobičajenih 40 do 50 dana preko Sueskog kanala.

Tvrtka Fujian Huihai Shipping također se uključila u promet na NSR-u, s feeder brodom Hui Da 9 (2.500 TEU) koji je 20. srpnja isplovio iz Sankt Peterburga prema Rizhaou u Kini.

Ukupno je više od deset kineskih brodova dobilo dozvolu za plovidbu ovom rutom, uključujući i najveći dosad – Istanbul Bridge (4.890 TEU), koji je 2024. postao prvi Panamax brod koji je prešao Arktik.

AIS tragovi kineskih kontejnerskih brodova koji prolaze kroz Arktik u kolovozu 2025. godine. (Izvor: Shipatlas)

Nova dodatna potpora dolazi u rujnu, kada Sea Legend Shipping pokreće prvu redovnu liniju koja povezuje kineske i europske luke poput Qingdaoa, Šangaja, Hamburga i Gdanjska, trajanjem od samo 18 dana.

Iako je trenutačno sezona plovidbe ograničena na razdoblje od srpnja do studenog, kineske kompanije planiraju cjelogodišnje rute do 2030. godine. U suradnji s ruskim Rosatomom, Newnew Shipping planira naručiti pet brodova klase Arc7 (4.400 TEU), prilagođenih ledu.

Budućnost ove rute kao stalne pomorske poveznice ovisi o tehničkim, klimatskim i sigurnosnim izazovima koje tek treba savladati.

‘Sigurna plovidba 2025’: Više od trećine kontrola završilo kaznama

0
Foto: Ilustracija/Arhiva-Šibenski portal

Tijekom jučerašnje akcije sigurnosti na moru, inspektori lučkih kapetanija obavili su 355 pregleda, a izrečeno je više od 76.000 eura kazni.

Koordinirana akcija nadzora pomorskog prometa “Sigurna plovidba 2025” provedena je 6. kolovoza na cijelom Jadranu – od Pule do Dubrovnika. U akciji je sudjelovalo ukupno 113 djelatnika lučkih kapetanija s 27 inspekcijskih plovila, koji su nadzirali sigurnost plovidbe duž 1166 nautičkih milja, piše MMPI.

Glavni cilj akcije, koja se tradicionalno provodi u ljetnim mjesecima, jest preventivno djelovanje i povećanje sigurnosti na moru u jeku turističke sezone, kada je promet u hrvatskim vodama višestruko povećan.

Poseban fokus bio je stavljen na kontrolu brzine plovidbe u zabranjenim zonama, nadzor brodova za najam, kao i inspekciju putničkih brodova koji obavljaju jednodnevne i višednevne izletničke ture. Provjeravala se i valjanost brodske dokumentacije, svjedodžbe posade te prijave putem CIMIS sustava.

U okviru akcije provedeno je 355 inspekcija, tijekom kojih je utvrđeno 133 kršenja propisa. Izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu od 76.480,43 eura, od čega je 27.755,11 eura naplaćeno odmah na mjestu prekršaja.

Zbog loših vremenskih uvjeta, dio timova iz kapetanija istovremeno je bio angažiran i u operacijama traganja i spašavanja. Nacionalna središnjica MRCC Rijeka zaprimila je tijekom dana oko stotinu poziva.

Najzahtjevnija akcija odvijala se u poslijepodnevnim satima u pulskom akvatoriju, gdje je potonulo plovilo s dvije osobe na brodu – talijanskim državljanima. U potragu su se uključile posade Lučke kapetanije Pula, Obalne straže RH, a zbog jakog sjeveroistočnog vjetra angažiran je i zrakoplov OSRH.

Oko 17:30 sati zrakoplov je locirao osobe u moru na udaljenosti od 15 nautičkih milja od obale, nakon čega su ih spasila službena plovila kapetanije.

Huti šire popis meta: Prate trgovinu između Izraela, Egipta i Turske

0
Foto: Ekplozije na tankeru Sounion nakon napada Hutista / Izvor: Screenshot X

Huti nastavljaju s blokadom izraelskih luka te najavljuju daljnje napade na sve brodove povezane s izraelskom trgovinom. U najnovijoj objavi, Huti su otkrili da aktivno prate kretanje brodova koji plove između Izraela, Turske i Egipta.

U središtu optužbi našle su se vodeće svjetske brodarske kompanije, poput Maerska i MSC-a. Prema izvještaju, devet brodova uplovilo je u izraelske luke 2. i 3. kolovoza, a svi su dolazili iz Egipta ili Turske ili su prema tim zemljama nastavili plovidbu, navodi The Maritime Executive.

Najzvučniji primjer je kontejnerski brod MSC Oscar, koji je iz luke Asia Port u Turskoj doplovio u izraelski Ashdod s 18.400 kontejnera. MSC Tuxpan je, tvrde, napustio Ashdod s 5.060 kontejnera prema egipatskom Port Saidu, dok je Maersk Narmada, za koju navode da je transporter vozila, pristao u Haifi iz turskog Iskenderuna, pa nastavio za Mersin.

Uz kontejnerske brodove, Huti spominju i bulkere Aquis Perla, Neco K i Pardus, cement carrier Nova Coralia, teretni brod Halo, te car carrier Lider Bulut koji je plovio iz Ashdoda za Egipat.

Napadi na brodove Magic Seas i Eternity C u srpnju, oba potopljena, predstavljeni su kao osveta zbog njihove povezanosti s Izraelom. Pritom je više članova posade poginulo, a zarobljeni pomorci iz Eternity C-a prikazani su u videu s priznanjem da su plovili za luku Eilat.

Huti upozoravaju da će svaki brod koji posjeti izraelske luke biti meta napada, bez obzira na njegovu zastavu ili vlasništvo. Posebno su istaknuli “nastavak trgovinskih odnosa između Izraela i Turske” te da “Egipat i dalje uvozi robu iz Izraela”.

Zbog eskalacije prijetnji, brodarske kompanije izbjegavaju plovidbu kroz Crveno more, a planovi Egipta da revitalizira promet kroz Sueski kanal sve su upitniji. I dalje operira misija Aspides, koja osigurava zaštitu trgovačkih brodova u regiji, no izazovi ostaju ozbiljni.