OTP Groupama Banner

O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 79

Novi udar na scrubbere: open-loop sustavi izlaze iz igre

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Od 1. srpnja 2027. godine, open-loop scrubberi više neće biti dopušteni u obalnim vodama sjeveroistočnog Atlantika. Odluku su zajednički donijele 16 država potpisnica OSPAR konvencije. Dvije godine kasnije, od srpnja 2029., zabrana će se proširiti i na zatvorene sustave (closed-loop).

OSPAR konvencija regulira zaštitu morskog okoliša u sjeveroistočnom Atlantiku. Iako se razmatra širenje istih zabrana i na Sredozemlje, to će ovisiti o potezima Francuske i Španjolske. Skandinavske zemlje već su napravile prvi korak – Danska, Finska i Švedska od srpnja 2025. uvele su zabranu open-loop ispuštanja unutar svojih teritorijalnih voda, uključujući i Baltičko more.

DNV savjetuje brodarima da ozbiljno pristupe planiranju prijelaza na nultu stopu ispuštanja. Brodovi koji već imaju mogućnost rada bez ispuštanja ne bi trebali imati veće probleme, osim ako im kapacitet tankova za zadržavanje otpadne vode ograničava fleksibilnost u operacijama. Plovila koja nemaju tankove – naročito ona s open-loop ili hibridnim sustavima – morat će se modernizirati ili prijeći na korištenje goriva niskog sadržaja sumpora dok su u OSPAR lukama.

Važno je istaknuti kako svaki zahvat na postojećem EGCS sustavu zahtijeva reviziju tehničke dokumentacije i eventualno novu MED certifikaciju. Poseban naglasak stavlja se na primjenu najnovijih IMO smjernica MEPC.340(77), koje su na snazi od lipnja 2022. i značajno mijenjaju zahtjeve za sustave u hibridnom načinu rada.

DNV napominje da se može angažirati druga kompanija za modifikaciju scrubbera, ali tada novi izvođač preuzima punu pravnu odgovornost za sustav i mora izdati novu EU izjavu o sukladnosti.

S obzirom na sve stroža ekološka pravila, brodari bi trebali pravovremeno procijeniti isplativost ulaganja u sustave s nultim ispuštanjem kako bi izbjegli potencijalne zabrane, kazne i operativne poteškoće pri plovidbi sjevernim Atlantikom.

Stariji LNG tankeri povlače se s mora – tržište reciklaže u usponu

0
Foto: Ilustracija/Shutterstock

2025. godina već je premašila prošlogodišnji broj LNG brodova poslanih u rezalište, potvrđujući jasan zaokret industrije prema novijim i energetski učinkovitijim jedinicama

Tržište LNG prijevoznika suočeno je s padom spot vozarina, a sve više vlasnika odlučuje se na povlačenje starijih brodova, osobito onih pogonjenih parnim turbinama, koji su i tehnološki i ekonomski zastarjeli, piše Splash247.

Prema podacima brokera i analitičara, najnoviji primjeri dolaze iz Abu Dhabija – kompanija Adnoc Logistics & Services prodala je svoja dva najstarija LNG broda: Ghasha (izgrađen 1995.) i Al Khaznah (izgrađen 1994.), oba s Moss-type sustavom spremnika. Oba broda prodana su za više od 20 milijuna dolara svaki, što je iznadprosječna cijena za reciklažu. Visoka cijena dijelom se objašnjava bogatstvom obojenih metala, osobito aluminija, te količinom goriva koje je još bilo na brodu.

Time je broj LNG brodova poslanih u rezališta ove godine narastao na devet, čime je već u srpnju premašen ukupan broj iz 2024. (osam jedinica).

Prema analizi Clarksons Research, postoji sve veća sklonost vlasnika da se riješe parnih jedinica s velikim troškovima goriva i održavanja, osobito u kontekstu sve strožih regulativa o emisijama i energetskoj učinkovitosti.

Većina ovih brodova završava u reciklažnim pogonima Južne Azije, gdje se visoka cijena postiže zahvaljujući vrijednim materijalima i pristupu sekundarnim tržištima sirovina. No, industrija ovim potezima ne samo da podiže standard flote, već se i pozicionira za dugoročnu održivost i spremnost na nove tehnološke zahtjeve, uključujući prelazak na dual-fuel i električne pogone.

U godini kada tržište LNG prijevoza osjeća posljedice pada azijske potražnje i konkurencije iz flotâ s učinkovitijim motorima, odlazak starijih jedinica pokazuje kako se sektor brzo prilagođava novim ekonomskim i ekološkim okolnostima.

AB- Small passenger vessel

0
Foto: Pomorac.hr


RANK: AB
VESSEL TYPE: Small passenger vessel 
SALARY: TBA
JOINING DATE: 1st of August
TOUR OF DUTY: 8 weeks

ADDITIONAL INFORMATION: N/A                                                                                                                                                             

Send your application today: croatia@lighthaus-marine.eu

Contact us directly at:
Office: +385 51 89 81 30

APPLY NOW

Ukrajinski dronovi zaustavili rusku pomorsku paradu

0
Foto: Wikimedia commonms

U Sankt Peterburgu ove godine nije održana tradicionalna parada povodom Dana mornarice Ruske Federacije, po prvi put od kada je predsjednik Vladimir Putin 2017. proglasio ovu manifestaciju državnim spektaklom. Odluka o otkazivanju donesena je u posljednji trenutak, a kao glavni razlog ruske vlasti navode – sigurnosne prijetnje.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je kako je parada otkazana zbog „razloga sigurnosti“, bez dodatnih pojašnjenja. No, britansko Ministarstvo obrane u svojoj obavještajnoj procjeni tvrdi kako je gotovo sigurno riječ o mjerama zaštite nakon sve češćih i sve dubljih ukrajinskih bespilotnih napada na ruski teritorij, navodi The Maritime Executive.

Ukrajina je posljednjih mjeseci značajno unaprijedila svoje dronove za dugodometne udare, ciljajući vojne baze, industriju oružja, rafinerije i infrastrukturu. Samo večer prije planirane parade, rusko Ministarstvo obrane tvrdilo je da je oboreno gotovo 100 ukrajinskih dronova iznad više regija, uključujući i zračni prostor oko Sankt Peterburga. Zračna luka Pulkovo tada je na nekoliko sati obustavila promet.

Iako će manji ceremonijalni događaji vjerojatno ipak biti održani, otkazivanje središnje parade – događaja kojem Putin redovito osobno prisustvuje s komandnog broda ili obale – označava ozbiljan sigurnosni udarac za Kremlj.

Pomorski dan jedan je od najvažnijih simbola ruske vojne moći, posebno mornarice, koja ove godine u jeku sukoba ne dobiva uobičajenu dozu državne pažnje. Mornarima i časnicima ostaje državni praznik, ali bez pokazne moći flote koja je inače na tom danu bila u punoj formaciji na Nevi i Finskom zaljevu.

MSC pokreće najveću obnovu feeder flote u povijesti

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

MSC kreće u najveću zamjenu svoje mreže feedera, s planom koji uključuje gradnju do 120 brodova nosivosti između 1.100 i 5.000 TEU

Prema podacima brodarskog brokera Braemara, Mediterranean Shipping Company (MSC), najveći svjetski kontejnerski prijevoznik, priprema megaprojekt obnove svoje flote manjih kontejneraša – takozvanih feedera. Očekuje se da će se radi o narudžbi između 100 i 120 brodova koji će zamijeniti stariju flotu, prosječne starosti 22 godine, navodi Splash247.

Većina brodova koji bi trebali biti zamijenjeni trenutno su u vlasništvu MSC-a i koriste se za povezivanje manjih luka s glavnim hubovima. S obzirom da će do trenutka isporuke novi brodovi zamijeniti jedinice starije od 25 godina, analitičari smatraju kako se radi o strateški opravdanom potezu.

Isporuke bi se trebale protegnuti sve do 2029. godine, a očekuje se da će većina brodova biti izgrađena u kineskim brodogradilištima.

Uz ovu obnovu, MSC nastavlja rušiti rekorde – u nadolazećim mjesecima tvrtka će postati prvi prijevoznik u povijesti koji prelazi prag od 7 milijuna TEU operativnog kapaciteta. U posljednjih deset godina, MSC je gotovo utrostručio veličinu svoje flote zahvaljujući velikom broju novogradnji, ali i agresivnoj kupnji brodova na second-hand tržištu.

Ovakav rast utjecao je i na pomorski profil Švicarske – zemlje bez izlaza na more. Zahvaljujući MSC-u, Švicarska je početkom 2025. zauzela deveto mjesto na ljestvici deset najvećih brodarskih nacija prema ukupnoj vrijednosti flote, prema podacima analitičke platforme VesselsValue. Uz kontejnerske, tome pridonosi i MSC-ova flota kruzera.

Očekuje se da će nadolazeće feeder jedinice biti opremljene suvremenom tehnologijom i većom energetski učinkovitošću, kako bi odgovarale novim ekološkim standardima i zahtjevima tržišta.

Kapetan potonulog tankera Volgoneft 239 plovio s istek­lom licencom

0
Foto: Screenshot X

Ruska državna agencija za zaštitu okoliša Rosprirodnadzor ovoga je tjedna iznijela nove optužbe protiv operatera tankera Volgoneft, tvrdeći pred sudom da je jedan od kapetana imao istek­lu dozvolu za plovidbu. Riječ je o kapetanu broda Volgoneft 239, koji je nasukan u prosincu 2024. u blizini Kerčkog tjesnaca tijekom jake zimske oluje.

Istovremeno, tanker Volgoneft 212 potonuo je u istom razdoblju s 4.300 tona teškog goriva na brodu. Ukupno je u tim dvama incidentima ispušteno više od 4.500 tona teškog goriva u Crno more. Nekoliko dana kasnije, i treći tanker istog operatera (Volgoneft 109) prijavio je curenje nafte dok je bio privezan u luci, navodi The Maritime Executive.

Sudski dokumenti navode kako Volgoneft nije imao valjanu certifikaciju za plovidbu izvan unutarnjih voda tijekom zimskih mjeseci. Brodovi su građeni prema dizajnu iz 1950-ih, prvenstveno za plovidbu rijekama i mirnijim vodama. Svaki brod je dug oko 133 metra i nosivosti između 4.000 i 5.000 tona, s projektiranim sigurnosnim limitom mora do 2 m. No, u trenutku incidenta, tanker Volgoneft 239 navodno se suočavao s valovima većim od 7 m.

Lokalne vlasti u regiji Anapa tvrde da su već potrošile preko 211 milijuna rubalja (oko 2,7 milijuna dolara) na sanaciju, uključujući uklanjanje 200.000 tona onečišćenog pijeska i čišćenje više od 500 kilometara obale. Grad Anapa pokrenuo je vlastitu tužbu protiv brodara, a Ukrajina je najavila da će također tražiti naknadu za štetu nastalu zbog izlivene nafte.

Kao odgovor na incidente, Rusija je u veljači 2025. pokrenula sveobuhvatnu inspekciju svih sovjetskih riječnih i obalnih tankera građenih 1960-ih i 1970-ih. Ukupno više od 500 brodova neće se moći vratiti u promet dok ne prođu tehnički pregled.

Boksit mijenja pravila igre: Zapadna Afrika sada puni svaki sedmi capesize

0
Foto: Ilustracija/Shutterstock

Zapadna Afrika danas čini 14% svih utovara za capesize brodove, što je više nego dvostruko u odnosu na prije tri godine, pokazuje najnovija analiza banke Jefferies. Taj rast prvenstveno pokreće snažan izvoz boksita iz Gvineje, a dodatni poticaj tržištu očekuje se krajem godine pokretanjem divovskog rudarskog projekta Simandou.

Prema podacima AXSMarine i Ursa Shipbrokersa, tijekom prve polovice 2025. kineske luke primile su 106,7 milijuna tona boksita – porast od 22,5 milijuna tona u odnosu na isto razdoblje 2024. Gotovo dvije trećine tog tereta prevoze capesize i newcastlemax brodovi, piše Splash247.

Kina je 2024. postavila novi rekord u uvozu boksita – gotovo 171 milijun tona, od čega čak 70% dolazi iz Gvineje. Taj sirovinski uvoz prati i rast domaće proizvodnje aluminija, koja je u prvoj polovici ove godine dosegla 21,8 milijuna tona – što je povećanje od 2,5% u odnosu na lani.

Znakovito je da capesize brodovi danas više prevoze boksita nego ugljena, što dodatno potvrđuje promjenu u strukturi globalnih tereta za ovaj segment brodova.

Ipak, rastuće oslanjanje na Gvineju nosi i potencijalne rizike. Gvinejska vlada najavila je da želi veću kontrolu nad pomorskim lancem opskrbe. Ministar rudarstva Bouna Sylla najavio je kako će 50% cjelokupnog izvoza boksita morati biti prevoženo brodovima pod gvinejskom zastavom.

Screenshot

Uz to, osnovana je državna brodarska tvrtka Guinéenne des Transports Maritimes (GUITRAM), koja će prevoziti dio izvoza. Također je uveden nacionalni indeks za cijene boksita – Guinea Bauxite Index (GBX) – kako bi se postigla veća transparentnost i ekonomski nadzor.

Brokerska kuća SSY upozorava da bi sve veća državna intervencija mogla usporiti dosadašnji vrtoglavi rast izvoza te da bi privlačnost gvinejskog boksita mogla opasti u očima globalnih brodara.

Tragedija na brodu Icon of the Seas: Član posade nožem ozlijedio kolegicu pa skočio u more

0
Foto: Thomas P. Illes/Marinetraffic

Na najvećem kruzeru na svijetu, Icon of the Seas, došlo je do smrtonosnog incidenta u kojem su sudjelovala dva člana posade – oboje iz Južnoafričke Republike. Prema službenom izvješću policije Bahama, 35-godišnji muškarac navodno je u četvrtak navečer više puta nožem izbo 28-godišnju kolegicu, a zatim skočio u more s broda dok se nalazio u plovidbi blizu otoka San Salvador.

Nakon skoka člana posade u more, s broda je odmah pokrenuta potraga korištenjem spasilačkog čamca. Iako je osoba ubrzo pronađena, bila je bez svijesti, a smrt je potvrđena po povratku na brod, navodi The Maritime Excutive.

Napadnuta članica posade zadobila je više ubodnih rana u gornjem dijelu tijela, ali je preživjela i nalazi se u stabilnom stanju, potvrdile su vlasti. Policija Bahama je najavila obdukciju kako bi se utvrdio točan uzrok smrti napadača, kao i eventualni dodatni čimbenici.

Tvrtka Royal Caribbean potvrdila je incident u izjavi američkim medijima, navodeći kako je riječ o “osobnom sukobu između dvoje članova posade” te da je sigurnosni tim na brodu reagirao odmah po dojavi.

Brod Icon of the Seas, u trenutku incidenta plovio je prema privatnom otoku kompanije – Coco Cay, kamo je trebao pristati idućeg dana. Na brodu se u tom trenutku nalazilo više od 2.300 članova posade i približno 7.600 putnika.

SS “MARTHA WASHINGTON”: Transatlantik koji je Dubrovnik povezao s Amerikom

0
Foto: Wikimedia commons

Putnički brod MARTHA WASHINGTON bio je jedan od prvih koji je Dubrovnik uključio u svoju transatlantsku rutu i time otvorio vrata organiziranom dolasku turista s druge strane Atlantika.

Početkom 1920-ih Dubrovnik je postajao sve važnija točka na pomorskoj karti Mediterana zahvaljujući dolascima velikih prekooceanskih parobroda. Među njima posebno mjesto zauzima MARTHA WASHINGTON, brod koji je prvi dovodio organizirane skupine turista i uglednika iz New Yorka, piše Dubrovački dnevnik.

Ovaj 8145 BRT težak parobrod izgrađen je 1907. godine u Škotskoj za potrebe austrijske kompanije Unione Austriaco. Ime je dobio po prvoj dami SAD-a, a sa svojih 140 metara duljine mogao je prevesti do 2000 putnika – od kojih je većina bila u trećem razredu, no bio je opremljen i za luksuzno putovanje za prvoklasne putnike.

Tijekom Prvog svjetskog rata brod je bio u američkoj vojnoj službi pod oznakama USAT i USS MARTHA WASHINGTON, no nakon rata vraćen je u civilnu flotu i prodan poznatoj tršćanskoj brodarskoj obitelji Cosulich.

Od 1923. ponovno kreće u redovne plovidbe na ruti Trst – New York, pristajući i u Gružu, zajedno s parobrodom PRESIDENTE WILSON. Prvi put MARTHA WASHINGTON uplovljava u Dubrovnik 9. studenog 1923. godine. Tijekom nekoliko godina, ovi brodovi dovodili su na stotine putnika koji bi, iako u tranzitu, kratko boravili u Dubrovniku – razgledavali ga, kupovali i punili stranice tadašnjih lokalnih novina svojim impresijama.

Posebno se pamti dolazak vlasnika broda, braće Guida i Josipa Cosulicha, 1925. godine. Josip je tada istaknuo koliko se Dubrovnik promijenio nabolje od njegova posljednjeg posjeta.

Ipak, plovidbe prema Dubrovniku prestaju u svibnju 1927., kada brodovi Cosulich odlučuju izostaviti Gruž s rute i nastaviti prema Splitu. Lokalna zajednica to je dočekala s razočaranjem jer je odlazak MARTHA WASHINGTON značio kraj jednog važnog poglavlja u turističkoj i pomorskoj povijesti Grada.

Sudbina broda zapečaćena je 1934. godine kada, nakon kratkog razdoblja pod imenom TEL AVIV i u vlasništvu Lloyda Triestina, biva uništen u velikom požaru u Trstu i naposljetku rezan za staro željezo.

Radnici Plovputa u borbi za dostojanstvo: Poziv na mirno okupljanje u Splitu

0
Foto: Plovput

Pozivamo sve radnike i one kojima je Plovput u srcu na mirno okupljanje u znak potpore povećanju plaća radnicima tvrtke Plovput d. o. o. – ključne za sigurnost plovidbe u Republici Hrvatskoj.

Datum: 29. srpnja 2025.
Vrijeme: 11:00 – 12:00 sati
Mjesto: Gat Svetog Nikole, Split

Radnici, pomorci i svjetioničari koji svakodnevno osiguravaju sigurnost na moru 24/7 zaslužuju dostojanstvenu plaću koja odražava težinu i odgovornost njihovog posla.
Vrijeme je da se njihov glas čuje!

‼️ Posebno alarmantna činjenica: najniža plaća u društvu Plovput trenutno je niža od zakonom propisane minimalne plaće u Republici Hrvatskoj.

To je neprihvatljivo, ponižavajuće i opasno – za radnike, ali i za cijeli sustav sigurnosti na moru.

Okupljanje će biti mirno i dostojanstveno, uz poštivanje zakona i reda. Pokažimo solidarnost i poštovanje prema onima koji brinu o našim životima na moru.

Dođi i podrži – jer sigurnost nema cijenu!