OTP Groupama Banner

O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 88

Gvineja osniva vlastitu brodarsku kompaniju za rastući izvoz boksita

0
Foto: Ilustracija/Shutterstock

Gvineja, jedan od vodećih svjetskih izvoznika boksita, odlučila je preuzeti veću kontrolu nad pomorskim transportom ove ključne sirovine – i to kroz osnivanje vlastite brodarske kompanije.

Ministar rudarstva i geologije Bouna Sylla najavio je da će ubuduće 50% izvoza boksita iz Gvineje morati ići brodovima pod gvinejskom zastavom. Radi provedbe te odluke osnovana je državna brodarska tvrtka Guinéenne des Transports Maritimes (GUITRAM), čiji je zadatak osigurati prijevoz sve većih količina rude prema međunarodnim tržištima – prije svega Kini.

Odluka dolazi u trenutku kada izvoz boksita iz Gvineje bilježi snažan rast – u prvih šest mjeseci 2025. godine porastao je za čak 37% u odnosu na lani, a 56% u odnosu na 2023. godinu. Prema podacima grčke platforme Signal, boksit je po volumenu sada drugi najvažniji teret u cape size segmentu, odmah iza željezne rude, navodi Splash247.

Pored pokretanja GUITRAM-a, Gvineja uvodi i Guinea Bauxite Index (GBX) – vlastiti nacionalni indeks cijena boksita. Cilj je veća transparentnost na tržištu i veći prihod za državu kroz izvoznu kontrolu sirovina koje su temelj njezine ekonomije.

Ovakav potez otvara važne teme za međunarodnu brodarsku industriju – od moguće preraspodjele tonaže u cape size segmentu, do promjena u trgovačkim rutama i osiguranju dugoročnih ugovora za teret.

Ostaje za vidjeti kako će tržište reagirati i hoće li Gvinejin model slijediti i druge afričke izvozne sile.

Faraonski kanal: Preteča Sueskog kanala iz vremena drevnog Egipta

0
Foto: Wikimedia commons

Bio je preteča Sueskog kanala, prokopan prije 3700 godina. Sueski kanal pušten je u promet 1869. godine, nakon desetogodišnjih radova pod vodstvom francuskog diplomata Ferdinanda de Lessepsa, piše Slobodna Dalmacija.

Manje je poznato da je čitavih 37 stoljeća ranije, za vrijeme vladavine egipatskog faraona Senusreta III., prokopan kanal koji je malo drugačijom rutom povezivao Sredozemno i Crveno more.

Nazvan Faraonski kanal, pružao se u smjeru istok-zapad, povezujući Crveno more s rijekom Nil koja se ulijeva u Sredozemno more. Bio je dugačak 193 kilometara i protezao se od luke Said na Mediteranu do Crvenog mora. Ovaj kanal značajno je ubrzao trgovinu između antičke Grčke, Turske, zemalja na Bliskom istoku i Afrike.

Od brodova do logora: Hrvatski pomorci u sjeni Drugog svjetskog rata

0
Foto: Ilustracija/Shutterstock

Tisuće kilometara od Jadrana, daleko od svojih brodova, naši su pomorci ratne godine proveli u logoru Fort Missoula – ne kao ratni zarobljenici, već kao internirci.

Početkom Drugog svjetskog rata, 29 talijanskih brodova s oko 1.400 pomoraca potražilo je sklonište u neutralnim lukama, među njima i američkima. No, kada je Italija ušla u rat, ti su brodovi proglašeni ratnim plijenom, a njihove posade — među kojima je bio velik broj pomoraca s hrvatske obale — internirane su u logore diljem SAD-a. Jedan od najvećih bio je Fort Missoula u saveznoj državi Montana, piše Novi List.

Internacija je posebno pogodila posade brodova »Conte Biancamano«, »Fella«, »Laconia«, »Leme«, »Aussa« i »Alberta«. Na tim su brodovima radili pomorci iz Šibenika, Lošinja, Cresa, Rovinja, Labina, Umaga, Poreča i drugih gradova na Jadranu. U kamp su stigli nakon sabotaža – jer su po naredbi talijanskih vlasti onesposobili strojeve kako brodovi ne bi pali u savezničke ruke.

Npr., s broda »Conte Biancamano«, koji je kasnije postao američki transportni brod »USS Hermitage«, u Fort Missoulu završila su četvorica naših konobara. S »Felle«, čiji ostaci još leže na dnu kod Kostarike, internirano je čak dvanaest pomoraca iz Istre i Kvarnera. Slična je sudbina zadesila i brodove »Leme«, »Aussa« i »Alberta«.

Kamp Fort Missoula nalazio se u planinskoj udolini na tisuću metara nadmorske visine. Prema izvještaju Crvenog križa iz 1942., pomorci su bili smješteni u grijanima drvenim barakama s tekućom vodom. Kuhinju su vodili talijanski kuhar i internirani konobari, a život u logoru bio je organiziran s bibliotekama, kinoprojekcijama i kulturnim programima. Pomorci su radili u poljoprivredi, industriji i na gašenju požara, a za taj su rad bili plaćeni.

Iako su bili pod nadzorom, američke vlasti su im dopustile čak i obilježavanje godišnjice fašističkog marša na Rim. Većina interniranih pomoraca puštena je 1944., a dio njih vratio se u Europu, dok su neki ostali u Americi i započeli novi život.

Cijeli članak dostupan je na portalu Novog lista.

Brod s 2,2 tone kokaina otkriven uz irsku obalu: Pomorci dobili 129 godina zatvora

0
Foto: Ilustracija/Shutterstock

Zaplijenjeni kokain vrijedan 157 milijuna eura bio je skriven na brodu MV Matthew, koji je presrela irska obalna straža u rujnu 2023. godine

U najvećoj zapljeni kokaina u povijesti Irske, osam muškaraca osuđeno je na ukupno 129 godina zatvora zbog pokušaja krijumčarenja 2,2 tone kokaina na brodu MV Matthew. Vrijednost zaplijenjene droge procijenjena je na više od 157 milijuna eura.

Šest članova posade uhićeno je izravno na brodu Matthew uz irsku obalu, dok su preostala dvojica pokušala prebaciti drogu na drugi brod u Irskom moru, navodi Safety4Sea.

Zahvaljujući zajedničkoj operaciji irske policije (Garda), carine i obrambenih snaga, brod je zaustavljen i temeljito pretražen, a droga pronađena skrivena unutar brodskih prostora. Suđenje je pokazalo da je operacija bila povezana s međunarodnim narkokartelom koji ima gotovo neograničene resurse.

Sudac je u obrazloženju presude istaknuo da je težina kazne opravdana zbog “iznimne ozbiljnosti zločina” i činjenice da je riječ o djelovanju profesionalne mreže koja koristi trgovačke brodove za transkontinentalno krijumčarenje.

Osuđenima su izrečene pojedinačne kazne u trajanju od 13,5 do 20 godina zatvora, ovisno o ulozi koju su imali u operaciji.

Brod MV Matthew bio je pod nadzorom tjednima prije nego što su irske vlasti krenule u akciju presretanja. Operacija je uključivala i korištenje specijalnih jedinica i helikoptera, a sve u cilju zaštite pomorskih granica Irske.

Tragedija na jahti: Mlada stjuardesa pronađena mrtva, kolega optužen za ubojstvo

0
Foto: Shutterstock

Tijelo 20-godišnje stjuardese Paige Bell pronađeno je u strojarnici superjahte Far From It, dok je bila usidrena u blizini Harbour Islanda.

Prema lokalnoj policiji, posada je prijavila nestanak Bell u petak oko podneva, a nedugo nakon toga njezino je tijelo pronađeno s teškim ozljedama, djelomično razodjeveno i s vidljivim znakovima obrambenih rana. Nažalost, liječnik je po dolasku mogao samo konstatirati smrt, navodi The Maritime Executive.

Na mjestu događaja zatečen je i kapo na jahti, 39-godišnji Brigido Munoz, s ozbiljnim ranama na rukama. Istražitelji sumnjaju da je pokušao počiniti samoubojstvo nakon napada. Munoz je uhićen, optužen za ubojstvo i trenutačno se nalazi u pritvoru bez mogućnosti jamčevine. Njegovo sljedeće ročište zakazano je za studeni.

Brod Far From It vrijedi oko 10 milijuna dolara, a plovio je rutom po Karipskom moru i Bahamima, jednom od najtraženijih područja za čarter luksuznih jahti.

Paige Bell je ranije radila na jahti Sweet Emocean, čija se posada oprostila od nje emotivnom porukom: “Paige nije bila samo kolegica – bila je obitelj. Donosila je toplinu i osmijeh svima oko sebe, bez obzira na vremenske uvjete ili duge dane na moru,” napisao je kapetan Frank Prest u ime cijele posade.

Napad na Eternity C: Spašeno deset članova posade, sudbina ostalih nepoznata

0
Foto: @MalcangiS/X

Potraga u Crvenom moru nakon napada na brod Eternity C rezultirala je spašavanjem četvero novih preživjelih – tri filipinska pomorca i jednog grčkog člana sigurnosnog tima – gotovo 48 sati nakon što su skočili u more tijekom potonuća broda.

U trenutku napada brod je plovio u iz Berbere (Somalija), gdje je istovario teret za Svjetski program za hranu, prema saudijskoj luci Jeddah. Napad se dogodio oko 50 nautičkih milja od jemenske luke Al Hudaydah, navodi The Maritime Executive.

Američke vlasti optužile su Hutiste da su oteli dio preživjelih, dok izvori tvrde da su možda čak šestoricu pomoraca odveli u nepoznato. Hutski pokret zasad je samo izjavio da su nekim članovima posade pružili medicinsku pomoć i premjestili ih na “sigurno mjesto”.

Grčka kompanija Cosmoship Management, vlasnik broda, potvrdila je da su neki članovi posade poginuli, uključujući trojicu u strojarnici i jednog ruskog pomorca koji nije uspio napustiti brod zbog ozljeda. Broj nestalih još se kreće između šest i jedanaest osoba.

Spasilačku operaciju vode sigurnosne tvrtke Diaplous i Ambrey, a otežavaju je prisutnost Hutskih čamaca (skiffova) u blizini mjesta nesreće.

Hutski glasnogovornik Yahya Saree nastavio je s prijetnjama, rekavši: „Nismo se šalili”, potvrđujući nastavak blokade pomorskog prometa prema Izraelu dok se „agresija na Gazu” ne zaustavi.

Upozorenja i zabrane dolaze i sa strane država koje žele zaštititi svoje pomorce. Filipinska vlada izdala je zabranu za sve brodove s filipinskom posadom koji prolaze kroz zone visokog rizika – Crveno more i Adenski zaljev – pod prijetnjom sankcija, uključujući ukidanje licenci brodovlasnicima koji krše odredbu.

Britanska Seafarers’ Charity osudila je napade, pozivajući IMO na hitno djelovanje i bolju zaštitu pomoraca: “Nevini ljudi, koji su samo radili svoj posao, završili su kao mete u ratu u kojem ne sudjeluju.”

Italija ulaže 78 milijuna eura u offshore vjetroelektrane u lukama Augusta i Taranto

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Projektom vrijednim preko 78 milijuna eura, Italija planira pretvoriti dvije strateške luke u centre za proizvodnju i otpremu dijelova za offshore vjetroelektrane.

Italija je najavila ambiciozan plan razvoja dvaju industrijskih centara za proizvodnju opreme za offshore vjetroelektrane u lukama Augusta i Taranto. Prema interresornom dekretu koji su potpisala ministarstva infrastrukture, gospodarstva i okoliša, ove će luke postati ključne točke za jačanje talijanskog lanca opskrbe u sektoru obnovljivih izvora energije, navodi Splash247.

Odabir luka temelji se na nekoliko kriterija – tehničkoj i ekonomskoj izvedivosti, dostupnosti prostora, vremenu potrebnom za izgradnju i logističkoj povezanosti. U planu su radovi modernizacije infrastrukture, uključujući produbljivanje morskog dna, uređenje dokova te izgradnja postrojenja za montažu i isporuku ključnih dijelova vjetroturbina.

Ukupna vrijednost ulaganja iznosi 78,3 milijuna eura, a sredstva će se osigurati iz fonda za emisijske jedinice CO2. Ulaganja će se rasporediti tijekom tri godine, počevši od 2025. godine.

Ova inicijativa dio je šire strategije kojom Italija želi ojačati svoju poziciju industrijskog čvorišta u Mediteranu za sektor offshore vjetroelektrana, čime se dodatno učvršćuje njezina uloga u europskoj energetskoj tranziciji.

Fincantieri gradi još dva kruzera za Oceaniu – isporuke do 2035.

0
Foto: Arjan Elmendorp/Marinetraffic

Oceania Cruises, dio grupacije Norwegian Cruise Line Holdings, naručila je još dva kruzera klase Sonata od talijanskog brodogradilišta Fincantieri, čime se njihova nova generacija brodova proširuje na ukupno četiri jedinice.

Novi brodovi, svaki kapaciteta 1.450 putnika i tonaže od približno 86.000 GT, planirani su za isporuku 2032. i 2035. godine. Time se nadovezuju na već potvrđene brodove Oceania Sonata, čija se isporuka očekuje 2027., i Oceania Arietta, predviđenu za 2029. godinu, piše Cruise Industry News.

“Ova narudžba označava iduću fazu u razvoju Oceania Cruises kao vodećeg brenda za luksuzna putovanja manjim brodovima,” izjavio je Jason Montague, glavni direktor za luksuzne brendove unutar Norwegian Cruise Line Holdingsa. Dodao je i da je partnerstvo s Fincantierijem, koje traje gotovo dva desetljeća, temelj uspjeha.

Oceania Cruises poznata je po sofisticiranom pristupu luksuznoj plovidbi, naglašavajući vrhunsku gastronomiju, personaliziranu uslugu i odredišta orijentirana na kulturu i doživljaj. Brodovi klase Sonata bit će dizajnirani s naglaskom na udobnost, učinkovitost i visoke ekološke standarde.

Fincantieri, koji se i ranije isticao u gradnji luksuznih kruzera, ovom narudžbom dodatno učvršćuje svoju poziciju vodećeg svjetskog graditelja u segmentu vrhunskih putničkih brodova. U sektoru gdje se brodovi sve više grade s naglaskom na održivost i učinkovitost goriva, ova suradnja potvrđuje dugoročnu strategiju razvoja i inovacija u kruzing industriji.

Panamski kanal ponovno u punoj funkciji: Tereti rastu, kapacitet stabilan

0
Foto: Shutterstock

Dok se pažnja pomorske industrije ponovno usmjerava na krizna žarišta poput Crvenog i Crnog mora, stižu pozitivne vijesti iz drugog ključnog pomorskog koridora – Panamskog kanala.

Nakon gotovo dvije godine ograničenja uzrokovanih sušom i niskom razinom vode u Gatunskom jezeru, Panamski kanal sada ponovno radi punim kapacitetom. Tijekom ovogodišnje sušne sezone kanal je zadržao maksimalni gaz od 50 stopa (15,24 metra), što je ključna vijest za brodare, posebice one u kontejnerskom i LPG segmentu, navodi Splash247.

„Tranzit ukapljenog naftnog plina (LPG) i kontejnerskih brodova u porastu je, a suhi tereti su se oporavili u odnosu na prošlu godinu,“ izjavio je upravitelj kanala, dr. Ricaurte Vásquez Morales. Kanal će, prema njegovim riječima, zadržati stabilne uvjete i tijekom nadolazeće kišne sezone, što je presudno za pripreme za novu sušnu sezonu 2026.

Kako bi se spriječili novi poremećaji, kanal ulaže 1,6 milijardi dolara u izgradnju novog rezervoara, koji bi trebao omogućiti dodatnih 15 tranzita dnevno. Ovaj projekt ima za cilj dugoročno osigurati stabilnu dostupnost vode i bolju otpornost na klimatske promjene, koje su u prethodnom razdoblju teško pogodile kanal.

Podsjetimo, između lipnja 2023. i rujna 2024. tranziti su bili znatno ograničeni – i po broju i po dopuštenom gazu – što je mnoge brodove prisililo na promjene ruta i dovelo do velikih zastoja u opskrbnim lancima. Brodari su se tada morali natjecati za ograničeni broj prolazaka, a vremenska neizvjesnost otežala je planiranje.

Oporavak Panamskog kanala dobra je vijest za globalno pomorstvo, osobito u trenutku kada drugi strateški prolazi bilježe sigurnosne i političke izazove. Stabilnost tranzita kroz ovaj kanal ključna je za učinkovitost pomorskog prometa između Atlantskog i Tihog oceana.

MSC Baltic III: Uklonjeno 85 % goriva s nasukanog broda kod Kanade

0
Foto: Canadian Coast Guard/X

Unatoč teškim vremenskim uvjetima, timovi za spašavanje uspješno su uklonili najveći dio goriva s nasukanog broda MSC Baltic III

Operacija spašavanja kontejnerskog broda MSC Baltic III, koji se nasukao 15. veljače kod Wild Covea u kanadskoj pokrajini Newfoundland i Labrador, i dalje traje, a kanadska Obalna straža izvijestila je da je dosad uklonjeno oko 85 % teškog goriva s broda, navodi gCaptain.

Brod se nasukao nakon gubitka pogona, približno 12 nautičkih milja od Bay of Islands. Zbog loših vremenskih uvjeta posada nije uspjela baciti sidro na vrijeme, što je rezultiralo nasukavanjem.

Prioritet u spašavanju i dalje je uklanjanje preostalog goriva. U trenutku incidenta na brodu se nalazilo oko 1,7 milijuna litara teškog goriva. Trenutačno se radovi fokusiraju na zaostalo gorivo u strojarnici i manjim spremnicima.

Paralelno s time odvija se i uklanjanje kontejnera. Dosad je s broda skinuto 208 od ukupno 472 kontejnera. U operaciji sudjeluje brod EEMS Dublin, koji služi kao potpora za prijevoz osoblja i tereta s broda.

Foto: Canadian Coast Guard/X

U okolnim obalnim područjima, uključujući Cedar Cove, primijećene su manje količine onečišćenja – tragovi katrana i manje katranske kuglice. Aktivno se provodi praćenje okoliša, uključujući zračne i obalne preglede.

Zbog sigurnosti, oko broda je uspostavljena zona zabrane pristupa i letenja dronovima u krugu od jedne nautičke milje.

Svi članovi posade, njih 20, odmah nakon nasukavanja evakuirani su helikopterom Cormorant. Teret koji se prevozio bio je većinom prehrambeni, drveni i papirnati proizvodi, a više od polovice kontejnera bilo je prazno. Brod je bio na redovitoj liniji iz Montreala prema Corner Brooku.

Unatoč napretku, operacija i dalje nailazi na poteškoće zbog nepristupačnosti lokacije i promjenjivih vremenskih uvjeta.