RANK: 4th Engineer
VESSEL TYPE: LPG
SALARY: 4.150 USD
JOINING DATE: August 2025
TOUR OF DUTY: 6 months
ADDITIONAL INFO: Considerable candidates from Croatia, Montenegro & Serbia. Experience on LPG vessels. Greek company.
Send your application today to crew@montecrew.me
Contact us directly at:
Office: +382 30 201 551
Mobile: +382 68 835 780
RANK: 3rd Engineer
VESSEL TYPE: LPG
SALARY: 5.000 USD
JOINING DATE: August 2025
TOUR OF DUTY: 6 months
ADDITIONAL INFO: Considerable candidates from Croatia, Montenegro & Serbia. Experience on LPG vessels. Greek company.
Send your application today to crew@montecrew.me
Contact us directly at:
Office: +382 30 201 551
Mobile: +382 68 835 780
RANK: 2nd Officer
VESSEL TYPE: LPG
SALARY: 5.000 USD
JOINING DATE: August 2025
TOUR OF DUTY: 6 months
ADDITIONAL INFO: Considerable candidates from Croatia, Montenegro & Serbia. Experience on LPG vessels. Greek company.
Send your application today to crew@montecrew.me
Contact us directly at:
Office: +382 30 201 551
Mobile: +382 68 835 780
RANK: 3rd Officer
VESSEL TYPE: LPG
SALARY: 4.200 USD
JOINING DATE: August 2025
TOUR OF DUTY: 6 months
ADDITIONAL INFO: Considerable candidates from Croatia, Montenegro & Serbia. Experience on LPG vessels. Greek company.
Send your application today to crew@montecrew.me
Contact us directly at:
Office: +382 30 201 551
Mobile: +382 68 835 780
Novo nalazište moglo bi dodatno ojačati energetski značaj Cipra za europsko tržište, no političke prepreke i dalje koče njegov puni potencijal
ExxonMobil i Qatar Energy otkrili su novo nalazište prirodnog plina u bloku 10 južno od Cipra, što dodatno učvršćuje regiju kao važno novo energetsko područje istočnog Mediterana. Istražna bušotina Pegasus-1 otkrila je oko 350 metara plinskog sloja na dubini od oko 1.800 m, potvrdio je ExxonMobil, no potpuna procjena nalazišta još uvijek slijedi, navodi The Maritime Executive.
Ovo nije prvo otkriće u tom području – bušotine Glaucus-1 i Glaucus-2, također u bloku 10, već su ranije potvrdile značajne količine visokokvalitetnog plina. Prema procjenama ciparskih vlasti, samo Glaucus sadrži oko 3,7 trilijuna kubičnih stopa prirodnog plina. S druge strane, obližnje polje Elektra, unatoč početnim očekivanjima, nije pokazalo komercijalni potencijal.
Cipar, iako relativno novo ime u offshore plinskoj proizvodnji, već ima pet do šest značajnih nalazišta spremnih za razvoj. No, iskoristivost tih resursa otežavaju visoki troškovi i političke tenzije. Turska se protivi eksploataciji bez udjela za sjeverni dio otoka pod njezinim utjecajem, a snažno se protivi i planiranom plinovodu prema Grčkoj, koji je u međuvremenu ostao bez podrške SAD-a.
Unatoč tome, postoje alternativni izvozni pravci. Talijanski Eni već je potpisao sporazum za transport plina s polja Cronos prema egipatskom LNG terminalu u Damietti, gdje će se plin ukapljavati i izvoziti na svjetsko tržište. Sličan model mogao bi se primijeniti i na druga nalazišta u južnoj ciparskoj EEZ zoni.
Još jedno moguće rješenje je plutajuće postrojenje za ukapljivanje plina (FLNG). Na nalazištu Aphrodite, kojim upravlja Chevron, ciparske vlasti već su odobrile korištenje FLNG tehnologije kao izvozno rješenje.
Dva grčka broda pod liberijskom zastavom potopljena su u samo 24 sata u Crvenom moru u najnasilnijem napadu Huta od početka 2024. godine, što je rezultiralo pogibijom najmanje trojice pomoraca, više ozlijeđenih i nekoliko otetih.
Kako piše Splash247, brod Eternity C, sa 22 člana posade (21 Filipinac i jedan Rus), napadnut je jugozapadno od jemenske luke Hodeidah dronovima, projektilima i naoružanim čamcima. Poslije udara, Huti su se ukrcali na brod, postavili eksploziv i potopili ga. Prema EU misiji Aspides, šest članova posade je spašeno, ali troje je poginulo, dvojica su teško ozlijeđena, a nekoliko ih je nestalo.
⭕️ ⚡️ MUST WATCH ! Footage of the targeting and sinking of the Bulk Carrier ETERNITY C – which was heading to Eilat.
— MenchOsint (@MenchOsint) July 9, 2025
The video shows the moment Anti-Ship Ballsitic and Cruise missiles were launched and the moment they hit the ship, sinking it completely. pic.twitter.com/4IW7ZOz5nU
Dan ranije, brod Magic Seas također je potopljen sličnim oružanim napadom, a posada je bila prisiljena napustiti brod.
Američka ambasada u Jemenu potvrdila je da su neki članovi posade broda Eternity C oteti, zatraživši njihovo hitno i bezuvjetno puštanje. Napadnuti brod bio je na putu prema Sueskom kanalu, a sigurnosni tim od tri člana nalazio se na brodu tijekom napada. Jedan od ozlijeđenih pomoraca ostao je bez noge.
Hutisti su preuzeli odgovornost za oba napada, tvrdeći da je ciljano brodarstvo koje je u prošlosti imalo poslovne veze s Izraelom. Njihov novi pristup znači da bi otprilike jedna šestina svjetske trgovačke flote mogla biti označena kao meta – bez obzira na trenutnu rutu ili zastavu.
Svjetska pomorska zajednica oštro je reagirala. Međunarodne organizacije poput ICS-a, BIMCO-a, INTERTANKO-a i INTERCARGA-a zatražile su hitne mjere zaštite pomoraca i očuvanje slobode plovidbe. Glavni tajnik IMO-a Arsenio Dominguez također je izrazio duboku zabrinutost i pozvao na multilateralnu akciju.
Predsjednik Svjetskog vijeća za brodarstvo Joe Kramek poručio je: „Ne smijemo dopustiti da napadi na komercijalne brodove postanu političko oružje. Pomorci ne smiju ginuti zbog toga što samo obavljaju svoj posao.“
Prema podacima RightShip-a, u 2024. godini zabilježeno je više od 12.540 dana zadržavanja brodova u lukama – što je charterere koštalo najmanje 188 milijuna dolara. No, ti gubici ne staju na brojkama – svaki zaustavljeni brod stvara kašnjenja u isporukama, raskida ugovore i narušava odnose s klijentima.
Inspekcijska aktivnost u lukama porasla je za 28 %, broj prijavljenih nedostataka za 54 %, a detencija za čak 34 %. Tržište postaje sve rizičnije, a tolerancija na greške sve manja.
Kašnjenje više nije tehnička smetnja, već ozbiljna prijetnja opskrbnim lancima.
U industrijama poput kemijske, energetske ili rasutog tereta, posljedice su razorne. U kemijskom sektoru, gdje više stranaka dijeli tankove i brodove, jedan dan kašnjenja može rezultirati ugovornim penalima ili zaustavljanjem proizvodnje. U energetici, gdje vrijeme utovara i iskrcaja diktira cijene, nedostatak dostupnog i usklađenog tonažnog kapaciteta povećava pritisak. LNG brodovi, zbog posebnih sigurnosnih protokola i terminalske kompatibilnosti, zahtijevaju još preciznije planiranje.
Suhi teret dodatno komplicira činjenica da velik broj brodova upravljaju mali operateri – njih preko 3.700 upravlja flotama manjim od pet brodova. To znači da svaki zastoj ima veći udarac po operativne i financijske tokove.
Što se može učiniti?
Iako globalna neizvjesnost (ratna žarišta, sankcije, ESG regulative) ostaje izvan kontrole charterera, moguće je smanjiti rizik kvalitetnijim odabirom broda. Ključno je imati:
U vremenu kada jedno kašnjenje može uzdrmati čitavu industriju, jasnoća i brzina u odlučivanju nisu prednost – već nužnost.
Sindikat pomoraca Hrvatske u novom broju Pomorskog vjesnika donosi pregled aktualnih sindikalnih aktivnosti na terenu
Jedna od ključnih tema je zahtjev radnika Plovputa za povećanjem plaća. Sindikat Pomoraca Hrvatske prenosi poruke zaposlenika te javnosti predstavlja i odgovor Uprave. Nastavlja se i niz aktivnosti vezanih uz kolektivne pregovore – posebno se izdvaja sastanak između HUB Mare Nostrum i sindikata, s ciljem unapređenja materijalnih prava pomoraca koji rade na brodovima u kabotaži, odnosno u javnom pomorskom prijevozu.
U fokusu broja je i rad ITF inspektorata, koji kontinuirano prati i reagira na slučajeve kršenja prava pomoraca – kako na domaćim, tako i na stranim brodovima. Ovi podaci pokazuju kako inspektorat ostaje važna karika u zaštiti dostojanstva i sigurnosti na moru.
Osim aktualnih sindikalnih tema, Pomorski vjesnik donosi i kulturni pogled na pomorstvo. U intervjuu s kustosicom Hrvatskog pomorskog muzeja Petrom Radić saznajemo više o novoj izložbi koja je u pripremi. Izložba ima za cilj prikazati nepoznate detalje iz povijesti hrvatske plovidbe i života uz more.
Također, otkrivena su i imena nominiranih za Plavu vrpcu Vjesnika 2025., jedno od najprestižnijih priznanja za hrabra i humana djela na moru.
Novi broj pokriva i druge teme – od promjena u zakonodavstvu, do svakodnevnih izazova života na brodu. Za pomorce koji žele ostati informirani i povezani s industrijom, ovaj broj donosi korisne uvide i aktualnosti.
Časopis je dostupan i online, a svi zainteresirani mogu ga pročitati u cijelosti na službenim stranicama Sindikata pomoraca Hrvatske.
Francuski kontejnerski div CMA CGM službeno je prešao prag od 4 milijuna TEU operativnog kapaciteta, čime je učvrstio treće mjesto među globalnim kontejnerskim prijevoznicima, odmah iza MSC-a (6,7 milijuna TEU) i Maerska (4,6 milijuna TEU).
Ova prekretnica označava četverostruko povećanje kapaciteta kompanije u posljednjih 16 godina. CMA CGM je osnovan 1978. godine, a prvi milijun TEU dosegnuo je 2009., dok su 2 milijuna TEU ostvarili 2016., a 3 milijuna već 2021. godine, piše Splash247.
CMA CGM svoj rast temelji na strateškim akvizicijama koje su bitno proširile njihovu globalnu prisutnost. Među najvažnijim preuzimanjima ističu se francuski CGM (1996.), australski ANL (1998.), afrički Delmas (2005.) te APL (American President Line) 2016. godine. Grupacija je dodatno ojačana akvizicijama regionalnih prijevoznika poput MacAndrews, Cheng Lie Navigation, OPDR, Mercosul Line i Containerships Oy.
Danas CMA CGM upravlja flotom od 683 kontejnerska broda, uključujući vlastite i iznajmljene jedinice. Tvrtka također ima drugo najveće knjigovodstveno narudžbeno stanje u industriji – čak 95 novih brodova u gradnji, ukupnog kapaciteta 1,5 milijuna TEU.
Uz ovako snažan program gradnje, CMA CGM bi uskoro mogao ugroziti Maerskovo drugo mjesto na svjetskoj ljestvici. Danski brodar drži kapacitet od 4,6 milijuna TEU, no najavio je da neće dalje rasti, već će obnoviti flotu s narudžbom od 682.000 TEU.
Posljednjih godina, obitelj Saadé, koja još uvijek privatno posjeduje grupaciju, usmjerila je dio sredstava u širenje poslovanja izvan tradicionalnog brodarstva. CMA CGM tako razvija logističke usluge, zračni prijevoz tereta, a nedavno se proširio i na sektor medija.
Iako je curenje goriva brzo zaustavljeno, obalna katastrofa uzrokovana mikrozagađenjem i nasukanim kontejnerima rezultirala je povijesnom tužbom i blokadom MSC-ovog broda u Indiji.
Indijske vlasti odlučile su pravnim putem tražiti odgovornost kompanije MSC nakon potonuća kontejnerskog broda MSC Elsa 3 krajem svibnja u vodama blizu Kerale. Visoki sud naredio je privremeno zadržavanje broda MSC Akiteta II koji se zatekao u luci Vizhinjam kao sredstvo osiguranja dok MSC ne položi jamčevinu, piše The Maritime Executive.
Riječ je o tužbi vrijednoj ukupno 1,1 milijardu dolara. Od toga, milijarda se odnosi na štetu prouzročenu onečišćenjem, 44 milijuna dolara za obnovu okoliša te 61,3 milijuna za ekonomski gubitak lokalne ribarske zajednice. Država Kerala tvrdi da incident ima dugoročne posljedice po gospodarstvo, okoliš i povjerenje u pomorski promet na tom području.
Update :⁰Liberian container vessel MSC ELSA 3 sank off Kochi today. A coordinated response by @IndiaCoastGuard and @indiannavy ensured safe rescue of all 24 crew members.
— PRO Defence Kochi (@DefencePROkochi) May 25, 2025
ICG rescued 21 personnel; 3 senior crew were evacuated by #INSSujata in a prompt daring naval operation.… https://t.co/DL7GYWigSr pic.twitter.com/58BL0DZZ5Q
Iako je količina izlivene nafte bila ograničena i brzo zaustavljena zahvaljujući roniocima koji su zatvorili spremnike, šteta je već bila učinjena. Do sada je s obale skupljeno između 450 i 500 tona plastičnih granulata (nurdles), a pronađene su i uginule životinje – uključujući dupina i kita – za koje se sumnja da su stradale zbog izloženosti mikrozagađivačima.
Od 643 kontejnera koji su se nalazili na brodu, izvučeno ih je tek 61. Ostatak predstavlja prijetnju podmorju i obali. Mediji navode da su u tijeku istrage o mogućim sigurnosnim propustima na brodu, osobito u pogledu nepravilnog rukovanja i osiguravanja tereta. Kapetan i posada broda i dalje su u Kochiju gdje se protiv njih vodi kazneni postupak zbog nemara.
Sud je dopustio da MSC Akiteta II nastavi ukrcaj i iskrcaj tereta, ali brod ne smije napustiti luku do polaganja jamstva. Slično je bilo i u prethodnim slučajevima gdje su drugi MSC brodovi bili zadržani dok nisu ispunjeni uvjeti suda.
U međuvremenu, radovi na olupini MSC Elsa 3 stagniraju. Nakon što je prvi dio operacije završen – uključujući zatvaranje spremnika – MSC je odlučio promijeniti izvođača radova. Nova tvrtka SMIT već je poslala plan rada te najavila dolazak opreme i ronilaca krajem srpnja. Početak operacija na olupini planira se za kolovoz, a cilj je ispumpavanje preostalog goriva iz brodskih spremnika – ukoliko vremenski uvjeti to dopuste.
