OTP Groupama Banner

O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 93

SAD: Iran razmatrao blokadu Hormuza morskim minama

0
IRGC brod za postavljanje mina (Foto: Fars / IRGC, The Maritime Executive)

Prema navodima dvojice američkih dužnosnika, iranske pomorske snage nedavno su ukrcavale pomorske mine, pripremajući se za moguću blokadu Hormuškog tjesnaca. Iako do zatvaranja nije došlo, sama priprema mina ukazuje na to da je iranski vojni i politički vrh ozbiljno razmatrao mogućnost blokade.

Hormuški tjesnac jedan je od najvažnijih pomorskih pravaca na svijetu – kroz njega prolazi otprilike 20% globalne trgovine naftom i ukapljenim plinom (LNG), kao i sve veći broj kontejnerskih brodova koji opslužuju države Zaljeva. Čak i djelomična blokada mogla bi imati ozbiljne posljedice za svjetsko gospodarstvo, a procjene iz Goldman Sachsa govore da bi cijena nafte mogla lako premašiti 100 dolara po barelu, navodi The Maritime Executive.

U usporedbi s drugim oblicima napada, minsko ratovanje ima posebnu psihološku težinu. Mine su relativno jeftine, teško ih je detektirati i ukloniti, a posade brodova nikada ne mogu biti sigurne gdje se nalaze. Iranske snage posjeduju između 5.000 i 6.000 mina raznih tipova – uključujući ruske MDM-6 i kineske EM-52 raketno pogonjene mine – koje mogu postavljati i s mini-podmornica i s površinskih brodova.

Stručnjaci upozoravaju da bi, u slučaju postavljanja mina, osiguravatelji brodova odmah obustavili police za plovidbu kroz tjesnac, što bi natjeralo tankere da ostanu na sidrištu i zaustavilo promet. To bi bio izravan udar na globalne lance opskrbe energentima.

Ovo nije prvi put da Iran koristi mine u ovom području. Tijekom Iransko-iračkog rata u 1980-ima, iranske su mine bile usmjerene protiv američkih konvoja, što je dovelo do velike američke vojne operacije Praying Mantis 1988. godine. Tada je gotovo potopljen američki brod USS Samuel B. Roberts, a u odmazdi su SAD uništile više iranskih brodova, naftnih platformi i ubile više od 50 pripadnika iranskih snaga.

Moskva i Teheran jačaju pomorsku suradnju: Iran preuzima luku Astrahan

0
Foto: Luka Astrakhan/Wikimedia commons

Iranska logistička i brodarska kompanija Nasim Bahr Kish podnijela je službenu ponudu za preuzimanje pune kontrole nad ruskom lukom Astrahan, uključujući i 25% udjela koji je trenutno u vlasništvu ruske države. Vrijednost transakcije procjenjuje se na 437,5 milijuna ruskih rubalja, odnosno oko 5,6 milijuna američkih dolara.

Luka Astrahan, smještena u južnoj Rusiji na obali Kaspijskog mora, jedno je od ključnih pretovarnih čvorišta za izvoz žitarica, metala, drva i gnojiva prema Iranu i šire. Unatoč padu prometa u 2025. godini, luka zadržava strateški značaj kao sjecište Kaspijskog logističkog koridora, navodi Splash247.

U sezoni 2023./2024. kroz luku je prošlo oko 275.000 tona žita, dok je tekuća sezona bilježila pad na 139.500 tona, uz nula pošiljki tijekom svibnja – rezultat privremene ruske zabrane izvoza ječma i kukuruza. No, analitičari predviđaju oporavak u sezoni 2025./2026. zbog smanjenog iranskog domaćeg prinosa i očekivanog ublažavanja ruskih ograničenja.

Iran, koji je već glavno odredište robe iz Astrahana, ovom bi akvizicijom dodatno ojačao svoju logističku poziciju u regiji, a posebice unutar Međunarodnog prometnog koridora Sjever–Jug (INSTC) – višemodalne rute koja povezuje Rusiju, Središnju Aziju, Iran i Indiju.

U vrijeme kada su i Rusija i Iran pod snažnim sankcijama Zapada, ovakav potez označava njihovo sve dublje oslanjanje na alternativne trgovačke rute. Kontrola nad lukom omogućila bi Iranu ne samo jaču regionalnu ulogu, već i direktan utjecaj na tokove robe kroz Kaspijsko more – sve važniji “sanctions-proof” pravac za trgovinu između Europe i Azije.

Ako ruske vlasti odobre ovu akviziciju, mogla bi se dogoditi povijesna promjena vlasništva nad jednim od najvažnijih kaspijskih terminala, čime bi se dodatno učvrstila veza Moskve i Teherana u sektoru pomorske logistike.

Tegljač potonuo nakon sudara s kontejnerašem u luci Barcelona

0
Foto: Luka Barcelona/Pixabay

Nesreća se dogodila tijekom manevra okretanja kontejnerskog broda dugog 330 metara, ispred terminala Hutchison Ports Best. U trenutku izvođenja manevra, pramac “Cape Sounia” udario je u tegljač koji je nakon toga izgubio stabilnost, nagnuo se i ubrzo potonuo.

Na tegljaču su se nalazile tri osobe, a zahvaljujući brzoj reakciji posade broda i lučkih pilota, svi su spašeni i izvučeni iz mora bez ozljeda. Službe hitne intervencije i Lučka uprava Barcelone odmah su reagirale, a trenutno su u tijeku operacije izvlačenja potonulog plovila, navodi Baird Maritime.

Iz Lučke uprave poručuju da nije došlo do onečišćenja mora te da je “Cape Sounio” nakon kraće zadrške nastavio plovidbu prema sljedećoj destinaciji – luci Valencia, s predviđenim dolaskom 2. srpnja.

U tijeku je službena istraga kako bi se utvrdile točne okolnosti koje su dovele do sudara.

Francuska koćarica i ruska podmornica u neočekivanom susretu u Engleskom kanalu

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Francuski ribari s broda Belenos imali su neugodno iznenađenje prošle subote dok su plovili u blizini otoka Guernsey, nedaleko od obale Bretanje – u njihovoj neposrednoj blizini izronila je ruska jurišna podmornica.

Incident se dogodio dok je Belenos bio na plovidbi kraj Finisterrea, kada je iz mora izronila neidentificirana podmornica. Bila je dovoljno blizu da su članovi posade mogli fotografirati njenu oplatu i zapovjednu kulu s velikom jasnoćom. Prema francuskoj pomorskoj prefekturi Premar Atlantique, riječ je o redovnom prolasku kroz Engleski kanal, a podmornicu je pratila francuska fregata Normandie, navodi The Maritime Executive.

Podmornica, najvjerojatnije klase Kilo, bila je na povratku u matičnu luku iz ruske baze u Siriji. Francuske vlasti pratile su njeno kretanje i tvrde da incident nije izazvao nikakvu sigurnosnu prijetnju. Nakon ulaska u britanske vode, praćenje podmornice preuzela je britanska Kraljevska mornarica, koja često tek danima kasnije objavi identitet ruskih brodova i podmornica koje nadzire.

Iako nije bilo opasnosti po francuski ribarski brod, podsjetimo da su slične situacije u prošlosti znale završiti tragično. Najpoznatiji slučaj dogodio se 2001. godine, kada je američka podmornica USS Greeneville tijekom naglog izranjanja udarila u japanski školski brod Ehime Maru, pri čemu je poginulo devet osoba, uključujući četiri srednjoškolca.

Ovakvi bliski susreti između vojnih i civilnih plovila podsjetnik su na složenost i rizike pomorske plovidbe, osobito u prometnim morskim područjima poput Engleskog kanala.

LNG i metanol vode utrku: pomorski sektor u 2025. prepoznaje novu energetsku stvarnost

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Pomorska industrija sve više ulaže u brodove na čista goriva, iako se broj novogradnji globalno smanjuje

Iako globalno tržište novogradnji bilježi pad, 2025. godina donosi izniman rast u narudžbama brodova na alternativna goriva, čime pomorska industrija jasno pokazuje da ozbiljno pristupa dekarbonizaciji. Prema podacima DNV-ove platforme Alternative Fuels Insight, u prvoj polovici ove godine naručeno je 19,8 milijuna GT brodova na alternativna goriva – čak 78 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, navodi gCaptain.

Iako je broj naručenih brodova manji (151 brod u odnosu na 179 iz 2024.), porast u bruto tonaži pokazuje da se gradi sve više većih brodova koji koriste čišće izvore energije. Najviše aktivnosti bilježi se u kontejnerskom segmentu, ali značajne narudžbe dolaze i iz sektora bulkera, tankera i RoPax brodova.

“Više ne govorimo samo o pionirima,” izjavio je Knut Ørbeck-Nilssen iz DNV-a. “Ulazimo u fazu u kojoj sve veći broj brodovlasnika sustavno uvodi alternativna goriva u svoje temeljne strategije.”

LNG ostaje dominantan izbor, s 87 naručenih brodova koji zajedno čine 14,2 milijuna GT – od čega su 81 brod kontejnerski. Metanol je na drugom mjestu, s 40 naručenih brodova ukupne tonaže 4,6 milijuna GT. Ovi brodovi dolaze iz različitih sektora – kontejnerskog, RoPax, tankerskog, offshore i auto-prijevoznog.

Iako još u eksperimentalnoj fazi, pojavljuju se i prve narudžbe brodova pogonjenih amonijakom (3 broda) i vodikom (4 broda), prvenstveno za tankere i general cargo tržište.

U isto vrijeme širi se i prateća infrastruktura. Samo u prvoj polovici 2025. naručeno je 13 novih LNG bunkering brodova, čime se pridružuju postojećoj globalnoj floti od 62 broda. Veljača je bila najaktivnija, s čak osam narudžbi u tom mjesecu.

Nadolazeći IMO-ovi propisi o intenzitetu emisije goriva unutar Net-Zero okvira dodatno će potaknuti ovu tranziciju, jer se brodovlasnici nastoje pravovremeno prilagoditi novim standardima.

Tragedija u Egiptu: Jack-up barža prevrnula se kod Ras Ghareba, poginula četvorica

0
Foto: Screenshot/X

Spasilačke službe još uvijek tragaju za trojicom nestalih članova posade nakon što se platforma Admarine 12 prevrnula u tegljenju prema novom odredištu.

Četiri člana posade poginula su u pomorskoj nesreći u Crvenom moru nakon što se jack-up barža Admarine 12, u vlasništvu saudijske tvrtke ADES, prevrnula južno od Sueskog kanala, u blizini Ras Ghareba na afričkoj strani zaljeva, navodi Splash247.

Do nesreće je došlo u utorak navečer dok je barža, izgrađena još 1966., bila u tegljenju prema novoj lokaciji gdje je trebala započeti bušenje za potrebe egipatske tvrtke Osoco. Na platformi je bilo ukupno 30 osoba, uključujući 18 zaposlenika ADES-a. Prema službenim informacijama, 23 osobe su spašene, a tri se još vode kao nestale.

Egipatska mornarica odmah je uključena u potragu, a preživjeli su zbrinuti u lokalnim bolnicama. Među poginulima su trojica radnika ADES-a i jedan član osoblja treće strane. Nesreća je izazvala veliki šok u regiji, ali egipatske vlasti naglašavaju kako pomorski promet kroz Sueski kanal neće biti pogođen.

Prema prvim neslužbenim informacijama iz lokalnih izvora, tehnička neispravnost tijekom tegljenja mogla je dovesti do gubitka stabilnosti barže. U videozapisima koji kruže društvenim mrežama vidi se kako je jedinica potpuno prevrnuta, a dijelovi konstrukcije vire iz mora.

Admarine 12 bila je na putu prema platformi Ashrafieh, gdje su trebali započeti radovi na novom plinskom polju. ADES je objavio da je duboko pogođen tragedijom: “Izražavamo najdublju sućut obiteljima i kolegama nastradalih.”

Ova nesreća ponovno otvara pitanje sigurnosti starijih jedinica u offshore operacijama te podsjeća na izazove koje vuča platformi može predstavljati, osobito u zahtjevnim vremenskim ili tehničkim uvjetima.

Riječki pomorac uhićen zbog fotografije broda “Galeb”: zbog objave na Facebooku završio u pritvoru

0
Foto: Marko Gracin/Novi List

Nedeljko Kuzma, riječki pomorac i zapovjednik broda koji radi na velikom inženjerskom projektu između Danske i Njemačke, završio je u istražnom zatvoru nakon povratka u Hrvatsku. Razlog: fotografije broda “Galeb” koje je snimio prije nekoliko godina u kraljevičkom škveru.

Po povratku iz Danske na zagrebačkom aerodromu dočekala ga je policija i odmah odvela u Remetinec. Bez prethodnog upozorenja, bez mogućnosti da preuzme prtljagu, Kuzma je sproveden kao da je riječ o opasnom kriminalcu. Zadržan je, prevezen do zatvora u Rijeci, stavljen u ćeliju, a potom pušten uz jamčevinu od 4.000 eura, piše Novi List.

Slučaj koji je pokrenuo cijelu lavinu dogodio se još 2021. godine kada je Kuzma, nakon sastanka s predstavnicima brodogradilišta u Kraljevici, zamolio radnike na obnovi broda “Galeb” da ga puste pogledati brod. Dobili su dopuštenje, fotografirali unutrašnjost i objavili slike u Facebook grupi.

Uslijedila je kaznena prijava tvrtke Dalmont, izvođača radova, zbog navodnog narušavanja poslovnog prostora. Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci tereti Kuzmu da je “neovlašteno prodro u zatvoreni poslovni prostor” i snimao unutrašnjost broda, unatoč znakovima zabrane.

Kuzma, s druge strane, tvrdi da je fotografirao s dopuštenjem i u dobroj namjeri, kao građanin Rijeke koji je, kaže, “suvlasnik broda koji se obnavlja novcem poreznih obveznika”.

U optužnici se navodi da je DORH predložio uvjetnu kaznu zatvora – tri mjeseca, uz rok kušnje od godinu dana. No, ako sud odluči da kazneni nalog nije dovoljan, moguća je kazna i do šest mjeseci uvjetno.

Kuzma smatra da je sve ovo posljedica njegovih javnih istupa protiv tadašnjeg gradonačelnika Vojka Obersnela i projekta obnove “Galeba”. Obersnel sve negira i tvrdi da nije imao nikakvu ulogu u podnošenju prijave.

Ročište je zakazano za sredinu srpnja, a Kuzma se nada da će mu se omogućiti povratak na brod u Dansku odmah nakon saslušanja. Ističe kako ima troje djece i da mu je rad jedini izvor prihoda. Suđenje će pokazati ima li prostora za razumijevanje prema pomorcu koji je, kako tvrdi, samo “bacanjem pogleda na brod” završio u zatvoru.

Izvorna verzija članka iz Novog lista dostupna je OVDJE.

Povijesna zabrana: Finska zabranila ispuštanje otpadnih voda s brodova

0
Foto: Wikimedia commons

Od 1. srpnja 2025., svi teretni brodovi koji plove u finskim obalnim vodama više ne smiju ispuštati fekalne vode, sumpornu otpadnu vodu niti ostatke iz scrubbera – sustava za čišćenje ispušnih plinova. Finska je tako postala prva država na svijetu koja je uvela ovako sveobuhvatnu zabranu brodskog otpada za komercijalne teretne brodove, navodi Splash247.

Zakon, koji je odobrio finski parlament u prosincu 2024., nadovezuje se na ranije zabrane koje su se odnosile samo na putničke brodove. Cilj novih propisa je zaštita ekološki osjetljivog Baltičkog mora, jednog od najzagađenijih zatvorenih mora u svijetu.

Fekalne vode koje brodovi ispuštaju obiluju bakterijama, suspendiranim česticama i hranjivim tvarima koje doprinose eutrofikaciji – procesu koji izaziva cvjetanje štetnih algi, posebno plavo-zelenih, i dovodi do smanjenja razine kisika u moru, uništavajući morski život.

Zabrana uključuje i ispuštanje sumporne otpadne vode i mulja iz scrubbera, sustava koji brodovima omogućuju ispunjavanje propisa o emisiji sumpora, ali istodobno prebacuju zagađenje iz zraka u more.

Iako se novim pravilima regulira ispuštanje najopasnijih otpadnih voda, neke kategorije poput tzv. sive vode – iz sudopera, tuševa i kuhinjskih odvoda – još su uvijek dozvoljene. Njihova zabrana najavljena je tek za narednih pet godina.

Zakon se odnosi samo na finske teritorijalne vode i isključivu gospodarsku zonu. Ispuštanje otpada izvan tih područja i dalje je dopušteno, no očekuje se da će ova inicijativa potaknuti slične korake i u drugim državama regije.

Pomorske kompanije koje posluju u Baltičkom moru morat će prilagoditi svoje brodove povećanjem kapaciteta za zadržavanje otpada na brodu ili dogovoriti prihvat otpada u lukama.

Znanstvena zajednica i ekološke organizacije pozdravile su potez kao presedan i ključni korak prema zaštiti morskog okoliša. Ostaje za vidjeti hoće li i druge zemlje slijediti primjer Finske.

Paris MoU objavio nove bijele, sive i crne liste zastava

0
Foto: Ilustracija/Paris MoU

Od 1. srpnja 2025. na snagu stupaju nove liste rizika zastava i priznatih organizacija prema rezultatima inspekcija iz posljednje tri godine

Paris MoU objavio je nove performansne liste za 2024. godinu koje će se koristiti od 1. srpnja 2025. Na temelju trogodišnjeg razdoblja (2022.–2024.) i najmanje 30 obavljenih inspekcija po zastavi, zastave su podijeljene u tri kategorije: bijelu, sivu i crnu listu.

Prema novoj listi, ukupno je ocijenjeno 69 zastava:

  • 40 se nalazi na bijeloj listi (niski rizik)
  • 17 na sivoj listi (srednji rizik)
  • 12 na crnoj listi (visoki rizik)

U odnosu na prošlu godinu, broj zastava na bijeloj listi smanjen je s 42 na 40, dok su siva i crna lista ostale nepromijenjene po broju.

Primjeri država s najboljim rezultatima:

  • Francuska: 297 inspekcija, 1 zadržavanje
  • Danska: 1.246 inspekcija, 14 zadržavanja
  • Norveška: 1.824 inspekcije, 23 zadržavanja

Posebna pažnja i dalje se posvećuje radu priznatih organizacija (ROs) koje djeluju u ime država zastave. Organizacije s više od 60 inspekcija u promatranom razdoblju uvrštene su na posebnu listu. Kriteriji ocjenjivanja identični su onima za zastave, ali s nešto drugačijim pragovima.

Najbolje ocijenjene priznate organizacije:

  • ABS: 6.438 inspekcija, 2 zadržavanja
  • DNV AS: 23.476 inspekcija, 36 zadržavanja
  • Lloyd’s Register: 12.071 inspekcija, 30 zadržavanja

Ove liste važan su pokazatelj za pomorce, brodovlasnike i menadžere flota, jer direktno utječu na vjerojatnost inspekcije i moguće zadržavanje broda u europskim lukama. Zastave i organizacije s lošijom ocjenom suočavaju se s češćim i strožim inspekcijama.

U 2024. značajan porast izgubljenih kontejnera zbog opasne rute oko Afrike

0
Broj kontejnera koji su pali u more porastao je 2024. godine jer je sve više brodova zaobilazilo Južnu Afriku /Foto: IMO/The Maritime Exedutive

Iako industrija bilježi napredak u sigurnosti tereta, prisilne promjene ruta u 2024. donijele su neplanirane rizike i nove izazove za posade i brodove

Prema najnovijem izvješću Svjetskog vijeća za brodarstvo (World Shipping Council), broj izgubljenih kontejnera na moru porastao je u 2024. godini, i to ponajviše zbog promjene ruta radi izbjegavanja sukoba u Crvenom moru. Umjesto uobičajene plovidbe kroz Sueski kanal, mnogi su kontejnerski brodovi morali zaobići Afriku i zaploviti oko Rta Dobre nade – jedne od najsurovijih svjetskih pomorskih regija, navodi The Maritime Executive.

Ukupno je u 2024. godini izgubljeno 576 kontejnera – povećanje od 221 u odnosu na prethodnu godinu, ali još uvijek ispod desetogodišnjeg prosjeka od 1.274 izgubljena kontejnera godišnje.

Najveći broj incidenata zabilježen je upravo kod južne Afrike: CMA CGM Benjamin Franklin izgubio je 44 kontejnera, CMA CGM Belem 99, MSC Antonia 46, a MSC Taranto 5 praznih kontejnera – svi u teškim vremenskim uvjetima tijekom zimskih mjeseci.

Prema podacima južnoafričke pomorske sigurnosne agencije (SMSA), broj brodova koji su prošli ovom rutom porastao je za čak 191 % u odnosu na 2023., a čak 35 % svih kontejnerskih gubitaka u 2024. vezano je upravo za ovo područje.

Problem nije nov. Posljednjih 17 godina zabilježena su tri velika skoka u broju izgubljenih kontejnera – 2013. godine kada je izgubljen MOL Comfort s preko 7.000 TEU, te u 2020. i 2021. kada su brodovi poput ONE Apus, APL England i Maersk Essen također doživjeli velike gubitke zbog parametrijskog valjanja.

WSC pozdravlja nove međunarodne mjere koje od 2026. uvode obavezno prijavljivanje izgubljenih kontejnera. U suradnji s MARIN-om izrađuje se i izvješće za IMO koje će sadržavati prijedloge za poboljšanje sigurnosti u kontejnerskom prijevozu.

Uz sve to, industrija se sve više suočava s drugim izazovima poput požara. Brod Maersk Frankfurt i Wan Hai 503 pretrpjeli su teške požare sa smrtnim posljedicama, dok je MSC Elsa 3 nedavno izgubljena u Indijskom oceanu.

WSC ističe da je sigurnost zajednička odgovornost – od pravilnog pakiranja, deklariranja i vaganja kontejnera, do nove inicijative za otkrivanje nepropisno prijavljenih opasnih tereta.