O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 95

Najveća brodska nesreća u povijesti SAD-a – 1865.

0
Foto: Povijest.hr

Rijeka Mississippi bila je u to doba godine nabujala zbog proljetnog otapanja snijega na sjeveru. Pretpostavlja se da je poginulo između 1.300 i 1.900 ljudi. Službena brojka iznosi 1.547, no vjerojatno se nikada ne će točno moći ustanoviti, piše Povijest.

Dana 27. travnja 1865. godine došlo je do najveće brodske nesreće u povijesti Sjedinjenih Američkih Država. Naime, poginulo je više od 1.500 ljudi pri eksploziji i potonuću parobroda SS Sultana na rijeci Mississippi. U medijima taj događaj nije bio toliko eksponiran, jer je bio pomalo zasjenjen ubojstvom Lincolnovog atentatora Johna Wilkesa Bootha koje se dogodilo dan ranije.

Parobrod SS Sultana plovio je na liniji New Orleans – St. Louis po velikoj rijeci Mississippi. Na parobrod u gradu Vicksburgu ukrcalo se mnogo putnika, vjerojatno sjevernjačkih vojnika koji su nedavno bili oslobođeni iz južnjačkih logora pa su željeli što prije doći kući. Brod je imao kapacitet od oko 376 putnika, a na njega se naguralo možda i do nevjerojatnih 2.400 ljudi.

Kod grada Memphisa parobrodu je usred noći, oko 2:00 sata ujutro, eksplodirao parni kotao. Eksplozija je bacila dio ljudi u vodu, a brod se zapalio od rasipanog žara iz kotlovnice. Rijeka Mississippi bila je u to doba godine nabujala zbog proljetnog otapanja snijega na sjeveru. Pretpostavlja se da je poginulo između 1.300 i 1.900 ljudi. Službena brojka iznosi 1.547, no vjerojatno se nikada ne će točno moći ustanoviti. Za usporedbu, pri potonuću Titanica poginula su oko 1.503 putnika (također je nemoguće dati točan broj zbog nepouzdanih putničkih lista).

Brod pun starog željeza gorio u Hullu – grad pod dimom, brod pod istragom

0
Foto: Screenshot/X

Požar koji je jučer izbio na brodu Altay u engleskoj luci Hull prekrio je gradsko središte gustim dimom i poremetio svakodnevicu građana.

Na teren su odmah izašli vatrogasci, a pridružile su im se i hitne službe te spasilački tim britanske obalne straže. Policija je zatvorila okolne prometnice i upozorila građane da ostanu u zatvorenom, budući da je dim nošen vjetrom brzo stigao do centra Hulla.

Požar je izbio oko 10 sati ujutro, a prema prvim informacijama, zahvatio je teret starog željeza. Svi članovi posade su na sigurnom i nitko nije ozlijeđen.

Brod Altay, nosivosti 8.814 DWT, stigao je iz nizozemskog Ijmuidena 23. lipnja. U vlasništvu je turske brodarske kompanije od 2017. godine. U listopadu prošle godine, Altay je bio zadržan tijekom PSC inspekcije u talijanskoj Veneciji zbog nedostataka vezanih za održavanje opreme za spašavanje. Tadašnja inspekcija rezultirala je dvodnevnom zadržavanjem broda. No, nakon toga je u Francuskoj dobio uredan zapisnik.

Iako je vatra još pod istragom, vatrogasci sumnjaju da je do požara došlo unutar štiva s teretom. Sve dodatne informacije o uzroku požara očekuju se nakon što se situacija stavi pod kontrolu.

Nuklearni pogon na moru: IMO kreće u izmjene zastarjelih propisa

0
Foto: IMO

IMO je službeno započeo proces izrade modernih međunarodnih pravila za sigurnu primjenu civilnog nuklearnog pogona u brodarstvu

Međunarodna pomorska organizacija (IMO) službeno je pokrenula proces revizije zastarjelih propisa koji se odnose na sigurnost nuklearno pogonjenih trgovačkih brodova.

Kako navodi Splash247, na 110. zasjedanju Odbora za pomorsku sigurnost (MSC 110), više zemalja članica i nevladinih organizacija zatražilo je ažuriranje Kodeksa sigurnosti za nuklearne trgovačke brodove (Rezolucija A.491) te odgovarajućih dijelova SOLAS konvencije. Odbor je odobrio prijedlog, a izrada novih pravila povjerena je Pododboru za projektiranje i izgradnju brodova (SDC), koji će započeti rad već u siječnju 2026., ako to bude tehnički izvedivo.

Poseban naglasak stavljen je na potrebu da nova pravila ne budu ograničena samo na tehnologiju tlačnih vodnih reaktora (PWR) s izravnim parnim pogonom, već da obuhvate i suvremene koncepte poput “all-electric” brodova i reaktora nove generacije.

Tijekom zasjedanja MSC-a, Svjetski institut za nuklearni transport (WNTI) održao je prezentaciju u kojoj je Mikal Bøe, izvršni direktor tvrtke CORE POWER, zahvalio IMO-u na odluci i pozdravio jačanje suradnje između IMO-a i Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

“Ovo je važan korak prema stvaranju međunarodnog regulatornog okvira koji će osigurati sigurnost i pouzdanost civilne primjene nuklearne energije na moru,” poručio je Bøe.

IAEA će krajem ove godine pokrenuti projekt ATLAS (Atomic Technology Licensed for Application at Sea), koji za cilj ima razvoj regulatornih modela za implementaciju nuklearne propulzije i plutajućih nuklearnih elektrana.

Kraj open-loop scrubberima u sjeveroistočnom Atlantiku

0

Nova zabrana ispuštanja iz scrubbera označava važan pomak u regionalnoj zaštiti mora i pritisak na brodare da preispitaju tehnologije koje koriste.

Do srpnja 2027. godine, ispuštanja iz open-loop scrubbera bit će zabranjena u unutarnjim morskim vodama i lukama diljem sjeveroistočnog Atlantika, odlučeno je jučer na sastanku ministara okoliša iz 15 europskih država. Zabrana ispuštanja iz closed-loop sustava slijedi najkasnije do siječnja 2029, navodi Splash247.

Iako je većina država članica tražila ambicioznije mjere i potpunu zabranu ispuštanja unutar cijelih teritorijalnih mora (do 12 nautičkih milja od obale), zbog izostanka jednoglasne podrške ta se mjera zasad neće uvesti – već se samo preporučuje.

Ova regionalna zabrana nastavak je dogovora s travanjskog sastanka Odbora za zaštitu morskog okoliša (MEPC) pri Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO), kada je uspostavljeno najveće svjetsko područje kontrole emisija (ECA). Novo ECA područje sjeveroistočnog Atlantika protezat će se od Portugala do Grenlanda i biti u primjeni od 2027. godine, čime će se nadovezati na već postojeće ECA zone u Sjevernom i Baltičkom moru te Sredozemlju.

Foto: Splash247

Zabrane ispuštanja iz scrubbera sve su češće u svijetu. Prema podacima Clean Shipping Alliancea, 30% svjetske trgovačke flote, izražene u bruto tonaži, opremljeno je scrubberima. Ti sustavi za pročišćavanje ispušnih plinova široko su se počeli ugrađivati nakon uvođenja globalnog ograničenja sadržaja sumpora u brodskom gorivu, što je brodarima ostavilo dvije opcije – ugradnju scrubbera ili prelazak na skuplje gorivo s nižim udjelom sumpora.

Navigacijski kaos: 1600 brodova pogođeno GPS smetnjama u Perzijskom zaljevu

0
Foto: Ilustracija/StockCake

Unatoč smirivanju sukoba, pomorski promet u Hormuškom tjesnacu i dalje ozbiljno ugrožava sveprisutno ometanje GPS signala

Iako je zahvaljujući posredovanju SAD-a dogovoreno privremeno primirje između Irana i Izraela, pomorski promet kroz strateški Hormuški tjesnac i dalje trpi posljedice – ne od raketa, već od elektroničkih ometanja. GPS smetnje, koje su prethodnih tjedana dosegnule vrhunac, ozbiljno utječu na sigurnost plovidbe u regiji.

Konzultantska kuća Windward izvijestila je da je prošlog vikenda zabilježen skok od 60 posto u broju GPS ometanja, s više od 1600 brodova pogođenih u svega 24 sata. To znači da je gotovo četvrtina brodova u regiji osjetila poremećaje pozicioniranja, uključujući tankere, kontejnerske brodove i LNG prijevoznike, navodi The Maritime Executive.

Situacija nije ograničena samo na iransku obalu – ometanja su zabilježena i kod Katara i UAE-a. AIS signali s desetaka brodova prikazuju nelogične ili kružne putanje, osobito u blizini rafinerije Persian Gulf Star kod Bandar Abbasa.

AIS signali s desetak brodova kruže oko rafinerije Persian Gulf Star u blizini Bandar Abbasa, gornji lijevi kut, 26. lipnja (Izvor: Pole Star/The Maritime Executive).

Zbog rizika od sudara i navigacijske nesigurnosti, QatarEnergy je privremeno zaustavio noćna kretanja tankera i LNG brodova u blizini luke Mesaieed. Slično tome, sve je više brodara koji se odlučuju na dnevne tranzite kroz Hormuz, kako bi izbjegli opasnosti pri navigaciji bez pouzdanih pozicijskih podataka.

Zanimljivo, u jeku napetosti između 12. i 24. lipnja, neki brodovi su počeli koristiti AIS poruke za “političko označavanje”, kako bi se prikazali kao neprikladna meta – primjerice slanjem poruka poput “Russian crude” ili “China owned”, što je poznata taktika i iz krizne situacije u Crvenom moru.

Fincantieri predao Vikingu novi brod – stiže Vesta, slijedi i hydrogen revolucija

0
Foto: Fincantieri/X

Viking je službeno preuzeo svoj najnoviji kruzer, Viking Vesta, na svečanoj primopredaji održanoj 26. lipnja u brodogradilištu Fincantieri u talijanskoj Anconi. Ovaj luksuzni brod nudi 499 kabina s kapacitetom za 998 putnika, a prvu sezonu plovit će rutama po Mediteranu i Sjevernoj Europi.

Predsjednik i izvršni direktor kompanije, Torstein Hagen, istaknuo je važnost daljnjeg rasta: „Ponosni smo što u flotu dodajemo još jedan elegantan brod. Viking Vesta donosi našim gostima nove mogućnosti istraživanja svijeta, uz udobnost i standarde koje očekuju od Vikinga.“

Viking Vesta dizajnirana je s naglaskom na održivost i prilagodljivost – brod je pripremljen za ugradnju novih tehnologija čim postanu dostupne. Ova strategija prati šire planove tvrtke koja se sve više okreće ekološki prihvatljivijim rješenjima u brodarstvu, navodi Cruise Industry News.

Na tom tragu, Viking i Fincantieri nedavno su najavili gradnju broda Viking Libra, prvog kruzera na svijetu pogonjenog vodikom. Ovaj inovativni brod, koji se gradi u istom brodogradilištu, imat će pogonski sustav temeljen djelomično na ukapljenom vodiku i gorivnim ćelijama te je planiran za isporuku krajem 2026. godine.

Idući brod u planu, Viking Astrea, također će koristiti vodik kao pogonsko gorivo, a u flotu će biti uključen 2027.

Vikingov plan širenja je ambiciozan – do 2028. kompanija planira imati 111 riječnih brodova i 23 oceanska i ekspedicijska broda do 2031., uključujući i deset novih velikih kruzera.

Bez timunjera, bez sonara, s mobitelom – optužen drugi časnik palube s nasukanog broda kod Švedske

0
Ali Aykin u Malmöu, Švedska, nakon uspješnog odsukavanja (Švedska obalna straža/The Maritime Executive)

Istraga je otkrila niz sigurnosnih propusta na brodu koji je završio na pličini usred jednog od najprometnijih plovnih puteva u Europi.

Kako navodi The Maritime Executive, drugi časnik palube koji je bio na dužnosti tijekom nasukavanja turskog broda Ali Aykin u švedskom dijelu Øresunda, suočava se s optužbama za ozbiljno kršenje pravila sigurnosti u pomorskom prometu. Prema navodima švedskog tužiteljstva, časnik je koristio mobitel, bez dodatne straže na mostu, te je plovio bez funkcionalnog dubinomjera – sonar je navodno bio neispravan.

Nesreća se dogodila u ranim jutarnjim satima 25. svibnja 2025. Brod je plovio iz Gdanjska (Poljska) prema Setubalu (Portugal), kad je oko 00:15 sati promašio ulaz u glavni plovni put Øresunda i skrenuo prema sjeverozapadu. U 01:00 sat nasukao se na kartiranu pličinu južno od Øresundskog mosta.

Brod je prevozio oko 68 tona dizelskog goriva, što je izazvalo zabrinutost švedskih vlasti zbog mogućeg onečišćenja. Iako je došlo do prodora mora u jedan od balastnih tankova, brod je uspješno odsukan uz pomoć tegljača tijekom noći 4. na 5. lipnja i prevezen u sigurnu luku.

Optuženi časnik u trenutku nesreće bio je sam na zapovjednom mostu, bez dodatne straže, što je protivno standardima sigurnosne plovidbe. Švedski istražitelji naglašavaju da nije koristio sonar za nadzor dubine, a istovremeno je bio na svom mobitelu. Sam časnik odbacuje sve optužbe.

U slučaju osuđujuće presude, časnika bi mogle čekati ozbiljne pravne posljedice, uključujući novčanu kaznu i mogućnost zabrane obavljanja dužnosti na brodu unutar teritorijalnih voda EU.

Incident ponovno otvara pitanje sigurnosne kulture na brodovima i odgovornosti časnika na straži, posebice tijekom noćne plovidbe kroz uske i zahtjevne plovne putove poput Øresunda.

Fugro preuzima ključnu ulogu u Eni-jevom plinskom projektu kod Cipra

0
Foto: Viaceslav Ivanov/Marinetraffic

Nizozemska tvrtka Fugro, specijalizirana za prikupljanje i analizu podataka s morskog dna, potpisala je ugovor za izvođenje sveobuhvatnog programa karakterizacije lokacije u sklopu novog dubokomorskog plinskog projekta koji vodi talijanski energetski div Eni.

Projekt se nalazi u Istočnom Mediteranu, točnije u podmorju uz ciparsku obalu. Početak izvođenja terenskih istraživačkih radova najavljen je za treći kvartal 2025. godine, navodi Splash247.

Cilj projekta je razvoj plinskih resursa u vodama koje Cipar smatra ključnim za svoj energetski iskorak i pozicioniranje kao regionalnog izvoznika prirodnog plina. Istovremeno, projekt se uklapa u širi europski kontekst osiguravanja pristupačnijih i stabilnijih izvora energije u postkriznom razdoblju.

Fugro će primijeniti svoje ekspertize iz područja offshore geofizike i geotehnike, a obuhvat radova uključuje dubinska ispitivanja morskog tla, procjenu rizika te analizu okolišnih čimbenika važnih za buduće inženjerske i izvozne aktivnosti.

Osim tehničkog doprinosa, ovaj projekt signalizira nastavak strateškog pomaka europskih energetskih kompanija prema iskorištavanju resursa u Istočnom Mediteranu, regiji koja je u zadnjem desetljeću sve češće predmet interesa velikih igrača poput Eni-ja, TotalEnergies-a i ExxonMobila.

Za Fugro, ovaj projekt predstavlja još jednu potvrdu njihove pozicije među vodećim offshore servisnim kompanijama u svijetu, posebno u kompleksnim uvjetima dubokih voda.

Propao plan: Pokušali preuzeti kokain s tankera usidrenog pred Belgijom

0
Foto: Ingo Seidlitz/Marinetraffic

Nekoliko stotina kilograma kokaina pronađeno je na brodu koji je prethodno došao iz Brazila i tri dana usidren čekao pred belgijskom obalom.

Belgijske vlasti zadržale su turski tanker Scot Bremen u luci Zeebrugge nakon što je u njegovom teretu otkrivena veća količina kokaina. Akcija je provedena 23. lipnja, netom po uplovljavanju broda koji je prethodno stigao iz Brazila, navodi Baird Maritime.

Tanker je tri dana bio usidren ispred obale Ostendea, a zatim je prešao do Zeebruggea, gdje je dočekan od strane carinskih službenika. Prilikom inspekcije broda otkrivena je droga za koju se vjeruje da je bila namijenjena za preuzimanje izvan obale.

Prema lokalnim izvorima, osmero osumnjičenih uhićeno je dok su pokušavali krenuti prema tankeru s male brodice iz marine u Blankenbergeu. Njihova namjera bila je, navodno, preuzeti kokain dok je brod još bio usidren.

Brod Scot Bremen je u vlasništvu turske kompanije, a detalji o brodskoj posadi i mogućoj umiješanosti u krijumčarenje zasad nisu objavljeni. Tužiteljstvo još uvijek nije službeno podiglo optužnicu protiv uhićenih osoba, no istraga je u tijeku.

Ovo nije prvi slučaj pokušaja krijumčarenja droge morskim putem u Belgiji – zemlja koja se sve češće pojavljuje kao ulazna točka za narkotike prema europskom tržištu. Luke poput Zeebruggea i Antwerpena redovito su pod prismotrom zbog pojačanog prometa iz Južne Amerike.

Pomorska industrija pod novom regulativom – HKC od danas stupa na snagu

0
Foto: Wikimedia commons

Od 26. lipnja 2025., Hongkonška Konvencija za sigurnu i ekološki prihvatljivu reciklažu brodova službeno je stupila na snagu. Konvencija postavlja jasna pravila za brodove iznad 500 GT i brodogradilišta koja se bave njihovim razgradnjom, s ciljem povećanja sigurnosti ljudi i očuvanja okoliša.

Ova međunarodna regulativa donosi standardizirani okvir koji pokriva čitav životni ciklus broda – od izgradnje do konačne reciklaže. Novi brodovi ugovoreni nakon današnjeg datuma moraju imati tzv. Inventar opasnih materijala (IHM) već u fazi projektiranja, dok svi postojeći brodovi imaju prijelazno razdoblje do sredine 2030. godine ili do trenutka reciklaže.

Obvezni certifikat IHM – svaki međunarodni brod od 500 GT i više mora imati ažurirani Inventar opasnih materijala (IHM), potvrđen međunarodnim certifikatom. IHM se dijeli na dijelove: Part I – popis opasnih materijala na početku životnog vijeka broda, dok se Part II i III nadopunjuju neposredno prije reciklaže. IHM mora biti ažuran tijekom čitavog radnog vijeka broda i redovito pregledavan od strane ovlaštenih tijela.

Brodovi koji se planiraju reciklirati morat će pribaviti novi certifikat pod nazivom “International Ready for Recycling Certificate” (IRRC), koji potvrđuje da je plovilo spremno za razgradnju sukladno pravilima konvencije. Reciklažna brodogradilišta, s druge strane, moraju imati službeno odobrenje i plan sigurnog postupanja, obučeno osoblje i sustave za nadzor utjecaja na okoliš.

Foto: Ilustracija/StockCake

Ovo je posebno važno za radnike u reciklažnim pogonima, koji su u prošlosti bili izloženi visokim rizicima zbog rada u uvjetima bez zaštitne opreme i pravilne obuke. Nova pravila osiguravaju primjenu zaštitnih mjera, nadzor, sigurnosne procedure i edukaciju osoblja.

Ujednačavanjem standarda na globalnoj razini, konvencija omogućava pravedniju i sigurniju praksu u industriji u kojoj su do sada postojale velike razlike – kako u pristupu sigurnosti, tako i u brizi za okoliš. Iako će se neka pitanja i dalje rješavati paralelno s drugim međunarodnim konvencijama, ova promjena predstavlja značajan napredak prema odgovornom i održivom upravljanju starim brodovima.

Za pomorce, ovo znači nove procedure vezane uz održavanje IHM dokumentacije, dodatne provjere tijekom inspekcija i jaču kontrolu nad krajem radnog vijeka broda.