Global Centre for Maritime Decarbonisation (GCMD) objavio je studiju koja donosi standardiziranu metodologiju za praćenje i mjerenje učinkovitosti sustava vjetrom potpomognutog pogona brodova, poznatih kao WAPS (Wind-Assisted Propulsion Systems). Metoda je testirana kroz četveromjesečno praćenje rada MR tankera Pacific Sentinel u vlasništvu kompanije Eastern Pacific Shipping.

Na brod su u ožujku 2025. ugrađena tri usisna jedra visine 22 metra, a njihova učinkovitost praćena je od sredine svibnja do sredine rujna 2025. tijekom spot plovidbe američkim rutama. Cilj je bio izmjeriti stvarne energetske uštede u komercijalnoj eksploataciji, bez idealiziranih uvjeta.

Metodologija se temelji na tri ključne komponente. Prva uključuje visokofrekventno prikupljanje podataka, pri čemu se svakih 15 sekundi bilježe meteorološki uvjeti, potrošnja snage, brzina broda i kurs. Druga komponenta je protokol testiranja uključenog i isključenog sustava jedara, razvijen u skladu sa smjernicama ITTC-a i DNV-a. Treća faza obuhvaća statističku analizu podataka kako bi se izolirao stvarni doprinos jedara u ukupnoj uštedi energije.

Tijekom promatranog razdoblja identificirano je 203 operativno stabilna prijelaza uključenja i isključenja sustava, na temelju kojih su izračunate trenutne uštede snage, pri čemu je prosječna trenutna ušteda iznosila 7,2 posto, uz pouzdanost od 95 posto i raspon između 6,2 i 8,2 posto.

U povoljnijim vjetrovnim uvjetima postignute su znatno veće uštede. U pojedinim slučajevima trenutna ušteda dosezala je i 28,1 posto pri prividnom kutu vjetra od 47 stupnjeva i brzini vjetra od 15,3 m/s. Zabilježeni su i rijetki slučajevi negativnog učinka, do -14 posto, no oni su statistički zanemarivi u odnosu na ukupni skup podataka.

GCMD ističe kako ova metoda postavlja temelj za pouzdanu evaluaciju WAPS sustava u stvarnim plovidbenim uvjetima te otvara prostor za stvaranje skalabilne baze podataka. Takav pristup može olakšati donošenje investicijskih odluka, ali i omogućiti financijske modele u kojima se povrat ulaganja veže uz stvarno ostvarene energetske uštede.

Globalna trgovina se ne smanjuje, nego mijenja kurs, a pomorci i brodari sve jasnije osjećaju posljedice tog preusmjeravanja tereta

Prema najnovijem godišnjem izvješću UNCTAD-a, globalna trgovina je na putu da u ovoj godini dosegne povijesnih 35 bilijuna američkih dolara. Unatoč snažnim geopolitičkim napetostima i fragmentaciji svjetskog gospodarstva, rast ne jenjava, ali se jasno vidi da se trgovački i pomorski tokovi sve snažnije preusmjeravaju prema Istočnoj Aziji, Africi i takozvanim South-South rutama, piše Splash247.

UNCTAD procjenjuje da će svjetska trgovina u 2025. godini rasti oko 7 posto, što predstavlja dodatnih 2,2 bilijuna dolara novostvorene vrijednosti. Za pomorsku industriju posebno je važno da se rast u završnici godine temelji ponajprije na većem obujmu prijevoza, a ne na višim cijenama, što označava zaokret u odnosu na raniji inflacijski potaknuti rast.

Podaci pokazuju da je trgovina robom u trećem tromjesečju porasla gotovo 2 posto, dok su usluge ojačale za oko 4 posto. Iako se zamah u posljednjem tromjesečju usporava, trend ostaje pozitivan, uz očekivani pad cijena trgovane robe. To je signal koji brodari već osjećaju kroz stabilnije vozarine, ali i jaču konkurenciju među pravcima.

Istočna Azija potvrđuje status glavnog motora rasta, s povećanjem izvoza od 9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Posebno se ističe rast unutarregionalne trgovine, koja je skočila čak 10 posto, dodatno puneći azijske linije i feedere. Afrika također bilježi snažan zamah, s rastom uvoza od 10 posto i izvoza od 6 posto, dok South-South trgovina raste oko 8 posto, potvrđujući sve važniju ulogu tržišta u razvoju.

Industrijska proizvodnja i dalje nosi najveći teret rasta, predvođena elektronikom, koja je porasla 14 posto uslijed potražnje povezane s razvojem umjetne inteligencije. S druge strane, energetski i automobilski sektor bilježe pad, uz smanjenje tokova sirove nafte, LNG-a i ukupne globalne trgovine vozilima.

UNCTAD upozorava da se procesi friendshoringa i nearshoringa dodatno ubrzavaju, što mijenja prometne obrasce i učvršćuje lance opskrbe među politički usklađenim partnerima. U tom kontekstu, Kina sve izraženije preusmjerava izvoz s američkog tržišta prema Europi, Africi i regionalnim azijskim rutama, što potvrđuju i podaci o snažnom rastu kontejnerskih tokova na tim pravcima.

Iz perspektive pomorstva, brojke jasno govore da globalna trgovina nije samo oporavljena, već i temeljito preusmjerena. Kako industrija ulazi u 2026. godinu, nove rute, duža putovanja i rastuća uloga tržišta u nastajanju postaju ključni faktori koji će oblikovati buduću potražnju za brodovima i posadama.