O nama  |  Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 101

Rusija: Ukrajinska baza za dronove uništena u napadu na platformu Tavrida (VIDEO)

By
-
0
Foto: Ilustracija, Pixabay

Rusija tvrdi da je platforma Tavrida služila kao zapovjedni centar za ukrajinske bespilotne operacije u napadima na Krim

Crnomorska platforma Tavrida, smještena u blizini Zmijskog otoka, ponovno je postala meta napada, ovoga puta prema tvrdnjama ruskih izvora – supersoničnim krstarećim projektilima ispaljenima s bombardera. Vijest je prvo objavljena na ruskim kanalima na društvenim mrežama, a Moskva tvrdi da je riječ o „uspješnom udaru“ na ukrajinsku bazu, piše The Maritime Executive.

Tavrida je platforma za istraživanje i eksploataciju nafte i plina, izgrađena 1995. godine u brodogradilištu JSC Kherson u Ukrajini. Teška je preko 7.000 GT, a duga 81 metar. Posljednjih desetak godina nije bila aktivna u eksploataciji, ali je imala stratešku važnost – posebno nakon ruske aneksije Krima 2014. kada je, uz druge energetske objekte, pala pod rusku kontrolu.

U prvoj fazi rata u Ukrajini, platforma je bila meta ukrajinskih napada, a 2023. godine ukrajinske snage su je ponovno zauzele. Tada su iz Kijeva tvrdili da su Rusi platformu koristili za elektroničko izviđanje i prisluškivanje pomoću specijalizirane opreme.

Sada Rusija iznosi iste optužbe na račun Ukrajine – tvrdeći da je Tavrida postala zapovjedno središte za dronove i plovila bez posade, te da je korištena kao mjesto za punjenje gorivom i lansiranje napada na ciljeve na Krimu, uključujući luke i vojne položaje.

Ukrajinske vlasti zasad nisu službeno komentirale ruske tvrdnje, a neovisna potvrda napada i štete na platformi još nije dostupna. No, ovo je još jedan u nizu dokaza da crnomorske naftne i plinske platforme više nisu samo industrijski objekti – već se sve češće koriste i kao strateške točke u hibridnom ratu.

Pomorski promet u fokusu Sabora: Zajednički put prema učinkovitijem sustavu

By
-
0
Foto: Wikimedia commons

Zastupnici, institucije i sindikati usuglasili su se da bez strateške modernizacije i sigurnosnog unapređenja javnog pomorskog prijevoza nema ni razvoja otoka ni stabilne povezanosti

Tematska sjednica Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskog sabora pod nazivom „Pomorski promet u Republici Hrvatskoj“ održana je 9. travnja 2025. i okupila ključne aktere domaće pomorske industrije. Cilj je bio analizirati aktualno stanje, uočiti ključne izazove te ponuditi konkretne mjere za unapređenje javnog linijskog prijevoza na moru.

Na sjednici su sudjelovali predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Hrvatskog registra brodova, Jadrolinije, Agencije za obalni linijski promet, kao i predstavnici pomorskih sindikata – uključujući Sindikat pomoraca Hrvatske i Strukovni sindikat pomoraca Jadrolinije.

Rasprava je pokazala širok konsenzus oko potrebe za sveobuhvatnom modernizacijom flote, povećanjem sigurnosnih standarda i transparentnijim poslovanjem. Istaknuto je da pomorski prijevoz nije samo gospodarska potreba, već i ključna infrastruktura za život na otocima.

Također, posebno je naglašena važnost redovitog održavanja brodova, dugoročnog planiranja ulaganja te bolje koordinacije između državnih institucija i operatora.

Nakon rasprave, Odbor je na svojoj redovnoj 12. sjednici, 11. lipnja 2025., jednoglasno usvojio skup preporuka temeljenih na zaključcima tematske sjednice. Preporuke obuhvaćaju jačanje javnog brodskog prijevoza, poboljšanje uvjeta rada pomoraca, ulaganja u sigurnosne sustave i potporu strateškom razvoju pomorske infrastrukture.

Indija tuži posadu i vlasnika broda MSC Elsa 3 zbog potonuća

By
-
0
Foto: Scrennshot/X

Indijske vlasti pokrenule su kazneni postupak protiv vlasnika, zapovjednika i članova posade kontejnerskog broda MSC Elsa 3, koji je 25. svibnja potonuo oko 13 nautičkih milja od obale Kerale.

Brod je dan ranije razvio opasan nagib na desnu stranu dok je plovio rutom iz Vizhinjama prema Cochinu. Unatoč tome, posada nije zaustavila plovidbu niti poduzela mjere koje bi spriječile nesreću. Sva 24 člana posade spašena su zahvaljujući brzoj intervenciji Indijske obalne straže.

Istraga je službeno započela 10. lipnja na nalog glavnog inspektora Obalne policije Kerale, a uključuje ispitivanje predstavnika kompanije MSC, zapovjednika broda i članova posade.

Prema prvoj informaciji iz kaznene prijave (FIR), optuženi su znali da brod prevozi opasne i lako zapaljive tvari, uključujući 13 kontejnera s kalcijevim karbidom – kemikalijom koja u doticaju s vodom stvara zapaljive plinove – no ipak su nastavili plovidbu bez odgovarajućih mjera opreza.

Potonuće je izazvalo ozbiljne posljedice za okoliš – dio opasnog plastičnog tereta završio je u moru, što je ugrozilo lokalno ribarstvo, zagađivalo obalu te privremeno blokiralo brodske rute.

Trenutno su u tijeku operacije izvlačenja preostalog goriva s olupine, a vlasti su dale rok od 48 sati za završetak uklanjanja zbog nadolazeće monsunske sezone koja bi mogla otežati intervenciju.

Tržište kontejneraša gori: flota od 32 milijuna TEU-a gotovo potpuno zauzeta

By
-
0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Zbog zaobilaženja Crvenog mora i ponovne trgovinske napetosti između SAD-a i Kine, svjetska flota kontejneraša gotovo u potpunosti je angažirana, s manje od 1% brodova izvan komercijalne uporabe

Prema najnovijim podacima Alphaliner-a, globalna kontejnerska flota dosegnula je povijesno visoku razinu iskoristivosti, s komercijalno neaktivnim brodovima čineći tek 0,6% svjetske flote od 32 milijuna TEU-a. To znači da je praktički svaki kontejnerski brod trenutačno u uporabi, a oni koji nisu – privremeno su izvan linije iz operativnih razloga, piše gCaptain.

U izvješću objavljenom 2. lipnja navodi se kako je samo 70 brodova, ukupnog kapaciteta 185.157 TEU, trenutačno izvan aktivne službe. Posebno je zanimljivo da su gotovo svi brodovi kapaciteta većeg od 12.500 TEU-a angažirani – osim MSC ARIES-a, koji je još uvijek u iranskoj luci nakon zapljene prošle godine.

Rastuća potražnja rezultat je više paralelnih kriza. Jedna od njih je nastavak preusmjeravanja brodova oko Rta Dobre nade zbog napada u Crvenom moru, što smanjuje globalni kapacitet brodova za oko 8%. Uz to, zbog mogućnosti ponovnog uvođenja američkih carina na kinesku robu u kolovozu, mnoge kompanije žure prevesti kontejnere preko Pacifika.

Zagušenja u svjetskim lukama dodatno opterećuju flotu. Luke se bore s velikim brojem uplovljavanja, dok se tisuće kontejnera istovremeno premještaju, utječući na raspoloživost brodova na svim rutama.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi se ovaj trend mogao brzo promijeniti. Ako se neki od faktora koji trenutačno “upijaju” kapacitete stabiliziraju – poput geopolitičkih kriza ili trgovinskih barijera – tržište bi se moglo preplaviti viškom tonaže.

MSC planira kupnju brodogradilišta Mangalia u Rumunjskoj

By
-
0
Foto: Wikimedia commons

MSC ozbiljno razmatra ulazak na europsko brodograđevno tržište preuzimanjem nekadašnjeg diva – brodogradilišta Mangalia

Najveća svjetska kontejnerska brodarska kompanija, Mediterranean Shipping Company (MSC), izrazila je interes za preuzimanje rumunjskog brodogradilišta Mangalia, smještenog na obali Crnog mora.

Prema navodima rumunjskih medija, MSC je već stupio u kontakt s vladom Rumunjske kako bi započeo pregovore o potencijalnoj akviziciji brodogradilišta koje je prethodno bilo pod kontrolom južnokorejskog Daewoo Shipbuilding & Marine Engineering (DSME), a zatim i nizozemskog Damen Group-a. Mangalia je ušla u stečaj 2024. godine, nakon što se Damen povukao iz zajedničkog ulaganja s državom, piše Splash247.

MSC, koji već posjeduje i upravlja brodovima svih vrsta – od kontejneraša do kruzera – navodno planira koristiti brodogradilište za gradnju kruzera, ropax plovila i tegljača. Ovim potezom kompanija želi dodatno diversificirati svoju proizvodnu infrastrukturu i pojačati kontrolu nad vlastitom flotom.

Iako MSC još uvijek nije službeno komentirao upite medija, situacija u brodogradilištu daje naslutiti da su promjene na pomolu. Trenutno se u Mangaliji popravljaju dva broda, a treći je na putu, dok se oko 800 radnika vratilo na posao.

No, MSC nije jedini zainteresirani. Turski brodograditelj Desan također vodi pregovore s rumunjskim vlastima, no za razliku od MSC-a, Desan je više fokusiran na najam proizvodnog kapaciteta i lokalne radne snage, a ne na dugoročno vlasništvo.

Unatoč prividnom oporavku aktivnosti, financijsko stanje brodogradilišta ostaje teško – prema podacima portala Profit.ro, vjerovnici potražuju oko 400 milijuna dolara. Brodogradilište raspolaže s tri velika suha doka i izgrađeno je 1976. godine. Tijekom dva desetljeća pod DSME-om bilo je jedno od najvažnijih gradilišta u regiji, sve do preuzimanja od strane Damena 2017.

ICS Barometar 2025: Rizici rastu, a povjerenje brodara pada

By
-
0
Foto: Ilustracija/StockCake

U svijetu sve veće nestabilnosti, pomorska industrija gubi povjerenje u sposobnost upravljanja rastućim rizicima – od političkih kriza do usporene zelene tranzicije

Najnoviji Barometar Međunarodne pomorske komore (ICS) pokazuje zabrinjavajući trend: globalni pomorski lideri sve manje vjeruju u sposobnost sektora da odgovori na prijetnje koje donosi politička nestabilnost i povezani rizici.

Već drugu godinu zaredom, politička nestabilnost istaknuta je kao najveći izazov za pomorsku industriju. Prema riječima predsjednika ICS-a Emanuela Grimaldija, takve krize iz temelja mijenjaju trgovačke tokove i poslovne odluke, povećavaju troškove i jačaju strah od nove globalne recesije, piše Safety4Sea.

ICS-ova analiza u zadnje četiri godine pokazuje pad samopouzdanja brodara u upravljanju političkom nestabilnošću. Godina 2024., obilježena rekordnim brojem izbora i porastom globalnih sukoba, dodatno je narušila sigurnost pomoraca i plovila.

Ipak, krize otvaraju i nove mogućnosti – dok se trgovina između SAD-a i Kine usporava, Kina jača veze s Globalnim Jugom, a Latinska Amerika dobiva sve više pozornosti zapadnih tržišta.

Što se tiče dekarbonizacije, brodari sve više preferiraju poznata goriva – LNG, HFO uz filtere i biogoriva – dok povjerenje u metanol, amonijak i druge alternativne opcije pada zbog nedostatka infrastrukture. Čak 55 % ispitanih i dalje vjeruje u LNG kao najpouzdanije gorivo prijelaznog razdoblja.

ICS upozorava kako bez javnih i privatnih ulaganja, energetska tranzicija neće doseći željene ciljeve. Trenutno povjerenje u državnu podršku na najnižoj je razini u četiri godine.

EU ponovno udara na rusku naftu: Crna lista brodova se širi, a cijena barela pada na 45 dolara

By
-
0
Foto: Screenshot @onlydjole/X

Europska unija planira dodatne mjere protiv ruskog izvoza nafte, uključujući novu crnu listu za brodove i prijedlog o smanjenju cjenovnog limita na 45 dolara po barelu

Europska unija najavila je novi paket sankcija protiv Rusije, koji uključuje drastično smanjenje gornje cijene za rusku naftu te prošireni popis brodova u „sjenskoj floti” koji izbjegavaju međunarodne kontrole. Ako ga potvrde zemlje članice, ovo bi bio 18. paket sankcija od početka invazije na Ukrajinu 2022. godine, piše Splash247.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i visoka predstavnica za vanjske poslove Kaja Kallas objavile su kako će se na crnoj listi naći još 77 brodova, većinom tankera, čime ukupan broj sankcioniranih plovila premašuje 400. Još u svibnju, u sklopu 17. paketa, EU je sankcionirala 189 brodova, prvenstveno starijih tankera koji prevoze naftu izvan službenih tržišnih kanala.

Nova mjera uključuje i prijedlog da se ograničenje cijene za rusku sirovu naftu, koje trenutno iznosi 60 dolara po barelu, snizi na 45 dolara. O toj promjeni razgovarat će se na sastanku G7 idući tjedan u Kanadi, budući da je izvorno cjenovni mehanizam uveden upravo od strane G7 zemalja.

Prema analizi banke SEB, smanjenje limita moglo bi smanjiti interes tzv. „kompatibilne flote” (brodovi koji poštuju sankcije) za prijevoz ruske nafte. S druge strane, ako dođe do većeg pada ruskog izvoza, potražnja za naftom iz drugih izvora mogla bi potaknuti veći angažman takvih brodova, što bi im dugoročno moglo koristiti.

Paket također cilja 22 ruske banke te širi financijske sankcije na subjekte izvan Rusije koji pomažu uobilaženju postojećih mjera. Uvedena je i zabrana upotrebe plinovoda Nord Stream, bilo izravno ili neizravno, čime se dodatno pritišće energetska suradnja s Moskvom.

Slične mjere već su uvele Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD, a globalno je sada više od 700 tankera pod nekim oblikom sankcija.

Neidentificirani dronovi prate brodove u Sjevernom moru – pokrenute istrage

By
-
0
Foto: Ilustracija/StockCake

Incidenti u kojima su sudjelovali teretni brodovi s ruskom posadom i neidentificirani dronovi zabrinuli su vlasti diljem sjeverne Europe, iako dokazi o špijunaži zasad izostaju.

U svibnju 2025. zabilježena su dva odvojena incidenta s neidentificiranim dronovima u Sjevernom moru, koja se povezuju s ruskim teretnim brodovima. Iako pretrage nisu rezultirale pronalaskom dronova, europske sigurnosne agencije ovu pojavu sve ozbiljnije shvaćaju kao moguću hibridnu prijetnju, pšiše The Maritime Executive.

Prvi incident dogodio se u blizini vojnog objekta kod Kiela, kada su njemačke vlasti uočile sumnjivo ponašanje teretnog broda HAV Dolphin (3.000 DWT), pod zastavom Antigve i Barbude. Brod je prethodno boravio u ruskoj luci Kalinjingrad, a povremeno je plovio bez uključenog AIS sustava. Po dolasku u Volkerak brave u Nizozemskoj, brod je zaustavljen i pregledan, ali dronovi nisu pronađeni.

Desetak dana kasnije, patrolni brod njemačke Obalne straže BP 81 Potsdam uočio je čak sedam dronova koji su noću pratili njega i ruski teretni brod Lauga (3.200 DWT) u Sjevernom moru. Lauga se ranije spominjao kao brod koji je prevozio vojni teret za Rusiju u Siriji, a također se povremeno isključivao s AIS sustava. I ovaj je brod pregledan po dolasku u belgijsku luku, no bez konkretnih nalaza.

Njemačke vlasti izvijestile su europske sigurnosne agencije o oba slučaja. Međutim, i same priznaju kako trenutno nemaju dovoljno resursa ni tehnologije za sustavno praćenje i identifikaciju dronova u pomorskom okruženju.

Sve se događa u širem kontekstu sigurnosnih napetosti u Baltičkom i Sjevernom moru – regijama koje su već na oprezu zbog oštećenja podmorskih kabela i optužbi za sabotaže, uključujući i neistraženo oštećenje plinovoda Sjeverni tok 2. NATO i pomorske vlasti Skandinavije i baltičkih država dodatno su pojačale nadzor, dok Moskva odbacuje odgovornost i ukazuje na nedostatak volje Zapada za neovisnim istragama.

Yacht & Aviation Awards 2025: Hrvatska superjahta Reposado dobitnica nagrade za najbolji dizajn

By
-
0
Reposado: Foto: Tramontana Yachts/Forbes.hr

Superjahta Reposado koja je prošle godine završena za hrvatski Tramontana Yachts ove godine je nagrađena u Monte Carlu

Hrvatska superjahta Reposado, osvojila je nagradu za najbolji dizajn u kategoriji Sailing Yacht na dodjeli nagrada The International Yacht & Aviation Awards 2025, piše Forbes Hrvatska.

Riječ je o 52-metarskoj jedrilici o kojoj je Forbes Hrvatska izvještavao još prošle godine, dok je bila u izgradnji za tada 29-godišnjeg Antonija Ivaniševića u brodogradilištu Radež na Korčuli. Oprema je dovršena u Krilu Jesenice, dok interijer potpisuje dizajnerica Nataša Grujić i njezin No.Mad Design Studio.

Treća jahta za charter

Reposado može ugostiti do 12 osoba u šest apartmana, opremljenih suvremenom tehnologijom, uključujući i tuševe s hidromasažnim mlaznicama za maksimalnu udobnost i opuštanje. Pažljivo birani materijali i promišljen dizajn stvaraju smirujući ambijent, omogućujući gostima potpuni užitak u luksuznom okruženju – navodi se na stranicama The International Yacht & Aviation Awards 2025.

Prije Reposada, Ivanišević je imao dvije superjahte u charter ponudi, a tada je najavljivao ambiciju stvaranja prvog hrvatskog brenda superjahti – Tramontana Yachts.

„Dizajn broda je moj osobni izraz, a Reposado je rezultat desetljeća snova, rada i učenja,“ izjavio je Ivanišević čiji su se preci također bavili brodovima. Kaže kako su tijekom gradnje prethodnog broda Scorpios već planirali kako Reposado učiniti još boljim brodom.

Iz Tramontana Yachtsa poručuju kako iznimno priznanje ne slavi samo brod, već i čitav niz institucija, stručnjaka i vizionara koji su svojim radom utkali dio sebe u ovaj projekt. Od Hrvatskog registra brodova i lučkih kapetanija, do domaćih dizajnera, inženjera i svih zanatlija koji su Reposadu udahnuli život.

Najavljuje kako je ovo tek početak priče o njegovom brendu superjahti.

Cijeli tekst pročitajte na Forbes Hrvatska.

Prvi dolazak novog ruskog tankera na mega-naftni projekt Vostok Oil

By
-
0
Foto: Marinetraffic

Put kroz zaleđeni Arktik poslužio je kao stvarni test plovidbenih sposobnosti novog tankera Valentin Pikul, s ciljem otvaranja stalne naftne rute iz središta ruskog Arktika

Ruski najnoviji ledolomac-tanker Valentin Pikul stigao je prvi put do Vostok Oil projekta, koji se gradi duboko u arktičkom području Tajmirske regije.

Kako piše gCaptain, ovo je prvi tanker visoke ledne klase koji je izgrađen u brodogradilištu Zvezda, u suradnji s korejskim Samsung Heavy Industries. Njegov put od Murmanska, kroz Novozemaljski prolaz, preko Kara mora do ušća rijeke Jenisej, bio je ujedno i dio ledenih pokusnih plovidbi. Brod je 4. lipnja stiglao do Sever Baya, gdje Rosneft gradi ključni naftni terminal.

Valentin Pikul – putovanje od Murmanska do projekta Vostok Oil kroz opsežni morski led. (Izvor: Shipatlas/gCaptain)

Vostok Oil projekt, čiji se troškovi procjenjuju na više od 120 milijardi dolara, trenutno je najveća svjetska energetska investicija. U punom kapacitetu trebao bi proizvoditi više od 100 milijuna tona sirove nafte godišnje – gotovo tri puta više od sadašnjeg prometa brodova u Arktiku.

Rosneft je posljednje tri godine sustavno dovozio opremu i materijal u tisućama isporuka, gradeći infrastrukturu koja uključuje stotine kilometara naftovoda, terminale i čak 5,8 kilometara dugi podvodni cjevovod ispod rijeke Jenisej, koji je završen 2024.

Pilot proizvodnja započela je u prvom kvartalu 2025., a izgradnja dvaju naftnih veza u Sever Bayu je u tijeku. Rosneft planira korištenje desetaka tankera poput Valentina Pikula za stalni prijevoz sirove nafte iz Arktika.

Ovaj prvi dolazak označava početak ozbiljne eksploatacije nafte sjevernim morskim putem, unatoč izazovima sankcija i ekstremnim uvjetima plovidbe.

1...100101102...516Page 101 of 516

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

POPULAR CATEGORY

©