O nama  |  Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 103

8. lipnja: Svjetski dan oceana i globalni poziv na buđenje

By
-
0
Foto: Ilustracija/StockCake

Svjetski dan oceana, koji se svake godine obilježava 8. lipnja, prilika je da se podsjetimo na ulogu koju oceani imaju za cjelokupni život na Zemlji. Ovogodišnja tema „Wonder: Sustaining what sustains us“ (Održavanje onoga što nas održava) naglašava potrebu za očuvanjem morskih ekosustava, ne samo iz znanstvenog interesa, već iz čiste nužnosti.

Oceani proizvode više od 50 % kisika koji udišemo, apsorbiraju oko 30 % emisija ugljičnog dioksida te reguliraju globalnu temperaturu. Oni su ključni u borbi protiv klimatskih promjena, ali su istovremeno među najvećim žrtvama istih procesa.

Kiselost mora raste, bioraznolikost opada, a mikroplastika je pronađena čak i u najdubljim dijelovima oceana. Ribe koje su nekad bile osnovna hrana milijardama ljudi danas nestaju iz ribarskih mreža zbog prelova i gubitka staništa.

Industrijski sektor – od energetike i brodarstva do prehrambene industrije – koristi ocean svakodnevno, ali njegovo očuvanje i dalje ostaje na margini većine političkih i gospodarskih strategija.

Ove godine posebnu pažnju privlači i predstojeća UN Ocean konferencija, koja se održava u francuskom gradu Nici od 9. do 13. lipnja. Konferencija će okupiti donositelje odluka, znanstvenike i predstavnike industrije kako bi definirali konkretne mjere za obnovu i zaštitu oceana.

No dok dokumenti i strategije nastaju, oceani nastavljaju trpjeti. Ako ocean prestane obavljati svoju ulogu – bilo kao klimatski regulator, hranidbeni lanac ili globalni prometni koridor – posljedice neće biti lokalne, već planetarne.

Današnji dan nije samo simbol. To je upozorenje da ne možemo više promatrati oceane kao pozornicu za resurse, ribolov ili plovidbu – već kao temelj našeg opstanka.

Kako su brodski kontejneri oblikovali modernu povijest transporta

By
-
0
Foto: Ilustracija/StockCake

Brodski kontejneri danas su nezamjenjiv dio globalne pomorske industrije. Ne samo da omogućuju siguran i učinkovit prijevoz robe, već su svojim dolaskom revolucionirali pomorsku trgovinu, postavši simbol modernog teretnog transporta. Međutim, njihova povijest nije duga kao što bi se moglo činiti – standardizirani brodski kontejner postoji tek nešto više od 60 godina. No, kako su nastali, koje vrste kontejnera danas koristimo, koliko koštaju i što nas očekuje u budućnosti?

Povijest kontejnera – od ideje do revolucije

Prvi standardizirani brodski kontejner izmislio je Malcolm McLean, američki poduzetnik i vlasnik transportne kompanije, sredinom 20. stoljeća. Prije McLeanove inovacije, teret se u lukama ukrcavao i iskrcavao komad po komad, što je trajalo danima, a gubici u vremenu i novcu bili su ogromni. On je osmislio jednostavno rješenje – čeličnu kutiju standardiziranih dimenzija koja se može lako prebacivati s kamiona na brod i obrnuto. Tako je 1956. godine, na brodu Ideal X, krenuo prvi kontejnerski transport iz Newarka, New Jersey, do Houstona, Texas, čime je započela era modernog kontejnerskog transporta.

McLeanov izum je ubrzo prihvaćen širom svijeta jer je omogućio brži, sigurniji i ekonomičniji transport. Do 1970-ih, gotovo sve velike pomorske linije prešle su na kontejnerski način transporta, što je dovelo do masovnih promjena u pomorskim lukama, uključujući uvođenje specijaliziranih kontejnerskih terminala i dizalica koje su mogle rukovati velikim metalnim kutijama.
Danas postoji mnogo različitih vrsta kontejnera prilagođenih za različite terete. Evo pregleda najčešćih tipova:

1. Standardni suhi kontejner (Dry Van)

Opis: Najčešći tip kontejnera, koristi se za transport opće robe kao što su odjeća, elektronika i namještaj. Potpuno su zatvoreni, štiteći robu od vremenskih uvjeta.
Dimenzije: 20ft i 40ft.
Namjena: Opći teret (neprehrambeni proizvodi).
Cijena: Novi: 1.000 – 3.500 USD; Rabljeni: 500 – 3.000 USD.

2. High Cube kontejner

Opis: Viši od standardnih kontejnera (9,5 stopa visine), pruža dodatni prostor za teret koji zahtijeva više vertikalne visine.
Dimenzije: 40ft i 45ft.
Namjena: Prijevoz visokog tereta poput strojeva ili glomaznog namještaja.
Cijena: Novi: 2.000 – 6.000 USD; Rabljeni: 1.500 – 4.000 USD.

3. Reefer kontejner (rashladni kontejner)

Opis: Opremljen sustavom za kontrolu temperature, koristi se za transport lako kvarljivih proizvoda koji zahtijevaju posebne uvjete, poput voća, mliječnih proizvoda i lijekova.
Dimenzije: 20ft i 40ft.
Namjena: Lako kvarljiva roba (hrana, farmaceutski proizvodi).
Cijena: Novi: 5.000 – 17.000 USD.

4. Kontejner s otvorenim krovom (Open Top Container)

Opis: Ima uklonjivi krov, što omogućuje utovar robe odozgo. Prikladan za transport robe koja ne stane kroz standardna vrata.
Dimenzije: 20ft i 40ft.
Namjena: Teški strojevi, građevinski materijal, drvena građa.
Cijena: Novi: 4.000 – 7.000 USD; Rabljeni: 1.500 – 5.000 USD.

5. Flat Rack kontejner

Opis: Ima preklopne bočne stranice i ravnu površinu, što omogućuje transport velikih ili teških predmeta poput vozila ili plovila.
Dimenzije: 20ft i 40ft.
Namjena: Vozila, velika mehanizacija, brodice.
Cijena: Novi: 4.500 – 9.000 USD; Rabljeni: 1.500 – 4.000 USD.

6. Tank kontejner (ISO Tank)

Opis: Specijalizirani kontejner u obliku cilindričnog spremnika unutar čeličnog okvira, koristi se za prijevoz tekućina i plinova.
Dimenzije: 20ft.
Namjena: Kemikalije, prehrambene tekućine, plinovi.
Cijena: Novi: 10.000 – 15.000 USD.

7. Ventilirani kontejner

Opis: Ima ugrađene otvore koji omogućuju protok zraka, čime je idealan za prijevoz tereta koji zahtijeva ventilaciju poput kave, žitarica ili sjemenki.
Dimenzije: 20ft i 40ft.
Namjena: Kava, sjemenke, organski materijali.
Cijena: Ovisi o stanju i specifičnostima (kontaktirati dobavljače za točne cijene).

Cijene kontejnera i faktori koji utječu na njih

Cijena brodskih kontejnera ovisi o nekoliko ključnih faktora: stanju (novi ili rabljeni), veličini, lokaciji te specifičnim modifikacijama. Rabljeni kontejneri su često mnogo jeftiniji i mogu se naći po cijenama od 1.200 do 2.500 dolara za 20ft kontejnere, dok cijene rabljenih 40ft kontejnera variraju između 2.000 i 4.000 dolara. Međutim, specijalizirani kontejneri poput ISO tankova ili reefera mogu doseći cijene i do 15.000 dolara.

Zanimljivosti o budućnosti kontejnera

S obzirom na to da se globalna trgovina i dalje razvija, očekuje se da će i kontejnerski transport nastaviti s inovacijama. Evo nekoliko zanimljivih trendova u budućnosti:

  1. Pametni kontejneri: Kontejneri opremljeni GPS-om, senzorima za praćenje temperature i vlage te sustavima za praćenje stanja tereta postaju sve popularniji. Ovi kontejneri omogućuju vlasnicima tereta praćenje u stvarnom vremenu, čime se povećava sigurnost i smanjuje rizik od oštećenja tereta.
  2. Kontejneri za autonomne brodove: Kako se razvijaju tehnologije autonomne plovidbe, kontejnerski brodovi budućnosti mogli bi postati potpuno automatizirani, smanjujući potrebu za posadom i povećavajući sigurnost.
  3. Ekološki kontejneri: Kako industrija teži smanjenju ugljičnog otiska, istražuju se materijali za kontejnere koji su lakši i održiviji, a uz to se rade i optimizacije u dizajnu kako bi se smanjila potrošnja goriva prilikom transporta.

Brodski kontejneri su u kratkom vremenu postali ključni za globalnu trgovinu i logistiku zahvaljujući svojoj fleksibilnosti, trajnosti i svestranosti, što im omogućuje široku primjenu u različitim industrijama, od prijevoza tereta do jedinstvenih građevinskih projekata, a s obzirom na stalne inovacije u tehnologiji i održivosti, jasno je da će njihova uloga u budućnosti pomorske industrije i dalje rasti.

Allseas prelazi na nuklearnu energiju za svoje offshore brodove

By
-
0
Foto: Allseas/Splash247

Švicarska tvrtka Allseas, poznata po svojim offshore građevinskim projektima i divovskim plovilima poput Pioneering Spirit, pokrenula je petogodišnji plan razvoja malog modularnog reaktora (SMR) namijenjenog korištenju na brodovima i na kopnu.

Ova tehnološka inicijativa usmjerena je na smanjenje emisija i povećanje energetske neovisnosti. Nuklearna energija, za razliku od fosilnih goriva, osigurava visoku gustoću energije bez emisija CO₂ te stabilan i dugotrajan izvor napajanja, piše Splash247.

Allseas se odlučio za četvrtu generaciju HTGR (High-Temperature Gas-cooled Reactor) tehnologije, u snazi od 25 MWe. Ovi reaktori koriste TRISO gorivo – sitne čestice uranijeva oksida obložene keramičkim slojevima koje zadržavaju radioaktivne produkte fisije i pod najtežim uvjetima.

Reaktor se samostalno regulira, bez potrebe za aktivnim hlađenjem. U slučaju problema, sustav se automatski hladi i gasi, što ga čini iznimno sigurnim za primjenu na brodovima.

Projektna voditeljica Stephanie Heerema istaknula je kako će se tijekom prve godine izraditi osnovne projektne studije za primjenu na moru i kopnu. Nakon toga slijedi razvoj prototipa i razgovori s regulatorima.

Plan Allseasa je da proizvodnja krene do 2030. godine, najprije za kopnenu upotrebu, dok se ne usklade pomorski propisi. Nakon toga slijedi ugradnja reaktora na plovila.

Tvrtka također istražuje kružne metode upravljanja otpadom, uključujući reciklažu grafita i ponovno korištenje TRISO goriva.

Allseas je već postavio ciljeve: smanjenje emisija za 30% do 2030., te postizanje nulte emisije do 2050. godine. Primjena nuklearne energije u offshore sektoru mogla bi biti ključan korak prema toj tranziciji.

AMSA izvještaj otkriva: većina MLC prijava dolazi s bulkera

By
-
0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Australska pomorska sigurnosna uprava (AMSA) objavila je godišnje izvješće o provedbi Pomorske radne konvencije (MLC) za 2024. godinu, s ukupno 173 zaprimljene pritužbe – što je pad od 19,16 % u odnosu na 2023. godinu.

Pritužbe najčešće dolaze iz redova pomoraca, a većina se odnosi na kašnjenja i neisplatu plaća, loše uvjete života i rada te nedostatne zalihe hrane i vode. Iako se broj prijava smanjuje od pandemijske 2020., prosjek u zadnjih pet godina ostaje stabilan. Ukupno je od početka primjene MLC-a u Australiji 2013. godine zaprimljeno 2102 pritužbe.

Foto: AMSA/Safety4Sea

Ključni podaci za 2024.:

  • 62,4 % pritužbi odnosi se na bulk carriera, najzastupljeniji tip broda u australskim lukama.
  • 28,3 % svih pritužbi bilo je vezano uz neisplatu plaća.
  • 934 MLC nesukladnosti zabilježeno je tijekom inspekcija.
  • 9 brodova je zadržano, a tri izravno zbog MLC povreda.
  • 29 brodova dobilo je službene naloge zbog MLC nepravilnosti.
  • 14 brodova zabranjen je ulazak u australske luke zbog ozbiljnih kršenja MLC-a.
  • 30.392 USD iznosa plaća vraćeno je pomorcima u 2024.

Kršenja prema MLC naslovima:

  • Naslov 2 – Uvjeti zaposlenja: i dalje najviše kršenja (167), ali u blagom padu.
  • Naslov 3 – Smještaj i prehrana: 58 prijava.
  • Naslov 4 – Zdravstvena zaštita i socijalna skrb: 84 prijave.
  • Naslovi 1 i 5 zabilježili su tek manji broj nepravilnosti.

Australija se i dalje ističe kao država koja ozbiljno pristupa zaštiti prava pomoraca. Iako je broj pritužbi u opadanju, bulkeri ostaju brodovi s najvećim brojem problema, a AMSA nastavlja s aktivnim nadzorom i zabranama pristupa za brodove s ponavljanim kršenjima.

CMA CGM želi od Orana napraviti novi logistički centar Sjeverne Afrike

By
-
0
Foto: Wikimedia commons

Oranska luka mogla bi postati novo kontejnersko čvorište Mediterana zahvaljujući ulaganju francuskog brodara

Francuski brodar CMA CGM nastavlja jačati svoj utjecaj u Sredozemlju kroz planirane investicije u luke Alžira, s naglaskom na modernizaciju luke Oran. Riječ je o dijelu šire strategije širenja logističkih i terminalskih operacija, kojom je već najavljena obnova sirijske luke Latakia i rekonstrukcija luke Beirut, piše The Maritime Executive.

Alžir u posljednje vrijeme aktivno pokušava diverzificirati svoju ekonomiju i smanjiti ovisnost o izvozu nafte i plina. Ključna točka te transformacije je ulaganje u lučku infrastrukturu, s ciljem privlačenja sve većeg kontejnerskog prometa.

Poseban interes iskazan je za luku Oran, gdje CMA CGM, putem svoje podružnice CMA Terminals, planira uzeti koncesiju za kontejnerski terminal. Prema lokalnim izvorima, već se finalizira investicijski plan koji će biti objavljen do kraja godine. Plan uključuje proširenje kapaciteta terminala na preko milijun TEU godišnje.

Osim Orana, u fokusu je i luka Djen Djen, a očekuje se kako će ovi projekti rasteretiti preopterećenu luku Alžir, gdje brodovi trenutno čekaju na iskrcaj i do sedam dana.

Dodatno, CMA CGM planira pokrenuti novu liniju između Marseillea i Orana putem svoje druge podružnice, La Méridionale. Time bi se tranzitno vrijeme smanjilo na manje od 48 sati, što bi dodatno ojačalo povezanost između francuskih i sjevernoafričkih luka.

Crveno more: Povratak prometa ili privremeno zatišje?

By
-
0
Foto: French Armed Forces/Splash247

Iako se broj plovidbi povećava, brodari još ne vjeruju da je opasnost u Crvenom moru u potpunosti nestala

Promet trgovačkih brodova kroz Crveno more porastao je za 60% od kolovoza 2024. godine, dosegnuvši 36 do 37 brodova dnevno, objavio je zapovjednik EU-ove pomorske misije Aspides, kontraadmiral Vasileios Gryparis. Unatoč oporavku, to je i dalje znatno ispod razine prije izbijanja krize, kada je tuda dnevno prolazilo između 72 i 75 brodova, piše Splash247.

Dramatičan pad broja prolazaka kroz tjesnac Bab el-Mandeb zabilježen je nakon što su Hutiji, potpomognuti Iranom, počeli s napadima na trgovačke brodove krajem 2023. kao odgovor na rat u Gazi. U kolovozu 2024. broj prolazaka pao je na svega 20 do 23 broda dnevno.

Gryparis ističe da je povećanje prometa rezultat smanjenja učestalosti napada te neformalne obustave vatre između SAD-a i Hutija. Posljednji poznati napad na komercijalni brod dogodio se još u studenome 2024. godine, a od tada se ciljanje ograničilo isključivo na brodove povezane s Izraelom ili one koji su prethodno uplovljavali u izraelske luke.

„Ako vaš brod ne pripada tim kategorijama, vjerojatnost da će biti napadnut iznosi manje od jedan posto“, izjavio je Gryparis, ali je ipak upozorio da se potpuna sigurnost ne može jamčiti.

Od početka misije, Aspides je pružio izravnu zaštitu za više od 450 trgovačkih brodova u regiji.

Ipak, bez obzira na relativni mir, brodarske kompanije i dalje pristupaju ruti s oprezom. Iako je bivši američki predsjednik Donald Trump prošlog mjeseca izjavio da je „kriza u Crvenom moru završena“, mnogi operateri i dalje izbjegavaju redovite tranzite kroz regiju. Naime, unatoč najavljenom dogovoru prema kojem su SAD prestale s napadima na Hute, a oni zauzvrat zaustavili napade na brodove, pobunjenička skupina i dalje izdaje ratoborne izjave.

ITF inspektor otkrio dvostruko vođenje knjiga na brodu SEA WORLD

By
-
0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Tijekom inspekcije broda SEA WORLD, ITF inspektor Luka Simić otkrio je slučaj dvostrukog vođenja knjiga plaća, poznatog kao double book keeping, koje se odnosilo isključivo na devet indijskih članova posade. Ukupno je na brodu bilo dvanaest pomoraca – Ukrajinac, dva Vijetnamca i devet Indijaca.

Kako piše SPH, slučaj je otkriven zahvaljujući otvorenosti posade, osobito indijskih pomoraca koji su bez zadrške iznijeli detalje o neisplaćenim iznosima i nesrazmjerima između službenih i stvarnih podataka o plaćama. Ukupan dug prema posadi iznosio je 23.505 dolara.

U suradnji s lučkom kapetanijom i PSC (Port State Control) u Kopru, brod je zadržan na sidru sve dok posada nije primila zaostale plaće. Zadržavanje je provedeno sukladno međunarodnim konvencijama koje štite prava pomoraca, uključujući MLC (Maritime Labour Convention).

Dodatno, indijski članovi posade prijavili su da su morali plaćati posredniku kako bi dobili ukrcaj na brod, što predstavlja ozbiljno kršenje pravila o zapošljavanju u pomorstvu. ITF inspektor Simić o tome je obavijestio nadležne institucije, a očekuju se daljnji koraci i moguće sankcije prema posrednicima i brodaru.

Zanimljivo, ova inspekcija uslijedila je nakon što su ranije zabilježene slične nepravilnosti na brodu Sea Moon, koji je pod istom upravom kao i SEA WORLD. Taj slučaj potaknuo je dodatni nadzor nad flotom dotične kompanije.

Inspektor Simić naglasio je važnost iskrenosti i suradnje posade u otkrivanju ovakvih slučajeva, dodajući kako su upravo iskazi pomoraca najjače oružje u borbi protiv eksploatacije.

Velika Britanija i Equinor potpisali plinski ugovor vrijedan 20 milijardi funti

By
-
0
Foto: Ilustracija/StockCake

Novi desetogodišnji ugovor između Centrice i Equinora pokriva gotovo desetinu godišnjih potreba Ujedinjenog Kraljevstva za prirodnim plinom.

Norveški državni energetski div Equinor potpisao je desetogodišnji ugovor s britanskom energetskom tvrtkom Centrica, vrijedan oko 20 milijardi funti, čime je Velika Britanija dodatno osnažila svoju energetsku sigurnost. Prema ugovoru, koji stupa na snagu u listopadu 2025., Equinor će godišnje isporučivati 55 TWh prirodnog plina, što odgovara količini od oko 5 milijardi kubičnih metara, piše Offshore Energy.

Ugovor dolazi u trenutku kada Ujedinjeno Kraljevstvo već dvije trećine svojih potreba za plinom zadovoljava iz norveških izvora, s Equinorom kao glavnim dobavljačem.

Plin koji će se isporučivati pokrivat će gotovo 10% ukupne godišnje britanske potrošnje, što ovaj ugovor čini jednim od najvećih bilateralnih aranžmana koje je Equinor dosad potpisao.

Paralelno s opskrbom plinom, Equinor ima značajnu prisutnost i u britanskom offshore sektoru obnovljivih izvora energije, gdje već upravlja s tri vjetroelektrane – Sheringham Shoal, Dudgeon i Hywind Scotland, pri čemu je potonja prva plutajuća offshore vjetroelektrana na svijetu. U izgradnji je i Dogger Bank – projekt koji će, kada bude završen, biti najveća offshore vjetroelektrana na svijetu.

Osim toga, Equinor u partnerstvu razvija i prvi britanski projekt za transport i skladištenje CO₂ te plinsku elektranu s hvatanjem ugljikova dioksida.

EU pokreće novu strategiju za sigurnost Crnog mora

By
-
0
Foto: Wikimedia commons

Europska unija predstavila je novu sveobuhvatnu strategiju za stabilnost i sigurnost Crnog mora, s ciljem jačanja povezanosti Europe sa zemljama Južnog Kavkaza i Srednje Azije te ojačavanja geopolitičke uloge EU-a u regiji. Inicijativa dolazi usred rata u Ukrajini i sve veće zabrinutosti zbog sigurnosti pomorskih i energetskih koridora.

Strategija uključuje suradnju s Ukrajinom, Moldovom, Gruzijom, Turskom, Armenijom i Azerbajdžanom. Neke od tih zemalja već su na putu prema članstvu u EU ili bližoj integraciji s Unijom, piše Safety4Sea.

Glavne točke strategije temelje se na tri stupa:

  1. Povećanje sigurnosti i otpornosti – uključujući uspostavu Crnomorskog pomorskog sigurnosnog centra, koji će koordinirati sigurnost plovidbe, razminiranje, zaštitu kritične infrastrukture i okoliša.
  2. Održivi rast i povezanost – kroz razvoj prometne, energetske i digitalne infrastrukture, u skladu s Trans-europskom mrežom i Global Gateway strategijom EU-a.
  3. Zaštita okoliša i otpornost na klimatske promjene – posebice za obalne zajednice i sektore plave ekonomije koji su pogođeni ratom i ekološkim prijetnjama.

Strategija promiče i dublju integraciju zainteresiranih zemalja u jedinstveno tržište EU-a, uz istovremenu potporu reformama, vladavini prava i usklađivanju s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naglasila je važnost uloge EU-a: „Aktivna uloga EU-a ključna je za mir i sigurnost u regiji. U suradnji s našim susjedima, gradit ćemo sigurniju i prosperitetniju budućnost.“

Crno more, koje povezuje Baltik, Mediteran i Kaspijsko more, prepoznato je kao važno strateško središte za promet, energiju i digitalnu komunikaciju. No, zbog svoje geografske izloženosti, regija je također osjetljiva na prirodne katastrofe i ljudski izazvane krize, što zahtijeva koordinirani i održiv odgovor.

U konačnici, ovaj dokument predstavlja temelj buduće suradnje i razvoja, u sinergiji s proširenjem EU-a i Istočnim partnerstvom.

Lloyd’s Register: Modernizacija starijih brodova više nije opcija, već potreba

By
-
0
Foto: Ilustracija/Stockcake

Rastući regulatorni pritisci potiču brodare na ulaganja u retrofit sustave koji mogu značajno smanjiti potrošnju goriva i emisije.

Prema novom izvješću britanskog klasifikacijskog društva Lloyd’s Register (LR), brodari imaju sve manje razloga za odgađanje modernizacije flote. Potražnja za retrofitom propelera i sustava za uštedu energije (ESD – Energy Saving Devices) gotovo je četverostruko porasla od 2020. godine, a glavni razlog je – strože emisijske regulative, piše Splash247.

Foto: Splash247

U izvješću se navodi da visokoučinkoviti propelerski sustavi mogu donijeti uštede goriva od 3 do 10 posto, dok popularni ESD uređaji omogućuju prosječnu uštedu od 3,5 posto.

Zanimljivo, udio novogradnji koje ugrađuju ESD uređaje daleko je veći – čak 8,42% brodova u knjizi narudžbi imat će ih instalirane već pri gradnji. To je između dvije i šest puta više nego kod postojećih brodova. Od 2020. godine, više od 1.400 plovila je naknadno opremljeno ESD sustavima, a do kraja 2024. očekuje se još 1.500 takvih retrofita.

Trend pokazuje i da se retrofiti sve više primjenjuju i na novijim brodovima – više od trećine svih retrofita u 2024. godini izvršeno je na brodovima mlađim od deset godina, a čak 12% na brodovima mlađim od šest godina – što 2020. nije bio slučaj.

LR posebno naglašava da je glavni motiv za ovakve investicije – zakonodavni pritisak. Analiza pokazuje da brodar aframax tankera, uz smanjenje potrošnje goriva od 20%, može uštedjeti i do tri milijuna dolara u deset godina, samo kroz smanjenu izloženost europskim emisijskim pravilima.

Screenshot

Nick Brown, izvršni direktor LR-a, ističe kako je nacrt Net Zero okvira IMO-a dodatno ubrzao interes za modifikaciju postojećih brodova: “Povrat investicije sada je više nego očit,” izjavio je.

Procjene konzultantske kuće Maritime Strategies International (MSI) otkrivaju da bi do 2035. IMO kazne za emisije mogle iznositi 82% dodatka na standardne troškove goriva – što bi za globalnu flotu značilo gotovo 100 milijardi dolara godišnje.

1...102103104...516Page 103 of 516

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

POPULAR CATEGORY

©