O nama  |  Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 107

Hapag-Lloyd i ONE naručuju više od 30 novih kontejneraša

By
-
0
Foto: Hapag Lloyd

Unatoč rekordnom broju brodova na knjizi narudžbi, brodovlasnici i dalje agresivno ulažu u nove kontejneraše

Ocean Network Express (ONE) i Hapag-Lloyd u završnoj su fazi dogovora o novim narudžbama kontejnerskih brodova u azijskim brodogradilištima, javljaju industrijski izvori. Riječ je o investicijama koje dodatno pune ionako rekordnu globalnu knjigu narudžbi, koja se približava 10 milijuna TEU kapaciteta, piše Splash247.

ONE, tvrtka sa sjedištem u Singapuru, ali u vlasništvu japanskih brodarskih divova, pregovara s južnokorejskim HD Hyundai brodogradilištem o narudžbi do dvanaest brodova kapaciteta 16.000 TEU. Očekuje se da će ukupna vrijednost ovog ugovora dosegnuti oko 2,6 milijardi dolara.

Istovremeno, njemački brodar Hapag-Lloyd vodi razgovore s više brodogradilišta o narudžbi do dvanaest brodova od 12.000 do 13.000 TEU te dodatnih osam jedinica kapaciteta 16.000 TEU.

Prema podacima analitičke kuće Alphaliner, Hapag-Lloyd je neugodno iznenađen “neprihvatljivo visokim” cijenama koje trenutno nude najveća južnokorejska brodogradilišta. Porast cijena dijelom je potaknut i najavom SAD-a da bi mogao povećati pristojbe za brodove povezane s kineskim interesima, što stvara dodatni pritisak na tržište.

U isto vrijeme, brodovlasnici i brodarske kompanije nastavljaju s narudžbama tzv. megamax brodova od 24.000 TEU, koji predstavljaju vrhunac današnje kontejnerske tehnologije. Alphaliner u svom tjednom izvještaju napominje kako “unatoč rekordnoj knjizi narudžbi, interes za nove gradnje ne jenjava.”

Ove narudžbe pokazuju da ključni igrači u kontejnerskom prijevozu žele dugoročno osigurati kapacitete, unatoč rastućim troškovima i nesigurnostima na globalnom tržištu. Uz to, brodovi koji se naručuju sve češće uključuju dizajnerske značajke koje zadovoljavaju strože ekološke standarde, uključujući opcije pogona na LNG i pripremljenost na buduća zelena goriva.

CMA CGM ulaže 600 milijuna dolara u novi kontejnerski terminal u Vijetnamu

By
-
0
Foto: Luka Hia Phong/Marinetraffic

Ulaganje u novi terminal Lach Huyen omogućit će CMA CGM-u da dugoročno osigura kapacitete u jednoj od najbrže rastućih industrijskih regija jugoistočne Azije.

Francuski brodarski div CMA CGM potpisao je partnerstvo sa Saigon Newport Corporation za izgradnju novog kontejnerskog terminala u luci Hai Phong, strateški smještenoj blizu kineske granice. Ova investicija vrijedna 600 milijuna dolara označava prvo ulaganje CMA CGM-a u sjeverni Vijetnam i dolazi kao odgovor na rastuće potrebe industrije i logistike u regiji, navodi The Maritime Executive.

Terminal će obuhvaćati faze dizajna, izgradnje i operativnog upravljanja Lach Huyen terminalima 7 i 8, s predviđenim kapacitetom od 1,9 milijuna TEU-a godišnje. Otvorenje se planira za 2028. godinu, a projekt će omogućiti prihvat većih kontejnerskih brodova i dodatno osnažiti logističku povezanost sjevernog Vijetnama s globalnim lancima opskrbe.

Luka Hai Phong, čiji korijeni sežu do 1874. godine, posljednjih godina doživljava snažan razvoj. U travnju je otvoren novi vez broj 4, dugačak 375 metara, koji može primati brodove do 100.000 DWT-a, odnosno oko 8.000 TEU-a. Osim kontejnerskog veza, izgrađena je i pristanišna infrastruktura za barže i tegljače, čime se znatno povećava operativni kapacitet luke.

CMA CGM je prisutan u Vijetnamu još od 1989. godine i trenutno upravlja s 29 tjednih linija koje povezuju sedam vijetnamskih luka. Već sudjeluje u terminalima Gemalink i VICT na jugu zemlje, a ovom investicijom osigurava dugoročnu poziciju i na sjeveru – regiji koja se sve više profilira kao logističko i proizvodno središte jugoistočne Azije.

Ovaj potez također se promatra u kontekstu globalnih trgovinskih pomaka, gdje Vijetnam nastoji povećati svoj izvoz, osobito prema SAD-u, u okviru pokušaja diversifikacije lanaca opskrbe i smanjenja ovisnosti o kineskoj robi.

Katar gradi flotu: Nova LNG serija u suradnji Nakilata i QatarEnergyja

By
-
0
Foto: Youtube screenshot

U brodogradilištu HD Hyundai Heavy Industries u Južnoj Koreji započela je izgradnja novog LNG broda za katarski Nakilat, rezanjem prvog čelika čime je službeno obilježen početak projekta. Novi brod kapaciteta 174.000 cbm bit će jedan od ukupno 17 brodova u seriji, a svi će ploviti u dugoročnom najmu za QatarEnergy.

Premda će brodove operativno voditi QatarEnergy, vlasništvo ostaje u rukama Nakilata, vodeće katarske kompanije za pomorski transport ukapljenog prirodnog plina (LNG). Suradnja Nakilata i QatarEnergy dodatno je učvršćena još u veljači 2024., kada su sklopljeni ugovori o dugoročnom najmu i upravljanju s ukupno 25 LNG brodova standardne veličine, navodi Baird Maritime.

„Ovi novi brodovi predstavljaju najnoviju generaciju LNG flote. Opremljeni su najnaprednijim tehničkim rješenjima i projektirani prema najvišim standardima sigurnosti, učinkovitosti i održivosti,“ poručili su iz Nakilata.

Izgradnja brodova strateški je dio šireg plana kojim se Katarska LNG industrija priprema za rastuću globalnu potražnju. Nakilat, sa svojom sve većom flotom, želi ojačati poziciju jednog od ključnih globalnih igrača u prijevozu plina.

Osim novogradnje u HD Hyundai Heavy Industries, još osam LNG brodova u vlasništvu Nakilata već je u gradnji u drugom velikom korejskom brodogradilištu – Hanwha Ocean. Svi brodovi u seriji imat će jednak kapacitet od 174.000 cbm i uvest će dodatne standarde u pogledu emisija i energetske učinkovitosti.

Jadrolinija ponovno uz ‘Trag u beskraju’ – posebna brzobrodska linija za koncert u Veloj Luci

By
-
0
Foto: Jadrolinija

Jadrolinija i ove godine s ponosom pruža podršku otočanima te svim ljubiteljima glazbe koji žele prisustvovati jednom od najvećih glazbenih događaja na Jadranu – koncertu „Trag u beskraju“ u čast Oliveru Dragojeviću.

Povodom ovog događaja, uvodi se izvanredna komercijalna brzobrodska linija Split – Vela Luka – Split:

Polazak iz Splita: 29. srpnja 2025. u 17:30, dolazak u Vela Luku u 19:30
Povratak iz Vela Luke: 30. srpnja 2025. u 01:00, dolazak u Split u 03:00

Cijena karte u jednom smjeru iznosi 30,00 €. Karte za navedene linije su u prodaji te ih možete kupiti online, putem web stranice ili mobilne aplikacije Jadrolinije, te na prodajnim mjestima.

Ove godine obilježava se sedma godišnjica odlaska Olivera Dragojevića, a njegova glazbena baština i dalje snažno živi kroz sve one čije je živote dirnula – i nastavlja dirati iznova, svakim stihom i notom. Manifestacija Trag u beskraju posebno je slavlje te baštine – spoj mora, glazbe i emocija, u čast velikom glazbeniku čije note i dalje plove Jadranom.

Tankerska “flota iz sjene” pod vojnom zaštitom: ruski odgovor na europske sankcije

By
-
0
Foto: Ilustracija/Wikimedia commons

Napetosti na Baltiku rastu nakon što je Finska potvrdila da ruska mornarica pruža zaštitu tankerima iz tzv. flote iz sjene – mreže brodova koja zaobilazi međunarodne sankcije i plovi pod sumnjivim registracijama.

Finski ministar obrane Antti Häkkänen upozorio je da je riječ o “neviđenoj praksi”, naglasivši da ruske oružane snage sada aktivno prate i štite te brodove u uskom dijelu Finskog zaljeva, navodi The Maritime Executive.

Uz to, 23. svibnja zabilježeno je i moguće narušavanje finskog zračnog prostora od strane ruskih vojnih zrakoplova, što se dodatno istražuje. Incident se poklopio s pokušajem Estonije da izvrši inspekciju nad jednim od tankera iz flote iz sjene, koji je odbio zaustaviti se, dok je ruski borbeni avion ušao u estonski zračni prostor – vjerojatno kao odgovor na pokušaj inspekcije.

Tanker oko kojeg se sve vrtjelo, nosivosti 105.000 DWT, promijenio je ime tri puta ove godine. Nakon što je u siječnju plovio kao Argent, preimenovan je u Jaguar, a sada je registriran kao Blint pod zastavom Komora. Brod je posljednji put viđen kako napušta ruski naftni terminal u Primorsku 25. svibnja.

Europska unija je nedavno uvela pravila koja omogućuju inspekcije brodova i bez pristajanja u luci, što je izazvalo oštre reakcije Moskve. Kremlj je estonske poteze nazvao “baltičkim gusarstvom”, a Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov poručio je kako će Rusija “upotrijebiti sva sredstva” za obranu svojih brodova.

Estonija ostaje pri stavu da ima zakonsku osnovu za postupke inspekcije, tvrdeći da brodovi iz flote iz sjene često plove bez valjanog osiguranja i u tehnički lošem stanju, što predstavlja prijetnju i pomorskoj sigurnosti i okolišu regije.

Ova nova taktika Moskve – uključivanje vojne zaštite – označava ozbiljnu eskalaciju i dodatno polarizira odnose između Rusije i NATO saveznika na Baltiku.

Manje inspekcija, ali i dalje ozbiljne nepravilnosti: Objavljeno izvješće Indian Ocean MoU za 2024

By
-
0
Foto: Safety4Sea

Iako je broj inspekcija smanjen, više od 2.700 brodova je imalo nedostatke, a sigurnosna oprema ostaje glavni uzrok zadržavanja.

Indian Ocean Memorandum of Understanding (MoU) objavio je godišnje izvješće o PSC kontrolama za 2024. godinu, prema kojem je u regiji provedeno ukupno 5.334 inspekcija. U čak 2.758 slučajeva utvrđeni su nedostaci, a sveukupno je zabilježeno 11.999 manjkavosti.

Zbog ozbiljnih nedostataka, 225 brodova je zadržano i nisu smjeli napustiti luku dok problemi nisu otklonjeni. Stopa zadržavanja iznosila je 4,22%, što je neznatno manje u odnosu na 2023. godinu (4,27%). Također, ukupan broj inspekcija smanjen je za 8,45% u usporedbi s prethodnom godinom, piše Safety4Sea.

Koji brodovi su najčešće pregledavani?

Najviše su pregledavani brodovi za rasuti teret (bulk carriers) – njih 2.700. Kod njih su zabilježeni 1.258 inspekcija s nedostacima i čak 5.370 pojedinačnih nedostataka, uz 107 zadržavanja.

Slijede tankeri za prijevoz kemikalija sa 299 inspekcija, 130 inspekcija s nedostacima i 520 ukupnih manjkavosti. Kod njih je zabilježeno 8 zadržavanja.

Kontejnerski brodovi su imali 747 inspekcija, pri čemu je 390 brodova imalo nepravilnosti, a ukupno je utvrđeno 1.679 nedostataka. U ovoj kategoriji zadržano je 31 brod.

Najčešći problemi: protupožarna zaštita i oprema za spašavanje

Najviše nedostataka odnosilo se na protupožarnu sigurnost – 1.831 slučaj, što čini 15,26% svih zabilježenih nepravilnosti. Odmah nakon toga slijedi oprema za spašavanje s 1.019 manjkavosti (8,49%), dok je u kategoriji dokumenata i certifikata zabilježeno 371 nedostatak (3,09%).

Prosječan broj nedostataka po inspekciji iznosio je 2,24, što je blagi pad u odnosu na 2,3 iz 2023. godine.

Izvor: Indian Ocean MoU

Njemačka otvara treći LNG terminal – strateški potez za sigurnu budućnost

By
-
0
Foto: Bernd Bolscher/Marinetraffic

Njemačka je dodatno učvrstila svoju energetsku strategiju otvaranjem trećeg LNG terminala, Wilhelmshaven 2, kojim upravlja državna tvrtka Deutsche Energy Terminal (DET). Terminal se temelji na plutajućoj jedinici za regasifikaciju (FSRU) nazvanoj Excelsior, dugoj 277 metara, koja je usidrena uz obalu Sjevernog mora i u vlasništvu američke tvrtke Excelerate Energy.

Riječ je o drugom LNG terminalu u Wilhelmshavenu, a trećem na razini Njemačke, koji ima kapacitet regasifikacije do 4,6 milijardi kubičnih metara plina godišnje. To znači da može zadovoljiti potrebe grijanja za do 3,7 milijuna četveročlanih kućanstava. FSRU će već ove godine isporučiti do 1,9 milijardi kubika prirodnog plina u njemačku mrežu, piše Offshore Energy.

Projekt je realiziran u roku od dvije i pol godine, uključujući planiranje, dozvole i gradnju, što je upola kraće od standardnih LNG projekata. Projektni partneri bili su ENGIE Deutschland i Tree Energy Solutions (TES), dok je u izgradnji sudjelovala i grupa Gasfin.

Posebnost ovog terminala je i njegov položaj – otočni gat nalazi se 1,5 kilometara od kopna, usred jednog od najjačih morskih strujanja u Europi. Povezanost s kopnom osigurana je putem podvodnih cijevi i kablova za ekološki prihvatljiv prijenos plina, podataka i električne energije.

Uz to, Excelsior je prvi FSRU u Europi na kojem se testira ultrazvučna metoda protiv obrastanja cijevi školjkama, što je važan korak za održavanje učinkovitosti sustava hlađenja.

Prema riječima direktora DET-a, dr. Petera Röttgena, cilj projekta je smanjenje ovisnosti o uvoznom plinu putem diversifikacije izvora i ruta. Ministarstvo gospodarstva naglašava kako će prirodni plin i dalje igrati važnu ulogu u energetskoj tranziciji dok se obnovljivi izvori ne razviju do pune zamjene fosilnih goriva.

DET trenutno upravlja s četiri LNG terminala na sjevernoj njemačkoj obali – Wilhelmshaven 1, Wilhelmshaven 2, Brunsbüttel i Stade.

Indija ulaže 10 milijardi dolara u izgradnju flote od 112 tankera

By
-
0
Foto: Ilustracija/Shutterstock

Indijska vlada potvrdila je ambiciozan plan izgradnje više od 100 tankera u domaćim brodogradilištima tijekom sljedećih 15 godina, s ciljem smanjenja ovisnosti o inozemnim brodovima za prijevoz sirove nafte.

Projekt uključuje ulaganje od 850 milijardi rupija (oko 10 milijardi američkih dolara), a obuhvatit će izgradnju ukupno 112 brodova do 2040. godine. Prva faza predviđa gradnju 79 tankera. Očekuje se da će prvih deset narudžbi biti potvrđeno već ovog mjeseca, a bit će djelomično financirane putem dugoročnih charter ugovora, navodi Baird Maritime.

Trenutno, samo pet posto indijske tankerske flote čine brodovi iz domaće proizvodnje. Cilj je da ta brojka poraste na sedam posto do 2030. godine, a dugoročno na čak 69 posto do 2047. godine.

Indija je treći najveći svjetski uvoznik sirove nafte, a oko 90 posto svojih potreba pokriva korištenjem stranih brodova. Time postaje ranjiva na vanjske utjecaje, uključujući geopolitiku i poremećaje u lancima opskrbe.

Prema službenim podacima, najviše nafte Indija uvozi iz Rusije, a zatim slijede Irak, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati. Ovisnost o uvozu potaknula je vlasti da strateški ulažu u flotu kojom će imati veću kontrolu nad ključnim lancem opskrbe – pomorskim transportom.

Ovaj plan također znači snažan poticaj za indijsku brodogradnju i pomorski sektor, koji bi mogao doživjeti novi val zapošljavanja i rasta. Povećanje domaće proizvodnje brodova moglo bi dugoročno smanjiti troškove prijevoza i povećati fleksibilnost indijskog energetskog sektora.

Ako se dinamika izgradnje održi prema planu, ova flota mogla bi znatno promijeniti sliku globalne tankerske industrije u idućim desetljećima.

(VIDEO) Drugi časnik zaspao na mostu – brod završio pred vikendicom u Norveškoj

By
-
0
Foto: Screenshot/X

Ukrajinski drugi časnik s kontejnerskog broda NCL Salten optužen je za nemarno upravljanje brodom, nakon što se brod nasukao svega nekoliko metara od kuće u norveškom mjestu Byneset kod Trondheima. Nesreća se dogodila rano ujutro, u četvrtak 22. svibnja, oko 05:30 sati.

Prema priopćenju norveških vlasti, časnik je priznao da je zaspao na straži, dok je brod plovio prema luci Orkanger. U tom trenutku na brodu se nalazilo 16 članova posade, nitko nije ozlijeđen, a materijalna šteta svedena je na oštećenje sustava grijanja u obližnjoj kući, navodi Splash247.

Kontejnerski brod zaustavio se svega nekoliko metara od kuće na norveškom fjordu (Trondheim Rescue Company)

NCL Salten je brod duljine 135 metara koji služi kao feeder kontejneraš. Tijekom prethodna 24 sata obavio je tri pristajanja, što dodatno pojačava sumnje u nepoštivanje propisa o odmoru i pravilnu organizaciju smjena na plovidbi.

Norveška obalna uprava vodi operaciju izvlačenja broda, koji se još uvijek nalazi nasukan uz obalu. U istragu su uključeni Norveška pomorska uprava i lokalna policija, a fokus je stavljen na provjeru evidencije smjena i potencijalnih prekomjernih radnih sati.

Ovaj slučaj dodatno je naglasio rizike povezane s umorom na brodu, posebice kod kratkih obalnih ruta s učestalim pristajanjima. Norveška pomorska uprava već je ranije upozoravala na važnost pridržavanja propisa o radnim satima i pravilnom organiziranju straže.

Incident je, srećom, prošao bez ljudskih žrtava, no mogao je imati daleko ozbiljnije posljedice, s obzirom na blizinu kuća i prometnost područja u kojem se dogodio.

Sigurnija luka za američke dolare – Tri razloga zašto ulagati u fond Erste Money Market USD

By
-
0
Foto: Promo

Erste Money Market USD novčani fond odličan je izbor ako imate prihode ili ušteđevinu u američkim dolarima, a želite ih uložiti na kraće ili duže razdoblje. Erste Money Market USD jedini je novčani investicijski fond u Hrvatskoj za ulaganja u američkim dolarima. 

Fond ulaže u instrumente tržišta novca, s posebnim fokusom na trezorske zapise Sjedinjenih Američkih Država (SAD) te dolarske depozite kod najvećih hrvatskih banaka,  a sukladno Prospektu i odobrenju HANFA-e, do 100%  imovine Fonda može se uložiti u imovinu koje izdaju ili za koje jamči središnje tijelo ili središnja banka Sjedinjenih Američkih Država.

Četiri glavne prednosti ovog fonda

  1. Nema ulazne i izlazne naknade – obavljajte transakcije svakodnevno bez ulaznih i izlaznih naknada.
  2. Visoka stabilnost i nizak rizik – ulaganje pretežito u trezorske zapise SAD-a  sa niskom volatilnošću cijene udjela fonda zbog čega fond ima oznaku najniže razine rizika 1.
  3. Nema konverzija valute – ušteđevinu i prihode u američkim dolarima možete ulagati izravno, bez nepotrebnih gubitaka na naknadama i tečajnim razlikama. 
  4. Nema poreza na kapitalnu dobit – ako je ulaganje duže od dvije godine.

Ukratko, ovaj fond vam omogućuje ulaganje uz kontinuirani rast vrijednosti uloženog novca – i to uz minimalne oscilacije i rizik. Detalje o ostvarenim povijesnim prinosima možete vidjeti na Internet stranci fonda (ERSTE MONEY MARKET USD), pri čemu je važno napomenuti da prinos ostvaren u proteklom razdoblju ne predstavlja garanciju budućeg prinosa. Iako nije moguće precizno predvidjeti kretanje kamatnih stopa, budući prinos će najviše ovisiti o tome hoće li i koliko će Američka središnja banka dizati ili spuštati svoju referentnu kamatnu stopu.

Kako možete ulagati?

Zahtjev za izdavanje udjela možete podnijeti putem online bankarstva George ili u bilo kojoj poslovnici Erste banke, a sve detalje o poslovanju, rezultatima, ostvarenim povijesnim prinosima i povezanim rizicima možete vidjeti na web stranici fonda.

Minimalni iznos ulaganja u fond je 50 USD, a preporučena duljina ulaganja je šest mjeseci ili na dulje razdoblje. Otkup udjela moguć je već nakon samo jednog dana. 

Zbog svega naprijed navedenog, ovaj je fond jedinstvena prilika za sve one koji žele iskoristiti prihode u dolarima i potencijalno ostvariti stabilan prinos uz minimalan rizik.

Rizici ulaganja: fond nije osigurano ulaganje; ulaganje u fond razlikuje se od ulaganja u depozite i glavnica uložena u fond može fluktuirati; fond se ne oslanja na vanjsku potporu kojom se jamči likvidnost fonda ili stabiliziranje NAV-a po udjelu; troškovi su u valuti USD, a mogu se povećati ili smanjiti zbog fluktuacija deviznog tečaja; rizik gubitka glavnice snosi ulagatelj.

Ova publikacija je promidžbeni sadržaj. Društvo poziva zainteresirane ulagatelje da prije donošenja eventualne odluke o ulaganju pozorno pročitaju Prospekt i Pravila fonda kao i Dokument s ključnim informacijama, da bi se informirali o uvjetima, obilježjima i rizicima ulaganja. Navedeni dokumenti dostupni su na internetskoj stranici www.erste-am.hr. Više informacija o fondu možete dobiti u bilo kojoj poslovnici Erste banke.


1...106107108...516Page 107 of 516

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

POPULAR CATEGORY

©