O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 108

Kontejnerski promet u Rijeci porastao za 45% – investicije donose rezultate

0
Foto: Lučka Uprava Rijeka

U prva tri mjeseca 2025. promet u riječkoj luci narastao je za 16,4%, dosegnuvši 1,1 milijun tona. Ključan doprinos dali su kontejneri i tekući tereti, dok su rasuti i generalni tereti u blagom padu.

Kontejnerski terminal AGCT na Brajdici, pod upravom filipinskog ICTSI-ja, zabilježio je rast od 33% u prvom kvartalu, odnosno 28% do kraja travnja – ukupno 115.999 TEU-a. Očekuje se da će godišnji promet premašiti 400.000 TEU-a, piše Novi List.

Uprava Luke Rijeka posebno ističe rast vlastitog kontejnerskog prometa izvan AGCT-a, koji je skočio za čak 45%. Povećanje se pripisuje investicijama u pozadinske kapacitete – posebno na terminalu Škrljevo, gdje se kontejneri pune, prazne, popravljaju i skladište. U završnoj je fazi plato za skladištenje praznih kontejnera vrijedan 5,7 milijuna eura.

Istovremeno, JANAF-ov terminal u Omišlju bilježi skok prometa od 98% u usporedbi s prošlom godinom, premda uprava ističe da su takve oscilacije dio sezonskih fluktuacija i da će se promet do kraja godine vjerojatno stabilizirati.

Na LNG terminalu u Omišlju u četiri mjeseca prekrcano je 589 tisuća tona, a iako je promet na razini lanjskog, očekuje se rast po dovršetku projekta udvostručenja kapaciteta na jesen.

Pad prometa zabilježen je u Pločama – čak 43%, uslijed prekida željezničkog prometa prema BiH u siječnju. U Rijeci je pad najizraženiji kod rasutih i generalnih tereta, ali ublažen zbog jakog kontejnerskog segmenta.

Na kraju, promet na terminalu za tekuće terete Ine iznosi 576 tisuća tona, a prvi se put evidentira kao dio ukupnog tereta riječke luke.

Američka obalna straža objavila snimku implozije podmornice Titan

0
Foto: Screenshot/X

Snimka potvrđuje da je zvuk “eksplozije” koji se tada čuo zapravo bio trenutak kad je Titan implodirao pod pritiskom dubine.

Američka obalna straža (USCG) objavila je dosad neviđenu snimku koja prikazuje ključne trenutke kobnog zarona podmornice Titan, koja je u lipnju 2023. nestala tijekom ekspedicije prema olupini Titanica, piše gCaptain.

Video materijal, koji je sada dio dokaza pred Mornaričkim istražnim odborom SAD-a, prikazuje Wendy Rush i Garyja Fossa kako nadziru komunikaciju s podmornicom s broda za podršku Polar Prince. Snimka pokazuje trenutak kad gospođa Rush čuje neobičan “prasak”, koji je kasnije identificiran kao zvuk implozije Titana.

Implozija se dogodila otprilike 90 minuta nakon početka zarona, na dubini od oko 3.300 metara. Neposredno nakon tog zvuka, Wendy Rush je zaprimila poruku da je podmornica odbacila dva balasta, što je u prvi tren protumačeno kao rutinska operacija. Međutim, istraga je kasnije potvrdila da je poruka poslana u trenutku kada je podmornica već bila kritično oštećena.

Podsjetimo, u tragediji su smrtno stradali svi putnici podmornice: CEO OceanGatea Stockton Rush, zajedno s četvoricom klijenata koji su platili sudjelovanje u ovoj privatnoj ekspediciji.

Stručnjaci su godinama ranije upozoravali na sigurnosne manjkavosti Titana, posebno na eksperimentalni trup izrađen od karbonskih vlakana, koji nije bio certificiran za višekratne dubinske zarone. Nakon nesreće, OceanGate je došao pod snažan pritisak javnosti i industrije zbog upitnih sigurnosnih praksi i nepostojanja regulatornog nadzora.

Dvogodišnja istraga američke obalne straže predstavljena je u novom BBC-jevom dokumentarcu pod nazivom Implozija: Titanic Sub Disaster, koji dodatno razotkriva okolnosti ove mračne epizode u povijesti privatnih ekspedicija u dubokom moru.

Eksplozija u strojarnici bulkera Olivia: Teško ozlijeđena tri člana posade

0
Foto: TAIC/The Maritime Executive

Tri pomorca ozlijeđena su u eksploziji bojlera u strojarnici bulkera Olivia, dok je brod bio na vezu u luci Bluff, najjužnijoj komercijalnoj luci Novog Zelanda.

Prema informacijama koje je objavila Transport Accident Investigation Commission (TAIC), incident se dogodio 24. svibnja, dok se brod nalazio na vezu u South Portu, gdje je bio privezan od 22. travnja, nakon dolaska iz malezijske luke Bintulu. Brod je ukrcavao teret drvenih trupaca i planirao isploviti 29. svibnja, navodi The Maritime Executive.

Eksplozija se dogodila u strojarnici tijekom radova na brodskom bojleru, a TAIC je potvrdio da je došlo do tzv. “flashbacka” – naglog povratnog izgaranja koje je prouzročilo eksploziju. Troje članova posade zadobilo je ozljede, od kojih su dvije osobe u ozbiljnom stanju, a jedna s umjerenim ozljedama. Svi su zbrinuti od strane hitne pomoći St John Ambulance.

TAIC je pokrenuo službenu istragu, klasificirajući događaj kao “ozbiljnu pomorsku nesreću” u skladu s IMO-ovim Kodeksom o istragama pomorskih nesreća. Trenutno se provode očevid i prikupljanje tehničkih podataka s mjesta događaja.

Brod Olivia plovi pod malteškom zastavom, dug je 180 metara, a izgrađen je 2013. godine u kineskom brodogradilištu Nanyang Ship Engineering. South Port, gdje se nesreća dogodila, godišnje obradi preko 3,2 milijuna tona tereta i predstavlja ključnu luku za izvoz drva s južnog dijela Novog Zelanda.

Zastoj na tržištu LNG brodova tjera vlasnike na rezanje flote

0
Foto: Ilustracija/Shutterstock

Skoro 60 LNG brodova trenutno je bez angažmana, pokazuju najnoviji podaci brodarskog analitičara Clarksons Research. Riječ je o jednom od najsnažnijih pokazatelja pada u ovom segmentu brodskog prijevoza.

Posebno je pogođena južnokorejska brodarska scena, gdje su brodovlasnici počeli povlačiti starije brodove iz prometa. U proteklom tjednu čak četiri LNG broda prodana su za reciklažu – svi stariji modeli izgrađeni oko 2000. godine, piše Splash247.

Među njima su i Hyundai Aquapia i Hyundai Technopia, oba kapaciteta 135.000 kubnih metara, prodani po cijeni od oko 565 dolara po toni prazne težine (ldt), što iznosi oko 19,2 milijuna dolara po brodu. Uz njih, Hyundai LNG Shipping prodao je i brodove HL Ras Laffan i HL Sur pod sličnim uvjetima. Sva četiri broda uskoro će biti rastavljena u rezalištima Južne Azije.

S ovom serijom brodova, broj LNG jedinica poslanih u rezališta u 2025. doseže sedam, ukupnog kapaciteta 830.000 kubika – što gotovo doseže brojku za cijelu 2024. godinu, kada ih je bilo osam.

Glavni razlog ovakvog trenda je rastući jaz između stare i nove tehnologije. Klasični brodovi na parnu turbinu više ne mogu pratiti operativne troškove i zahtjeve tržišta koje sve više favorizira energetski učinkovitije dvije-taktne ili TFDE (tri-fuel diesel electric) brodove.

Dok TFDE jedinice zarađuju tek oko 15.000 USD dnevno, napredniji brodovi dosežu oko 30.000 USD – i to su brojke ispod razine održivosti za mnoge brodare.

Takvi uvjeti pridonose nakupljanju brodova koji stoje – trenutno ih je gotovo 60 izvan službe. Dio njih, prema tržišnim izvorima, mogao bi uskoro slijediti starije modele prema rezalištima, što bi dodatno smanjilo globalnu LNG flotu.

Kruzer Carnival Splendor priskočio u pomoć katamaranu u nevolji – spašene četiri osobe i tri psa

0
Foto: Oštećeni katamaran; Izvor: Carnival Australia/The Maritime Executive

U južnom Pacifiku odigrala se nesvakidašnja pomorska drama s sretnim završetkom – brod za krstarenje Carnival Splendor, koji inače plovi iz Sydneya, uspješno je spasio četvero ljudi i tri psa s oštećenog katamarana koji je ostao bez pogona usred nemirnog mora.

Akcija spašavanja dogodila se u noći 21. svibnja, kada je pomorski spasilački centar u Noumei proslijedio poziv u pomoć brodu Carnival Splendor, tada na osmodnevnom krstarenju prema Vanuatuu i Novoj Kaledoniji s oko 3.300 putnika. Nakon pet sati plovidbe prema poziciji dojave, Carnival Splendor stigao je do katamarana i ukrcao četvero jedriličara – iz Australije, Njemačke i Italije – zajedno s njihova tri psa koji su s njima plovili kao stalni članovi posade, piše The Maritime Executive.

Foto: The Maritime Executive

Katamaran je isplovio 14. svibnja, a plan putovanja obuhvaćao je oplovljavanje Australije i nastavak puta prema Fidžiju. Nažalost, brod je ostao bez jarbola i motora, a teški vremenski uvjeti dodatno su pogoršali situaciju. Srećom, poziv za pomoć stigao je na pravu adresu.

Nakon uspješnog ukrcaja, svi spašeni – ljudi i psi – dobili su kabine, hranu, vodu i liječničku pomoć. Iz kompanije Carnival Cruise Line poručili su da im je sigurnost na moru uvijek na prvom mjestu i da im je drago što su mogli pomoći u pravom trenutku.

Spašeni će uživati u ostatku krstarenja – kratkog, ali zasluženog – do iskrcaja u Noumei.

Prijeti ekološka katastrofa: Kontejneraš MSC Elsa 3 potonuo uz obalu Indije

0
Foto: Screenshot/X

Više od 100 kontejnera, uključujući i opasni teret, plutaju prema obali Kerale nakon potonuća broda MSC Elsa 3

Kontejnerski brod MSC Elsa 3 potonuo je u nedjelju ujutro 14.6 nautičkih milja od obale Indije, jugozapadno od grada Kochija. Brod dug 184 metra, star 28 godina, prevozio je 640 kontejnera, uključujući 13 s opasnim teretom te više od 450 tona brodskog goriva, navodi Splash247.

Nakon što je u subotu ujutro u 08:00 UTC uputio poziv u pomoć zbog 26-stupanjske nagnutosti na desni bok, aktivirane su spasilačke službe. Indijska ratna mornarica i obalna straža organizirale su brzu akciju spašavanja – 21 član posade evakuiran je tijekom subote, a preostala trojica u rano nedjeljno jutro.

Zapovjednik broda, Alexander Ivanov, izjavio je da su vremenski uvjeti bili loši, ali da se sumnja i na tehničke probleme unutar samog broda. Zahvalio je indijskim vlastima na profesionalnoj reakciji i odličnoj komunikaciji tijekom operacije.

Opasan teret u moru i moguća naftna mrlja

Situacija je izazvala veliku zabrinutost zbog potencijalnog ekološkog onečišćenja. Više od 100 kontejnera palo je u more, od kojih je najmanje 25 potvrđeno da plutaju prema obali savezne države Kerala, uključujući područja Alappuzha, Kollam, Ernakulam i Thiruvananthapuram. Neki kontejneri već su isplivali na obalu, a među njima ima i onih koji sadrže kalcijev karbid – tvar koja u kontaktu s vodom može stvoriti eksplozivne plinove.

Uz to, potvrđeno je i curenje goriva – u more je isteklo 367 tona VLSFO goriva i 84 tone dizela. Iako do sada nije zabilježena veća naftna mrlja, indijske vlasti poduzele su mjere opreza – dvije ophodne jedinice i jedan zrakoplov Dornier nadziru područje te raspršuju kemijske disperzante prema Nacionalnom planu za izvanredna onečišćenja mora.

Povijest puna incidenata

Brod je izgrađen 1997. godine u Njemačkoj, a tijekom godina je više puta mijenjao vlasnike i imena (ukupno devet puta). Prije nego je dobio ime MSC Elsa 3, bio je poznat kao Jan Richter. U prošlosti je bio uključen u sudar blizu Jemena 2016. te u napad pirata kod Nigerije 2021.

Brodovima u regiji izdana je sigurnosna obavijest da izbjegavaju područje potonuća i paze na plutajuće kontejnere te moguće tragove goriva.

Znanjem prema svjetskim morima – nova generacija diplomiranih studenata Pomorskog fakulteta u Splitu

0
Foto: Pomorski fakultet Split/FCB

Na Pomorskom fakultetu u Splitu održana je svečana promocija na kojoj je diplome dobilo 45 studenata sveučilišnog diplomskog studija i 86 studenata sveučilišnog prijediplomskog studija.

Promotori na svečanosti su bili dekan  izv. prof. dr. sc. Ivan Peronja i prodekani izv. prof. dr. sc. Tina Perić, izv. prof. dr. sc. Rino Bošnjak, izv. prof. dr. sc. Luka Vukić i izv. prof. dr. sc. Nikola Mandić, prenosi Slobodna Dalmacija.

Dekan Peronja je poručio promoventima kako će ovaj dan promocije zauvijek nositi u svojim srcima, čestitavši njima i njihovim obiteljima.

– Danas slavimo vaš uspjeh, vaš trud i rad koji ste uložili proteklih godina. Moja želja je da ovaj današnji trenutak bude podsjetnik na ono vrijeme kada ste se odricali privlačnijih stvari u životu kako biste učili. Sada ste dio velike zajednice ambasadora Pomorskog fakulteta u Splitu kojih ima diljem svijeta, odnosno svjetskih mora. Bez obzira gdje vas odvede vaš profesionalni put, nosit ćete sa sobom vrijednosti i znanje koje ste stekli na ovom fakultetu – kazao je dekan Peronja, istaknuvši kako je Pomorski fakultet u Splitu tijekom 65 godina svog postojanja uvijek bio simbol izvrsnosti, kvalitete i inovacija. 

U ime Sveučilišta u Splitu i rektora Dragana Ljutića, čestitke je uputio i prorektor za znanost i kvalitetu prof. dr. sc. Igor Jerković. Naglasio je maritimnu orijentaciju splitskog sveučilišta koja se posebno ogleda u članstvu u alijansi SEA EU, zajedno s još 8 sveučilišta diljem Europe, od Norda u Norveškoj do Malte i Napulja.

– Teme mora i pomorstva su jako važne za našu alijansu, ali ona za cilj ima i razvoj novih studijskih programa. Sveučilište u Splitu je nositelj novog združenog, doktorskog studija „Marine Science and Technology“ na kojem možda i netko od vas nastavi svoje školovanje. Naime, iako ćete danas dobiti diplome, to nije završetak vašeg studiranja i učenja, sigurno ćete se i nadalje nastaviti usavršavati, bilo kroz programe cjeloživotnog učenja, bilo kroz kongrese, seminare, radionice… – ustvrdio je prorektor Jerković. 

Hrvatska započela tranziciju prema e-Navigaciji sukladno S-100 standardu

0
Foto: UKHO

Održana radionica „S-100 za e-Navigaciju – implementacija novog standarda u Republici Hrvatskoj“

Dana 23. svibnja 2025. u prostorijama Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu, održana je radionica „S-100 za e-Navigaciju – implementacija novog standarda u Republici Hrvatskoj“ u organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Hrvatskog hidrografskog instituta i PRIMAR-a.

Radionica je okupila predstavnike Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Nacionalnog centra sigurnosti plovidbe – VTS-a, lučkih kapetanija, pomorskih peljara, lučkih uprava, društva Plovput d.o.o., Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Agencije za obalni linijski i pomorski promet, Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, predstavnike fakulteta i druge.

Foto: HHI

Program radionice započeo je pozdravnim govorima predstavnika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Hrvatskog hidrografskog instituta i PRIMAR-a koji su istaknuli važnost suradnje svih dionika u procesu implementacije S-100 standarda te izrazili dobrodošlicu sudionicima.

Tijekom radionice, ključnim dionicima u pomorskom sektoru, pružen je uvid u novu generaciju digitalnih proizvoda za pomorsku navigaciju temeljenih na S-100 standardu koji predstavlja važan korak prema modernizaciji i unapređenju sigurnosti plovidbe i autonomnoj navigaciji. S obzirom na to da je Republika Hrvatska potpisnica međunarodne konvencije SOLAS, izrada elektroničkih navigacijskih karata u formatu S-101 je u obveznoj primjeni od 1. siječnja 2029. godine.

Međunarodni stručnjaci iz PRIMAR-a predstavili su različite S-100 proizvode: elektroničke navigacijske karte (S-101), batimetrija mora (dubine) (S-102), informacije o razini mora (S-104), površinske struje (S-111) kao i infrastruktura morskih luka (S-131). Poseban je naglasak stavljen na praktične primjere kako je PRIMAR pristupio implementaciji standarda S-100. Prezentirani su projekti i testna ispitivanja novih S-100 proizvoda na moru u Kanadi kao i u Baltičkom moru suradnjom svih bitnih dionika u pomorstvu.

Kroz izlaganja naglašena je važnost pravovremene implementacije S-100 standarda kao okvira za unapređenje sigurnosti plovidbe i interoperabilnosti digitalnih pomorskih informacija, u skladu sa strateškim ciljevima Međunarodne pomorske organizacije (IMO) i Međunarodne hidrografske organizacije (IHO). Radionica je završila otvorenom diskusijom i razmjenom iskustava među sudionicima uz preporuke za daljnje aktivnosti na području implementacije S-100 standarda.

Olupina ispod Zadra: Tehnologija oživljava ratni brod iz prošlog stoljeća

0
Foto: Zadarski List

Saznanje da se na dnu uvale Jazine nalaze ostaci povijesnog broda nekad dugog 150 metara, mnoge Zadrane je iznenadilo još u veljači kada su ronioci Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru zaronili u istraživanje. Riječ je o olupini teretnog broda »Mar Bianco« koji je bombardiran 1944. godine, a koji će u okviru projekta AdrijoRoutes i kroz implementaciju moderne tehnologije ponovno »oživjeti«.

Naime, kroz projekt će Lučka uprava Zadar, Međunarodni centar za podvodnu arheologiju i tvrtka Vectrino iz Rijeke, stvaranjem digitalnog 3D modela potopljenog broda Zadranima i svim posjetiteljima predstaviti djelić bogate pomorske baštine, piše Zadarski List.

Mladen Pešić, ravnatelj Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru, kazao nam je kako se za brod znalo i od prije s obzirom na to da je potopljen tijekom Drugog svjetskog rata, međutim njegovi ostaci koji su već osamdeset godina na dnu, sada prvi put dobivaju pažnju.

Povijest broda

– Ovaj brod nije nepoznanica, ali od savezničkog miniranja on leži na dnu Jazina. Nitko nije ronio na tom području, to je dio pod Lučkom upravom gdje je plovni put i nije dozvoljeno ronjenje bez posebnih dozvola tako da smo mi prvi u sklopu ovog projekta zaronili do njega, kazao je Pešić dodavši da će se na stranicama Lučke Uprave Zadar na koncu i moći pogledati kako je brod izgledao uz pomoć suvremene tehnologije.

Inače, brod »Mar Bianco« je izgrađen 1912. godine u Belfastu, ali je nosio drugi naziv prema mjestu izgradnje – »Hawkes Bay«. Kako je Međunarodni centar za podvodnu arheologiju izučio povijest broda, Pešić nam ju je kratko i predstavio.

– Brod je bio 150 metara dužine, desetak metara visine i kao takav bio je možda jedan od najvećih brodova koji je u to vrijeme plovio između kontinenata. Dosta dugo plovio je iz Novog Zelanda prema Europi prevozeći hranu, točnije zaleđeno meso kojim se opskrbljivala Europa.

U Drugom svjetskom ratu služio je za vojne svrhe. Jedno vrijeme je bio pod talijanskom vlašću, da bi nakon kapitulacije Italije pao u ruke Nijemaca kojima je pak služio za ratne potrebe, za prijevoz vojske ili hrane. U jednom od putovanja, naletio je na minu kod Sestrunja gdje mu je oštećen trup.

Nije mogao ploviti kako treba pa se nekako dovukao do zadarske luke. Međutim, već nakon desetak dana počelo je bombardiranje Zadra. To je bio dosta velik brod, zauzimao je dosta velik dio poluotoka i saveznici su znali da je njemački brod tako da su ga bombardirali, kazao je Pešić dodavši da je brod oštećen od bombardiranja potonuo, ali i virio vani jer je bio jako visok.

3D model

»Mar Bianco« je od potapanja bio u luci, a kako nam Pešić tumači, dobrim dijelom razrezao ga je 1952. Brodospas, državno poduzeće za spašavanje i tegljenje brodova koje je u svibnju 1950. iz Rijeke preseljeno u Split, gdje i danas djeluje. Ono što se nije moglo izrezati, dijelom se miniralo i potopilo na morsko dno.

S obzirom na to da danas na lokaciji nije dopušteno ronjenje, priču o brodu, zahvaljujući projektu koji se provodi, moći će se ispričati uz pomoć tehnologije i turistički valorizirati.

Foto: Roko Surić

– Bilo je stvarno zanimljivo zaroniti na tom dijelu koji je inače brodsko-plovidbena ruta. Bilo je i izazovno jer smo zaranjali u trenucima kada brodovi nisu plovili, i nismo imali puno vremena. Inače, dolje su ostali dijelovi broda kao što su rebra, dijelovi oplate trupa, vide se bočni prozori koji su još uvijek dosta dobri tako da ima tih određenih dijelova koji su dobro sačuvani.

Neki su dosta veliki, od desetak metara, a neki malo manje s obzirom na to da je dio bio miniran. Kolega Roko Surić vodio je fotodokumentaciju tog dijela olupine, a na koncu i izradio 3D model ostataka koje smo vidjeli.

Na osnovu svega toga, kolege iz Rijeke će raditi vizualizaciju cijelog broda, prezentaciju kako je brod nekad izgledao i kako danas izgleda, istaknuo je Pešić.

Pomorska baština

Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru, u ovom projektu sudjeluje kao partner, ali u svom radu posvećeni su pregledu poznatih i otkrivanju novih nalazišta.

– Kolege su proteklih dana na otoku Istu gdje je pretraživano podmorje, tako da se konstantno radi na istraživanju novih brodova. U cijeloj Hrvatskoj ima oko 800 registriranih podvodnih nalazišta, a od toga je 196 u trajnom registru kulturnih dobara, prepoznato i trajno zaštićeno kao vrijedna pomorska baština gdje nisu dozvoljene aktivnosti koje bi ih ugrozile.

Od tih nalazišta, zadarska se odnose na lučka postrojenja, na luke od Sukošana, Pakoštana, na otocima… Ima i jedno zanimljivo nalazište na Kolovarima gdje je dio rimske luke tako da nalazišta i na našem području ima prilično, kazao nam je Pešić.

Istraživanje broda »Mar Bianco« donosi novi pogled na pomorsku baštinu Zadra, a zahvaljujući modernoj tehnologiji, vjerujemo kako je samo jedan u nizu projekata našeg podmorja koji će biti rekonstruiran i predstavljen javnosti, spašen od zaborava.

(VIDEO) Kontejneraš se nasukao par metara od kuće – Norvežanin se probudio uz pramac broda

0
Kontejnerski brod zaustavio se svega nekoliko metara od kuće na norveškom fjordu (Trondheim Rescue Company)

Kontejnerski brod NCL Salten, nosivosti 11.135 DWT, nasukao se u ranim jutarnjim satima 21. svibnja u fjordu kraj Trondheima, svega nekoliko metara od kuće jednog norveškog stanovnika.

Brod, koje plovi pod ciparskom zastavom, u vlasništvu je tvrtke Baltnautic, a trenutno je u najmu kod North Sea Container Line. Brod je bio na redovnoj ruti prema luci Orkanger kada je, prema svemu sudeći, promašio skretanje u plovnom putu i nastavio prema obali gdje se nasukao, piše The Maritime Executive.

Norveška obalna uprava izvijestila je da nije bilo ozlijeđenih i da nema znakova onečišćenja mora. Na mjesto događaja poslana je brodica za intervenciju u slučaju izlijevanja nafte, te obalna straža.

Nakon neuspješnog pokušaja odsukavanja broda, vlasnik je angažirao tegljač koji bi trebao pomoći tijekom plime. Prije toga stručnjaci provode procjenu morskog dna kako bi se utvrdile sve okolnosti i eventualne rizike prilikom izvlačenja broda.

Policija je obavila alkotestiranje člana posade koji je bio u straži na mostu i nije pronađena prisutnost alkohola. Prikupljena je dokumentacija i brodski dnevnik, a detaljna istraga uslijedit će nakon odsukavanja broda.

NCL Salten, izgrađen 2002. godine, ima kapacitet od 886 TEU, a posadu čini 16 članova iz Norveške, Rusije i Ukrajine. Ovo je četvrti zabilježeni incident s ovim brodom u manje od tri godine. Prethodna nasukavanja dogodila su se u Tømmerviki 2023. godine, udar u rivu u Alesundu 2024., te zadržavanje na moru zbog tehničkog kvara 2023.

Iz North Sea Container Linea poručuju da je situacija ozbiljna, ali srećom bez posljedica za ljude i okoliš, te da je pokrenuta interna istraga o uzrocima incidenta.