O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 115

Preko 230 europskih tankera završilo u ruskoj floti unatoč sankcijama

0
Foto: Ilustracija/Pexels

Iako je Rusija uložila milijarde dolara u izgradnju tajne flote kako bi zaobišla sankcije, ta se flota sada brzo urušava pod teretom međunarodnih zabrana i sigurnosnih rizika.

Rusija je od svibnja 2022. potrošila više od 14 milijardi dolara na kupnju više od 400 tankera kako bi stvorila tzv. “flotu u sjeni” za izvoz nafte mimo zapadnih sankcija. No, najnoviji podaci s bloga Navigating Russia, koji vodi bivši bankar s Wall Streeta Craig Kennedy, pokazuju da ta flota sada puca po šavovima, navodi Splash247.

Tijekom druge polovice 2024. godine više od 60% tankera koji su utovarivali naftu u ruskim baltičkim lukama pripadali su sjenskoj floti. Međutim, do kraja ožujka 2025. taj se udio strmoglavio ispod 40%. Prazninu su počeli popunjavati redovni brodovi za prijevoz sirove nafte.

Prema Kennedyju, pad nije uzrokovan cijenom uralske nafte koja je pala ispod granice od 60 dolara po barelu, već snažnim udarcem iz Washingtona. Dana 10. siječnja uvedene su sveobuhvatne sankcije na 158 tankera, što je bio glavni okidač za urušavanje kapaciteta flote. Dodatne mjere iz Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije krajem veljače samo su ubrzale proces.

U izvješću stoji kako je najveći dio od 14 milijardi dolara koje je Moskva uložila u flotu zapravo bačen novac, jer se pokazalo da su ti brodovi itekako ranjivi na ciljanje sankcijama.

Screenshot

Zanimljivo je da je najmanje 6,3 milijarde dolara završilo u rukama europskih i američkih brodovlasnika koji su prodavali starije brodove. Istraga OCCRP-a i portala Follow the Money otkrila je da je više od 230 brodova tako preprodano, najčešće iz Grčke, gdje su brodovi ubrzo mijenjali ime, zastavu i počinjali prevoziti rusku naftu.

Premda su izravne prodaje ruskih brodarskih tvrtki zabranjene, brodovi se i dalje prodaju tvrtkama iz zemalja koje ne sudjeluju u sankcijama, čime se zaobilaze pravila.

Podaci S&P Global Market Intelligence pokazuju da više od 800 brodova iz te flote nema potvrđeno osiguranje, a prosječna starost im je 21 godina, što je osam godina više od svjetskog prosjeka. Stručnjaci upozoravaju da takva situacija povećava rizik od teških pomorskih i okolišnih incidenata.

Ažurirani IMDG Kodeks donosi strože uvjete za prijevoz amonijeva nitrat

0
Foto: Safety4Sea

Međunarodna pomorska organizacija (IMO) usvojila je važnu izmjenu u Međunarodnom kodeksu za opasne tvari (IMDG), kojom se dodatno pojačavaju sigurnosni uvjeti za pomorski prijevoz amonijeva nitrata. Ovu izmjenu pozdravila je i ICHCA International, organizacija koja okuplja stručnjake za rukovanje opasnim teretima u pomorskom prometu.

Konkretne promjene

Nova verzija članka 7.6.2.8.4 u IMDG Kodeksu jasno određuje da je prijevoz amonijeva nitrata ispod palube dozvoljen samo ako se svi poklopci skladišta – uključujući one između paluba – mogu brzo otvoriti u slučaju nužde. Ova mjera omogućuje učinkovito gašenje požara, maksimalnu ventilaciju te hlađenje skladišnih prostora, navodi Safety4Sea.

Amonijev nitrat, bezbojna do sivkasta tvar bez mirisa, ne gori sam, ali snažno ubrzava gorenje drugih materijala. Zbog toga i najmanji propust u sigurnosti može dovesti do katastrofalnih posljedica.

„Ova izmjena uklanja višeznačnosti u vezi skladištenja, posebno kod klasičnih rashladnih brodova s višeslojnim skladištima, gdje je pristup u slučaju hitnosti bio otežan,“ objasnio je Brian Devaraj iz ICHCA-inog tehničkog odbora.

Praktične posljedice za brodare

Iako nova pravila postaju obvezna tek 1. siječnja 2026., IMO i ICHCA pozivaju sve uključene u pomorski transport amonijeva nitrata na dobrovoljnu primjenu već od siječnja 2025. godine. Brodari bi trebali provjeriti mogućnosti pristupa skladištima i, po potrebi, napraviti tehničke prilagodbe na brodovima – uključujući preinake poklopaca skladišta ili prilagodbu načina slaganja tereta.

Zemlje s već postojećim nacionalnim propisima – poput Australije, Južnoafričke Republike i Čilea – već imaju sigurnosne protokole za amonijev nitrat. Ovom izmjenom IMDG Kodeksa želi se uspostaviti jedinstven standard na međunarodnoj razini.

„ICHCA poziva sve uključene da ne čekaju 2026. godinu, već da novu regulativu počnu primjenjivati odmah – u interesu sigurnosti posade i plovila,“ naglasio je Richard Steele, izvršni direktor ICHCA-e.

Ova promjena rezultat je bijele knjige koju je ICHCA dostavila IMO-u još 2022. godine, sa zahtjevom za preciznijim formuliranjem odredbi o skladištenju amonijeva nitrata.

Ovog ljeta s katamaranom Jadrolinije i do otoka Silbe

0
Foto: Jadrolinija

Od 20. lipnja putnici će imati na raspolaganju novu sezonsku brzobrodsku liniju za otok Silbu. Linija je razvijena kao nadogradnja na postojeću državnu brzobrodsku liniju 9309 (Rijeka – Rab – Novalja). Katamaran će petkom, nakon dolaska u Novalju, u 20:00 sati nastaviti plovidbu prema Silbi, dok će povratak prema Novalji biti ponedjeljkom ujutro, u 05:00 sati. Linija je idealna za putnike koji nakon dolaska u Novalju žele nastaviti svoje putovanje za Silbu i tako obići još jedan hrvatski otočni biser.

Prodaja karata je moguća je na svim prodajnim mjestima Jadrolinije i na web stranici pa putnici mogu početi s planiranjem ljetnog odmora na ovom atraktivnom otoku. Cijena prijevozne karte po osobi na liniji Novalja – Silba (i obrnuto) je 18 eura.

Nova sezonska linija uspostavljena je kako bi odgovorila na potrebe otočana i posjetitelja, a strukturirana je temeljem kontinuirane komunikacije s otočnim zajednicama, kao i uvida u zaprimljene individualne i grupne upite i prijedloge putnika. Idealna je za vikend putovanja, omogućujući dolazak na otok u petak navečer te povratak u ponedjeljak ujutro – savršeno za sve koji žele predahnuti u prirodi, a istovremeno ne propustiti radne obaveze početkom tjedna.

Red plovidbe potražite na poveznici.

Očevid nesreće u Zadarskom kanalu priveden kraju, poznati detalji sudara

0

Službenici Lučke kapetanije Zadar su obavljenim očevidom utvrdili obostranu krivnju voditelja brodice, jedrilice registarske oznake oznake RH 3375 ZD, i članova posade trajekta “Ugljan”, navodi se u odgovoru Ministarstva mora, prometa i infrastrukture na upit Zadarskog Lista o tome tko je izazvao pomorsku nesreću u Zadarskom kanalu koja se dogodila u srijedu, 30. travnja.

Voditelj jedrilice, slovenski državljanin koji je bio jedini član posade u trenutku nesreće, spasio se skočivši u more. Izvukli su ga članovi posade trajekta »Ugljan« koji je plovio na liniji Zadar – Preko.

– S obzirom na to da je utvrđena obostrana krivnja, voditelju brodice izdan je prekršajni nalog, a protiv članova posade trajekta broda “Ugljan” podnesen je optužni prijedlog pred vijećem za prekršaje Lučke kapetanije Zadar, ističu iz Ministarstva mora.

Iz zadarske tvrtke Sunturist charter koja je iznajmila spomenutu jedrilicu državljaninu Slovenije, ranije su nam otkrili kako su službenici Lučke kapetanije istog dana kad se dogodila ova pomorska nesreća dali prvu procjenu kako materijalna šteta na jedrilici iznosi najmanje 70 tisuća eura, tako da je ova charter tvrtka blizu odluke da se proglasi totalna šteta odnosno da je takvog obima da je popravak neisplativ.

– Naša tvrtka je nekoliko sati nakon što se dogodila ova nesreća uspjela riješiti situaciju s državljaninom Slovenije koji je od nas unajmio jedrilicu, uspjeli smo od njega nekako naplatiti tu franšizu. Ne znamo što je dalje s njim, niti nas zanima. Radi se o jako neugodnoj situaciji, kazali su u Sunturist charteru dodajući kako brod nije u njihovu vlasništvu, već su ga uzeli u leasing od jedne leasing kuće. Stoga im je cilj da se ova leasing kuća, njihov klijent obešteti, da ne ostane bez ičega.

Nokia umrežava Maerskovu flotu privatnom tehnologijom

0
Foto: Ilustracija / Splash247

Danski brodarski div Maersk udružio se s Nokijom kako bi opremio 450 brodova iz svoje flote privatnom bežičnom mrežom nove generacije. Ova inicijativa dio je šire digitalne strategije pod nazivom OneWireless, čiji je cilj unaprijediti praćenje tereta u stvarnom vremenu, poboljšati vidljivost u lancu opskrbe i povećati operativnu učinkovitost na moru.

Nokijina privatna mrežna tehnologija zamijenit će postojeću 2G infrastrukturu koja se koristi na Maerskovim brodovima, uključujući i više od 100 unajmljenih jedinica. Prelaskom na 4G mrežu, Maersk očekuje znatno češće i detaljnije ažuriranje podataka, posebno kod praćenja rashladnih kontejnera (reefer cargo), što otvara prostor za preciznije analize i pravovremene reakcije tijekom prijevoza, navodi Splash247.

„Nova platforma omogućit će rad tisućama IoT uređaja istovremeno, što je ključno za suvremeno upravljanje flotom i teretom,“ izjavio je Kjeld Dittmann, voditelj odjela za povezivost brodova i tereta u Maersku.

Uz Nokiju, u projektu sudjeluju i drugi tehnološki partneri poput Onomondo, 42com Sat, Complea i Zededa. Cjelokupna implementacija nove bežične mreže planirana je do prvog tromjesečja 2026. godine.

Maersk već omogućuje kupcima praćenje temperature rashladnog tereta, ali ograničenja trenutne mreže otežavaju česta ažuriranja. S novom OneWireless infrastrukturom, informacije će stizati učestalije i preciznije, što predstavlja velik korak prema pametnijem i sigurnijem prijevozu robe.

Stena DrillMAX kreće iz Curaçaa prema novoj naftnoj zoni u Surinamu

0
Foto: Alan Soutar/Marinetraffic

TotalEnergies, francuski energetski div, nalazi se u završnoj fazi priprema za početak bušenja istražne bušotine Macaw-1 u surinamskom Bloku 64. U operaciji koja započinje sredinom svibnja, ključnu ulogu imat će drillship Stena DrillMAX, u vlasništvu renomiranog offshore izvođača Stena Drilling.

Prema informacijama surinamske nacionalne naftne kompanije Staatsolie, bušenje Macaw-1 bušotine planirano je za 19. svibnja 2025., a sama plovidba drillshipa iz Curaçaa prema Surinamu počet će 15. svibnja, odmah nakon završetka završnih tehničkih provjera i testova prihvaćanja, piše Offshore Energy.

Bušenje će trajati 80 radnih dana i bit će u potpunosti logistički podržano iz obalne baze u Surinamu, konkretno iz luke u glavnom gradu Paramaribu. Odatle će se brod opskrbljivati gorivom, materijalima, hranom i svim potrebnim resursima za nesmetan tijek operacije.

Stena DrillMAX, koja je prethodno radila za ExxonMobil u obližnjem Gvajanskom sektoru, prošla je sveobuhvatan remont i sigurnosne provjere prije nego što je TotalEnergiesu službeno predao brod za nadolazeću misiju.

Ova istražna kampanja u Bloku 64 smatra se važnim korakom u mogućem otkrivanju novih nalazišta nafte i plina u bogatom Surinam-Gvajana bazenu, koji posljednjih godina sve više privlači pažnju velikih naftnih igrača.

Ako rezultati bušenja budu pozitivni, to bi moglo dodatno potaknuti ulaganja u regiju i učvrstiti Surinam kao novu točku interesa na globalnoj energetskoj karti.

Zeleno gorivo ili visoke kazne – izbor za brodare je jasan

0
Foto; Ilustracija/Shutterstock

Do 2035. godine, troškovi goriva za brodove mogli bi porasti za više od 80% zbog novih IMO-ovih mjera za smanjenje emisija CO₂.

Prema britanskoj konzultantskoj kući Maritime Strategies International (MSI), novo usvojeni okvir Net Zero koji je donijela Međunarodna pomorska organizacija (IMO) imat će snažan utjecaj na troškove brodskog goriva. Na temelju MSI-jevih procjena potrošnje goriva i projekcija cijena, do 2035. troškovi za konvencionalno gorivo mogli bi porasti i do 82%, što bi globalno značilo gotovo 100 milijardi dolara više godišnje za oko 30.000 trgovačkih brodova, navodi Splash247.

Ova projekcija otvara i novu poslovnu priliku – tržište brodskih goriva s niskim udjelom ugljika, poput bio-goriva i sintetičkih zamjena, moglo bi doseći vrijednost od 100 milijardi dolara godišnje.

IMO je nedavno, tijekom 83. sjednice Odbora za zaštitu morskog okoliša (MEPC), uveo prvi globalni mehanizam za naplatu emisije ugljika u pomorskom sektoru. Od 2028., svi brodovlasnici koji ne postignu zadane ciljeve emisija CO₂, morat će platiti kaznu, kupiti emisijske kredite ili koristiti prethodno akumulirane kredite.

Kazne će biti značajne: za svaki dodatnu tonu CO₂ iznad strožeg cilja plaćat će se 100 dolara, dok će oni koji ne ispune blaži cilj plaćati čak 380 dolara po toni. Alternativno, brodovi koji ispune ciljeve emisija mogu prodavati svoje emisijske viškove onima koji ne zadovoljavaju uvjete.

Prikupljeni novac IMO će koristiti za poticanje brodova koji koriste niskougljična goriva, ulaganja u dekarbonizaciju pomorske industrije i za ublažavanje mogućih negativnih posljedica na, primjerice, sigurnost opskrbe hranom.

Iako ove mjere same po sebi neće izjednačiti cijene fosilnih i zelenih goriva, pomoći će da se ta razlika smanji, čime će se ubrzati tranzicija prema održivijim oblicima brodskog pogona.

Posada pod istragom nakon piratskog napada na njihov brod

0
Foto: The Maritime Executive

Otmica kraj obale Gane završila je šokantnim otkrićem – među uhićenima su i članovi posade istog broda

Krajem ožujka kod obale Gane dogodila se dramatična otmica s ribarskog broda Mengxin 1, registriranog u Gani, ali pod kineskim upravljanjem. Brod su 27. ožujka, dok se nalazio 16 nautičkih milja od Accre, napali naoružani pirati. Dio posade uspio se sakriti, dok su ostali zarobljeni i izvedeni na palubu. Napadači su zaplijenili mobitele i uništili komunikacijsku opremu prije nego što su napustili brod s kapetanom, upraviteljem stroja i prvom časnikom palube – svi kineski državljani.

Kako navodi The Maritime Executive, preostala posada uspjela je približiti brod obali i kontaktirati nadležne. Unatoč brzim reakcijama ganskih pomorskih snaga, trag otmičara se izgubio. Prema riječima direktorice Kriminalističkog odjela ganske policije, Lydije Yaako Donkor, oteti su odvedeni u unutrašnjost Nigera, gdje su držani u kampu do 25. travnja. Pirati su tada napustili logor, a zarobljeni časnici uspjeli su doći do obližnjeg sela, gdje su potražili pomoć i kontaktirali kinesku ambasadu u Lagosu.

U suradnji s kineskim diplomatskim predstavništvom, ganski CID organizirao je njihov povratak u Ganu. Žrtve su odmah po dolasku prošle sigurnosnu obradu i dali iskaze o cijelom događaju.

No, istraga je otkrila neočekivani zaplet: među četvoricom uhićenih osoba nalaze se i članovi posade Mengxin 1 – bosun, kuhar i drugi strojar, svi kineski državljani. Policija sumnja da su na neki način povezani s otmicom, iako detalji još nisu objavljeni. Četvrta uhićena osoba nije identificirana u trenutku objave.

Trump zaustavlja vjetroelektrane, države reagiraju tužbom

0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Ukupno 18 američkih saveznih država pokrenulo je tužbu protiv predsjednika Donalda Trumpa zbog njegove odluke da zaustavi razvoj offshore vjetroelektrana. Tužba je podnesena na saveznom sudu u Bostonu, a predvode je pravni zastupnici New Yorka i Massachusettsa, saveznih država koje su najviše pogođene ovom odlukom.

Državni odvjetnici tvrde da je odluka o obustavi vjetroprojekata donesena bez ikakvog stručnog obrazloženja i da predstavlja nagli prekid dugogodišnje savezne politike kojom se podržavao razvoj obnovljivih izvora energije. U tužbi se navodi da nijedna savezna agencija, niti sam predsjednik, nisu pružili opravdanje za zaokret u energetskoj politici, navodi Splash247.

Osim New Yorka i Massachusettsa, tužbu su podnijele i Kalifornija, Washington, Oregon, Maryland, New Jersey, Michigan, Arizona, Maine, Connecticut, Delaware, Colorado, Illinois, Minnesota, New Mexico, Rhode Island te Distrikt Columbia.

Trumpova administracija snažno je poticala razvoj domaće energetske proizvodnje, ali uz jasnu pristranost prema fosilnim gorivima. U okviru tzv. Wind Directive, mnogi vjetroprojekti su zaustavljeni, dok su projekti nafte i plina dobivali ubrzanu dozvolu i smanjenu razinu ekoloških provjera.

Prema navodima iz tužbe, upravo su ti kriteriji korišteni da bi se vjetroelektrane proglasile ekološki nepodobnima, dok se za fosilna goriva primjenjuju olakšice. Ova politika rezultirala je usporavanjem sektora koji zapošljava tisuće radnika i doprinosi milijardama dolara ekonomiji i poreznim prihodima.

Iako politička pozadina odluke ostaje predmet rasprave, jasno je da se pomorska i energetska zajednica sve više suočavaju s neizvjesnošću, a industrija offshore vjetra ulazi u razdoblje pravne borbe i neizvjesne budućnosti.

Maersk Sana u kvaru kod Bermude – troje članova posade ozlijeđeno, brod čeka tegljača

0
Foto: Geir Vinnes/Marinetraffic

Kontejnerski brod Maersk Sana, kapaciteta 8.450 TEU, ostao je bez pogona nakon ozbiljnog tehničkog kvara u strojarnici tijekom plovidbe Atlantskim oceanom, 28. travnja 2025. godine. Brod je bio na ruti iz Newarka prema Singapuru, na Maerskovoj TP11 liniji.

Iz kompanije potvrđuju da je incident u strojarnici doveo do ozljeda trojice članova posade. Jedan je zbrinut na brodu pružanjem prve pomoći, dok su preostala dvojica prebačena na Maersk Nomazwe i potom evakuirana na Bermudu. Jedan je pomorac već otpušten, dok je drugi zbog ozbiljnosti ozljeda prevezen na daljnje liječenje u SAD, piše gCaptain.

Trenutno, Maersk Sana mirno pluta u međunarodnim vodama jugoistočno od Bermude, a dolazak tegljača očekuje se unutar tjedan dana. Iako nije došlo do onečišćenja ni opasnosti za posadu, situacija se aktivno prati.

Tehnički uzroci kvara još se istražuju, a iz Maerska poručuju kako će poduzeti sve kako bi se spriječili slični događaji.

„Sigurnost posade i broda ostaje naš glavni prioritet. Detaljno ćemo analizirati što se dogodilo kako bi se izvukle jasne pouke,“ navodi se u izjavi brodara.

Brod plovi pod zastavom Singapura i sagrađen je 2004. godine. Prekid njegove plovidbe već ima utjecaj na redoviti raspored TP11 linije, što bi moglo uzrokovati lokalizirane poremećaje u opskrbnom lancu.