O nama  |  Marketing   |   Kontakt   |   English

Home Blog Page 2

Dubrovnik i dalje predvodi, ali cijeli Jadran bilježi uzlet kruzing prometa

By
pomorac.hr
-
0
Foto: Lučka kapetanija Dubrovnik

Kružna putovanja stranih brodova u Republici Hrvatskoj tijekom 2025. godine bilježe pozitivan trend u gotovo svim ključnim pokazateljima. U odnosu na 2024., broj stranih kruzera koji su uplovili u teritorijalno more RH porastao je za 10,5 posto, dok je broj ostvarenih putovanja veći za 3,0 posto.

Ukupno je u 2025. u hrvatske morske luke uplovilo 95 stranih brodova za kružna putovanja. Ti su brodovi ostvarili 758 kružnih putovanja, a na njima je prevezeno oko 1,1 milijun putnika. U usporedbi s prethodnom godinom, broj putnika veći je za 1,2 posto.

Osim rasta prometa, primjetno je i produljenje operativnog boravka brodova u hrvatskom Jadranu. Ukupno vrijeme boravka stranih kruzera iznosilo je 1 737 dana, što je 2,8 posto više nego 2024. godine. Za lučke uprave, agente i sve dionike u lancu opskrbe to znači više operativnih aktivnosti, veći angažman posada i intenzivniji lučki promet.

Strani kruzeri u 2025. plovili su pod zastavama 16 država. Najviše putovanja ostvareno je pod zastavom Malte – 233 putovanja, što čini 30,7 posto ukupnog broja. Slijede Bahami s 157 putovanja, Panama s 99 te Norveška sa 78 putovanja.

Sezonalnost i dalje dominira. Najintenzivniji promet zabilježen je u kolovozu (128 putovanja), srpnju (125) i rujnu (111). U ta tri mjeseca realizirano je 48 posto svih kružnih putovanja u 2025. U srpnju i kolovozu ostvaren je rast u odnosu na iste mjesece 2024., dok je rujan zabilježio manji broj putovanja, ali uz veći broj putnika.

Geografski gledano, najveći dio kruzing prometa koncentriran je na južni i srednji Jadran. Dubrovačko-neretvanska županija ostvarila je 46,6 posto svih putovanja, a Splitsko-dalmatinska 21,4 posto. Zajedno čine 68 posto ukupnog prometa. Slijede Zadarska s 17 posto, Istarska s 5,9 posto, Šibensko-kninska s 5,3 posto te Primorsko-goranska s 3,8 posto.

Luka Dubrovnik ostaje vodeća destinacija s 557 posjeta stranih kruzera. Slijede Split s 315, Zadar s 222, Korčula sa 125, Hvar sa 109, Rovinj sa 100 te Šibenik s 93 posjeta.

Objavljen je novi broj Oglasa za pomorce, br. 01/2026.

By
pomorac.hr
-
0
Foto: HHI

Objavljen je novi broj Oglasa za pomorce, br. 01/2026.

Publikacija je dostupna na sljedećoj poveznici:

POVEZNICA

Sve veća knjiga narudžbi dodatno opterećuje tržište rasutih tereta

By
pomorac.hr
-
0
Foto: Ilustracija/Pixabay

Globalna flota bulkera ulazi u 2026. s jasnim trendom – rast kapaciteta i dalje nadmašuje povlačenja iz prometa. Prema analizi kuće Allied QuantumSea Research, isporuke novogradnji i dalje su snažnije od rezanja i drugih otpisa, što znači da tržište i dalje plovi u fazi neto ekspanzije flote.

Na početku godine knjiga narudžbi približava se razini od oko 10 posto aktivne flote, promatrano po broju brodova. Isporuke su snažno koncentrirane na ovu i iduću godinu, što upućuje na dodatni pritisak na ponudu tonaže u kratkom roku.

Starosna struktura pokazuje da najveći teret starenja nose manji i srednji segmenti. U skupinama Supramax, Handysize i Panamax vidljiv je značajan udio brodova starijih od 20 godina, pri čemu je situacija najizraženija u Handysize segmentu. Supramax i Panamax također imaju izražen “rep” starijih jedinica, što dugoročno otvara prostor za reciklažu, ali za sada bez snažnijeg vala rezanja.

Tijekom 2025. flota je rasla i u broju brodova i u kapacitetu (dwt), jer su isporuke premašile povlačenja. Brisanja iz registra i rezanje nisu bili dovoljni da ublaže efekt novogradnji. Supramax je i dalje glavni nositelj rasta, dok su Handysize i Panamax također dodali neto kapacitet. Veći segmenti rasli su umjerenije, dok je Post-Panamax zabilježio blagi neto pad.

Aktivnost rezanja ostaje ograničena i znatno ispod razine isporuka. Reciklaža je i dalje najviše prisutna u srednjim segmentima, dok se veći brodovi u manjoj mjeri šalju u rezališta. To znači da tržište još nije ušlo u fazu snažnijeg “čišćenja” starije tonaže.

Gledajući unaprijed, intenzitet knjige narudžbi pojačan je u Panamax segmentu, ali i kod Capesize i VLOC jedinica. Ako novi kapacitet bude rastao brže od potražnje za teretom, posebice u kontekstu usporavanja kineske potražnje za čelikom, tržište bi moglo ući u osjetljiviju fazu po pitanju vozarina.

Osam novih brodova u knjizi narudžbi: Maersk nastavlja modernizaciju flote

By
pomorac.hr
-
0
Foto: Maersk

A.P. Moller – Maersk potpisao je ugovor o gradnji osam velikih kontejnerskih brodova s kineskim brodograditeljem New Times Shipbuilding. Riječ je o novoj seriji brodova kapaciteta 18.600 TEU, čija je isporuka planirana za 2029. i 2030. godinu.

Svi brodovi imat će identične tehničke karakteristike, a narudžba je dio dugoročnog programa obnove flote kojim Maersk nastoji zadržati konkurentsku prednost u sve zahtjevnijem tržišnom okruženju. U kompaniji ističu kako je cilj osigurati modernu flotu prilagođenu promjenjivim uvjetima na glavnim svjetskim kontejnerskim rutama.

Brodovi će biti dugi 366 metara i široki 58,6 metara, što ih čini kompaktnijima u odnosu na najveće današnje kontejnerske brodove duljine do 400 metara. Upravo ta dimenzijska optimizacija ključan je element koncepta nove serije jer omogućuje veću fleksibilnost pri raspoređivanju brodova unutar postojeće, ali i buduće Maerskove mreže.

Iz kompanije naglašavaju kako, unatoč velikom kapacitetu, ovi brodovi nude širi spektar operativnih opcija u usporedbi s najvećim brodovima koji se trenutačno grade u industriji. To je posebno važno u kontekstu promjena na tržištu, ograničenja luka i potrebe za pouzdanim rasporedom plovidbe.

Novi kontejnerski brodovi bit će opremljeni dual-fuel glavnim strojevima, koji će omogućavati plovidbu na konvencionalno brodsko gorivo ili ukapljeni plin. Time se nastavlja Maerskova strategija postupnog smanjenja emisija stakleničkih plinova i pripreme flote za strože regulatorne zahtjeve.

Nakon ove narudžbe, Maersk trenutačno ima ukupno 33 broda u knjizi narudžbi, pri čemu su četiri isporuke planirane već do kraja 2026. godine. Dugoročni cilj kompanije ostaje postizanje neto nulte emisije stakleničkih plinova do 2040. godine kroz kombinaciju novih tehnologija, modernih brodova i goriva s reduciranim emisijama.

Indijska obalna straža zaustavila tri tankera s međunarodne sankcijske liste

By
pomorac.hr
-
0
Foto: Ilustracija/Wikimedia commons

Indijska obalna straža (ICG) presrela je tri tankera povezana s iranskom “shadow fleet” mrežom, i to oko 100 nautičkih milja zapadno od Mumbaija, izvan teritorijalnog mora Indije. Operacija je provedena na otvorenom moru, temeljem nadzora, analize podataka i praćenja sumnjivih obrazaca plovidbe.

Prema navodima ICG-a, brodovi su identificirani kao dio navodnog lanca krijumčarenja. Nakon koordinirane akcije, pripadnici straže ukrcali su se na tankere te proveli detaljan pregled dokumentacije i elektroničkih zapisa. Ispitivanje posade i analiza podataka otkrili su elemente operativnog modela i povezanost s globalnom mrežom posrednika, navodi The Maritime Executive.

Prema podacima analitičke kuće TankerTrackers.com, riječ je o tankerima Al Jafzia (IMO 9171498), Asphalt Star (IMO 9463528) i Stellar Ruby (IMO 9555199). Sva tri plovila nalaze se na američkoj OFAC listi sankcija temeljem izvršne uredbe EO 13902. Brodovi su, prema dostupnim podacima, koristili lažne ili promjenjive zastave, uključujući Nikaragvu, Mali i Iran, što je česta praksa unutar tzv. shadow fleet operacija.

AIS podaci koje je dostavio Pole Star Global ukazuju na složene obrasce plovidbe i susreta na sidrištima u blizini Basre i Khor Fakkana – područjima poznatim po STS transferima iranske nafte. Takvi transferi omogućuju prekrcaj tereta između tankera na otvorenom moru, čime se zamagljuje porijeklo nafte i otežava praćenje lanca opskrbe.

U izvješću se navodi i povezanost s indijskim državljaninom Jugwinderom Singhom Brarom, kojeg američko Ministarstvo financija označava kao brodovlasnika s flotom od oko 30 plovila, od kojih su mnoga aktivna u segmentu iranske “shadow fleet”. Ova plovila, prema američkim tvrdnjama, sudjeluju u STS operacijama i manipulaciji dokumentacijom kako bi prikrila porijeklo tereta..

CMB.TECH prodaje još dva VLCC-a: flota se dodatno pomlađuje

By
pomorac.hr
-
0
Foto: Manikandan C/MarineTraffic

Belgijski brodar CMB.TECH nastavlja s aktivnom obnovom flote, potvrdivši prodaju još dva VLCC-a i pritom osiguravši značajnu kapitalnu dobit.

Riječ je o tankerima Ingrid i Ilma, oba izgrađena 2012. godine, nosivosti 314.000 dwt. Isporuka novom, zasad neimenovanom kupcu predviđena je u drugom kvartalu 2026. godine. Iako prodajna cijena nije službeno objavljena, kompanija navodi da će transakcija generirati približno 98,2 milijuna dolara kapitalne dobiti, računajući razliku između neto prihoda od prodaje i knjigovodstvene vrijednosti brodova, piše Splash247.

Prema tržišnim procjenama, vrijednost svakog broda kreće se oko 73,5 milijuna dolara, što potvrđuje da je CMB.TECH iskoristio povoljan trenutak na tržištu tankera.

Ova transakcija dio je šireg vala dezinvestiranja koji je kompanija pokrenula početkom godine. Tada su dogovorene prodaje osam brodova iz tanker i bulk segmenta, uz očekivanu ukupnu kapitalnu dobit od oko 269,2 milijuna dolara.

Najveći dio tog iznosa odnosi se na prodaju šest VLCC-ova koji su bili dio platforme Euronav. Među njima su Daishan (2007.), Hirado (2011.), Hojo (2013.) te Dia, Antigone i Aegean, izgrađeni između 2015. i 2016. godine. Samo te transakcije trebale bi donijeti oko 261,1 milijun dolara dobiti, uz primopredaje planirane u prvom kvartalu 2026.

Prodaje su dio strategije koju predvodi Alex Saverys, usmjerene na “recycling” starijeg tonažnog segmenta i jačanje portfelja novijim, energetski učinkovitijim brodovima. CMB.TECH danas upravlja flotom od približno 250 plovila različitih segmenata, a fokus je sve više na alternativnim gorivima i dugoročnoj održivosti.

Povratak na 36 dnevnih prolaza: Panamski kanal ponovno u punom pogonu

By
pomorac.hr
-
0
Foto: Shutterstock

Panamski kanal ponovno radi punim kapacitetom, dok Gatún Lake bilježi najviše razine vode u posljednjih nekoliko godina

Prema podacima Panama Canal Authority-a, razina Gatún Lakea 6. veljače dosegla je 27,11 metara – znatno iznad petogodišnjeg prosjeka za veljaču od 26,00 metara. Obilne kiše i pojačani dotoci pritoka doveli su do povećanog površinskog otjecanja, zbog čega je odlučeno o kontroliranom rasterećenju akumulacije kroz branu Gatún.

Cilj mjere je zaštita hidrotehničkog sustava kanala i smanjenje rizika za zajednice uzvodno i nizvodno od kompleksa.

Ovakva situacija predstavlja potpunu suprotnost razdoblju 2023. i 2024. godine, kada je snažan El Niño uzrokovao ozbiljnu sušu i ograničenja u prometu. U najtežem razdoblju dnevni tranziti pali su na svega 24 broda, dok je maksimalni dopušteni gaz bio smanjen ispod 13,41 metar. U kolovozu 2023. razina jezera spustila se na 24,26 metara, što je izravno utjecalo na planiranje plovidbi i raspored uplovljavanja.

S prelaskom u fazu La Niñe i stabilizacijom oborina, operacije su postupno vraćene na projektirane parametre. Trenutno je maksimalni gaz 15,24 metra za Neopanamax brodove te 12,04 metra za Panamax klasu, dok se održava približno 36 dnevnih prolaza kroz prevodnice.

Oporavak operacija odrazio se i na financijske rezultate. U fiskalnoj 2025. godini kanal je u državni proračun Paname uplatio 2,965 milijardi dolara, dok su ukupni prihodi porasli na 5,7 milijardi dolara, što je rast od 14,4 posto. Broj tranzita povećan je 19,3 posto na 13.404 broda, uz prosjek od 33 dnevna prolaza, u usporedbi s 27 tijekom sušom pogođene prethodne godine.

Rast je zabilježen i u kontejnerskom prometu u panamskim lukama, koji je dosegnuo 9,9 milijuna TEU, što predstavlja povećanje od 3,6 posto.

Jadrolinija prodaje Dubravku i Oleu: dva katamarana izlaze iz bijele flote

By
pomorac.hr
-
0
Foto: Wikimedia

Jadrolinijini katamarani “Dubravka” i “Olea” izlaze iz bijele flote. Nacionalni putnički brodar oglasio je njihovu prodaju na javnom nadmetanju koje je zakazano već za idući ponedjeljak, 16. veljače. “Dubravka” se prodaje po početnoj cijeni od 600.000 eura, a manji i stariji katamaran “Olea” za 60.000 eura, bez PDV-a. Brodovi će se moći preuzeti u brodogradilištima – “Dubravka” u kraljevičkom Dalmontu, a “Olea” u Nauta Lamjani u Kalima, na otoku Ugljanu.

Prodaju ova dva katamarana iz Jadrolinije su obrazložili njihovom “godinom proizvodnje” odnosno racionalizacijom troškova remonta i održavanja, a kažu i da to neće utjecati na kvalitet i kvantitet brzobrodske usluge, piše Novi List.

– Brodovi “Dubravka” i “Olea” isključeni su iz redovne eksploatacije zbog svoje dotrajalosti budući da bi njihova daljnja uporaba na linijama koje su prethodno održavali dovela do znatnog povećanja troškova remonta i održavanja. Isključivanje ovih brodova iz linija nadomješteno je optimiziranim rasporedom postojeće flote, kao i uključivanjem novih katamarana u sastav Jadrolinijine bijele flote. Obnova flote proteklih je godina bila posebno usmjerena na brzobrodski segment. Konkretno, katamarani “Ružica” i “Cvijeta”, izgrađeni 2023. godine, priključili su se floti u ožujku prošle godine dok je novogradnja “Mila” postala sastavni dio brzobrodskih linija na splitskom plovnom području u srpnju 2025. godine. Upravo ova pomlađivanja i modernizacija flote omogućuju zamjenu starijih brodova, poput “Dubravke” i “Olee”, kao i sustavno poboljšanje usluge, operativne pokrivenosti ključnih linija te racionalizaciju troškova održavanja, navode iz Jadrolinije.

EU pojačava pritisak: broj sankcioniranih “shadow fleet” tankera raste na 640

By
pomorac.hr
-
0
Foto: Ilustracija/UI

Ako prijedlog prođe, ruskoj “shadow” floti mogla bi biti zatvorena vrata europskih brodarskih i tehničkih servisa, što bi ozbiljno zakompliciralo daljnju trgovinu sirovom naftom.

Europska unija predstavila je prijedlog 20. paketa sankcija protiv Rusije, s jasnim ciljem dodatnog smanjenja prihoda od energenata i ograničavanja operativnih mogućnosti ruske tanker flote. U fokusu je tzv. “shadow fleet” – skupina tankera koji sudjeluju u transportu ruske sirove nafte izvan okvira zapadnih restrikcija, piše The Maritime Executive.

Prema prijedlogu Europske komisije, planira se potpuna zabrana pružanja pomorskih usluga za prijevoz ruske sirove nafte. To uključuje niz aktivnosti ključnih za brodare – od tehničkog održavanja, osiguranja i klasifikacijskih usluga do logističke potpore i financijskih servisa povezanih s operacijama tankera.

Bruxelles smatra da bi takva mjera dodatno smanjila ruske energetske prihode i otežala Moskvi pronalazak kupaca. Ujedno, cilj je spriječiti širenje “shadow” flote i ulazak novih tankera u taj paralelni sustav prijevoza.

EU navodi da su prihodi Rusije od nafte i plina u 2025. pali za 24 posto u odnosu na prethodnu godinu, što dodatno opterećuje državni proračun. Kamatne stope u Rusiji dosegnule su 16 posto, dok inflacija ostaje visoka, istaknuto je prilikom predstavljanja prijedloga.

Novi paket sankcija dolazi uoči četvrte godišnjice početka rata u Ukrajini te zahtijeva odobrenje država članica EU, a pojedini dijelovi trebaju biti usklađeni i s državama G7.

Uz zabranu pomorskih usluga, predviđeno je dodavanje još 43 tankera na sankcijsku listu, čime bi ukupan broj sankcioniranih plovila dosegnuo 640. Dodatno, proširile bi se i zabrane vezane uz održavanje i druge tehničke usluge za LNG tankere i ledolomce.

Podsjetimo, EU je već u siječnju počela primjenjivati model “klizne” gornje granice cijene ruske nafte te uvela praksu redovitog ažuriranja popisa sankcioniranih tankera.

Eksplozija u strojarnici zaustavila MSC-ov kontejneraš pred ulazom u Sankt Peterburg

By
pomorac.hr
-
0
Foto: Eugene Kruijsse/MarineTraffic

Eksplozija u strojarnici i naknadni požar zahvatili su kontejnerski brod MSC Giada III dok je uplovljavao prema Sankt Peterburgu kroz područje Nevske vale.

Riječ je o feeder brodu kapaciteta 2.732 TEU, pod liberijskom zastavom, starom 24 godine, koji redovito operira na europskim, baltičkim i ruskim rutama. U trenutku nesreće na brodu su bila 22 člana posade. Ozlijeđenih nema.

Eksplozija je izbila u strojarnici, nakon čega se požar proširio prema nadgrađu. U takvim situacijama ključna je brza reakcija posade i aktiviranje protupožarnih sustava, osobito kada je riječ o prostoru strojarnice gdje se nalaze pogonski i pomoćni sustavi broda.

Iz luke Sankt Peterburg upućene su hitne službe, uključujući spasilački brod Spasatel Karev te ledolomac Semyon Dezhnev, što potvrđuje koliko se ozbiljno pristupilo incidentu u zimskim uvjetima plovidbe. Požar je stavljen pod kontrolu nekoliko sati nakon eksplozije.

Nadležne vlasti izvijestile su da trup broda nije oštećen te da nema naznaka istjecanja goriva. Nakon gašenja požara brod je tegljen u luku, gdje će uslijediti detaljan tehnički pregled i procjena stanja pogonskog sustava te električne instalacije.

123...933Page 2 of 933

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

POPULAR CATEGORY

©